Iesu—O Ai o Ia?
E ITIITI lava faamaumauga lē faalotu o loo tautala e uiga ia Iesu. Ae peitai, o loo iai pea nisi, ma e uiga i ia faamaumauga ua faapea mai ai The Encyclopædia Britannica: “O nei faamatalaga tutoatasi ua faamaonia ai faapea i taimi anamua e oo lava i tagata na tetee i le Faa-Kerisiano sa leʻi masalomia le moni o talafaasolopito e uiga ia Iesu, lena na finauina mo le uluai taimi i luga o le lē lava o ni faavae e ni nai tusitala i le faaiʻuga o le senituri lona 18, i le senituri lona 19, ma i le amataga o le senituri lona 20.”
Fesili ifo nei la ia te oe lava, Afai sa o se tala fatu le iai o Iesu, ua foliga mai ea la faapea sa faatali lava mo lena taimi umi seia oo atu i le senituri lona 18 ona faaalia mai lea o lenei mea? Manatu foi le mea moni faapea e sili atu i le piliona tagata ua latou fai mai nei o i latou o soʻo o Iesu. O taaʻiga a ana aʻoaʻoga sa iai i aganuu, aʻoaʻoga, ma faigamalo—i le ala aoao o le talafaasolopito o le lalolagi—e lē mafai ona faafitia. Pe foliga mai o se mea talafeagai faapea o nei mea uma sa avea o se iʻuga o se mea e lē tāua na i lo na o se tala fatu?
Afai o lē na faavaeina le lotu Isalame, se perofeta Arapi o Muhammad, sa o se tagata moni, o le ā la se mafuaaga tonu o ia i tatou e talitonu ai faapea o Iesu Keriso, o lē na faavaeina le Faa-Kerisiano, e lē o se tagata? Atonu sa ia soifua pe ā ma le 600 tausaga a o leʻi iai Muhammad, peitai ia matau faapea o lē na faavaeina le Faa-Puta, o Siddhārtha Gautama—le Puta, po o “Lē Faamalamalamaina”—sa ola muamua atu, e sili atu i le 500 tausaga a o leʻi soifua mai Iesu. Peitai, afai sa moni le tagata o Puta, o le ā la se mafuaaga tonu o ia i tatou e talitonu ai faapea sa leʻi iai Iesu?
O le tusitala Siamani o talafaasolopito ma o se tagata suesue i mea o anamua mai le eleele o Hans Einsle ua ia tusi faapea o le tagata tusitala Iutaia o talafaasolopito, o Flavius Josephus, le tusitala Roma o Suetonius ma Pliny, ma ae maise lava le tusitala Roma o talafaasolopito o Tacitus “ua latou faamaonia uma lava le moni o talafaasolopito e uiga ia Iesu ma mea moni autū o lona soifuaga.”
Pe Sili atu na i lo na o se Tagata e Masani ai?
Sa iai Iesu—peitai, o se ā? Ua manatu nisi tagata faapea sa na o ia o se tagata e masani ai, e ui lava na latou ioe mai faapea sa ao ona ia avea ma tagata atamai tele, sa masani ona tautala i le upu moni. E oo lava i ona fili o le uluai senituri sa ioe i ai, i lo latou faapea mai: “Le aʻoaʻo e, ua matou iloa . . . e te lē silasila i foliga mai fafo o le tagata, ae e te aʻoaʻo i le ala o le Atua e tusa ai ma le upu moni.”—Mareko 12:13, 14, NW.
Ae peitai, ua manatu nisi faapea e ao ia Iesu ona sili atu na i lo le na o se tagata e masani ai. Aiseā? Auā, o se tasi o mea, sa mafai ona ia faia mea e lē mafai ona faia e se tagata e masani ai. Mo se faaaʻoaʻoga, pe sa e feiloai muamua atu i se tasi na mafai ona savali i luga o le vai, faaliliu le suavai i le uaina, fafaga le pe ā ma le 5,000 tagata i tamai ʻia e lua ma areto e lima, faamalolo le tauaso, po o le toe faatuina o ē ua feoti?—Mataio 14:25, 26; Mareko 8:22-25; Ioane 2:1-11; 6:1-13; 11:30-44.
Sa mafai foi e Iesu ona silafia mea lilo e lē mafai ona iloa e se tagata e masani ai. Ina ua taʻu atu e se fafine ia te ia faapea e leai sana tane, na tali atu Iesu: “Ua tonu lau upu, E leai sau tane; auā sa ia te oe tane e toalima, o ia foi ua ia te oe i ona po nei, e le sau tane lea.” Na ofo le fafine ma fai lana faaiʻuga faapea: “Le Alii e, ua ou iloa nei o oe o le perofeta.” (Ioane 4:16-19) Mo se faaaʻoaʻoga o le uta mamao ofoofogia a Iesu faatatau i le faafitia o ia e Peteru, tagai i le Luka 22:31-34, 54-62.
