Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w92 11/15 itu. 3-7
  • Pe Feteenai le Tusi Paia Lava Ia?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Pe Feteenai le Tusi Paia Lava Ia?
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Pe e Faigata Moni Nei Mea?
  • Faatalafeagaiina o Mau e Aafia ai Iesu
  • O le a Faapefea ona e Manatu i Mea?
  • E te Silafia?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Lomiga mo le Lautele)—2016
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Nofoaiga a Tupu Muamua
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2005
  • Na Puipui, Tausi, ma Tumau
    Faaaʻoaʻo i lo Latou Faatuatua
  • Na Puipuia, Tausia, ma Finafinau Iosefa
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2012
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
w92 11/15 itu. 3-7

Pe Feteenai le Tusi Paia Lava Ia?

I SE tasi taimi, na tusi mai ai le tusitala o Henry Van Dyke e faapea: “Na tusia i atunuu i Sasae, na faavaeina i faiga, manatu ma mafaufauga a atunuu i Asia, ua faapena ona faaaafia ma le masani lelei ai e le Tusi Paia auala uma o le lalolagi ma ulu atu i lea atunuu ma lea atunuu e maua ai tagata e fetaui ma ana faamatalaga. Ua ia aʻoaʻoina e tautala i le faitau selau o gagana ina ia pāʻia loto o tagata. E faalogo ma le maofa ma le fiafia tele tamaiti i ana tala, ma e mafaufau loloto i ai tagata atamamai e pei o ni faataoto i le olaga. E gatete tagata amioleaga ma ē mitamita i ana lapataiga, ae i ē loto momomo ma faavauvau ua pei o se leo o se tinā. . . . E lē mativa pe mafatia lē ua maua lenei oloa mo ia lava.”

O le mea moni, o le Tusi Paia “ua ia aʻoaʻoina e tautala i le faitau selau o gagana.” A itiiti mai, o se tasi o ona tusi e 66 ua faaliliuina i nisi gagana e 1,970. E faitau miliona ua latou manatu i le Tusi Paia o se meaalofa mai le Atua, ma ua faitau i ai ma le fiafia ma maua mai ai aogā. Ae peitai, ua faapea mai nisi, o loo iai feteenaiga i le Tusi Paia o le mea lea ua lē maufaatuatuaina ai. O le ā ua faaalia e suesuega na faia ma le faaeteete?

E pei ona faaalia i la tatou ata i le faavaa, sa faaaogā e le Atua tagata faamaoni e tusia le Tusi Paia. O le mea moni, o le iloiloina ma le faaeteete o vaega eseese o le Tusi Paia ua faaalia ai faapea, sa tusia lena tusi e ni tane e toʻa 40 i se vaitaimi e sili atu i le 16 senituri. Po o i latou ea o ni tusitala aʻoaʻoina i le tusia o tala? E leai. Mai ia i latou, e mafai e se tasi ona maua ai se leoleo mamoe, se tagata faifaiva, se ao lafoga, se fomaʻi, se fai faleʻie, se ositaulaga, se perofeta, ma se tupu. E masani ona taʻua i na tusitusiga ni tagata, ma aganuu tatou te lē masani ai i lenei 20 senituri. O le mea moni, sa lē iloa e tusitala lava latou o le Tusi Paia le uiga o mea na latou tusia. (Tanielu 12:8-10) O le mea lea, aua neʻi faateia i tatou pe a tatou fetaiai ma nisi o mea faigata pe a tatou faitauina le Tusi Paia.

Pe mafai ona foia na mea faigata? Pe feteenai le Tusi Paia ia te ia lava? Ina ia iloa, seʻi o tatou iloiloina nisi o faaaʻoaʻoga.

Pe e Faigata Moni Nei Mea?

