Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • Aiseā ua Manatu Māmā ai Tagata i Aʻoaʻiga?
    Ala Mai!—2015 | Aperila
    • 1. O se tamaitiiti e fā tausaga o loo ia uuina se meataalo; 2. O se teineitiiti e lima tausaga o loo piilima; 3. O se tamaitiiti e 12 tausaga o loo tuu lona lima i lona puimanava

      MATAUPU AUTŪ

      Aiseā ua Manatu Māmā ai Tagata i Aʻoaʻiga?

      I le faitau sefulu tausaga ua mavae, na faasolo ai ina suia le tulaga o aiga i atunuu i Sisifo. I le amataga, sa pule mātua ae mulimuli le fanau i le la taʻitaʻiga. Ae i aso nei, o nisi aiga e foliga mai ua pule fanau ae mulimuli i ai mātua i la latou taʻitaʻiga. O se faaaʻoaʻoga, seʻi manatu i faataʻitaʻiga o loo mulimuli mai, ia e faavae mai i tulaga e masani ona tutupu.

      • A o iai se tamaitiiti e fā tausaga ma lona tinā i se faleoloa, ua tago atu le tamaitiiti i se meataalo. Ua taofi e le tinā ma faapea atu, “E ā, e leʻi lava a au meataalo la ua iai?” Ua iloa mulimuli ane e le tinā, sa lē tatau ona ia fai atu lenā fesili. Ua tomumu le tamaitiiti ma fai mai: “O lea ou te manaʻo ai!” O le musu o le tinā ina neʻi faalii lana tama e pei ona masani ai, ua ia tuu atu loa i ai le meataalo.

      • Ua faasalavei atu se teineitiiti e lima tausaga i lona tamā a o talanoa ma se isi tagata matua. Ua faapea atu le teineitiiti: “Ua ou lēlavā. Ua ou fia alu i le fale!” Ua taofi le tala a le tamā, ua punou i lalo i lona afafine, ma fai atu i se leo malū: “Toeitiiti ona ta ō lea i le fale, ua e iloa? Si oʻu afafine foʻi.”

      • O Iakopo e 12 ona tausaga. Ua toe tuuaʻia foʻi i le ʻeʻē atu i lona faiaʻoga. Ua lē fiafia le tamā o Iakopo i le faiaʻoga. Ua ia faapea atu iā Iakopo: “E na te tuuaʻia lava oe i taimi uma. Seʻiloga e lipoti i le pule aʻoga!”

      O faataʻitaʻiga na taʻua i luga o ni tala faataʻitaʻi, ae o mea moni ia o loo tutupu. Ua faataʻitaʻi mai ai se faafitauli moni o loo tupu i aiga e onosaʻi mātua i uiga lē mafaufau o fanau, e fai so o se mea e mananaʻo i ai le fanau, ma pupuni fanau mai i āuga o a latou amioga lē talafeagai. Ua taʻua i le tusi The Narcissism Epidemic: ʻUa toʻatele mātua i aso nei ua tuu atu le pule i le fanau iti. I le taimi ua teʻa, sa iloa e le fanau e lē o i latou e pule.’

      E moni e toʻatele mātua o loo taumafai e aʻoaʻo a latou fanau i amioga tatau, e ala i le faataatia o se faaaʻoaʻoga lelei ma avatu i ai faasaʻoga maumauaʻi ma alofa pe a manaʻomia. Peitaʻi, o mātua ua iloa le tāua o le faia faapea, ua taʻua i le tusi The Narcissism Epeidemic, ʻo loo latou faia le mea e tuufaafeagai ma tū masani e talia e le toʻatele.’

      Na faapefea ona tupu lenei tulaga? Aiseā ua manatu mamā ai tagata i aʻoaʻiga?

      Ua Faaitiitia le Pule Faamātua

      Ua faapea mai nisi na amata ona faaitiitia le pule faamātua mai i vaitausaga o le 1960, ina ua uunaʻia e tagata atamamai ia mātua ia faifaimālie i a latou fanau. Na faapea mai na tagata: ʻIa avea oe o se uō, ae e lē pei o se pule.’ ʻE sili atu le viiviia nai lo o le aʻoaʻia.’ ʻNai lo o le faasaʻo o mea leaga a fanau, ia mātau mea lelei o loo latou faia.’ E lē o iai i nei tagata se vaaiga paleni i le avatu o le faamālō ma faasaʻoga. Peitaʻi, e pei ua latou faapea mai o le matuā aʻoaʻi o fanau, e aafia ai faalogona maʻaleʻale o fanau, ma mulimuli ane tetee ai i o latou mātua.

