Pe a Afio Mai Iesu i le Mamalu o le Malo
“O loo tutū mai iinei nisi e le oo ia te i latou le oti, seia latou vaaia le Atalii o le tagata ua sau i lona malo.”—MATAIO 16:28.
1, 2. O le ā na tupu ina ua faatoʻā mavae lava le Penetekoso 32 T.A., ma o le ā le fuafuaga o le mea na tupu?
INA ua faatoʻā mavae lava le Penetekoso 32 T.A., na vaaia ai e aposetolo e toatolu o Iesu Keriso se vaaiga e lē mafaagaloina. Ua faapea mai le tala faagaeeina, “ona o ai lea o Iesu ma Peteru, ma Iakopo, ma Ioane lona uso, ua ia avae ia te i latou i le mauga māualuga ua na o i latou lava. Ona liua ai lea o ia i o latou luma.”—Mataio 17:1, 2.
2 Sa tupu tonu le vaaiga i le faaliliuina i se taimi sili ona faitaulia. Ua uma ona amata faamatala atu e Iesu i ona soo faapea o le a fesagai o ia ma puapuaga ma maliu ai i Ierusalema, peitai sa faafaigata ona latou malamalama i ana fetalaiga. (Mataio 16:21-23) Sa faamalosia e le vaaiga le faatuatua o aposetolo e toatolu o Iesu, e sauniunia ai mo lona maliu o le a oo mai ae maise foi mo tausaga o galuega mamafa ma tofotofoga ia o le a fesagai ma le faapotopotoga Kerisiano. Pe mafai ea e i tatou i aso nei ona aʻoaʻoina se mea mai lenei vaaiga? Ioe, auā o mea na faaāta mai ai o loo faataunuuina moni lava i o tatou taimi.
3, 4. (a) O le ā na fetalai i ai Iesu a o toe ono aso oo i le faaliliuina? (e) Ia faamatala mai le mea na tupu i le taimi o le faaliliuina.
3 A o toe ono aso oo i le faaliliuina, na fetalai atu ai Iesu i ona soo: “E sau le Atalii o le tagata faatasi ma ana agelu i le mamalu o lona Tamā; ona tauia lea e ia e taitasi e tusa ma lana galuega.” O le a faataunuuina nei upu i “le vaitaimi faaiuiu o le faiga o mea.” Na fetalai atili Iesu: “E moni, ou te fai atu ia te outou, O loo tutū mai iinei nisi e le oo ia te i latou le oti, seia latou vaaia le Atalii o le tagata ua sau i lona malo.” (Mataio 16:27, 28; 24:3, 25:31-34, 41; Tanielu 12:4) O le faaliliuina na avea o le faataunuuga o nei fetalaiga mulimuli.
4 O le ā tonu lava na vāai i ai aposetolo e toatolu? O loo sosoo mai le faamatalaina e Luka o le mea na tupu: “O loo tatalo [Iesu], a ua liua ona fofoga, ua paʻepaʻe ma pupula tele mai ona ofu. Faauta foi, ua tautala ma ia o tagata e toalua, o Mose ma Elia i laua, o e na faaali mai ma le pupula; ua latou fetautalatalaʻi i lona maliu o le a faataunuuina i Ierusalema.” Ona sosoo lea ma le “oo mai [o] le ao, ma faamalumalu ifo [i le au aposetolo]; ua latou matatau ina ua ulu i le ao. Ona oo mai lea o le siufofoga mai le ao, ua faapea mai, ‘O loʻu Atalii lena, o lē ua Filifilia; ia outou faalogo ia te ia.’”—Luka 9:29-31, 34, 35.
