Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
ME 4-10
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | KENESE 36-37
“Na Faileagaina Iosefa Ona o le Lotoleaga o Ona Uso”
(Kenese 37:3, 4) Ua sili le alofa o Isaraelu iā Iosefa nai lo o isi ona atalii uma, auā na ia fanaua lenei atalii ina ua toeaina lava o ia; ma ua ia saunia se ofu talaloa tusitusi lima uumi mo ia. 4 Ua iloa e ona uso ua sili le alofa o lo latou tamā iā te ia nai lo o ona uso uma, ona latou ʻinoʻino ai lea iā te ia ma ua lē mafai ai ona latou talanoa lelei atu iā te ia.
“Faamolemole, Seʻi Faalogo Mai i Laʻu Miti”
Ua faailoa mai e le Tusi Paia: “Ua iloa e ona uso ua sili le alofa o lo latou tamā iā te ia nai lo o ona uso uma, ona latou ʻinoʻino ai lea iā te ia ma ua lē mafai ai ona latou talanoa lelei atu iā te ia.” (Kenese 37:4) Atonu e saʻo le māfuaaga na leaga ai o latou loto, peitaʻi na matuā faatauasoina uso o Iosefa ma lolo atu ai i lenā uiga leaga. (Faataoto 14:30; 27:4) Pe e te matauʻa pe a maua e se isi se tulaga o e manaʻo ai? Manatua uso o Iosefa. O lo latou matauʻa na iʻu ai ina latou faia amioga ia na latou salamō mulimuli ane ai. O le mea na tupu iā i latou ua faamanatu mai ai i Kerisiano, e sili atu le atamai o le “olioli faatasi ma ē o loo olioli.”—Roma 12:15.
Na iloa lelei e Iosefa le ʻinoʻino o ona uso iā te ia. Ae pe na nanā lona ofu tele pe a latalata mai ona uso? Sa ono mafai ona ia faia faapea. Ae manatua, na manaʻo Iakopo e avea lenei ofu ma faailoga o le alofagia ma le pele iā te ia o lona atalii. O lea sa manaʻo ai Iosefa e faamaoni i lona tamā e ala i le ofuina pea o lenei ofu. E aogā lana faaaʻoaʻoga mo i tatou. E ui lava e lē faailoga tagata lo tatou Tamā i le lagi, ae e iai taimi e matilatila ai lona alofa i ana auauna faamaoni. E lē gata i lea, e finagalo o ia e faaesea ana auauna mai i lenei lalolagi faapiʻopiʻo ma amio lē mamā. E pei o lenei ofu faapitoa, o amioga lelei a Kerisiano moni ua faaesea ai i latou mai isi, ma e inosia ma itagia ai i latou. (1 Peteru 4:4) Pe e tatau i se Kerisiano ona natia lona tulaga moni o se auauna a le Atua? E leai, auā e leʻi natia foʻi e Iosefa lona ofu tele.—Luka 11:33.
(Kenese 37:5-9) Mulimuli ane ua fai le miti a Iosefa ma ua ia faamatala atu i ona uso, ua atili ai ona latou ʻinoʻino iā te ia. 6 Ua ia faapea atu iā i latou: “Faamolemole, seʻi faalogo mai i laʻu miti na fai. 7 Sa tatou fusifusia fusi saito i le fanua, ae ua tulaʻi laʻu fusi saito ma tū i luga, ona siʻosiʻo ai lea e a outou fusi saito ma ua ifo i laʻu fusi saito.” 8 Ua fai mai ona uso iā te ia: “Pe e moni lava o le a fai oe ma tupu iā i matou? ma, Po o le a e pulea lava i matou?” O le mea lea ua atili ai ona latou ʻinoʻino iā te ia ona o lana miti ma ana faamatalaga. 9 Ua mavae lea ona toe fai foʻi lea o le isi ana miti ma ua ia faamatala atu i ona uso e faapea: “O lenei foʻi ua toe fai le isi aʻu miti. I lenei miti ua ifo mai iā te aʻu le lā, le masina ma fetu e sefulu tasi.”
(Kenese 37:11) Ua lotoleaga ona uso iā te ia, ae ua teuloto e lona tamā lenei tala.
“Faamolemole, Seʻi Faalogo Mai i Laʻu Miti”
O na miti e mai iā Ieova le Atua, ma e faavaloaga. Na finagalo le Atua iā Iosefa ina ia faamatala atu le feʻau mai i nei miti. O lea, sa tatau iā Iosefa ona fai mea uma na faia e perofeta mulimuli ane, pe a latou faailoa atu feʻau ma faamasinoga a le Atua i Ona tagata faalogogatatā.
Na faapea atu ma le faautauta Iosefa i ona uso: “Faamolemole, seʻi faalogo mai i laʻu miti na fai.” Na malamalama ona uso i lana miti ma sa matuā lē fiafia i ai. Na latou tali atu faapea: “Pe e moni lava o le a fai oe ma tupu iā i matou? ma, po o le a e pulea lava i matou?” Ua faapea atili mai le tala: “O le mea lea ua atili ai ona latou ʻinoʻino iā te ia ona o lana miti ma ana faamatalaga.” Ina ua toe faamatala atu e Iosefa lana miti lona lua i lona tamā ma ona uso, na atili ai ona latou feita. O le iʻuga: “Ona aʻoaʻia ai lea o ia e lona tamā ma faapea mai iā te ia: ʻO le ā le uiga o lenei miti? Pe e moni ea o le a matou ifo toʻele iā te oe o aʻu, o lou tinā, ma ou uso.’” Ae ui i lea, na teuloto pea e Iakopo lenā tala. Pe na fesootaʻi mai ea Ieova i lenei tama?—Kenese 37:6, 8, 10, 11.
E lē o Iosefa le auauna muamua pe mulimuli foʻi a Ieova na faatonuina e faamatala atu feʻau faavaloaga, lea e mautinoa e lē logolelei ma taʻitaʻiina atu ai i sauāga. O Iesu o lē sili na faailoaina atu nei feʻau, ma na ia fetalai atu i ona soo: “Afai na latou faasauā mai iā te aʻu, e latou te faasauā foʻi iā te outou.” (Ioane 15:20) E mafai ona aʻoaʻoina e so o se Kerisiano se lesona mai i le faatuatua ma le lototele o lenei talavou o Iosefa.
(Kenese 37:23, 24) O lea, ina ua oo atu Iosefa i ona uso, ona latou aveese lea mai iā Iosefa o lona ofu talaloa, o le ofu talaloa tusitusi lea o loo ofu ai; 24 ona latou ave lea o ia ma togi i totonu o le lua. Ae i lea taimi e leai se mea o i totonu o le lua; e leai se vai o iai.
(Kenese 37:28) Ua agaʻi ane tagata faatauʻoa o Mitiana. O lea, ua latou ave aʻe ai Iosefa mai i le lua ma faatau atu Iosefa i tagata Isamaeli i tupe siliva e lua sefulu. Mulimuli ane, ua latou avatu Iosefa i Aikupito.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Kenese 36:1) O le talaaga lenei o Esau, o Etoma foʻi ia.
it-1 678
Etoma
(Etoma) [Mūmū], Tagata Etoma (Tagata Etoma).