      E leʻi leva talu ai nei na faasalalau ai foʻi e tagata atamamai aogā o le faatāua e le tagata o ia lava. Sa peiseaʻī ua faafuaseʻi ona maua le auala sili e avea ai ma mātua lelei, ma e faaupu faapea: Ia lelei faalogona o lau fanau e faatatau iā i latou lava. E moni e tāua le atiaʻe i fanau o le mautinoa, peitaʻi na sili atu ona faamamafa e nei tagata atamamai le matuā faatāua e le tagata o ia lava. Na latou faapea atu i mātua: ʻIa ʻalofia le fai o upu lē lelei e pei o le leai ma le leaga.’ ʻIa fai atu pea i lau fanau e faapitoa i latou, ma e mafai ona avea ma so o se mea e mananaʻo i ai.’ Ua peiseaʻī e sili atu ona tāua le lelei o faalogona, nai lo o le faia o le mea lelei.

      Ua soona viiviia naʻuā e mātua le la tama, a o saofaʻi o ia i le nofoalii

      O le matuā faatāua e le tagata o ia lava, ua iʻu ai ina manatu fanau ua iā i latou le aiā e maua ai so o se mea

      Ua faapea mai nisi o le matuā faatāua e le tagata o ia lava, ua iʻu ai ina manatu fanau ua iā i latou le aiā e maua ai so o se mea. Ua taʻua i le tusi Generation Me, ua lē mafai ai foʻi e le toʻatele o talavou ona “sauni mo faigatā ma tulaga e lē taulau ai i le olaga.” Ua taʻua e se tamā i lenā tusi, e lē popole tagata i le galuega e faatatau i le faatāua o oe lava. Pe a e tusia se lipoti i le galuega ae e lē lelei, e lē faapea mai lou pule, ʻE te iloa, e ese loʻu fiafia i le lanu o le pepa na e filifilia.’ Ua taʻua e lea tamā: ʻO le tausia aʻe o tamaiti i se auala e soona faatāua i latou lava, e lē lelei mo i latou.’

      Fesuisuiaʻi o Manatu

      A o faagasolo tausaga, e masani ona atagia mai i faiga faamātua le fesuisuiaʻi o manatu o tagata. Na faapea mai le faiaʻoga e igoa iā Ronald G. Morrish: “E fai ma fesuisuiaʻi aʻoaʻiga. Ua atagia mai ai suiga i lo tatou sosaiete.”a Ua matuā faigofie ona ʻfelafoaʻiina mātua e pei o peau, ma fetosoaʻiina i matagi o aʻoaʻoga.’​—Efeso 4:14.

      Ua manino mai, e iai aafiaga leaga o le manatu māmā i le tāua o aʻoaʻiga. E lē gata e lē amanaʻia ai le pule a mātua, ae e lē maua ai foʻi e le fanau le taʻitaʻiga e manaʻomia ina ia faia ai filifiliga lelei, ma feagai ai ma le olaga i se auala mautinoa moni.

      Pe e iai se auala e sili atu?

      a O upu matamata tetele o ā matou: mai i le tusi Secrets of Discipline: 12 Keys for Raising Responsible Children.

      Po o Saʻo Lesona o E Aʻoaʻo Atu?

      Ia tuu oe i tulaga nei.

      • O oe o se tinā. Pe a tuua le aʻoga ma i faaiʻuga o vaiaso, e te pisi e momoli solo lau tama tama ma lau tama teine i a la aʻoga e aʻo ai le faasee, tā piano, soka, ma so o se mea e fiafia ai. E te faapea ifo: ʻUa ta lēlavā, ae o loo iloa e laʻu fanau o loʻu ola atoa i laʻua, ma ou te faia so o se mea mo i laʻua. O le mea lenā e taʻu o le tinā lelei.’

        Ia Mātau: O ā moni lava lesona o loo aʻoaʻoina e lau fanau, i le iai o se tinā e lagona le vaivai ona o le taumafai e fai so o se mea e mananaʻo ai le fanau? Mulimuli ane, po o le a manatu lau fanau e pau le tiute o tagata matutua, aemaise lava i mātua, o le fai o mea e mananaʻo ai fanau?

        Se auala e sili atu: Ia faailoa i lau fanau e iai foʻi ou manaʻoga. O le a fesoasoani lenā e latou te manatu mamafa ai i isi, e aofia ai ma oe.