Ua Faamalosia lo Tatou Faatuatua
5. O le ā le aafiaga na oo i le aposetolo o Peteru ona o le faaliliuina?
5 Ua uma ona faailoa mai e le aposetolo o Peteru e faapea o Iesu “o le Keriso, o le Alo o le Atua soifua.” (Mataio 16:16) O le fetalaiga a Ieova mai le lagi na faamautinoa ai lena faailoaga, ma o le vaaiga i le faaliliuina o Iesu sa avea o se muai faaātaina o le afio mai o Keriso i le mana ma le mamalu o le Malo, ina ia faamasinoina tagata mulimuli ane. I le silia i le 30 tausaga ina ua mavae lea faaliliuina, na tusi ai Peteru e faapea: “E lei usiusitai i matou i tala o le vavau ua fatua ma le poto, ina ua matou faailoa atu ia te outou le mana ma le afio mai o lo tatou Alii o Iesu Keriso; peitai na matou vaavaai atu i lona lava mamalu. Auā na maua e ia mai le Atua le Tamā o le mamalu ma le viiga, ina ua tulei mai ia te ia le siufofoga lava nai le mamalu silisili ese, ua faapea mai, ‘O loʻu Atalii pele lena, ou te fiafia lava ia te ia.’ O le siufofoga lava lea na matou faalogologo ai, na tulei mai mai le lagi, ina o matou i ai ma ia i le mauga paia.”—2 Peteru 1:16-18; 1 Peteru 4:17.
6. Na faapefea ona faagasolo mea tutupu ina ua mavae le faaliliuina?
6 I aso nei, ua faamalosia ai foi lo tatou faatuatua i mea na vaaia e aposetolo e toatolu. O le mea moni, o loo faasolosolo mai pea mea tutupu talu mai le 32 T.A. I le tausaga na sosoo ai, na maliu ai Iesu ma toe faatuina mai, ma afio aʻe i le itu taumatau o lona Tamā. (Galuega 2:29-36) I le Penetekoso o lena lava tausaga, sa aliai mai ai le ‘Isaraelu [fou] a le Atua,’ ma sa amataina se tauiviga o le talaʻiga, na amataina i Ierusalema ma mulimuli ane salalau atu i tuluʻiga uma o le lalolagi. (Kalatia 6:16; Galuega 1:8) E lei umi lava ae tofotofoina loa le faatuatua o soo o Iesu. Sa puʻeina faapagota le ʻau aposetolo ma sasaina faamoʻamoʻa ona o lo latou mumusu e taofia le talaʻiga. E lei umi ae fasiotia Setefano. Ona sosoo lea ma le fasiotia o Iakopo, o ia o se molimau na vaaitino i le faaliliuina. (Galuega 5:17-40; 6:8–7:60; 12:1, 2) Ae peitai, na sao mai ai Peteru ma Ioane, ma auauna ai ma le faamaoni ia Ieova mo le tele o tausaga. O le mea moni, a o latalata atu i le iuga o le uluai senituri T.A., sa faamaumauina ai e Ioane isi faaātaga o vaaiga o le mamalu faalelagi o Iesu.—Faaaliga 1:12-20; 14:14; 19:11-16.
7. (a) O anafea na amata ai ona faataunuuina le vaaiga i le faaliliuina? (e) O anafea na tauia ai e Iesu nisi tagata e tusa ma a latou galuega?
7 Talu mai le amataga o “le aso o le Alii” i le 1914, e tele vaaiga na vaai i ai Ioane ua uma ona faataunuuina. (Faaaliga 1:10) Ae faapefea le ‘afio mai o Iesu i le mamalu o lona Tamā,’ e pei ona faaāta mai i le faaliliuina? Na amata ona faataunuuina lenei vaaiga i le fanau mai o le Malo faalelagi o le Atua i le 1914. Ina ua afio aʻe Iesu, e pei o se fetu ao, i le vaaiga a le lalolagi aoao i le avea o se Tupu fou faapaleina, sa pei lena mea, e peiseai o le tafa o ata o se aso fou. (2 Peteru 1:19; Faaaliga 11:15; 22:16) Pe na tauia ai ea e Iesu i lena taimi nisi tagata e tusa ma a latou galuega? Ioe. E iai se faamaoniga maʻoti e iloa ai, ina ua faatoʻā mavae lena mea, ae amata loa le toetu faalelagi mo Kerisiano faauuina.—2 Timoteo 4:8; Faaaliga 14:13.
8. O ā mea tutupu o le a faailoga ai le tumutumuga o le faataunuuga o le vaaiga i le faaliliuina?
8 Peitai, ua lē o toe mamao, ona taunuu mai lea o Iesu “i lona mamalu, ma le au agelu paia uma faatasi ma ia” ina ia faamasinoina tagata uma. (Mataio 25:31) I lena taimi, o le a ia faailoa mai ai o ia lava i lona mamalu mataina ma tuuina atu i tagata “taitoatasi” se taui mo a latou galuega. O le a maua e ē pei ni mamoe le ola e faavavau i le Malo ua saunia mo i latou, ae o ē pei ni ʻoti o le a vavae ese atu i le “sala e faavavau.” Maeu se faaiuga mataina o le a iai i le faataunuuga o le vaaiga i le faaliliuina!—Mataio 25:34, 41, 46; Mareko 8:38; 2 Tesalonia 1:6-10.