▪ O fea na aumai ai e Kaino lana avā? (Kenese 4:17)

Atonu e manatu se tasi faapea, ina ua uma ona fasiotia Apelu, sa na o le tagata agasala o Kaino ma o la mātua o Atamu ma Eva na totoe i le lalolagi. Ae peitai, sa iai se aiga matuā toatele o Atamu ma Eva. E tusa ai ma le faamatalaga i le Kenese 5:3, 4, na ia Atamu se atalii e igoa ia Setu. Ona faaopoopo mai lea o le faamatalaga: “O aso lava o Atamu talu ina fanauina e ia o Setu e valu selau o ona tausaga, [i lena vaitaimi] ua fanaua ai e ia o atalii ma afafine.” O lea, na faaipoipo ai Kaino i lona tuafafine pe atonu o se tasi o tama teine a sona tuafafine po o se afafine o sona uso. Ona sa latalata tele atu le fanau a tagata i le lelei atoatoa faaletagata, o lea o se faaipoipoga faapena e mautinoa lava sa lē aumaia ai ni tulaga mataʻutia o le soifua malōlōina, e ono lamatia ai ni fanau mai i se fesootaiga faapena i aso nei.

▪ O ai na faatauina atu Iosefa i Aikupito?

Ua faapea mai le Kenese 37:27 sa filifili uso o Iosefa e faatauina atu o ia i tagata Isamaeli. Ae o loo taʻua i le fuaiupu lea e sosoo ai faapea: “Ona o ane lea o tagata Mitiana, o e faatauoa, ona latou [o uso o Iosefa] sisi lea ma avae ia Iosefa ai le lua, ma latou faatau ia Iosefa i sa Isamaelī i tupe [siliva] e luafulu; ona latou avatua lea o Iosefa i Aikupito.” Pe sa faatauina atu Iosefa i sa Isamaelī po o tagata Mitiana? Ia, o tagata Mitiana, atonu sa taʻua foi o sa Isamaelī, o ē na aiga i ai i latou e ala i lo latou augātamā o Aperaamo. Pe atonu sa malaga faatasi ai ni tagata faatauoa Mitiana ma se solo o kamela a tagata faatauoa Isamaeli. Ae e ui i lea, o uso lava o Iosefa na latou faia le faatauga, ma mulimuli ane, sa mafai ona ia faapea atu ia i latou: “O aʻu o lo outou uso o Iosefa, na outou faatau mai i Aikupito.”—Kenese 45:4.

▪ E toafia tagata Isaraelu na feoti ona o le faia o amioga lē mamā ma fafine o Moapi ma i le auai i tapuaiga ia Paala o Peoro?

Ua taʻua i le Numera 25:9, faapea: “O e na oti foi i le faamai [mai le Atua ona o a latou amioga leaga] e luafulu o afe ma le fa o afe i latou.” Ae peitai, na faapea mai le aposetolo o Paulo: “Aua foi tatou te faitaaga, pei ona faitaaga o isi o i latou [tagata Isaraelu i le vao], ma fano ai i le aso e tasi e lua sefulu o afe ma afe e tolu” o i latou. (1 Korinito 10:8) Atonu o le aofai o ē na fasiotia sa i le va o le 23,000 ma le 24,000, o lea, so o se fuainumera lava o na fuainumera e saʻo. Ae, ua faaalia faapitoa mai lava i le tusi o Numera faapea o “alii uma o le nuu” na aafia i lenei agasala na fasiotia e faamasino. (Numera 25:4, 5) Atonu pe toaafe o nei “alii” sili na agasala na oo ai le aofai i le 24,000 ina ua faaopoopo i le 23,000 lea na taʻua e Paulo. A lē o lea foi, e foliga mai o le 23,000 o i latou na, na feoti tuusaʻo lava i le mala mai le Atua, ae o le 24,000 uma lava na tofo i le ogoogo o le mala mai ia Ieova auā na feoti i latou uma lava ona o lana poloaiga i le faaoosala.—Teuteronome 4:3.

▪ Talu ai ona o Akako sa tupulaga lelei lava ma le tupu o Isaraelu o Saulo, pe tutusa la lena ma lea na uluai faasino i ai e Palaamo faapea o le igoa lena o le tupu o sa Amalekā?