O Etoma o le isi igoa lenā na faaigoa ai Esau, le uso masaga o Iakopo. (Ke 36:1) Na avatu iā te ia lenā igoa ona na ia faatau atu lona tofi o le ulumatua mo se sitiū mūmū. (Ke 25:30-34) E lē gata i lea, na lanu mūmū le tino o Esau ina ua fanau mai (Ke 25:25), ma na iai foʻi vaega lanu mūmū o le laufanua na nofo ai o ia ma ē na tupuga mai iā te ia.
(Kenese 37:29-32) Ona toe foʻi atu lea o Reupena i le lua a ua leai se Iosefa i inā. Ua ia saeia ona ofu. 30 Ua alu atu o ia i le mea ua iai ona uso ma faapea atu: “Auoi, ua leai se tama! A o aʻu, o le ā nei laʻu mea o le a fai?” 31 Ae ua latou ave le ofu talaloa o Iosefa, ua fasi se ʻoti poʻa ma fufui atoa i ai le ofu talaloa i le toto. 32 Mulimuli ane ua latou ave le ofu talaloa tusitusi ma avatu i lo latou tamā ma faapea atu: “O le ofu lenei na matou mauaina. Faamolemole, vaai i ai po o le ofu talaloa lea a lou atalii pe leai.”
it-1 561-562
Tausiaina o Meatotino po o Tagata
Pe a faapea mai se leoleo mamoe po o se tausi manu o le a ia vaavaaia pe leoleo se lafu mamoe po o se lafumanu, e faailoa mai ai o le a ia tausia nei manu. E na te faamautinoa atu i le tagata e ana le lafu, o le a ia fafaga ma o le a lē gaoia se manu, auā e tatau ona ia totogi atu le tau pe a tupu lenā mea. Peitaʻi, e lē tuuaʻia ai o ia i mea uma e tutupu, auā e leʻi faasalaina i lenā tulafono se tausi manu pe a tulaʻi mai se tulaga e lē mafai ona ia taofia, e pei o le osofaʻia e manufeʻai. Ina ia lē faasalaina i le faamasinoga, e tatau ona ia avatu faamaoniga i le tagata e ona meatotino, e pei o le tino mate o se manu. Pe a māeʻa ona iloilo e lē tagata e ona le lafu lenā faamaoniga, e tatau ona ia faamaonia e leai se sala a le tausi manu.
O le tulafono foʻi lenā na faaaogā i le tausiaina o meatotino, e oo lava i faiā faaleaiga. Mo se faataʻitaʻiga, o le atalii ulumatua e na te vaavaaia ona uso ma tuafāfine lāiti. O lea, ua tatou malamalama ai i le māfuaaga na manatu mamafa ai Reupena le ulumatua, i le ola o Iosefa ina ua taupulepule isi ona uso e fasiotia o ia, lea o loo faamatala i le Kenese 37:18-30. “Ua ia faapea atu: ʻAua tatou te fasiotia o ia.’ . . . ʻAua le faamasaatoto. . . . aua le faaoolima iā te ia.’ O lana fuafuaga ia laveaʻi o ia mai i o latou lima ina ia toe foʻi o ia i lona tamā.” Ina ua iloa e Reupena ua leai se Iosefa, na matuā popole o ia ma “ua ia saeia ona ofu” ma faapea atu: “Ua leai se tama! A o aʻu, o le ā nei laʻu mea o le a fai?” Na ia iloa o le a tuuaʻia o ia i le oti o Iosefa. Ina ia ufiufi le mea na latou faia, na latou avatu se faamaoniga e lē saʻo e faafoliga atu ai na ʻaina Iosefa e se manufeʻai. Na latou fufui le ofu talaloa tusitusi o Iosefa i le toto o le ʻoti poʻa ma avatu i lo latou tamā o Iakopo. Ina ua vaai Iakopo i le ofu talaloa o Iosefa ua pisipisia i le toto, na manatu ai o ia ua fasiotia Iosefa, ma e na te leʻi tuuaʻia Reupena i lenei mea.—Ke 37:31-33.
Faitau Tusi Paia
(Kenese 36:1-19)O le talaaga lenei o Esau, o Etoma foʻi ia. 2 Na aumai e Esau ana avā mai i afafine o tagata Kanana: O Ata le afafine o Aluna, le tagata Hetī, o Alipama le afafine o Ena, le afafine o le atalii o Sepeono le tagata Hivī, 3 o Pasemeta, le afafine o Isamaeli, le tuafafine o Nepaiota.4 Na fanaua e Ata mai iā Esau o Elifasa, na fanaua e Pasemeta o Reuelu, 5 ua fanaua e Alipama o Iuso, o Ialama ma Koru.O atalii ia o Esau na ia fanaua i Kanana. 6 Ua mavae lea, ona ave lea e Esau o ana avā, o ona atalii, o ona afafine, o ē uma sa i lona aiga, o ana lafu ma isi ana manu uma, o ana ʻoa uma, ia sa maua i Kanana, ua ō ese mai i lona uso o Iakopo ma ō atu i se isi atunuu, 7 auā na matuā faateleina a laʻua meatotino ua lē mafai ai ona nonofo faatasi, ua lē lava foʻi le fanua i le laueleele na la aumau ai o ni tagata ese, ona o le tele o a la lafumanu. 8 Ona nofo ai lea o Esau i le vaega maugā o Seira. O Esau e igoa foʻi iā Etoma. 9 O le talaaga lenei o Esau le tamā o Etoma i le vaega maugā o Seira. 10 O igoa nei o atalii o Esau: O Elifasa le tama tama a Ata, le avā a Esau; o Reuelu le tama tama a Pasemeta, le avā a Esau. 11 O atalii o Elifasa, o Timanu, o Amara, o Sefo, o Katamo ma Kinasa. 12 Na fai Timena ma palake a Elifasa, le atalii o Esau. Mulimuli ane ona ia fanaua lea mai iā Elifasa o Amaleka. O fanau tama nei a Ata, le avā a Esau. 13 O atalii nei o Reuelu: O Nakata, o Sera, o Saama ma Misa. O fanau tama nei a Pasemeta le avā a Esau. 14 O fanau tama nei a Alipama le afafine o Ena, o le afafine o le atalii o Sepeono, o le avā a Esau, na fanaua e ia iā Esau o Iuso, o Ialama ma Koru. 15 O alii pule nei o atalii o Esau: O atalii o Elifasa le ulumatua a Esau: O le alii pule o Timanu, o le alii pule o Amara, o le alii pule o Sefo, o le alii pule o Kinasa, 16 o le alii pule o Koru, o le alii pule o Katamo, ma le alii pule o Amaleka. O alii pule ia o Elifasa i le laueleele o Etoma. O i latou nei o le fanau tama a Ata. 17 O atalii nei o Reuelu le atalii o Esau: O le alii pule o Nakata, o le alii pule o Sera, o le alii pule o Saama, ma le alii pule o Misa. O alii pule nei o Reuelu i le laueleele o Etoma. O atalii ia o Esau iā Pasemeta lana avā. 18 O fanau tama nei a Alipama le avā a Esau: O le alii pule o Iuso, o le alii pule o Ialama ma le alii pule o Koru. O alii pule i latou nei, o fanau a Alipama le afafine o Ena, o le avā foʻi a Esau. 19 O atalii ia o Esau, o ia foʻi o Etoma ma o latou alii pule.