Aumea Faamamaluina a Iesu
9. Pe tatau ea ona tatou faatalitalia Mose ma Elia ia iai faatasi ma Iesu i le faataunuuga o le vaaiga i le faaliliuina? Faamatala.
9 Sa lē na o Iesu na iai ina ua faaliliuina. Sa vaaia le iai faatasi ma ia o Mose ma Elia. (Mataio 17:2, 3) Pe na iai moni lava i laʻua i le tino? E leai, auā ua leva ona maliliu uma na tane e toalua ma ua momoe i le tuugamau, e faatalitali ai mo le toetu. (Failauga 9:5, 10; Eperu 11:35) Pe o le a faaalia mai ea i laʻua faatasi ma Iesu pe a afio mai o ia i le mamalu faalelagi? E leai, auā sa soifua Mose ma Elia i tua atu a o lei amataina le faamoemoe faalelagi mo tagata. O le a avea i laʻua o se vaega i le lalolagi o ē “toe tutū mai [o] e ua amiotonu.” (Galuega 24:15) O lona uiga la sa faafaatusa lo la faaalia mai i le faaliliuina. O le faafaatusa o le ā?
10, 11. O ai na faaāta mai e Elia ma Mose i ni faatulagaga eseese?
10 I nisi mau, o loo taʻua ai Mose ma Elia o ni perofeta. I le avea o Mose ma puluvaga o le feagaiga o le Tulafono, sa ia faaatagia mai ai Iesu, le Puluvaga o le feagaiga fou. (Teuteronome 18:18; Kalatia 3:19; Eperu 8:6) O Elia sa faaatagia mai ai Ioane le Papatiso, o le teuteuala mo le Mesia. (Mataio 17:11-13) E lē gata i lea, i le aotelega o le mataupu e 11 o le Faaaliga, sa faaatagia mai ai e Mose ma Elia le vaega totoe faauuina i le taimi o le iuga. E faapefea ona tatou iloa lena mea?
11 Ia, seʻi suʻe ane i le Faaaliga 11:1-6. I le fuaiupu e 3 tatou te faitau ai: “Ou te tuuina atu foi i aʻu molimau e toalua, la te vavalo ai i aso e tasi le afe e lua selau ma le onogafulu, o oofu i laua i ie talatala.” Sa faataunuuina lenei valoaga i le vaega totoe o Kerisiano faauuina i le vaitaimi o le Taua Muamua a le Lalolagi.a Aisea ua toalua ai molimau? Auā i le tulaga faaleagaga, o loo faatinoina e le vaega totoe faauuina galuega, e pei o galuega sa faia e Mose ma Elia. Ua faaauau mai i le fuaiupu e 5 ma le 6 e faapea: “Afai foi e fia faaleaga se tasi ia te i laua[molimau e toalua], ona alu atu ai lea o le afi ai o la gutu, e faaumatia ai e ua fai i laua mo latou fili; afai foi e fia faaleaga se tasi ia te i laua, e tusa ona faapea ona fasiotia o ia. Ua ia te i laua le pule e pupuni le lagi, ina ia le to ifo se ua i aso o la la valoaga; ua ia i laua foi le pule i vai e liu ai ma toto, e taia foi le lalolagi i mala uma, o lo la faitalia pe atu fia.” O lea, ua faamanatu mai ai ia i tatou vavega na faatinoina e Elia ma Mose.—Numera 16:31-34; 1 Tupu 17:1; 2 Tupu 1:9-12.
12. I le faamatalaina o le faaliliuina, o ai na faaāta mai e Mose ma Elia?
12 O ai la, lea na faaatagia mai e Mose ma Elia i le faamatalaga i le faaliliuina? Ua faapea mai Luka sa faaalia mai i laʻua faatasi ma Iesu “ma le pupula.” (Luka 9:31) E manino la, sa la faaatagia maia Kerisiano o ē ua faauuina i le agaga paia e avea o “suli” faatasi ma Iesu ma latou mauaina ai le faamoemoe ofoofogia o le ‘faamanuiaina faatasi’ ma ia. (Roma 8:17) O ē faauuina ua faatutūina aʻe o le a faatasi i latou ma Iesu pe a afio mai o ia i le mamalu o lona Tamā ina ia “tauia . . . e taitasi e tusa ma lana galuega.”—Mataio 16:27.