Sa tuuina atu ia Iesu le pule uiga ese. O tagata “sa maofa i auala o ana aʻoaʻoga, auā sa ia aʻoaʻo e pei o sē ua iai le pule, ae lē pei o tusiupu.” (Mareko 1:22, NW) E lē gata i lea, sa mafai e Iesu ona tuuina atu “i ona soʻo e toasefulu ma le toalua . . . le pule i agaga leaga, ina ia tutuli ia te i latou, ma faamalolo maʻi uma ma maʻi tiga uma.”—Mataio 10:1.
Pe Mafai ona Tatou Talitonu i Nei Lipoti?
‘Seʻi faatali lava mo se minute,’ atonu o le a e fai mai ai. ‘Pe lē o mafai ea ona faatelē ai auiliiliga e uiga i mea na faia e Iesu?’ E leai, o le manatu lea o F. F. Bruce, o se polofesa ua litaea o le Sailiiliga ma Faamasinoina o le Tusi Paia i le Iunivesite o Manchester, o lē na tusi: “E lē o se mea e masani ai ona mafai ona faaalia e ala i faamatalaga faatalafaasolopito le moni o ona auiliiliga uma i se tusitusiga anamua, tusa lava pe i totonu po o fafo o le Tusi Paia. Ua lava ma totoe le iai o sina mautinoa talafeagai i le maufaatuatuaina masani o le tusitala; pe afai ua faavaeina lena, o loo iai se faamaoniga aʻiaʻi faapea atonu e moni ana auiliiliga. . . . O le Feagaiga Fou e lē itiiti ifo lona maufaatuatuaina faatalafaasolopito ona ua taliaina e Kerisiano e avea o ni lomiga ‘paia.’”
E tautala mea uma lava mo le maufaatuatuaina o tusitala o Evagelia. E ui lava e eseese i nisi taimi i auala e aumaia ai a latou auiliiliga, latou te lē feteenai le tasi i le isi, e pei lava o ni molimau se toalua i se faalavelave tau taavale na tupu i le auala ona lē feteenai le tasi i le isi pe a fai mai le tasi faapea o le taavale mūmū na sau mai le itu tauagavale ma taia ai le taavale lanu meamata na sau mai le itu taumatau, ae faapea mai le isi o se Toyota na agaʻi atu i le itu i saute na taia ai le Hyundai o loo alu atu i le itu i matu. O le mea moni faapea e eseese Evagelia i auiliiliga itiiti ua faamaonia malosi ai faapea e moni. Pe ana fai e mananao ona tusitala e faaseseina tagata i le talitonu i ai o se tala fatu, o le mea moni o le a latou faafesootai atu a latou tala i se tulaga vavalalata.
E oo lava i fili o Iesu na latou lagolagoina lipoti e uiga ia te ia faapea e moni. Ua tatou faitau ai: “Ua latou au mai ia te ia se tagata gūgū, ua uluitinoina e le temoni. Ua tulia le temoni, ona tautala mai ai lea o le gūgū. . . . A ua fai ane le au faresaio, O le temoni sili ua tulia ai e ia o temoni.” (Mataio 9:32-34) Ia matau sa leʻi faafitia e le au Faresaio faapea sa faia e Iesu le vavega. Sa na ona latou mumusu e viia lona tomai e faia ai faapea i le faagaoioiga a le agaga paia o le Atua.
O le faamaoniga atili faapea o faamaumauga e uiga ia Iesu e moni, o le mea moni lea faapea afai e mulimuli i mataupu silisili o loo faaalia i totonu o ana aʻoaʻoga, ona matuā galue moni lea. E iʻu ai i se olaga manuia ma le fiafia. E faaopoopo atu i ai, o valoaga e uumi o latou faataunuuga i le lumanai na valoia e Iesu, e pei o na ua faamauina i le Mataio mataupu e 24, Mareko mataupu e 13, ma le Luka mataupu e 21, ua vaaia lo latou faataunuuga i o tatou aso.
Iesu—po o “Ieova o le Feagaiga Tuai”?