ME 11-17
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | KENESE 38-39
“E Leʻi Tuulafoaʻia e Ieova Iosefa”
(Kenese 39:1) Ua ave ifo Iosefa i Aikupito ma ua faatauina o ia e Potifara le tagata aloaʻia i le maota o Farao, o le pule o le ʻauleoleo a le tupu, o ia foʻi o se Aikupito, mai i lima o tagata Isamaeli o ē na avatua o ia i lea mea.
“Pe Faapefea Ona Ou Faia Lenei Mea Leaga Tele?”
“Ua ave ifo Iosefa i Aikupito ma ua faatauina o ia e Potifara le tagata aloaʻia i le maota o Farao, o le pule o le ʻauleoleo a le tupu, o ia foʻi o se Aikupito, mai i lima o tagata Isamaeli o ē na avatua o ia i lea mea.” (Kenese 39:1) Ua fesoasoani upu o lenei mau e faaata ai i o tatou mafaufau le māsiasi o si nei talavou, ona ua pei o ia ua na o se oloa mo fefaatauaʻiga. Ina ua uma ona faatauina o ia e le pule o le ʻauleoleo, ona mulimuli atu lea o ia i lona matai fou a o ui atu i ala tumutumu ma tele ai tamaʻi faleoloa, agaʻi atu i le nofoaga fou o le a nofo ai.
Na ola aʻe Iosefa i se aiga e maumausolo i faleʻie a o siitia solo ma ave a latou lafu mamoe. Peitaʻi, ua matuā ese lava le nofoaga fou lea ua nofo ai nei. I Aikupito, e nonofo tagata maumea e pei o Potifara i fale mananaia e lanu sesega. Na taʻua e tagata e suʻesuʻe i toega o mea e faapea, na fiafia tagata Aikupito i togālaau tetele lauolaola, e paolo, siʻomia i se pā, ma e iai vai lāiti e totō ai laau e pei o le kome. O nisi tagata e fausia o latou fale i le ogatotonu o se togālaau toʻafilemu, e iai ni faapaologa e faasavili ai, o faamalama maualuluga, ma e tele foʻi potu, e aofia ai se potu ʻai telē ma potu mo auauna.
(Kenese 39:12-14) Ona tago atu lea o le fafine i lona ofu ma fai atu: “Inā ta momoe ia!” A ua sola Iosefa ma alu i fafo ae ua tiaʻi i ai lona ofu o loo uʻu i lona lima. 13 Ua ia iloa ua tiaʻi mai e Iosefa lona ofu lea o loo uʻu i lona lima, ina ia sola ai i fafo, 14 ona ia ee atu lea i auauna o loo i lona fale ma faapea atu iā i latou: “Faauta! O lenei tagata Eperu na aumai e laʻu tane, ua manaʻo o ia e fai i tatou ma mea e ula ai nisi. Ua sau iā te aʻu ma te momoe ae ua ou ee leotele.
(Kenese 39:20) Ona ave lea e le matai o Iosefa o ia ma tuu i le falepuipui, i le mea o loo taofia ai pagota a le tupu, ma ua ia nofo ai pea i le falepuipui.
“Pe Faapefea Ona Ou Faia Lenei Mea Leaga Tele?”
E lē tele ni mea e tatou te iloa e faatatau i falepuipui i Aikupito anamua. Ae ua maua e tagata suʻesuʻe i toega o mea nisi o nofoaga faapena, e iai ni sela e malupuipuia lona fausaga. Na mulimuli ane taʻua e Iosefa le nofoaga sa iai o se “lua,” ma e foliga mai o se nofoaga e itiiti le malamalama e sao atu i ai. (Kenese 40:15) I le tusi o Salamo, e tatou te iloa mai ai e tele foʻi isi faigatā na oo iā Iosefa: “Na latou faatigā i ona vae i faamau, na oo lava o ia i uʻamea.” (Salamo 105:17, 18) O nisi taimi e taofi e tagata Aikupito lima o pagota i tua, ona loka faatasi lea o o latou tulilima. A o nisi pagota e iai ni mama uʻamea e loka ai o latou ua. Pagā le leaga o mea ua oo iā Iosefa ae e na te leʻi faia se mea sesē!
O le mea e sili ona leaga, ua taʻua i le Tusi Paia na “ia nofo ai pea i le falepuipui.” E tele tausaga na falepuipui ai o ia ma e na te leʻi iloa po o le a toe saʻoloto. A o mavae atu le tele o masina, na faapefea ona tumau Iosefa e aunoa ma le soona lotovaivai?
Ua taʻua i lenei tala se manatu faamāfanafanaloto e faapea: “Ua faatasi pea Ieova iā Iosefa ma faaalia pea le alofa faamaoni iā te ia.” (Kenese 39:21) E lē mafai e pā puipui, faamau uʻamea, ma sela pogisa ona taofia le alofa faamaoni o Ieova i ana auauna. (Roma 8:38, 39) E mautinoa na sasaa atu faalogona mafatia o Iosefa i lona Tamā i le lagi e ala i le tatalo, ma o i inā na ia maua ai le filemu, lea e na o “le Atua o faamāfanafanaga uma” e mafai ona foaʻi maia. (2 Korinito 1:3, 4; Filipi 4:6, 7) E lē gata i lea, na faapogaia e Ieova le ʻfiafia o le leoleo sili o le falepuipui iā Iosefa.’
(Kenese 39:21-23) Ae ua faatasi pea Ieova iā Iosefa ma faaalia pea le alofa faamaoni iā te ia, ma māfua ai ona fiafia le leoleo sili o le falepuipui iā te ia. 22 Ua tuu atu e le leoleo sili o le falepuipui le pule i lima o Iosefa i pagota uma o loo i le falepuipui; o ia foʻi e faatonuina mea uma ua latou faia i inā. 23 E leʻi vaai le leoleo sili o le falepuipui i se mea e tasi ua i ona lima, auā ua faatasi Ieova ma Iosefa ma ua taulau manuia mea uma ua ia faia ona o Ieova.
“Pe Faapefea Ona Ou Faia Lenei Mea Leaga Tele?”
Ua taʻua i lenei tala se manatu faamāfanafanaloto e faapea: “Ua faatasi pea Ieova iā Iosefa ma faaalia pea le alofa faamaoni iā te ia.” (Kenese 39:21) E lē mafai e pā puipui, faamau uʻamea, ma sela pogisa ona taofia le alofa faamaoni o Ieova i ana auauna. (Roma 8:38, 39) E mautinoa na sasaa atu faalogona mafatia o Iosefa i lona Tamā i le lagi e ala i le tatalo, ma o i inā na ia maua ai le filemu, lea e na o “le Atua o faamāfanafanaga uma” e mafai ona foaʻi maia. (2 Korinito 1:3, 4; Filipi 4:6, 7) E lē gata i lea, na faapogaia e Ieova le ʻfiafia o le leoleo sili o le falepuipui iā Iosefa.’