O Molimau e Pei o Mose ma Elia
13. O ā vala ua avea ai Mose ma Elia o ni ata faavaloaga talafeagai o ē ua avea ma suli faauuina ua faamamaluina faatasi ma Iesu?
13 Ua iai ni vala mataina ua avea ai Mose ma Elia o ni ata faavaloaga talafeagai o ē ua avea ma suli faauuina faatasi ma Iesu. Sa avea uma Mose ma Elia o ni fofoga fetalai a Ieova mo le tele o tausaga. Sa fetaiai uma i laʻua ma le toasa o se pule. I taimi o le lē tagolima, sa tausia uma i laʻua e ni aiga ese. Sa taufai loto tetele foi i laʻua e vavalo atu i tupu ma sa la mausalī e tetee atu i perofeta pepelo. Sa vāai uma Mose ma Elia i faaaliga o le mana o Ieova i le Mauga o Sinai (ua taʻua foi o Horepa). Sa la taufai tofia uma foi ē na faaauauina a la galuega i le itu i sasaʻe o le Ioritana. Ma sa sili ona tele vavega o le vaitaimi a o faatasi Mose (ma Iosua) faapea ma le taimi a o faatasi Elia (ma Elisaia) nai lo se isi lava vaitaimi, e ese mai vavega na tutupu i le vaitaimi o le soifuaga o Iesu.b
14. Ua faapefea ona auauna le vaega faauuina o se fofoga fetalai a Ieova, i le pei o Mose ma Elia?
14 Pe ua lē faamanatu mai ai ea e na mea uma ia i tatou le Isaraelu a le Atua? Ioe, o le mea moni lena. Na fetalai atu Iesu i ona soo faamaoni: “O lenei, ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le Agaga Paia; ia outou aʻoaʻo atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou; faauta foi, ou te ia te outou i aso uma lava, e oo lava i le gataaga o le lalolagi.” (Mataio 28:19, 20) I le usitaia o nei fetalaiga, ua auauna ai Kerisiano faauuina e avea o se fofoga fetalai a Ieova mai lava i le Penetekoso 33 T.A. seia oo mai i aso nei. I le pei o Mose ma Elia, ua latou fetaiai ma le toasa o pule ma ua latou molimau atu i nei tagata. Na fetalai atu Iesu i ona aposetolo e toʻa 12: “E taʻitaʻiina atu foi outou i luma o alii ma tupu ona o aʻu, e fai ma molimau ia te i latou atoa ma nuu ese.” (Mataio 10:18) Ua faataunuuina soo ana fetalaiga i le faagasologa o le faapotopotoga Kerisiano.—Galuega 25:6, 11, 12, 24-27; 26:3.
15, 16. O ā vala talitutusa o loo iai i le va o le vaega faauuina i le isi itu, ma Mose ma Elia i le isi itu i le mataupu o lo latou (a) lagolagoina ma le lē fefe o le upu moni? (e) mauaina o fesoasoani mai tagata e lē o ni Isaraelu?
15 E lē gata i lea, ua lē fefefe Kerisiano faauuina e pei ona sa lē fefefe Mose ma Elia, i le lagolagoina o le upu moni ae teena mea pepelo faalotu. Seʻi manatua le taʻusalaina e Paulo o le perofeta pepelo mai Iutaia o Paiesu ma ia faaalialia ai ma le faautauta ae maumauai le sese o atua o Atenai. (Galuega 13:6-12; 17:16, 22-31) Ia manatua foi, i ona po nei, ua faaalialia ai ma le lē fefe e le vaega totoe faauuina le tulaga o Kerisinetoma, ma ua avea lena molimau ma mea ua faasalaina ai o ia.—Faaaliga 8:7-12.c
16 Ina ua sola ese Mose mai le toasa o Farao, sa maua ai sona lafitaga i le aiga o se tagata e lē o se Isaraelu, o Reuelu, sa igoa foi ia Ietero. I se taimi mulimuli ane, na maua ai e Mose ni fautuaga aogā mo le faamaopoopoga lelei o mea mai ia Reuelu, o lē o lona atalii o Opapo sa taʻitaʻia atu Isaraelu i le vao.d (Esoto 2:15-22; 18:5-27; Numera 10:29) Pe ua faapena ea foi ona maua e sui o le Isaraelu a le Atua ni fesoasoani mai tagata taitoatasi o ē e lē o ni sui faauuina o le Isaraelu a le Atua? Ioe, ua lagolagoina i latou e le “motu o tagata e toatele” o “isi mamoe,” o ē na aliai mai a o faagasolo nei aso e gata ai. (Faaaliga 7:9; Ioane 10:16; Isaia 61:5) I le valoiaina o le lagolagosua māfana, ma le alofa, o le a ofo atu e nei “mamoe” i ona uso faauuina, na fetalai faavaloaga ai Iesu e faatatau ia i latou: “Na ou fia ʻai, ona outou avane ai lea ni mea ou te ʻai ai; na ou fia inu, ona outou avane ai lea ni vai ou te inu ai; sa fai aʻu ma tagata ese, ona outou talia lea o aʻu; na ou le lavalavā, ona outou faaofuina lea o aʻu; na ou maʻi, ona outou asiasia mai lea o aʻu; na ou i le fale puipui, ona outou o ane ai lea ia te au. . . . E moni, ou te fai atu ia te outou, auā na faia e outou i le tasi o e aupito itiiti o oʻu uso nei, o aʻu lea na outou faia i ai.”—Mataio 25:35-40.
17. Sa faapefea ona tofo le vaega faauuina i se mea e talitutusa atu i le tulaga o Elia a o iai i le Mauga o Horepa?
17 E lē gata i lea, ua tofo le Isaraelu a le Atua i mea e talitutusa atu i le tulaga o Elia a o iai i le Mauga o Horepa.e I le pei o Elia i le taimi na sola ese ai mai le tupu fafine o Iesepela, sa faapena foi ona manatu le vaega totoe faauuina ina ua fefefe, faapea ua faamaeʻaina la latou galuega i le iuga o le Taua Muamua a le Lalolagi. I le toe pei foi o Elia, sa latou fetaiai ai ma Ieova, o lē na afio mai e faamasino i na faalapotopotoga sa faapea mai o “le aiga o le Atua.” (1 Peteru 4:17; Malaki 3:1-3) A o iloa le lē taulau o Kerisinetoma, ae ua mataulia le vaega totoe faauuina e avea o “le auauna faamaoni ma le mafaufau” ma ua tofia i latou e pule i mea totino uma a Iesu o loo iai i le lalolagi. (Mataio 24:45-47) I Horepa, sa faalogo atu ai Elia i se “leo filemu ma le itiiti” e mautinoa o le siufofoga lena o Ieova, o loo taʻu mai ia te ia nisi galuega e fai. I le vaitaimi filemu o tausaga ina ua mavae le taua, sa lagona ai e auauna faamaoni faauuina a Ieova lona siufofoga mai itulau o le Tusi Paia. Sa latou malamalama ai foi o loo iai so latou tofiga e ao ona faataunuu.—1 Tupu 19:4, 9-18; Faaaliga 11:7-13.
18. Ua faapefea ona tuuina atu faailoaga mataina o le mana o Ieova e ala atu i le Isaraelu a le Atua?
18 O se manatu mulimuli, pe ua tuuina atu ea faailoaga mataina o le mana o Ieova e ala atu i le Isaraelu a le Atua? Ina ua mavae le maliu o Iesu, na faatino ai e aposetolo le tele o vavega, peitai na mulimuli ane toe mavae atu. (1 Korinito 13:8-13) I aso nei, tatou te lē o vāai i ni vavega i se auala faaletino. Peitai, na fetalai Iesu i ona soo: “E moni, e moni, ou te fai atu ia te outou, o lē faatuatua mai ia te au, e faia lava e ia o galuega ou te faia; e fai foi e ia mea e sili i ia mea.” (Ioane 14:12) Sa iai se muai faataunuuga o lenei mea a o talaʻi atu e soo o Iesu le tala lelei i le Emepaea o Roma i le uluai senituri. (Roma 10:18) I aso nei ua faia ai foi ni galuega e sili atu ona tetele, a o taulamua le vaega totoe faauuina i le talaʻia o le tala lelei “i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma.” (Mataio 24:14) O le ā le iuga? Ua molimauina e le 20 senituri le aoaoina o se vaega sili ona toatele i le talafaasolopito, o auauna tuuina atu, ma le faamaoni a Ieova. (Faaaliga 5:9, 10; 7:9, 10) Maeu se faamaoniga mataina o le mana o Ieova!—Isaia 60:22.
Ua Faamamaluina Uso o Iesu
19. O afea e vaaia ai uso faauuina o Iesu ua faamamaluina faatasi ma ia?
19 A o faaiu e le vaega totoe o uso faauuina o Iesu la latou auaunaga i le lalolagi, ua faamamaluina ai i latou faatasi ma ia. (Roma 2:6, 7; 1 Korinito 15:53; 1 Tesalonia 4:14, 17) O lea ua avea ai i latou ma tupu ma ositaulaga i le Malo faalelagi, ma o le a lē toe oo ia i latou le oti. I le iai faatasi ma Iesu, o le a latou “pule foi [i tagata] i le tootoo uamea, e nutipalaina i latou e pei o ipu a lē fai ipu omea.” (Faaaliga 2:27; 20:4-6; Salamo 110:2, 5, 6) I le iai faatasi ma Iesu, o le a latou nonofo ai i nofoalii e faamasino “i itu aiga o Isaraelu e sefulu ma le lua.” (Mataio 19:28) Ua faatalitalia ma le naunautai e foafoaga o loo feoi nei mea tutupu, o se vaega lea o “le faaalia mai o atalii o le Atua.”—Roma 8:19-21; 2 Tesalonia 1:6-8.
20. (a) E faatatau i le ā le faamoemoe na faamalosia ai e le faaliliuina le faatuatua o Peteru? (e) Ua faapefea e le faaliliuina ona faamalosia ai Kerisiano i aso nei?
20 Na tautala Paulo i le faaalia mai o Iesu i le taimi o le “puapuaga tele” ina ua ia tusi: “Pe a afio mai o ia ina ia viia i ona lava tagata paia, ma ia ofoofogia o ia i lena aso ia te i latou uma o e faatuatua.” (Mataio 24:21; 2 Tesalonia 1:10) Maeu se na faamoemoega ofoofogia mo Peteru, Iakopo, Ioane, ma Kerisiano uma ua faauuina e le agaga! O le faaliliuina na faamalosia ai le faatuatua o Peteru. E mautinoa lava, o le faitauina o nei mea e faamalosia ai foi lo tatou faatuatua ma atili faamausalī ai lo tatou mautinoa e faapea, ua lē o toe umi ona “tauia lea e [Iesu] e taitasi e tusa ma lana galuega.” O Kerisiano faamaoni faauuina o ē o loo soifua e oo mai i aso nei, ua latou iloa le faamausalīina o lo latou mautinoa e faapea, o le a faamamaluina i latou faatasi ma Iesu. Ua faamalosia le faatuatua o isi mamoe i le iloaina o le a faasaoina e Iesu i latou mai le iuga o lenei faiga amioleaga o mea ma faaoo atu i totonu o le lalolagi fou matagofie. (Faaaliga 7:14) Maeu se faalaeiauga ina ia tutumau mausalī seia oo i le iuga! Ma o lenei vaaiga e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai ai nisi mea e sili atu, a o tatou tagai i ai i le matapu o loo sosoo mai.
[Faaopoopoga i lalo]
a Tagai i tusi “Let Your Name Be Sanctified,” itulau 313-314, ma le Revelation—Its Grand Climax At Hand!, itulau 164-165, ua lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b Esoto 2:15-22; 3:1-6; 5:2; 7:8-13; 8:18; 19:16-19; Teuteronome 31:23; 1 Tupu 17:8-16; 18:21-40; 19:1, 2, 8-18; 2 Tupu 2:1-14.
c Tagai i itulau 133-141 i le tusi Revelation—Its Grand Climax At Hand!
d Tagai i le tusi You May Survive Armageddon Into God’s New World, ua lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., itulau 281-283.
e Tagai i le “Let Your Name Be Sanctified,” itulau 317-320.
Pe E te Manatua?
◻ O ai na aliali faatasi mai ma Iesu i le faaliliuina?
◻ Na faapefea ona faamalosia le faatuatua o aposetolo i le faaliliuina?
◻ Ina ua aliai mai Mose ma Elia “i le mamalu” faatasi ma Iesu i le faaliliuina, o ai sa la faaatagia maia?
◻ O ā vala talitutusa o loo iai i le va o Mose ma Elia i le tasi itu, ma le Isaraelu a le Atua i le isi itu?
[Ata i le itulau 10]
O le vaaiga i le faaliliuina ua faamalosia ai le faatuatua o Kerisiano i aso ua mavae ma aso nei