E manino lava, o Iesu sa lē o se tagata e masani ai. Sa tutasi o ia auā, e pei ona taʻu mai ia i tatou e le Tusi Paia, sa olioli o ia i le ola i le lagi a o leʻi afio mai i le lalolagi. (Ioane 6:38, 62) O lea sa ia te ia le poto ma le tomai e sili atu na i lo na o tagata e masani ai. Ua fesoasoani lenei e faamalamalama ai ana vavega ma lona atamai iloga.
Peitai pe o le uluai soifuaga o Iesu i le lagi a o leʻi avea ma tagata ua uiga ai ea faapea o ia o le Atua? Ua faamatala mai e se tusi mo faiaʻoga lena faaupuga, i le faapea mai: “So o se mea lava e faasino ai Iesu ia te Ia lava faapea ‘o Aʻu’ [ʻo loo oʻu iai’] . . . , ua Ia faailoa ai lava o Ia, o le Ieova o le Feagaiga Tuai.” Pe moni lenei mea?
E tusa ai ma le faasino atu a le Esoto 3:13, 14 i le King James Version, na fesili ai Mose: “Pe a ou alu atu i le fanauga a Isaraelu, ma o le a ou faapea atu ia i latou, Ua auina mai aʻu ia te outou e le Atua o o outou tamā; ma o le a latou faapea mai ia te aʻu, O ai lona suafa? o le ā o le a ou fai atu ai ia i latou? Ona fetalai atu lea o le Atua ia Mose, O AʻU O AʻU LAVA: ma na ia fetalai atu, O le mea lea e te fai atu ai i le fanauga a Isaraelu, O AʻU ua auina mai aʻu ia te outou.” E uiga i lenei mau ua fai mai The Pentateuch and Haftorahs (le tusi Eperu faatasi ma se faaliliuga faa-Peretania ma se faamatalaga auiliili, na faatonuina e Dr. J. H. Hertz) e faapea i le fasi fuaiupu “O aʻu o aʻu lava . . . o le faamamafa ua tuu atu i le faaalia ma le tiotio mai o le Tauatua ua iai.” O lona faaaogāina o se taʻu po o le suafa mo le Atua sa o se mea talafeagai lea auā i le faasaoina mai o i latou mai noataga i Aikupito, na faaalia ai e le Atua i se auala mataʻina lona iai e fai ma sui o ona tagata. Ua faapea mai Hertz “o le tele o tagata faaliliu faaonaponei ua mulimuli atu ia Rashi [o se tagata Falani lauiloa sa fai faamatalaga o Tusi Paia ma le Talmud i tausaga ogatotonu] i le tuuina mai o le faaupuga ‘O le a ou iai, i le mea [tulaga] o le a ou iai.’” E ioe lenei mea i le faaupuga a le New World Translation, lea e faitauina faapea: “O LE A FAAMAONIA ONA OU IAI I LE MEA [TULAGA] O LE A FAAMAONIA ONA OU IAI.”
I le Ioane 8:58, ua toe taʻua ai foi i le King James Version le faaaogāina e Iesu le faaupuga “o loo oʻu iai” e uiga ia te ia lava i le fetalai atu, “A o leʻi iai Aperaamo, o loo oʻu iai.” Ae i inei ua ese le faaupuga mai lea o loo faaogāina i le Esoto 3:14. Sa leʻi faaaogāina e Iesu e avea o se igoa po o se taʻu ae ua na o se auala e faamalamalamaina ai lona uluai iai a o leʻi avea ma tagata. I lea, e tusa ai ma le New World Translation, o le faaupuga e sili ona saʻo ona tuuina atu i le Ioane 8:58 faapea: “A o leʻi oo ina iai Aperaamo, ua ou iai.”
E manino, e lē o iai se faavae faale-Tusi Paia mo le faapea atu e tutusa Iesu ma Ieova o Tusitusiga Eperu. E oo lava i le tusi mo faiaʻoga na muai taʻua o loo ioe mai ai faapea: “O lena Keriso sa iai a o leʻi fanau mai o Ia i Peteleema ua lē faamaonia ai faapea o Ia o le Atua (atonu sa ono iai o Ia e avea o se agelu).” O le mea moni, o le mea lenei o loo aʻoaʻo e le Tusi Paia. I lona uluai iai a o leʻi avea ma tagata, sa avea ai Iesu o “se atua,” po o sē tauatua, ae lē o le Atua, le Atua e ona le malosi uma lava o Ieova.—Ioane 1:1-3; 1 Tesalonia 4:16.
Ona e lē o ia o le Atua, o ai la Iesu?
[Ata i le itulau 5]
O vavega a Iesu na faamaonia ai faapea sa sili atu o ia na i lo na o se tagata e masani ai