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Kenese 38:9, 10) Ua iloa e Onani e lē fai mo ia le fanau; o lea pe a feusuaʻi ma Tamara e masani ona ia faaalu lona sua i le eleele, ina ia lē maua ai se fanau mo lona uso. 10 Ua leaga le mea ua ia faia i le silafaga a Ieova; ona ia fasiotia foʻi lea o ia.
it-2 555
Onani
(Onani) [o lona uiga o le “ulumatua; malosi”].
O le atalii lona lua o Iuta, i le afafine o Sua le tagata Kanana. (Ke 38:2-4; 1No 2:3) Ina ua oti Eru le uso matua o Onani ona o lana mea sesē ae e leʻi maua sana fanau, na faatonuina ai e Iuta Onani e faaipoipo atu iā Tamara le avā a Eru. Pe a fanau mai se atalii, o le a lē taʻua o ia o se atalii o Onani, ae o le a avea ma suli o Eru e mauaina le tofi o le ulumatua. Ae pe afai e leai, o le a maua e Onani lenā tofi. Ina ua feusuaʻi Onani ma Tamara, e na te “faaalu lona sua i le eleele” ae lē avatu iā te ia. E lē o se gaoioiga o le taaloalo i totogasā lea na faia e Onani, auā ua taʻua i le mau “o lea pe a feusuaʻi ma Tamara” e na te faaalu lona sua i le eleele. E manino mai ai, na la “faia feusuaʻiga” ae na faia ma le iloa e Onani le gaoioiga o le faaalu o lona sua i le eleele ae lē i le toʻala fanau o Tamara. O le lē usiusitaʻi o Onani i lona tamā, o le manaʻo tele, ma le lē tausia o le faatulagaga o le faaipoipoga, na lē maua ai e ia se fanau, ma faaoo ai e Ieova le oti iā te ia, ae lē o le taaloalo i totogasā.—Ke 38:6-10; 46:12; Nu 26:19.
(Kenese 38:15-18) Ina ua iloa o ia e Iuta, ona ia manatu ai lea o ia o se fafine talitane, auā ua ia ufiufi ona mata. 16 Ua ia afe ane iā te ia i autafa o le auala ma faapea atu: “Faamolemole, pe e mafai ona ta momoe.” Auā na te leʻi iloa o ia o le avā a lona atalii. A ua fai mai Tamara: “O le ā se mea e te aumaia iā te aʻu ina ia ta feusuaʻi ai?” 17 Ua ia faapea atu:“Ou te avatu se tamaʻi ʻoti mai i le lafu.” Ae ua ia fai mai: “Pe e te aumaia ea se mea e faamaonia ai seʻia ou maua le ʻoti?” 18 Ua ia fai atu: “O le ā se mea ou te avatu e faamaonia ai?” ua ia tali mai: “O lau mama faamaufaailoga, o lau manoa, ma lou tootoo o loo i lou lima.” Ua ia ave na mea iā te ia ma ua feusuaʻi ma ia, ona tō ai lea o ia iā te ia.
Fesili Mai le ʻAufaitau
Sa sesē Iuta i lona lē avatuina o Tamara i lona atalii o Sila e pei ona ia folafola atu. Sa ia faia foʻi ni feusuaʻiga ma se fafine na ia manatu i ai o se fafine talitane. Ua tuufaafeagai lenei ma le fuafuaga a le Atua mo se tamāloa e na o le faatulagaga lava faalefaaipoipoga e faia ai feusuaʻiga. (Kenese 2:24) Ae, o le mea moni lava, e leʻi faia e Iuta ni feusuaʻiga ma se fafine talitane. Na i lo lea, ma lona lē iloa sa ia suitulaga i lona atalii o Sila i le faia o le faaipoipoga o le uso o le tane ua maliu, ma avea ai o ia ma tamā o le pepe e tusa ma le tulafono.
Ae mo Tamara, o lana gaoioiga lea sa fai, e lē o se amioga lē mamā. O lana fanau masaga e lē o se fanau e maua mai i le faitaaga. Ina ua ave e Poasa o Ierusalema ia Ruta le fafine Moapi e fai ma ana avā, na fai ni faamatalaga lelei e toeaina o Ierusalema iā Poasa e faatatau iā Faresa le tama a Tamara e faapea: “Ia avea foʻi lou aiga pei o le aiga o Faresa na fanau mai e Tamara iā Iuta, nai le fanau e foaʻi mai e Ieova iā te oe i lenei teine.” (Ruta 4:12) O loo lisina mai foʻi ia Faresa iā i latou o le tupuaga o Iesu Keriso.—Mataio 1:1-3; Luka 3:23-33.
Faitau Tusi Paia
(Kenese 38:1-19) O ona pō lava ia, ua alu ese ai Iuta mai i ona uso, ua ia faatū lona faleʻie i le nofoaga e nofo ai le tagata Atulame e igoa iā Eira. 2 O i inā ua vaai ai Iuta i le afafine o le tagata Kanana, e igoa iā Sua. Ua ia faaipoipo iā te ia ona la feusuaʻi lea ma ia. 3 Ua tō le fafine. Mulimuli ane ua ia fanaua se tama tama ma ua faaigoa o ia e Iuta o Eru. 4 Ua toe tō o ia. Mulimuli ane ua ia fanaua se tama tama ma faaigoa o ia o Onani. 5 Ua toe fanau foʻi e ia se tama tama ma ua faaigoa o ia o Selaa. Ua fanaua e lana avā lenei tama a o iai i latou i Akasepa. 6 Mulimuli ane, ua aumaia e Iuta se avā ma Eru lana ulumatua, ma o lona igoa o Tamara. 7 Ae ua faia e Eru le ulumatua a Iuta mea leaga i le silafaga a Ieova; ona fasiotia lea o ia e Ieova. 8 Ona o lenei mea, ua faapea atu ai Iuta iā Onani: “Ia e faaipoipo i le toʻalua o lou uso ua oti, ma ia fanaua e ia mai iā te oe ni suli mo lou uso.” 9 Ua iloa e Onani e lē fai mo ia le fanau; o lea pe a feusuaʻi ma Tamara e masani ona ia faaalu lona sua i le eleele, ina ia lē maua ai se fanau mo lona uso. 10 Ua leaga le mea ua ia faia i le silafaga a Ieova; ona ia fasiotia foʻi lea o ia. 11 Ua faapea atu Iuta iā Tamara le avā a lona atalii: “Ia nofo toʻatasi pea o se fafine ua oti lana tane i le aiga o lou tamā, seʻia matua Selaa loʻu atalii.” Auā ua ia faapea ifo: “Atonu e oti foʻi o ia e pei o ona uso.” Ona alu ai lea o Tamara ma nofo i le aiga o lona tamā. 12 Ua mavae le tele o aso, ona oti ai lea o le avā a Iuta, le afafine o Sua; ua faavauvau pea Iuta mo le taimi e tatau ona faavauvau ai. Ona ia alu atu lea i ē o loo sele fulufulu mamoe o ana lafu, o ia ma Eira lana aumea Atulame, i Timenata. 13 Ua logotala Tamara e faapea: “Ua sauni le tamā o lau tane e alu i Timenata e sele fulufulu o ana mamoe.” 14 Ua ia aveese ona ofu o se fafine ua oti lana tane, ae ua pulupulu i se ʻie ma fai se ufimata, ua saofaʻi o ia i le mea e ulu atu ai i Ainaima, lea o loo i le auala e agaʻi i Timenata. Auā ua ia iloa, ua matua Selaa ae ua lē avatua o ia iā te ia e fai ma ana avā. 15 Ina ua iloa o ia e Iuta, ona ia manatu ai lea o ia o se fafine talitane, auā ua ia ufiufi ona mata. 16 Ua ia afe ane iā te ia i autafa o le auala ma faapea atu: “Faamolemole, pe e mafai ona ta momoe.” Auā na te leʻi iloa o ia o le avā a lona atalii. A ua fai mai Tamara: “O le ā se mea e te aumaia iā te aʻu ina ia ta feusuaʻi ai?” 17 Ua ia faapea atu:“Ou te avatu se tamaʻi ʻoti mai i le lafu.” Ae ua ia fai mai: “Pe e te aumaia ea se mea e faamaonia ai seʻia ou maua le ʻoti?” 18 Ua ia fai atu: “O le ā se mea ou te avatu e faamaonia ai?” ua ia tali mai: “O lau mama faamaufaailoga, o lau manoa, ma lou tootoo o loo i lou lima.” Ua ia ave na mea iā te ia ma ua feusuaʻi ma ia, ona tō ai lea o ia iā te ia. 19 Ua mavae lea, ua ia alu ma aveese le ʻie na pulupulu ai, ma fai ona ofu o se fafine ua oti lana tane.