I le pe tusa ma le 1473 T.L.M., na valoia ai e Palaamo faapea, o le a iai se tupu o Isaraelu o le a ‘sili ia Akako.’ (Numera 24:7) E leai lava se isi faasinoga na faia mulimuli ane e uiga ia Akako seia oo i le pulega a le Tupu o Saulo (i le 1117-1078 T.L.M.). (1 Samuelu 15:8) O lenei mea e lē faapea o se lē tutusa, ae peitai, mo “Akako” atonu sa o se taʻu po o se tofiga mamalu e pei o le Farao o Aikupito. Atonu o se mea tatau foi faapea o Akako o se igoa totino sa faaaogāina pea e tupu o Amaleka.

▪ O ai na faapogai ai ona faitauina e Tavita le nuu o Isaraelu?

Ua taʻua i le 2 Samuelu 24:1 (NW) e faapea: “Ua toe tupu le toasa o Ieova ia Isaraelu; ona ua faaoso e se tasi ia Tavita [po o, “ina ua uunaia Tavita,” faamatalaga i lalo] faasaga ia i latou, ua faapea atu: ‘Alu ia, inā faitau ia Isaraelu ma Iuta.’ Ae e lē o Ieova na uunaia le Tupu o Tavita ina ia agasala, auā ua faapea mai le 1 Nofoaiga a Tupu 21:1: “Ua tulai mai Satani [po o, “se tetee,” faamatalaga i lalo] ia Isaraelu, ua ia faaoso ia Tavita ia faitauina Isaraelu.” Sa lē fiafia le Atua ia Isaraelu, o le mea lea na ia faatagaina ai Satani le Tiapolo e aumaia lenei agasala ia i latou. O le pogai lenei ua faitauina ai faapea le 2 Samuelu 24:1 e peiseai o le Atua lava ia na faia. E fiafia ona ua faitauina faapenei le faaliliuga a Joseph B. Rotherham: “Ua tupu le toasa o Iaue faasaga ia Isaraelu, o lea na ia faatagaina ai le uunaia o Tavita ina ia gaoioi faasaga ia i latou i lona faapea atu, Alu ia inā faitau ia Isaraelu ma Iuta.”

▪ E mafai faapefea e se tasi ona faatutusa fuainumera eseese na tuuina mai o le faitau aofai o Isaraelu ma sa Iutā ina ua faitauina e Tavita?

I le 2 Samuelu 24:9 o aofaiga e 800,000 tagata Isaraelu ae 500,000 tagata o Iuta, ma o le aofaiga o tagata Isaraelu i le 1 Nofoaiga a Tupu 21:5 o ē na tau e 1,100,000 a o tagata o Iuta e 470,000. O ē sa auai e lē aunoa i le auaunaga a le tupu e 288,000 le vaegaau, sa vaevaeina i vaega e 12 e taʻi 24,000, i le vaega e tasi o i latou na e auauna mo le masina e tasi i le tausaga. Sa iai se isi 12,000 faaopoopo o le au tautua i aloalii o ituaiga e 12, na faia aʻe ai le aofaiga e 300,000. E foliga mai la, o le 1,100,000 i le 1 Nofoaiga a Tupu 21:5 o loo aofia ai lenei 300,000 ua uma ona faamauina, ae e lē o faamauina i le 2 Samuelu 24:9. (Numera 1:16; Teuteronome 1:15; 1 Nofoaiga a Tupu 27:1-22) E tusa ai ma sā Iutā, e foliga mai o loo faaaofia ai i le 2 Samuelu 24:9 le 30,000 tagata i se vaegaau o tagata vāai sa tuu i le tuaoi ma Filisitia ae e lē o aofia ai i le fuainumera lea e i le 1 Nofoaiga a Tupu 21:5. (2 Samuelu 6:1) Afai tatou te manatua o le 2 Samuelu ma le 1 Nofoaiga a Tupu na tusia e ni tagata se toalua e eseese o la manatu ma mea e faaautū i ai, e faigofie lava la ona tatou faatutusa aofaiga.

▪ O ai le tamā o Salatielu?

