Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • Po o “Kerisiano” Uma o ni Kerisiano Moni?
    Le Olomatamata—2012 | Mati 1
    • Po o “Kerisiano” Uma o ni Kerisiano Moni?

      E TOʻAFIA ni Kerisiano o iai? E tusa ai ma le tusi o le Atlas of Global Christianity, e toetoe 2.3 piliona Kerisiano sa iai i le 2010. Ae ua faailoa mai i lenā lava tusi, o na Kerisiano e auai atu i lotu e 41,000, ma e tofu na lotu ma a latou aʻoaʻoga ma tapulaa tau amio. Ona o le anoanoaʻi o lotu ua faapea mai o “Kerisiano,” ua oo ai ina fenuminumiaʻi ma lē mautonu le toʻatele. Atonu e latou te taumānatu, ʻPo o tagata uma e faapea mai o Kerisiano, o ni Kerisiano moni?’

      Seʻi o tatou vāai i le mataupu mai i se isi itu. E tatau i se tagata malaga, ona taʻutino mai o ia o se tagatānuu. E manaʻomia foʻi ona ia faamaonia o ia moni lea, e ala i le saunia o se pepa faamaonia e pei o se tusifolau. I se tulaga talitutusa, e iai isi gaoioiga e sili atu e manaʻomia ona faia e se Kerisiano moni, nai lo le tau ina taʻutino mai e faatuatua i le Keriso. E na te manaʻomia isi faamaoniga faaopoopo. O le ā la lenā mea?

      Na muaʻi faaaogā le upu “Kerisiano,” i se vaitaimi o le 44 T.A. Na taʻua e le tusitala o le Tusi Paia o Luka: “O Anetioka na faatoʻā taʻua ai soo o Kerisiano, ona o le taʻitaʻiga a le Atua.” (Galuega 11:26) Ia mātau, o i latou na taʻua o Kerisiano, sa avea ma soo o Keriso. E faapefea ona avea se tasi ma soo o Iesu Keriso? Ua faamatala mai e le The New International Dictionary of New Testament Theology e faapea: “O le avea ma soo o Iesu, e uiga atu i le faataulaga o le olaga atoa [o se tasi].” O lea la, o se Kerisiano moni, e mulimuli atoatoa i taimi uma i aʻoaʻoga ma faatonuga a Iesu, o le Faavae o le faa-Kerisiano.

      Pe e mafai ona maua ni tagata faapena iā i latou o loo faapea mai o Kerisiano i aso nei? O le ā le tala a Iesu lava ia i le auala o le a mātaulia ai ona soo moni? E matou te fautuaina oe ina ia mātau le tali a le Tusi Paia i nei fesili. I mataupu o loo mulimuli mai, o le a tatou iloiloina ai ni faamatalaga se lima a Iesu, e faaalia ma fesoasoani iā i tatou ina ia iloa ona soo moni. O le a tatou talanoaina auala na amioaʻi ai uluaʻi Kerisiano. E lē gata i lea, ia tatou taumafai e iloa po o ai o tagata uma ua faapea mai o Kerisiano i aso nei, o ni Kerisiano moni.

  • ‘Ia Tumau i A‘u Upu’
    Le Olomatamata—2012 | Mati 1
    • ʻIa Tumau i Aʻu Upu’

      “O outou o oʻu soo moni pe a outou tumau i aʻu upu, ma e iloa e outou le upu moni, e tuusaʻoloto foʻi outou e le upu moni.”—IOANE 8:31, 32.

      O Lona Uiga: O “upu” a Iesu, e uiga atu i ana aʻoaʻoga, lea e maua mai i se puna e sili atu. Na taʻua e Iesu: “O le Tamā o lē na auina mai aʻu, ua ia tuuina mai le poloaʻiga e tusa ma le mea e taʻu atu ma tautala atu ai.” (Ioane 12:49) I lana tatalo i lona Tamā i le lagi, o Ieova le Atua, na faapea mai ai Iesu: “O lau afioga o le upu moni lea.” Na masani ona ia sii mai Afioga a le Atua e lagolago ai ana aʻoaʻoga. (Ioane 17:17; Mataio 4:4, 7, 10) O lea la, o Kerisiano moni, e ʻtumau i ana upu,’ o lona uiga e latou te talia le Tusi Paia o le Afioga a le Atua, o le “upu moni” lea, ma o le faavae autū o o latou talitonuga ma amioga.