ME 18-24
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | KENESE 40-41
“Na Laveaʻia e Ieova Iosefa”
(Kenese 41:9-13) Ona faapea atu lea o le pule o le ʻautautū uaina iā Farao: “Ua ou manatua i le asō aʻu agasala ma oʻu masei. 10 Na toʻatamaʻi Farao i ana auauna. Ona ia tuuina lea o aʻu i le falepuipui o le fale o le pule o le ʻauleoleo a le tupu, o aʻu atoa ma le pule o le ʻaufaifalaoa. 11 Ua mavae lea ona fai lea o a ma miti i le pō e tasi, o aʻu ma ia. Na taʻitasi ma fai lana miti ae e tofu le miti ma lona uiga. 12 Na matou iai faatasi i inā ma se tama talavou Eperu, o le auauna foʻi a le pule o le ʻauleoleo a le tupu. Na ma faamatala iā te ia a maʻua miti, ona ia faamatala mai lea o uiga o ia miti iā i maʻua. Na ia faamatalaina le uiga o le miti a le tagata lava ia. 13 Na taunuu lava e pei ona ia faamatalaina iā i maʻua. Na ia toe faaeaina aʻu i loʻu tulaga, a o ia na ia faatautauina.”
“Pe e Lē o le Atua ea e na te Faamatalaina Uiga o Mea?”
Atonu sa galo i le tautū uaina Iosefa, ae e leʻi galo iā Ieova. I se tasi pō, na faailoa atu ai e Ieova iā Farao ni miti se lua e lē faagaloina. I le miti muamua, na vaaia ai e le tupu ni povi se fitu e tino lelei ma pepeti na ō aʻe mai i le vaitafe o le Naila, ona sosoo ai lea ma le ō aʻe o isi povi e fitu e tino leaga ma paeee, ae ua ʻai e povi paeee povi pepeti. I le miti lona lua, na vaaia ai e Farao ua tutupu mai fuifui saito e fitu e lapopoʻa ma lelei, mai i se ʻau e tasi, ona sosoo lea ma le tutupu mai o fuifui saito e fitu e mimiti ma ua mamae ona o le vevela o le matagi. Ua ʻai foʻi e fuifui saito mimiti ia fuifui saito e lapopoʻa ma matutua. Ua ala Farao i le taeao ma ua atuatuvale i ana miti, ona ia aami lea i ona tagata atamamai uma ma ositaulaga e faia faiga faaagaga, ina ia faamatala mai uiga o ia miti. Peitaʻi, e leai se tasi na mafai ona faamatalaina. (Kenese 41:1-8) E tatou te lē iloa pe na faateʻia i latou pe na feteenaʻi o latou manatu. Ae po o le ā lava le tulaga, sa latou faalumaina Farao ma na atili ai ona ia fia iloa se tali i nei miti faigatā.
Mulimuli ane, na manatua e le tautū uaina Iosefa. Sa tuia lona lotofuatiaifo, ma ia faamatala atu iā Farao le tama talavou o loo i le falepuipui, lea sa faamatalaina ma le saʻo uiga o a la miti ma le faifalaoa i le lua tausaga ua mavae. O lea, sa aami loa e Farao Iosefa.—Kenese 41:9-13.
(Kenese 41:16) Ua tali mai Iosefa iā Farao: “E lē o aʻu! O le Atua na te aumaia se faamatalaga e logolelei iā Farao.”
(Kenese 41:29-32) “E oo mai tausaga e fitu e mau ai le atunuu o Aikupito. 30 Peitaʻi ane, e sosoo mai ma tausaga e fitu e oge ai, o le a galo le mau sa iai le laueleele o Aikupito ma o le a matuā afāina le atunuu i le oge. 31 E lē toe iloa foʻi le mau sa iai i le atunuu ona o le oge lea e sosoo mai, auā o le a matuā mataʻutia lava. 32 O le faaalia faalua mai o le miti iā Farao, ua faamaonia ai ua faamausalī e le Atua moni lenei mea, ma e vave foʻi ona faataunuu e le Atua moni lenei mea.
“Pe e Lē o le Atua ea e na te Faamatalaina Uiga o Mea?”
E alofa Ieova i tagata lotomaulalo ma faatuatua, ma e lētioa a ia faailoa atu iā Iosefa tali sa matuā iso ai ositaulaga ma tagata atamamai. Sa faamatala atu e Iosefa e tasi le uiga o miti e lua a Farao. O le faailoa faalua mai o le feʻau, na faamaonia ai e Ieova ua “faamausalī” pe o le a taunuu moni lava lenei feʻau. O povi lapopoʻa ma fuifui saito lelei, ua faaāta mai ai tausaga e fitu e mau ai Aikupito, a o povi paee ma fuifui saito leaga, o tausaga ia e fitu o le a oge ai le nuu. E matuā mataʻutia lenā oge, ma o le a lē iloa ai le mau sa iai i le atunuu.—Kenese 41:25-32.
(Kenese 41:38-40) Ona faapea atu lea o Farao i ana auauna: “Pe e mafai ea ona maua se isi e pei o lenei tagata o lē ua iai le agaga o le Atua?” 39 Ona fai atu lea o Farao iā Iosefa: “Talu ai ua faaalia mai e le Atua iā te oe nei mea uma, ua leai se tasi e faautauta ma atamai e pei o oe. 40 O le a e pule i loʻu fale, ma e usitaʻi foʻi oʻu tagata iā te oe i mea uma. Ae ou te sili iā te oe, ona ua ou nofo i le nofoālii.”
