Fesagaʻia Luʻi o le Faamasani i se Faapotopotoga Fou
PE NA iai se taimi na e siitia ai i se faapotopotoga fou? Pe afai o lea, atonu e te ioe i le manatu o Jean-Charles e faapea: “O se luʻi le faamasani i se faapotopotoga fou, ae i le taimi e tasi ia faamautinoa foʻi o loo malolosi faaleagaga sui uma o le aiga.” E ese mai i le saʻilia o galuega, se fale e nonofo ai, ma ni aʻoga, ae atonu o se isi foʻi luʻi o le tau faamasani i suiga o le tau, se aganuu fou, ma se oganuu fou e talaʻi ai.
E ese foʻi le luʻi na feagai ma Nicolas ma Céline. Na la talia se tofiga mai i le lālā i Falani e siitia atu i se faapotopotoga fou. Na la faapea mai: “I le taimi muamua na ma fiafia, ae na amata ona ma misia ma uō. E ma te leʻi masani lelei foʻi i uso o la ma faapotopotoga fou.”a E ui i na luʻi, ae e faapefea ona maua pea le fiafia pe a siitia atu i se faapotopotoga fou? E faapefea ona fesoasoani isi iā te oe? O ā faamanuiaga faaleagaga e te ono maua ma faasoa atu i lau faapotopotoga fou?
TAʻIALA E FĀ E FESOASOANI E FESAGAʻIA AI LUʻI
Ia faalagolago iā Ieova
1. Ia faalagolago iā Ieova. (Sala. 37:5) O Kazumi o se tuafafine mai i Iapani, na siitia ese mai i le faapotopotoga na iai mo le 20 tausaga ina ua maua se galuega fou a lana tane. Na faapefea ona ia “tuuina atu iā Ieova [ona] ala”? Na ia faapea mai: “Na sasaa atu iā Ieova mea uma na ou fefe ma popole ai, ma oʻu faalogona tuua toʻatasi. O taimi uma na ou faia ai faapea, na ou maua le malosi na ou manaʻomia.”
E faapefea ona faamalosia lo tatou maufaatuatuaina o Ieova? E pei lava ona manaʻomia e se laau le vai, ma meaʻai mai i le palapala ina ia ola ai, e manaʻomia foʻi ona tatou faia ni gaoioiga ina ia faamalosia ai lo tatou faatuatua. Na manatunatu Nicolas lea na taʻua muamua i faaaʻoaʻoga a Aperaamo, Iesu ma Paulo, o ni tane na latou faia le tele o faataulaga e faia le finagalo o le Atua. O lona faia faapea, na faamalosia ai lona maufaatuatuaina o le lagolagosua a Ieova. O lou suʻesuʻeina e lē aunoa o le Tusi Paia, e lē gata o le a fesoasoani iā te oe e fesagaʻia ai so o se suiga i lou olaga, ae o le a e aʻoaʻoina ai foʻi auala e faalaeiau ai isi i lau faapotopotoga fou.
Ia ʻalofia le faia o faatusatusaga
2. Ia ʻalofia le faia o faatusatusaga. (Fai. 7:10) Ina ua siitia Jules mai i Benin i le Iunaite Setete, na ia iloa ai le matuā eseese o aganuu. Na ia faapea mai: “Na ou manatu e tatau lava ona ou faamatala i tagata uma ou te feiloaʻi i ai mea e faatatau iā te aʻu.” Talu ai e leʻi masani lelei o ia i le siʻomaga ua iai, na amata ai ona ia faaesea o ia lava mai i le faapotopotoga. Ae ina ua faamasani lelei i uso ma tuafāfine, na toe sui ai lona manatu. Na ia toe faapea mai: “Ua ou iloa nei po o fea lava le atunuu e tatou te iai, e tutusa uma tagata, e ui e eseese auala e faaali ai o latou manatu. Aua le faaesea isi ona o le ese o o latou uiga ma mea e fiafia i ai.” O lea, ia ʻalofia le faia o faatusatusaga o le faapotopotoga fou i lau faapotopotoga na iai muamua. Ua faapea mai Anne-Lise o se tuafafine paeonia: “Na ou siitia ina ia ou aʻoaʻoina ni mea fou, ae e lē ina ia faatusatusa i mea ua ou misia i le nofoaga sa ou iai.”