      Auala na Amioaʻi ai Kerisiano o le Uluaʻi Senituri: I le pei o Iesu, na faaaloalogia foʻi le Afioga a le Atua e le aposetolo o Paulo. Na tusi o ia: “O Tusitusiga Paia uma e mai i le agaga o le Atua, ma e aogā.” (2 Timoteo 3:16) O tane na tofia ina ia aʻoaʻoina Kerisiano, sa tatau ona latou “taofimau i le Afioga a le Atua e mautinoa ma maufaatuatuaina.” (Tito 1:7, 9, The Amplified Bible) Na timaʻia uluaʻi Kerisiano ina ia teena “filosofia ma manatu taufaasesē e lē aogā e tusa ma tū masani a tagata, e tusa ma mataupu faavae a le lalolagi, ae e lē tusa ma aʻoaʻoga a Keriso.”—Kolose 2:8.

      O Ai i Aso Nei ua Fetaui i Ai? E tusa ai ma le tusi o le Dogmatic Constitution on Divine Revelation a le Vatikana, lea na faaaogā i le 1965 ma na toe siiina i le Catechism of the Catholic Church e faapea: “E lē na o Tusitusiga Paia ua faavae mai ai aʻoaʻoga uma a le Lotu [Katoliko]. O lea la, e tatau ona talia ma faaaloalogia uputuu faalotu e pei foʻi o Tusitusiga Paia.” Na taʻua i se mataupu i le mekasini o le Maclean le fesili a se faifeʻau i Toronto, i Kanata e faapea: “Aiseā e faalogo ai fua i ʻni manatu’ mai anamua, ina ia taʻitaʻia ai i tatou? O loo iai o tatou lava manatu mananaia, lea e faalēaogāina pe a faafesootaʻi atu i manatu o Iesu ma Tusitusiga Paia.”

      Ua faapea mai le New Catholic Encyclopedia e faatatau i Molimau a Ieova: “E latou te manatu i le Tusi Paia o le puna lea e tasi mo o latou talitonuga, ma tapulaa tau amio.” E leʻi leva talu ai nei, na faasalavei atu se tamāloa i Kanata i se tuafafine Molimau a Ieova a o talaʻi atu. Na faapea atu le tamāloa: “Ua ou iloa o oe o se Molimau a Ieova, ona o lenā e faaaogā lau Tusi Paia.”

  • “E Lē o ni Tagata o le Lalolagi”
    Le Olomatamata—2012 | Mati 1
    • “E Lē o ni Tagata o le Lalolagi”

      “Ua ʻinoʻino le lalolagi iā i latou, auā e lē o ni tagata o le lalolagi i latou.”—IOANE 17:14.

      O Lona Uiga: O le lē avea ma tagata o le lalolagi na solitū ai Iesu i feteenaʻiga i vafealoaʻi ma faigāmalo. Na ia faamatala mai: “Ana mai le lalolagi nei loʻu malo, semanū ua tau aʻu auauna, ina neʻi tuuina atu aʻu i tagata Iutaia. A o lenei, e lē mai i inei loʻu malo.” (Ioane 18:36) Na ia lapataʻia foʻi ona soo ina ia ʻalofia uiga, upu, ma amioga e taʻusalaina i le Afioga a le Atua.—Mataio 20:25-27.

      Auala na Amioaʻi ai Kerisiano o le Uluaʻi Senituri: Na taʻua e le tusitala o lotu o Jonathan Dymond le solitū o uluaʻi Kerisiano “e lē auai i [taua]; e tusa lava po o ā iʻuga e oo iai, pe e itagia, faafalepuipuiina, pe e fasiotia foʻi.” Na latou filifili e mafatia nai lo o le faagutugutulua i lo latou solitū. Na tu ese foʻi i latou ona o a latou tapulaa tau amio. Na taʻu atu i Kerisiano e faapea: “Auā ua outou lē toe taufetuli ma i latou i lenei lava ala e tasi, i le faia o amioga e sili ona matagā ma inosia, ua faateʻia i latou ma faia tala leaga e uiga iā te outou.” (1 Peteru 4:4) Na tusia e le tusitala o talafaasolopito o Will Durant e faapea: “O le faamaoni i tapuaʻiga ma amioga lelei, na faatigā ai e [Kerisiano] tagata faapaupau e tuʻinanau atu i faafiafiaga.”