Ua faaalia i nisi mau faapea o Iekonia (le Tupu o Ioakina) o le tamā moni o Salatielu. (1 Nofoaiga a Tupu 3:16-18; Mataio 1:12) Ae na taʻua e le tusitala o le Evagelia o Luka Salatielu o le “atalii ia o Neri.” (Luka 3:27) E foliga mai na avatu e Neri lona afafine e fai ma avā a Salatielu. Ona sa masani ona faasino atu e tagata Eperu i le tane a se afafine e pei o se atalii, ae maise lava i tala i gafa, ua ono ai ona taʻua e Luka Salatielu o le atalii o Neri. E faapena foi ona faasino e Luka ia Iosefa faapea o le atalii o Heli, ae semanū o Heli o le tamā o le avā a Iosefa, o Maria.—Luka 3:23.

Faatalafeagaiina o Mau e Aafia ai Iesu

▪ E toafia tagata na tutuliese ai e Iesu Keriso temoni ia na ō atu ma uluitino i le lafu puaa?

Ua taʻua e le tusitala o le Evagelia o Mataio ni tamaloloa se toalua, ae ua faasino atu e Mareko ma Luka i le na o le toatasi. (Mataio 8:28; Mareko 5:2; Luka 8:27) E foliga mai faapea, e na o le toatasi le tagata na uluitinoina e le temoni na mafaufau i ai Mareko ma Luka ona sa talanoa atu Iesu ia te ia, ma sa sili foi ona mataʻina lona tulaga. Atonu, sa sili ona sauā le tulaga sa iai le tamaloa pe sa pagatia ai i lalo o pulega a temoni mo se taimi sili ona umi. Mulimuli ane, atonu e na o le tamaloa lava lena e toatasi na manao e mulimuli atu ia Iesu. (Mareko 5:18-20) I se tulaga tutusa, na tautala ai Mataio e uiga i tamaloloa tauaso e toalua na faamalōlōina e Iesu, ae o loo taʻua e Mareko ma Luka faapea e na o le toatasi. (Mataio 20:29-34; Mareko 10:46; Luka 18:35) E lē o se feteenaiga lenei mea, auā sa lē itiiti ifo i le toatasi le tagata faapena.

▪ O le ā le lanu o le ofu talaloa na ofu ai Iesu i le aso o lona maliu?

E tusa ma le faamatalaga a Mareko (15:17) ma Ioane (19:2), sa faaofu e fitafita Iesu i se ofu talaloa lanu violē. O le Mataio (27:28) o loo taʻua ai “se ofu mūmū,” e faamamafa ai lona lanu mūmū paʻauli. Ona o le lanu violē, o so o se lanu ua tuu faatasia ai le mūmū ma le lanumoana, ua ioe faatasi ai Mareko ma Ioane faapea o le ofu e iai se lanu mūmū paʻauli. Ona o le suluia o le ie i le malamalama ma lanu o loo i tua, sa mafai ona lafoia atu ai lanu eseese i le ofu, ma ua taʻua e tusitala o le Evagelia le lanu faapea e matuā malosi lava i la latou vaai po o le vaai a i latou na maua mai ai a latou faamatalaga. O nai eseesega itiiti ua faaalia ai le eseese o tusitala ma faamaonia ai foi faapea e leai se maliega faalilolilo na faia i ai.

▪ O ai na amoina le satauro o Iesu?

Na faapea mai le Ioane (19:17): “Ua ave e ia [Iesu] lona satauro, ua maliu atu foi i le mea e taʻua, O le mea o i ai le ulupoo, ua igoa i le upu Eperu, o Kolokota.” Ae ua faapea mai le Mataio (27:32), Mareko (15:21), ma le Luka (23:26) ‘a o latou ō atu i fafo, ona latou faatauanau ai lea ia Simona le Kurene ina ia ave e ia le satauro.’ Sa ave e Iesu lona satauro, e pei ona taʻua ai e Ioane. Ae peitai, i lana faamatalaga puupuu, sa leʻi faaopoopoina i ai e Ioane le manatu faapea na faatauanauina Simona mulimuli ane, ina ia aveina le satauro. I lea, ua tutusa lelei ai lava faamatalaga a Evagelia e uiga i lenei mea.

▪ Na faapefea ona oti Iuta le Sekara?