E lē tatau foʻi i toeaina ona faia faatusatusaga o a latou faapotopotoga fou mai faapotopotoga na iai muamua. E ui e eseese auala e fai ai mea e uso o lau faapotopotoga fou, ae e lē faapea ai e sesē i taimi uma. O se faiga atamai foʻi le iloa o le auala e fai ai mea i le faapotopotoga, a o leʻi faaalia atu se manatu. (Fai. 3:1, 7e) E sili atu le avea o oe ma faaaʻoaʻoga lelei, nai lo o le taumafai e faamalosia isi e talia ou manatu.—2 Kori. 1:24.
Ia pisi i mea fai i lau faapotopotoga
3. Ia pisi i mea fai i lau faapotopotoga. (Fili. 1:27) O le siitia i se faapotopotoga fou, e tele le taimi ma le malosi e alu ai, ae e tāua lou auai i le maota pe a mafai, e mai lava i le sauniga muamua. Pe afai e leʻi vāai pe e seāseā vāai lau faapotopotoga fou iā te oe, e faapefea la ona latou fesoasoani atu? Ua faapea mai Lucinda, o lē na siitia atu ma lana fanau teine e toʻalua i se aai telē i Aferika i Saute: “Na faalaeiauina aʻu e aʻu uō e taumafai e faamasani lelei i la matou faapotopotoga fou, galulue faatasi ma isi i le talaʻiga, ma faia sao i sauniga. Na faaavanoa atu foʻi lo matou fale e feiloaʻi ai le talaʻiga.”
“O le galulue soosootauʻau” ma uso ma tuafāfine i le faapotopotoga, o le a fesoasoani lea e faamalosia ai lo tatou “faatuatua i le tala lelei.” Na faalaeiau atu toeaina iā Anne-Lise lea na taʻua muamua atu, ia taumafai e talaʻi ma tagata eseese o le faapotopotoga. O le ā le iʻuga? Na faapea ia mai: “Na vave ona ou iloa, o le auala sili lea e faamasani ai i le faapotopotoga.” E lē gata i lea, pe a e tauofo e fai galuega faamamā ma tausia le Maota mo Sauniga, ua e faailoa atu ai i uso ma tuafāfine, ua avea oe ma vaega o le faapotopotoga. O le tele lava e te faia ai faapea, o le atili foʻi lenā ona e vavalalata i lou aiga faaleagaga.
Ia atiaʻe ni faauōga fou
4. Ia atiaʻe ni faauōga fou. (2 Kori. 6:11-13) O le faaalia o le naunau moni i isi, o se auala lelei lea e maua ai ni uō. O lea, ia faaalu se taimi e faamasani lelei ai iā i latou a o leʻi amata pe māeʻa foʻi le sauniga. Ia taumafai e manatua o latou igoa. Pe a e manatua o latou igoa, faaalia le māfana ma faaleuō, e lē gata o le a tosina mai ai isi iā te oe, ae e mautinoa foʻi o le a e maua ai ni uō lelei.
Nai lo o le popole i manatu o tagata e faatatau iā te oe, ia taumafai e saʻili avanoa ina ia faamasani lelei ai uso ma tuafafine iā te oe. E mafai foʻi ona tatou faaaʻoaʻo iā Lucinda lea na faapea mai: “Ua ou maua ni faauōga māfana i le taimi lenei, ona na ou tausolomua e valaaulia isi i loʻu fale.”
“IA TALIA E LE TASI LE ISI”
Atonu o se tulaga e faapopoleina ai le alu i se Maota mo Sauniga e tumu i tagata e te lē masani ai. O lea, o le ā se auala e te fesoasoani ai i ē fou mai? Na faalaeiau mai le aposetolo o Paulo e faapea: “Ia talia e le tasi le isi, e faapei foʻi ona talia outou e Keriso.” (Roma 15:7) Pe a faaaʻoaʻo toeaina iā Keriso, o le a fesoasoani i ē fou mai e lagona ai o loo alofagia i latou. (Tagaʻi i le pusa “Pe a Siitia Atu i se Faapotopotoga Fou.”) Peitaʻi, o i latou uma i le faapotopotoga e aofia ai ma le fanau iti, e mafai ona fai so latou sao i le atiaʻe o ni faauōga māfana ma ē fou mai.