      O Ai i Aso Nei ua Fetaui i Ai? E tusa ai ma le solitū o Kerisiano, ua faailoa mai ma le mautinoa e le New Catholic Encyclopedia: “O se mea sesē le lē auai i taua.” Na taʻua i se mataupu i le Reformierte Presse le lipoti na faia e le Faalapotopotoga o Aiā Tatau i Aferika e faapea, i le 1994 na iai se sao o lotu uma i le faatamaʻiaga o tagata o se ituaiga i Rwanda, “seʻi vaganā ai lava Molimau a Ieova.”

      Ina ua talanoa e faatatau i le Fasiotiga Tagata a le ʻau Nasi, na faitio ma le faanoanoa se faiaʻoga o se aʻoga maualuga e faapea, “e leai ma se vaega po o se faalapotopotoga o tagatānuu na tali atu e faasaga i le tele o pepelo, faiga sauā, ma na sauāga faamanu.” Ina ua māeʻa ona talanoa atu i le Holocaust Memorial Museum i le Iunaite Setete, ona tusi mai lea o ia: “O lenei ua maua laʻu tali.” O lea ua ia iloa na tutumau mausalī Molimau a Ieova i o latou talitonuga, e ui i faiga sauā na latou fesagaʻia.

      Ae faapefea a latou tapulaa tau amio? Ua taʻua i le mekasini o le U.S. Catholic: “O le toʻatele o talavou Katoliko i aso nei e lē fiafia i aʻoaʻoga a le lotu e faatatau i mataupu e pei o le nofo faapouliuli, [ma le] faia o feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo.” O loo sii mai i lenā mekasini faamatalaga a se tiakono e faapea: “Ua ou mātauina le toʻatele o tagata, pe e tusa o le silia ma le 50 pasene, ua nonofo faatasi a o leʻi faaipoipo.” Na taʻua e le The New Encyclopædia Britannica, e “tausisi [Molimau a Ieova] iā latou tapulaa maualuluga tau amio.”

  • ‘Ia Outou Alolofa o le Tasi i le Isi’
    Le Olomatamata—2012 | Mati 1
    • ʻIa Outou Alolofa o le Tasi i le Isi’

      “Ua ou tuuina atu iā te outou le poloaʻiga fou, ina ia outou alolofa o le tasi i le isi; e pei ona ou alofa atu iā te outou, ia outou alolofa foʻi o le tasi i le isi. O le mea lea e iloa ai e tagata uma o oʻu soo outou, pe afai ua outou alolofa o le tasi i le isi.”—IOANE 13:34, 35.

      O Lona Uiga: Na faatonu e Iesu ona soo ina ia alofa le tasi i le isi e pei foʻi ona alofa o ia iā i latou. Na faapefea ona alofa Iesu iā i latou? Na alofa o ia i tagata uma e ui lava ina taatele le faailogatagata ma le vaai maulalo i fafine i ona aso. (Ioane 4:7-10) O le alofa na uunaʻia ai Iesu e faataulaga lona taimi, malosi, ma se olaga faamalieina ina ia fesoasoani ai i isi. (Mareko 6:30-34) E lē gata i lea, na faaalia e Iesu le alofa i se auala silisili. Na faapea mai o ia: “O aʻu o le leoleo mamoe lelei; e foaʻi atu e le leoleo mamoe lelei lona ola mo mamoe.”—Ioane 10:11.