      • Sa tausia aʻe oe e se tamā e sauā ma faitio, a ua e filifili e alofa ma agalelei i lau fanau. O taimi uma e te viiviia ai lau fanau tama e toʻalua, e tusa pe e la te leʻi faia se mea e tatau ai ona viiviia. Ua e faapea ifo: ʻE tāua ona lelei o la faalogona e faatatau iā i laʻua lava. Pe afai e la te lagona e faapitoa i laʻua, o le a la maua le mautinoa lea e manaʻomia ina ia taulau ai i le olaga.’

        Ia Mātau: O ā moni lava lesona o loo aʻoaʻoina e lau fanau tama, i le viiviia e aunoa ma se māfuaaga tatau, ae ina ia lelei ai o laʻua faalogona? E faapefea i le soona faamamafa i lau fanau o le matuā faatāua o i laʻua lava, ona iʻu ai i tigā i le taimi nei ma le lumanaʻi?

        Se auala e sili atu: Ia paleni. Aua e te soona faitio i lau fanau, ae i le taimi e tasi, ia faavae lou viiviia o i latou i ni a latou taumafaiga.

      • O oe o se tinā, e toʻalua lau fanau teine, e ono ma le lima tausaga. O le teine matua e itaitagofie ma soona mateletele. Sa matuā ita o ia ananafi ma ia tuʻiina ai le lima o lona uso laʻitiiti. Ua e toe mafaufau i le auala na e taulima ai le faafitauli. Ua e faapea ifo: ʻSa ou filifili e talanoa atu iā te ia nai lo o le otegia, auā o le a tigā faalogona o laʻu tama pe a ou faapea atu e leaga o ia.’

        Ia Mātau: Pe e lava le na ona talanoa atu i se tamaitiiti e ono tausaga? Pe e moni e lē lelei le faaaogā o le upu “leaga,” e faamatala ai lana gaoioiga o le tuʻi o lona tei?

        Se auala e sili atu: Ia avatu se faasalaga talafeagai mo se mea sesē na fai. Pe a avatu aʻoaʻiga i se auala alofa, o le a fesoasoani lenā i lau fanau e suia ai a latou amio.

  • O Aʻoaʻiga e Aogā
    Ala Mai!—2015 | Aperila
    • O loo aʻoaʻi e se tinā lana tama teine laʻitiiti

      MATAUPU AUTŪ | AISEĀ UA MANATU MĀMĀ AI TAGATA I AʻOAʻIGA?

      O Aʻoaʻiga e Aogā

      E MONI e faigatā le tiute o le avea ma mātua. Ae e atili ona faigatā pe a lē tuuina atu ni aʻoaʻiga i taimi e manaʻomia ai. Pe a leai ni aʻoaʻiga, (1) o le a faaauau ona lē pulea tamaiti ma iʻu ai ina fiu mātua, ma (2) e fesuisuiaʻi faatonuga e avatu e mātua ma iʻu ai ina lē mautonu le fanau.

      I le isi itu, o aʻoaʻiga paleni ma alofa, e aʻoaʻoina ai le mafaufau o se tamaitiiti ma faaleleia ai ona uiga. E fesoasoani foʻi i le fanau e lagona ai le mautinoa a o tuputupu aʻe, ma avea ma tagata matutua e faamoemoeina. Ae o fea e te maua ai ni taʻiala maufaatuatuaina, mo le aʻoaʻiina o lau fanau?

      Le Tāua o Mataupu Silisili o le Tusi Paia

      E talitonu Molimau a Ieova o le Tusi Paia ʻe aogā e aʻoaʻo ai, e aʻoaʻi ai, e faasaʻo ai mea, ma e faatonu ai.’ (2 Timoteo 3:16) O le Tusi Paia e lē na o se tusi taʻiala mo le auala e avea ai ma mātua. Peitaʻi, o mataupu silisili o loo iai, ua avea o ni taʻiala maufaatuatuaina mo aiga. Seʻi iloilo ni faaaʻoaʻoga.

      LE MANATU O LE TUSI PAIA: “Ua fusifusia le loto o le tama i le valea.”​—Faataoto 22:15.

      E ui lava e mafai ona magafagafa ma agalelei tamaiti, ae e iai foʻi taimi e latou te faia ai mea e lē talafeagai. O lea, e manaʻomia ona aʻoaʻi fanau. (Faataoto 13:24) O le iloa o lenei mea moni, o le a fesoasoani iā te oe e faatino ai lou tiute tauave o se matua.