O le taliaina o isi, e lē gata e aofia ai le faaalia o le agaga talimālō, ae o le avatuina foʻi o fesoasoani aogā. O se faaaʻoaʻoga, na alu se tuafafine ma ave se tuafafine e fou atu i le faapotopotoga, e faamatamata i le taulaga ma faamatala i ai le auala e faaaogā ai auala o femalagaaʻiga. O gaoioiga a le tuafafine na pāʻia ai le loto o le tuafafine na fou atu, ma fesoasoani ai iā te ia e faamasani i le siʻomaga fou ua iai.
O SE AVANOA E TUPUTUPU AʻE AI FAALEAGAGA
A o faasolo ina matua se sē akerise, e tele taimi e faasolo ina mafoʻe ese ai lona paʻu a o leʻi mafai ona lele. I se tulaga talitutusa, pe a e siitia i se faapotopotoga fou, e manaʻomia ona tuu ese so o se popolega lea e taofia ai oe mai i le faalautele atu o lau auaunaga iā Ieova. Ua faapea mai Nicolas ma Céline: “E iai aogā o le siitia atu i se faapotopotoga fou. O le faamasani i tagata ma le siʻomaga fou, ua uunaʻia ai i maʻua e atiaʻe isi uiga lelei.” Ua faamatala mai e Jean-Charles lea na taʻua i le amataga auala ua maua ai e lona aiga aogā: “O lenei suiga ua fesoasoani tele i le ma fanau e agaʻigaʻi ai i luma faaleagaga. I ni nai masina, ae ua amata ona faia vaega a la ma tama teine i sauniga amata o le vaiaso, ma ua avea la ma tama tama ma tagata talaʻi e leʻi papatiso.”
Ae ā pe afai e lē mafai ona e siitia atu i le mea o loo tele ai le manaʻoga ona o lou tulaga? E mafai ona e faatatauina nisi o manatu o loo taʻua i lenei mataupu i le faapotopotoga o loo e iai. A o e faalagolago iā Ieova, ia pisi pea i mea fai a le faapotopotoga, e pei o le faia o fuafuaga e galulue ma isi i le galuega talaʻi, atiaʻe ni faauōga fou, ma faamalosia faiā ma i latou ua e masani ai. Pe e mafai ona e fesoasoani atu i ni auala e aogā i ē fou mai po o ē o loo manaʻomia se fesoasoani? Talu ai ua mātaulia Kerisiano moni i le alofa, o le fesoasoani la i isi e mautinoa o le a saosaolaumea i lou tuputupu aʻe faaleagaga. (Ioa. 13:35) E lē taumatea “o taulaga faapena e matuā fiafia i ai le Atua.”—Epe. 13:16.
E ui i luʻi, ae o le toʻatele o Kerisiano ua maua aogā i lo latou siitia atu i se faapotopotoga fou, ma e mafai foʻi ona e maua aogā. Ua faapea mai Anne-Lise: “O le siitia atu i se faapotopotoga fou, ua fesoasoani iā te aʻu e maua ai foʻi nisi uō fou.” E talitonu Kazumi, o le siitia atu i se faapotopotoga fou, “o le a mafai ona e tofo ai i auala ua fesoasoani ai Ieova iā te oe, lea e te leʻi tofo muamua lava i ai.” Ae o ā faalogona o Jules? Ua ia faapea mai: “O faauōga ua ou maua, ua fesoasoani iā te aʻu ou te iloa ai e lē o faaesea aʻu. Ua ou matuā fiafia lava i le faapotopotoga lea ua ou iai, ma ou te lē fia alu ese mai ai.”
a Mo nisi fautuaga, tagaʻi i le mataupu “Onosaia o le Maʻi Manatu a o i le Auaunaga a le Atua,” i Le Olomatamata o Me 15, 1994.