      Auala na Amioaʻi ai Kerisiano o le Uluaʻi Senituri: I le uluaʻi senituri, na taʻua e Kerisiano i latou lava o “uso” ma “tuafāfine.” (Filemoni 1, 2) Na talileleia tagata mai i atunuu uma i le faapotopotoga Kerisiano, ona na latou talitonu “e leai se eseesega o le Iutaia ma le Eleni, auā e toʻatasi lava le Alii o tagata uma.” (Roma 10:11, 12) Ina ua mavae le Penetekoso 33 T.A., na “faatau atu [e soo i Ierusalema] a latou meatotino, ma fanua, ma tufatufa atu le tau o nei mea i tagata uma, e tusa ai ma manaʻoga o tagata taʻitoʻatasi.” O le ā le fuafuaga? Ina ia mafai e i latou na faatoʻā papatiso ona nonofo pea i Ierusalema, ma faaauau “ona latou uaʻi atu i aʻoaʻoga a le ʻauaposetolo.” (Galuega 2:41-45) O le ā na uunaʻia ai na gaoioiga? I le itiiti ma le 200 tausaga talu ona maliliu le ʻauaposetolo, na sii mai ai e Tetuliano faamatalaga a isi tagata e faatatau i Kerisiano e faapea: “Na alofa le tasi i le isi . . . ma na latou lotomalilie e oti le tasi mo le isi.”

      O Ai i Aso Nei ua Fetaui i Ai? Na taʻua e le tusi o le The History of the Decline and Fall of the Roman Empire (1837) e faapea, a o faagasolo senituri, o i latou e taʻutino mai o Kerisiano, “e sili atu tigā e faia e le tasi i le isi, nai lo o tigā mai i tagata [e lē talitonu i le Atua].” O se suʻesuʻega talu ai nei i le Iunaite Setete na iloa ai, o le toʻatele o tagata lotu ua faapea mai o Kerisiano, o i latou foʻi o ni ē e faailogatagata ma faaituʻau. O tagata lotu, e lē masani i tagata o la latou lava lotu i isi atunuu, ma e lē fesoasoani i o latou uso tapuaʻi pe a iai ni manaʻoga.

      I le 2004 ina ua faaleagaina Florida i ni afā se fā na sosoo ona agi i totonu o le lua masina, na ō atu ai le taʻitaʻifono o le Emergency Operations Committee o Florida ina ia faamautinoa ua faaaogā tatau fesoasoani na avatu. Na taʻua e ia e leai se isi vaega na sili ona lelei lona faamaopoopoina e pei o Molimau a Ieova, ma sa ofo mai o le a ia saunia so o se mea lava e manaʻomia e Molimau. I se isi tausaga i luma atu, i le 1997, na malaga atu ai se vaega o Molimau a Ieova ma vailaau, meaʻai, ma lavalava i le Democratic Republic of Congo, ina ia fesoasoani i o latou uso ma tuafāfine o loo manaʻomia le fesoasoani. Na ofo mai e uso Molimau i Europa le tele o mea manaʻomia e tusa lona aofaʻiga ma le miliona tālā (tālā Amerika).

  • “Ua Ou Faailoa Atu Lou Suafa”
    Le Olomatamata—2012 | Mati 1
    • “Ua Ou Faailoa Atu Lou Suafa”

      “Ua ou faailoa atu lou suafa i tagata ua e foaʻi mai iā te aʻu i le lalolagi. . . . Ua ou faailoa atu lou suafa iā i latou, ma saga faailoa atu.”—IOANE 17:6, 26.

      O Lona Uiga: Na faailoa atu e Iesu le suafa o le Atua e ala i le faaaogāina i lana faiva. E mautinoa na faaleo e Iesu le suafa moni o le Atua, a o ia faitauina Tusitusiga Paia e pei ona ia masani ai. (Luka 4:16-21) Na ia aʻoaʻoina ona soo ina ia tatalo: “Lo matou Tamā e, ia faapaiaina lou suafa.”—Luka 11:2.