      LE MANATU O LE TUSI PAIA: “Aua le taofia le aʻoaʻiga i le tama.”​—Faataoto 23:13.

      O loo taliē faatasi se tinā ma lana tama teine

      E lē tatau ona e popole e faapea o aʻoaʻiga paleni o le a afāina ai lau fanau, pe e mulimuli ane latou tetee ai iā te oe. Pe a avatu aʻoaʻiga i se auala alofa, o le a fesoasoani lenā i lau fanau e talia ma le lotomaulalo faasaʻoga, o se tomai e latou te manaʻomia pe a matutua.​—Eperu 12:11.

      LE MANATU O LE TUSI PAIA: “O le mea e lūlūina e le tagata, o le mea lava lea e na te seleseleina mai.”​—Kalatia 6:7.

      O le masani o mātua e mananaʻo ia puipui a latou fanau, ma o se mea ua tatau ai. Ae e manaʻomia foʻi ona paleni. E lē tatau ona e puipuia lau fanau mai i āuga o a latou mea sesē, pe pupuni i latou pe a faailoa mai e se faiaʻoga po o se isi tagata matua se amioga lē talafeagai na faia e lau fanau. Nai lo o lea, ia vaai i na tagata o ni ē e fesoasoani iā te oe. O le faia faapea ua e aʻoaʻoina ai lau fanau ia faaaloalo i ē ua iai le pule, e aofia ai ma oe.​—Kolose 3:20.

      LE MANATU O LE TUSI PAIA: “O le tama e tuufau e tupu ai le mā o lona tinā.”​—Faataoto 29:15.

      Ia alofa, maumauaʻi, ma magafagafa

      E lē tatau i mātua ona faasauā i fanau, ae e lē tatau foʻi ona tuufau i latou. Ua taʻua i le tusi The Price of Privilege: “O fanau e tuufau e mātua, e latou te lē iloa o tagata matutua i le fale e iai le pule.” Pe afai e lē faatinoina lau pule, e ono manatu la lou alo o ia e pule. O le iʻuga, o le a fai e lou alo ni filifiliga sesē e lē gata e faanoanoa ai o ia, ae faapea foʻi oe.​—Faataoto 17:25; 29:21.

      LE MANATU O LE TUSI PAIA: ʻE nonofo faatasi le tane ma lana avā, ona avea ai lea o i laʻua ma tino e tasi.’​—Mataio 19:5.

      I le Tusi Paia, e tatau i se tane ma se fafine ona faaipoipo a o leʻi maua sa laʻua fanau, ma e tatau ona faatasi pea pe a matutua le la fanau ma tuua le aiga. (Mataio 19:5, 6) O lona uiga, e muamua ona avea oe ma paaga, ae lona lua ona avea ma matua. Pe a muamua ona avea oe ma matua ae mulimuli avea ma paaga, o le a ʻfaasili le manatu o lou alo iā te ia lava, i lo o le mea e tatau ona manatu i ai.’ (Roma 12:3) E faavaivaia foʻi le faiā o se faaipoipoga i se aiga e taulaʻi atu mea uma i se tamaitiiti.

      Fesoasoani mo Mātua

      Ina ia faataunuu lou sini o se matua, e tatau ona ōgatusa au aʻoaʻiga ma mataupu silisili nei.

      Ia alofa. “Aua le faaonoono i a outou fanau, ina neʻi lotovaivai i latou.”​—Kolose 3:21.

      Ia maumauaʻi. “Ia avea la outou upu o le Ioe, ia Ioe; ma le Leai, ia Leai.”​—Mataio 5:37.

      Ia magafagafa. “Ou te aʻoaʻi faatatau iā te oe.”​—Ieremia 30:11.a

      a Mo nisi faamatalaga atili, tagaʻi i le jw.org. Tagaʻi i le vaega faa-Peretania AʻOAʻOGA A LE TUSI PAIA > Faaipoipoga ma le Aiga, o loo iai mataupu e pei o le “Aʻoaʻiina o Fanau,” “How to Deal With Tantrums,” “Ia Aʻoaʻo Lau Fanau i Amioga Lelei,” ma le “How to Discipline Your Teenager.”

Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
Log Out
Log In
  • Faa-Samoa
  • Lafo Faamatalaga
  • Faapolokalame
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Aiāiga Faapitoa
  • Aiā Faaletulafono
  • Privacy Settings
  • JW.ORG
  • Log In
Lafo Faamatalaga