“Pe e Lē o le Atua ea e na te Faamatalaina Uiga o Mea?”
Sa faamaoni Farao i ana upu. E leʻi umi ae faaofu Iosefa i ofu e fai i ʻie lino lelei, tuu i ai e Farao se asoa auro, mama faamaufaailoga, se kariota, ma le pule atoa e femalagaaʻi ai i le laueleele ina ia faataunuu lana fuafuaga. (Kenese 41:42-44) I lea aso, sa alu ese ai Iosefa mai i le falepuipui ae nofo i le maota o le tupu. Sa ala aʻe o se pagota faatauvaa, ae e moe ane ua avea o se taʻitaʻi e lona lua atu iā Farao. E manino mai sa taʻutonuina le faatuatua o Iosefa iā Ieova. Sa silasila Ieova i faiga lē tonu na feagai ma lana auauna i le tele o tausaga, ma sa ia taulima na tulaga i lana taimi talafeagai ma le auala saʻo. Sa finagalo Ieova e lē gata ia faasaʻo mea sesē sa faia iā Iosefa, ae ia faasaoina foʻi le nuu o Isaraelu. O le a tatou vāai pe na faapefea ona ia faia faapea, i se mataupu i le lumanaʻi i lenei faasologa o mataupu.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Kenese 41:14) Ona auina atu lea o le feʻau a Farao ina ia faavave ona aumai Iosefa mai i le lua lea na fai ma falepuipui. Ua sele lana ʻava ma sui ona ofu ma alu atu i luma o Farao.
E te Silafia?
Aiseā na sele ai e Iosefa lana ʻava a o leʻi alu atu i luma o Farao?
E tusa ai o le faamatalaga a le tusi o Kenese, na poloaʻia e Farao ia faavave ona avatu i ona luma le pagota Eperu o Iosefa, ina ia faamatala le uiga o ana miti. O le taimi lea ua tele tausaga talu ona faafalepuipui Iosefa. E ui i le faanatinati o le poloaʻiga a Farao, ae na faaalu lava e Iosefa se taimi e sele ai lana ʻava. (Kenese 39:20-23; 41:1, 14) O le taʻua e le tusitala o lenei faamatalaga e foliga mai e le tāua, ua iloa mai ai sa masani lelei le tusitala i aganuu a Aikupito.
Sa taatele i atunuu anamua le faauumi o ʻava, e aofia ai ma tagata Eperu. Peitaʻi, na taʻua i le tusi a McClintock ma Strong o le Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature, “e na o Aikupito anamua le malo mai i atunuu i asia i sasaʻe, na teena lenā faiga o le faauumi o ʻava.”
Pe e na o le ʻava sa manaʻomia ona sele? Ua taʻua i le mekasini o le Biblical Archaeology Review, e iai nisi o tū faaleaganuu i Aikupito sa manaʻomia i se tane ona fai ina ia sauni ai e tulaʻi i luma o Farao, e pei lava o le a ulu atu i se malumalu. I lenā tulaga, sa manaʻomia ai e Iosefa ona sele lona ulu ma lona tino.
(Kenese 41:33) “O lea, ia saʻili e Farao se tagata e faautauta ma atamai, ma tofia o ia e fai ma pule i le atunuu o Aikupito.
Ia Faaalia le Faaaloalo o ni Auauna a le Atua
14 Na faamautinoa e mātua i taimi o le Tusi Paia ua aʻoaʻoina a latou fanau i uiga faaaloalo. I le Kenese 22:7, mātau le faaaloalo o le talanoaga a Aperaamo ma lona atalii o Isaako. Na iloa foʻi le aʻoaʻoina lelei o Iosefa e ona mātua. Na ia faaalia le faaaloalo i ē na latou falepuipui faatasi. (Kene. 40:8, 14) O ana upu iā Farao na faaalia ai lona iloa ona tautala atu i se tagata maualuga.—Kene. 41:16, 33, 34.
Faitau Tusi Paia
(Kenese 40:1-23) Ua mavae ia mea, ona agasala lea o le tautū uaina a le tupu o Aikupito ma le faifalaoa i lo laʻua alii, le tupu o Aikupito. 2 Ona matuā ita ai lea o Farao i ana tagata tāua e toʻalua, le pule o le ʻautautū uaina ma le pule o le ʻaufaifalaoa. 3 Ua ia tuu i laʻua i le falepuipui i le fale o le pule o le ʻauleoleo a le tupu, o le falepuipui foʻi lea o loo taofia ai Iosefa o se pagota. 4 Ua tofia Iosefa e le pule o le ʻauleoleo a le tupu e fai ma a la auauna; ma ua iai pea i laʻua i le falepuipui mo ni aso. 5 Ona fai ai lea o a la miti i le pō e tasi, e taʻitasi a la miti ma lona uiga, o i laʻua ia, o le tautū uaina ma le faifalaoa a le tupu o Aikupito o ē ua avea ma pagota i le falepuipui. 6 Ina ua sau Iosefa i le taeao ma vaai atu, ua mata faanoanoa i laʻua. 7 Ona ia fesili atu lea i tagata tāua a Farao o loo faatasi ma ia i le falepuipui i le fale o lona matai: “Aiseā ua lua mata faanoanoa ai i lenei aso?” 8 Ua la fai mai iā te ia: “Na faia ni a ma miti, ae e leai se isi e faamatalaina mai le uiga o ia mea iā i maʻua.” Ua fai atu Iosefa iā i laʻua: “Pe e lē o le Atua ea e na te faamatalaina uiga o mea? Faamolemole ia faamatala mai miti iā te aʻu.” 9 Ona faamatala lea e le pule o le ʻautautū uaina o lana miti iā Iosefa ma faapea mai iā te ia: “I laʻu miti, ua iai se vine i oʻu luma. 10 I luga o lea vine e iai lālā e tolu, ma e peiseaʻī ua fotu mai ai ni tātupu. Ua tutupu mai ona fuga, ona fua mai lea o fuifui vine pula. 11 Ua i loʻu lima le ipu a Farao, ona ou tago lea i fuifui vine ma tatau i le ipu a Farao. Ona ou tuu atu lea o le ipu i le aao o Farao.” 12 Ua fai atu Iosefa iā te ia: “O le uiga lenei o lau miti: O lālā e tolu, o aso ia e tolu. 13 E toe tolu aso ona tatalaina lea o oe e Farao ma toe faafoʻi oe i lou tulaga; e te tuu atu le ipu a Farao i lona aao, e pei ona masani ai ona e faia, a o avea oe ma tautū uaina. 14 A ia e manatua mai pea aʻu pe a sologa lelei lou olaga, faamolemole, ia e alofa faamaoni iā te aʻu ma taʻu aʻu iā Farao, ma ia e faasaʻolotoina ai aʻu mai i lenei fale. 15 O le mea moni lava, na puʻe faamalosi aʻu ma aveese mai i le laueleele o tagata Eperu; a o lenei foʻi e leai saʻu mea na fai e tatau ai ona latou tuuina aʻu i lenei lua lea ua fai ma falepuipui.” 16 Ua iloa e le pule o le ʻaufaifalaoa ua ia faamatalaina se mea lelei, ona ia faapea mai lea iā Iosefa: “Sa fai foʻi laʻu miti e faapea sa i luga o loʻu ulu ni ato se tolu e tumu i falaoa papaʻe, 17 o le ato e pito i luga na iai meaʻai eseese na tao mo Farao, ma na ʻai e manufelelei ia mea sa i le ato na i luga o loʻu ulu.” 18 Ua tali atu Iosefa: “O le uiga lenei o lau miti: O ato e tolu, o aso ia e tolu. 19 E toe tolu aso ona tatalaina lea o oe e Farao e vavaeeseina lou ulu ma faatautau oe i le laau; ma e ʻai e manufelelei lou tino.” 20 I le aso lona tolu, o le aso fanau foʻi lea o Farao, ona ia faia lea o se taumafataga mo ana auauna uma, ma ua ia tatalaina ai le pule o le ʻautautū uaina ma le pule o le ʻaufaifalaoa a o iai ana auauna uma. 21 Ua ia toe faaea le pule o le ʻautautū uaina i lona tulaga o se tautū uaina, ma ua faaauau ona ia tuu atu le ipu i le aao o Farao. 22 A o le pule o le ʻaufaifalaoa ua ia faatautauina, e pei ona faamatalaina e Iosefa iā i laʻua. 23 Ae peitaʻi, e leʻi manatuaina e le pule o le ʻautautū uaina Iosefa, ua galo pea o ia iā te ia.
ME 25-31
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | KENESE 42-43
“Na Faaalia e Iosefa le Amio Pulea”
(Kenese 42:5-7) Ua ō atalii o Isaraelu faatasi ma isi o ē ō atu e faatau, auā ua iai pea le oge i le laueleele o Kanana. 6 Ua pule Iosefa i le atunuu atoa. O ia lea o loo faatauina atu meaʻai i tagata e ō mai mai i atunuu eseese o le lalolagi. Ona ō mai lea o uso o Iosefa i ona luma, ma ifo toʻele iā te ia. 7 Ina ua vaai atu Iosefa i ona uso, ona ia iloa lea o i latou, ae ua ia lē faailoa atu o ia iā i latou. Ua ia tautala paū atu iā i latou ma faapea atu: “O fea tou te ō mai ai?” ua latou tali mai: “Matou te ō mai mai i Kanana e faatau ni meaʻai.”
“Po o Aʻu ea e Suitulaga i le Atua?”
Ae faapefea Iosefa? Sa ia iloa ona uso i le taimi lava lenā! E lē gata i lea, a o latou ifo atu iā Iosefa, ua ia toe manatua ai le taimi a o laʻitiiti. Ua faapea mai le tala, “ona manatua loa lea e Iosefa o ana miti” mai iā Ieova, ia na valoia ai se taimi o le a ifo ai ona uso iā te ia, e pei ona latou faia i le taimi lava lenā! (Kenese 37:2, 5-9; 42:7, 9) O le ā nei o le a fai e Iosefa? Po o le a ia faafeiloaʻi i latou, pe tauimasui atu?
E tusa po o ā faalogona o Iosefa na iai, ae na ia iloa e lē tatau ona gaoioi e tusa ma na faalogona. O Ieova sa faatonutonuina lenei tulaga mataʻina, ma na aofia ai lona finagalo. Na folafola mai e Ieova o le a ia faia le fanau a Iakopo ma nuu malosi. (Kenese 35:11, 12) Pe afai sa sauā, manatu faapito ma lē pulea pea uso o Iosefa, e ono iai la ni aafiaga mataʻutia! I le isi itu, pe a gaoioi Iosefa e aunoa ma le mafaufau muamua, e ono aafia ai i latou o loo faamuli mai, ma e ono lamatia ai lona tamā ma Peniamina. Po o soifua pea i laʻua? E leʻi faailoa atu e Iosefa o ia i ona uso, ina ia tofotofo i latou ma vaai po ua iai se suiga. Ona ia iloa ai lea po o le ā e finagalo Ieova e na te faia.
“Po o Aʻu ea e Suitulaga i le Atua?”
Atonu e leʻi tupu lava lenei tulaga iā te oe. Peitaʻi, o se tulaga masani i aiga i aso nei le feʻainaʻi ma fevaevaeaʻi. Pe a fesagaʻi ma na tulaga, e tatou te ono lolo atu i o tatou loto ma gaoioi e tusa ma o tatou faalogona lē lelei atoatoa. E sili atu ona atamai pe a tatou faaaʻoaʻo iā Iosefa, ma taumafai e iloa po o le ā le auala e finagalo le Atua e taulima ai lenā tulaga. (Faataoto 14:12) Ia manatua, e tāua le nonofo filemu ma o tatou aiga, ae e sili atu ona tāua le iai o se faiā filemu ma Ieova ma lona Alo.—Mataio 10:37.
(Kenese 42:14-17) Ae peitaʻi, ua fai atu Iosefa iā i latou: “Ua saʻo upu ua ou fai atu ai iā te outou, ʻ O outou o sipai!’ 15 O le a faapenei ona tofotofoina outou. O loo soifua Farao, e tou te lē ō ese mai i inei, seʻi vaganā ua sau lo outou uso aupito i laʻitiiti i inei. 16 Ia alu se tasi o outou e aumai lo outou uso a o saisaitia outou, ina ia tofotofoina ai a outou upu pe moni. Ae afai e leai, o loo soifua Farao, o outou o sipai.” 17 Ua ia taofia i latou i le falepuipui mo aso e tolu.
“Po o Aʻu ea e Suitulaga i le Atua?”
E tele tofotofoga na faia e Iosefa, ina ia iloa ai uiga moni o ona uso. Sa amata i lona avaavau atu iā i latou e ala i se tagata faaliliu, ma tuuaʻia i latou o ni sipai. Na latou tali mai e ala i le faamatala mai o lo latou aiga, ma faapea mai o loo faamuli mai lo latou uso laʻitiiti. Na taumafai Iosefa e nanā ona faalogona fiafia. Po o soifua moni lona uso laʻitiiti? Na iloa e Iosefa le isi ana gaoioiga o le a fai. Sa ia faapea atu: “O le a faapenei ona tofotofoina outou.” Na ia faapea atu e tatau ona ia vaai i lo latou uso laʻitiiti. Mulimuli ane na malie o ia e tuu atu i latou e ō e aumai le uii, pe afai e nofo se tasi o i latou e fai ma pologa.—Kenese 42:9-20.
(Kenese 42:21, 22) Ona faapea ane lea o le tasi i le isi: “E lē taumatea ua tatou nofosala ona o lo tatou uso, auā na tatou vāai i ona puapuaga a o ia ʻaiʻoi mai ia tatou alolofa atu iā te ia, ae tatou te leʻi faalogo lava. O le mea lea ua oo mai ai nei puapuaga iā i tatou.” 22 Ona tali mai lea o Reupena e faapea: “Po ou te leʻi fai atu ea iā te outou, ʻAua neʻi faia se mea leaga i le tama,’ ae e tou te leʻi faalogo lava? A o lenei, ua tatau ona tauia lona toto.”
it-2 108 ¶4
Iosefa
Ona o nei mea na tutupu, na manatu ai ʻafa uso o Iosefa, o le faasalaga lea o lo latou faatauina atu o Iosefa o se pologa i tausaga ua mavae. Na latou talanoa e faatatau i o latou faalogona nofosala i luma o lo latou uso Iosefa, ae e latou te lē o iloa o ia. Ina ua iloa e Iosefa ua faaalia e ona uso le salamō, na ootia ona faalogona ma alu ese mai i o latou luma ma tagi. Ina ua toe foʻi mai, na ia taofia Simeona seʻia latou toe foʻi mai ma lo latou uso laʻitiiti.—Ke 42:21-24.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Kenese 42:22) Ona tali mai lea o Reupena e faapea: “Po ou te leʻi fai atu ea iā te outou, ʻAua neʻi faia se mea leaga i le tama,’ ae e tou te leʻi faalogo lava? A o lenei, ua tatau ona tauia lona toto.”
(Kenese 42:37) Ua fai mai Reupena i lona tamā: “Pe afai ou te lē toe aumaia o ia iā te oe, ia e fasiotia oʻu atalii e toʻalua. Ia tuu mai o ia ou te vaaia, ma ou te toe aumaia foʻi o ia iā te oe.”
it-2 795
Reupena
Na faaalia isi uiga lelei o Reupena ina ua ia tauanau ona uso e toʻaiva e togi Iosefa i totonu o le lua, ae aua le fasiotia o ia, ma lona mafaufau e toe foʻi ane faalilolilo e laveaʻia Iosefa mai le lua. (Ke 37:18-30) I le silia ma le 20 tausaga mulimuli ane, ina ua manatu ona uso ua tuuaʻia i latou o ni sipai i Aikupito ona o lo latou faileagaina o Iosefa, na faamanatu atu e Reupena iā i latou lona lē manaʻo e fasiotia Iosefa. (Ke 42:9-14, 21, 22) Ina ua lē tuu atu foʻi e Iakopo Peniamina e ō ma ona uso i la latou malaga lona lua i Aikupito, na ofo atu e Reupena ona atalii e toʻalua e sui ai Peniamina ma faapea atu: “Pe afai ou te lē toe aumaia [Peniamina] iā te oe, ia e fasiotia [i laʻua].”—Ke 42:37.
(Kenese 43:32) Ona latou laulau ese atu lea o lana meaʻai, ua laulau ese foʻi meaʻai mo i latou, ua laulau ese foʻi meaʻai mo tagata Aikupito o ē ua aai faatasi ma ia, auā e lē mafai ona aai faatasi tagata Aikupito ma tagata Eperu, ona o se mea inosia i tagata Aikupito.
Manatu Tāua Mai le Tusi o Kenese—II
43:32—Aiseā na inosia ai e tagata Aikupito le aai faatasi ma tagata Eperu? Atonu o le māfuaaga tele ona o le faiga faailoga tagata faaletapuaʻiga po o le faamaualuga i le lanu. Sa inosia foʻi leoleo mamoe e tagata Aikupito. (Kenese 46:34) Aiseā? Atonu ona e foliga mai sa maulalo lo latou tulaga i Aikupito. Atonu foʻi talu ai e lē lava le laufanua mo le galueaʻiina, sa inosia ai e tagata Aikupito i latou o loo saʻilia ni fanua mo a latou lafumanu.
Faitau Tusi Paia
(Kenese 42:1-20) Ua iloa e Iakopo ua iai meaʻai i Aikupito. Ona fai atu lea o Iakopo i ona atalii: “Aiseā ua outou fevaaiaʻi ai?” 2 Ua ia toe faapea atu: “Ua ou faalogo o loo iai meaʻai i Aikupito. Ia outou ō ifo ma faatau mai ni meaʻai, ina ia tatou ola ai ae lē feoti i le fia aai.” 3 Ua ō ifo uso e toʻasefulu o Iosefa e faatau mai ni fatu mai i Aikupito. 4 Ae ua lē tuu atu e Iakopo o Peniamina, le uso o Iosefa, e ō ma isi ona uso, auā ua faapea atu o ia: “Neʻi tupu iā te ia se faalavelave faafuaseʻi ma oti ai.” 5 Ua ō atalii o Isaraelu faatasi ma isi o ē ō atu e faatau, auā ua iai pea le oge i le laueleele o Kanana. 6 Ua pule Iosefa i le atunuu atoa. O ia lea o loo faatauina atu meaʻai i tagata e ō mai mai i atunuu eseese o le lalolagi. Ona ō mai lea o uso o Iosefa i ona luma, ma ifo toʻele iā te ia. 7 Ina ua vaai atu Iosefa i ona uso, ona ia iloa lea o i latou, ae ua ia lē faailoa atu o ia iā i latou. Ua ia tautala paū atu iā i latou ma faapea atu: “O fea tou te ō mai ai?” ua latou tali mai: “Matou te ō mai mai i Kanana e faatau ni meaʻai.” 8 Ua iloa e Iosefa ona uso a ua latou lē iloa o ia. 9 Ona manatua loa lea e Iosefa o ana miti sa fai e uiga iā i latou, ua ia faapea atu: “O outou o sipai! Ua outou ō mai e vaavaai i se mea e osofaʻiagofie ai le atunuu!” 10 Ua latou fai mai iā te ia: “E leai, le alii e, ua ō mai au auauna e faatau ni meaʻai. 11 O i matou uma o atalii o le tagata e toʻatasi. O i matou o ni tagata faamaoni. E lē o ni sipai au auauna.” 12 A ua ia fai atu iā i latou: “E leai! Ua outou ō mai e vaavaai i se mea e osofaʻiagofie ai le atunuu!” 13 Ona latou faapea mai lea: “O au auauna, o le ʻauso e toʻasefulu lua. O i matou o atalii o le tagata e toʻatasi i le atunuu o Kanana; a o le uii, o loo iai ma lo matou tamā i le asō, a ua leai le isi.” 14 Ae peitaʻi, ua fai atu Iosefa iā i latou: “Ua saʻo upu ua ou fai atu ai iā te outou, ʻ O outou o sipai!’ 15 O le a faapenei ona tofotofoina outou. O loo soifua Farao, e tou te lē ō ese mai i inei, seʻi vaganā ua sau lo outou uso aupito i laʻitiiti i inei. 16 Ia alu se tasi o outou e aumai lo outou uso a o saisaitia outou, ina ia tofotofoina ai a outou upu pe moni. Ae afai e leai, o loo soifua Farao, o outou o sipai.” 17 Ua ia taofia i latou i le falepuipui mo aso e tolu. 18 Ua mavae lea mea, ona faapea atu lea o Iosefa iā i latou i le aso lona tolu: “Ia faia lenei mea ma ia ola ai. Ou te mataʻu i le Atua moni. 19 Afai tou te faamaoni, ia saisaitia se tasi o o outou uso i lenei falepuipui, a ia ō isi o outou, ia ave meaʻai mo ē ua fia aai i lo outou aiga. 20 Ona outou aumaia ai lea o lo outou uso aupito i laʻitiiti iā te aʻu, ina ia faamaonia ai a outou upu; ma outou lē feoti ai.” Ua latou faia faapea.