      Auala na Amioaʻi ai Kerisiano o le Uluaʻi Senituri: Na taʻu atu e le aposetolo o Peteru i toeaina i Ierusalema, ua tofia e le Atua se nuu e avea ma “tagata mo lona suafa.” (Galuega 15:14) Na talaʻia atu e le ʻau aposetolo ma isi e faapea, “e faaolaina foʻi i latou uma o ē e valaau i le suafa o Ieova.” (Galuega 2:21; Roma 10:13) Na faaaogāina foʻi le suafa o le Atua i a latou lava tusitusiga. Na faamatalaina i le tusi o le The Tosefta, o se tuufaatasiga o tulafono a Iutaia na faamāeʻaina i le pe tusa ma le 300 T.A., e faatatau i le susunuina o tusitusiga faa-Kerisiano e tagata tetee e faapea: “E leʻi faasaoina mai le afi tusi a le ʻautusitala a Evagelia, ma tusi a le ʻau minim [sa manatu i ai o Kerisiano Iutaia]. Ae o le mea lava na maua ai na tusi na susunu ai, . . . atoa ai ma faamaumauga e faatatau i le Suafa o le Atua sa iai i na tusi.”

      O Ai i Aso Nei ua Fetaui i Ai? O loo taʻua i le faatomuaga o le Tusi Paia Revised Standard Version, lea na faamaonia e le National Council of the Churches of Christ i le Iunaite Setete e faapea: “E leai se aogā o le faaaogā o se suafa patino mo le Atua e toʻatasi, e peiseaʻī e iai nisi atua e faaesea mai ai o ia, o lea na faamuta ai le faaaogāina o lenā suafa i le faa-Iutaia a o lumanaʻi le faa-Kerisiano, ma e matuā leai se tāua i le faatuatuaga o lotu Kerisiano i le lalolagi aoao.” O lea la, na suia ai le suafa o le Atua i le taʻu “ALII.” E leʻi leva talu ai nei foʻi, na faatonuina ai epikopo uma e le Vatikana: “E lē tatau ona toe faaaogāina pe e taʻua iā latou pese ma tatalo, le suafa o le Atua o loo i le tetakalamatone YHWH.”a

      O ai i aso nei o loo faaaogāina ma faailoa atu le suafa moni o le Atua? A o talavou Sergey ma a o nofo i Kyrgyzstan, sa matamata ai o ia i se ata o loo taʻua ai le suafa o le Atua o Ieova. I le pe ā ma le sefulu tausaga, e leʻi toe faalogo lava o ia i le suafa o le Atua. Mulimuli ane, ina ua siitia atu i Amerika, sa asiasi atu ni Molimau a Ieova se toʻalua i lona fale, ma faasino atu iā te ia le suafa o le Atua mai i le Tusi Paia. Sa matuā fiafia o ia i le iloaina o loo iai se vaega o loo faaaogāina le suafa o Ieova. O le tulaga mataʻina, i le lomifefiloi o le Webster’s Third New International Dictionary i lalo o le ulutala “Ieova le Atua,” o loo iai le uiga e faapea, “o le Atua silisili e iloa e Molimau a Ieova, ma e na o le pau lenā o le Atua e latou te tapuaʻi i ai.”

      [Faaopoopoga i lalo]

      a I le faa-Samoa, e masani ona faaliliuina mataʻitusi o le YHWH i le suafa o le Atua, o “Ieova.”

  • “O le a Tala‘iina Atu Lenei Tala Lelei o le Malo”
    Le Olomatamata—2012 | Mati 1
    • “O le a Talaʻiina Atu Lenei Tala Lelei o le Malo”

      “O le a talaʻiina atu lenei tala lelei o le malo i le lalolagi atoa e fai ma molimau i atunuu uma; ona oo mai ai lea o le iʻuga.”—MATAIO 24:14.

      O Lona Uiga: Na taʻua e Luka o se tusitala o le Evagelia, na “malaga atu [Iesu] mai i lea aai i lea aai, ma mai i lea nuu i lea nuu, ua talaʻi ma folafola atu le tala lelei o le malo o le Atua.” (Luka 8:1) Na faapea mai Iesu lava ia: “E tatau ona ou folafola atu le tala lelei o le malo o le Atua . . . i isi foʻi aai, auā o le mea lea na auina mai ai aʻu.” (Luka 4:43) Na ia auina atu ona soo e talaʻi le tala lelei i taulaga ma nuu, ma faatonuina i latou: ʻE fai outou ma molimau iā te aʻu i tuluʻiga uma o le lalolagi.’—Galuega 1:8; Luka 10:1.

      Auala na Amioaʻi ai Kerisiano o le Uluaʻi Senituri: Na faavave ona ō atu soo o Iesu ma faataunuu lana faatonuga. “Ua lē aunoa ona latou aʻoaʻo atu i aso uma lava, ma folafola atu le tala lelei e uiga iā Iesu le Keriso, i le malumalu ma mai i lea fale i lea fale.” (Galuega 5:42) Sa faataunuuina le talaʻiga e i latou uma na iai i le faapotopotoga ae e lē na o se vaega faapitoa. Na mātauina e le tusitala o talafaasolopito o Neander, “sa masani ona faifai Selesia, o le tusitala muamua na avea ma fili o Kerisiano e faapea, o i latou na maelega i le talaʻia o le tala lelei, o ni ē e galulue i fulufulu mamoe, faiseevae, saunia paʻu o manu, e lē aʻoaʻoina, ma o ni tagata faatauvaa.” I lana tusi o le The Early Centuries of the Church, na tusi ai le polofesa o Jean Bernardi e faapea: “[O Kerisiano], sa tatau ona ō atu i fafo ma talanoa atu i so o se mea i ituaiga o tagata uma. I luga o ala tetele ma aai, i nofoaga faitele ma aiga. Pe talileleia pe lē talileleia. . . . Ma e ō atu i tuluʻiga uma o le lalolagi.”

      O Ai i Aso Nei ua Fetaui i Ai? Na tusi se faifeʻau o le Lotu Egelani o David Watson: “O le lē taulau o lotu i le faia o le talaʻiga ma aʻoaʻo atu, o se tasi lea o māfuaaga ua taatele ai tagata e lē talitonu i le Atua.” I lana tusi o le Why Are the Catholics Leaving?, na tusi ai José Luis Pérez Guadalupe e faatatau i galuega a le ʻAufaievagelia, tagata Aso Fitu, ma isi, ae na ia mātauina e “latou te lē ō atu mai i lea fale i lea fale.” Peitaʻi na tusi o ia e faatatau i Molimau a Ieova: “E latou te ō atu mai i lea fale i lea fale i se auala maopoopo.”

      I se suʻesuʻega mataʻina ma maufaatuatuaina na faia e Jonathan Turley o loo faamauina i le Cato Supreme Court Review, 2001-2002, o loo taʻua ai e faapea: “Pe a taʻua le igoa Molimau a Ieova, e vave ona mafaufau le toʻatele e uiga i tagata talaʻi e asiasi atu i o latou fale i taimi e lē o talafeagai. Ae i Molimau a Ieova, o le faaliulotuina o tagata e lē na ona tau ina faatino ai lo latou faatuatua, ae ona o se vala tāua lea o lo latou faatuatuaga.”

      [Pusa i le itulau 9]

      Po ua E Mātauina le Faailoga?

      E faavae mai i manatu faale-Tusi Paia na talanoaina i lenei faasologa o mataupu, o ai i aso nei e te manatu o loo fetaui i ai le faailoga o Kerisiano moni? E ui e faitau sefulu afe vaega ma lotu eseese ua faapea mai o Kerisiano, ae ia manatua pea le fetalaiga a Iesu i ona soo: “E lē ulu atu i le malo o le lagi i latou uma o ē fai mai iā te aʻu, ʻLe Alii e, le Alii e,’ ae e na o lē na te faia le finagalo o loʻu Tamā o i le lagi.” (Mataio 7:21) O le iloaina ma le faifaimea faatasi ma ē o loo faia le finagalo o le Tamā ma o loo mātaulia i faailoga o ni Kerisiano moni, o le a iʻu ai i faamanuiaga e faavavau i le Malo o le Atua. E matou te valaaulia oe ina ia talosaga i Molimau a Ieova na tuuina atu lenei lomiga iā te oe, mo nisi faamatalaga e faatatau i le Malo o le Atua, ma faamanuiaga o le a maua mai ai.—Luka 4:43.

Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
Log Out
Log In
  • Faa-Samoa
  • Lafo Faamatalaga
  • Faapolokalame
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Aiāiga Faapitoa
  • Aiā Faaletulafono
  • Privacy Settings
  • JW.ORG
  • Log In
Lafo Faamatalaga