Ua taʻua i le Mataio 27:5 faapea na nonoa e Iuta o ia ma sisi, a ua faapea mai le Galuega 1:18 “na tito foi o ia [e muamua i lalo lona ulu], ua pa ai lona manava, ua masaa ai i fafo lona gaau uma lava.” A o foliga mai e talafeagai lelei lava le faamatalaga a Mataio ma le uiga faapea na taumafai ai o ia e pule i lona ola, ae ua faamatalaina e le Galuega iʻuga. E foliga mai sa nonoa e Iuta se maea i le lālā o se laau, ona tuu lea o se matasele i lona ua, ma taumafai e sisi o ia i lona oso ese mai le tofē. E foliga mai la, a lē o le maea na motu, ia po o le lālā o le laau na gau, o lea na tito ifo ai o ia i lalo ma pa ai i le va o papa. O laufanua o loo siomia ai Ierusalema ua talafeagai ai ona faia o sea faaiʻuga.

O le a Faapefea ona e Manatu i Mea?

Afai tatou te fetaiai ma ni tulaga i le Tusi Paia e foliga mai e feteenai, e lelei ona iloa faapea e masani lava ona fai e tagata tala e foliga mai e feteenai, ae e faigofie lava ona faamatala pe faamalamalama foi. Mo se faataʻitaʻiga, o se tagata faipisinisi atonu o fetusiai ma se tasi e ala i le faamatala gutu atu o se tusi i lana failautusi. Afai la e fesiligia o ia, o le a tali atu faapea, o ia na auina atu le tusi. Ae ona o lana failautusi na lolomia ma auina atu le tusi i le meli, e ono mafai la e le failautusi ona fai atu o ia na auina atu le tusi. E faapena foi la, sa lē o se mea e feteenai mo le Mataio (8:5) le faapea atu, na sau se taʻitaʻiau ma aioi atu ia Iesu i se mea na ia manao ai, ae na faapea mai le faamatalaga a le Luka (7:2, 3) na aauina mai e le tamaloa ni sui.

O uluai faaaʻoaʻoga ua faaalia ai faapea e mafai lava ona foia ni vaega faigata o i le Tusi Paia. O lea, ua iai se mafuaaga lelei e tatau ai ona iai se uiga mautinoa agaʻi i le Tusi Paia. Sa fautuaina se agaga faapena i nei upu o loo aliai mai i se Tusi Paia a se aiga na lomia i le tausaga e 1876:

“O le agaga tatau i le feagai ai ma na mea faigata, o le aveesea lea o na mea pe afai e mafai, ma ia pipii ma gauai i le upu moni, e tusa lava pe lē mafai ona faamanino mea uma o puaoa ai. E ao ona tatou faataʻitaʻi i le faaaʻoaʻoga a le au aposetolo, o ē, ina ua tetee nisi o le au soʻo i le mea na latou taʻua o ‘le upu faigata,’ ina ia tuulafoaiina Keriso, sa faatoʻafilemuina teteega uma i lenei upu: ‘Le Alii e, a matou ō ia te ai? O ia te oe upu o le ola e faavavau, ma ua matou talitonu o Oe o le Keriso, o le Alo o le Atua soifua.’ . . . Afai tatou te iloa se upu moni e foliga mai e feteenai ma se isi upu moni, seʻi o tatou taumafai e faaleleia na mea, ma ia faailoa atu na mea ua faaleleia i tagata uma.”—Ioane 6:60-69.

Po o le a e faia ea se tulaga faapena? Talu ai ua uma ona iloiloina ni nai faaaʻoaʻoga e faamaonia ai le ōgatasi o le Tusi Paia, ua iai le faamoemoe o le a e ioe faatasi ma le faisalamo o lē na faapea atu i le Atua: “O mea o i lau afioga o le upu moni lea.” (Salamo 119:160, NW) O le manatu lena o Molimau a Ieova i le Tusi Paia atoa ma e fiafia e faailoa atu pogai mo lo latou faamoemoe i ai. Aiseā e lē talatalanoa ai ma i latou i lenei tusi e lē mafaatusalia? O lana feau faagaee loto atonu o le a faatumuina ai oe i le faamoemoe moni ma le fiafia.

[Ata i le itulau 7]

Sa e fesili atu ea i Molimau a Ieova pe aiseā ua latou faatuatua ai i le Tusi Paia?

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2025)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga