Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
SETEMA 5-11
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 TUPU 9-10
“Ia Viia Ieova mo Lona Atamai”
O se Asiasiga na Matuā Tauia
Ina ua feiloai ma Solomona, ona amata lea ona tofotofo e le tupu tamaitai o ia i ni “fesili faigata.” (1 Tupu 10:1, NW) O le upu Eleni na faaaogaina iinei e mafai ona faaliliuina o “tupua.” Peitai e lei uiga lenei mea e faapea sa faia e le tupu tamaitai ma Solomona ni matematega e masani ai. O le mea e mataina ai, i le Salamo 49:4, o le upu Eperu lava foi lea o loo faaaogaina e faamatala ai ni fesili faigata e faatatau i le agasala, oti, ma le togiola. O lea la, e foliga mai sa talanoaina e le tupu tamaitai o Seepa ni mataupu loloto ma Solomona e tofotofoina ai le tele o lona atamai. Ua faapea mai le Tusi Paia na ia “tautalatala ai lea ma ia i mea uma na i ai i lona loto.” O le iuga, na “faamatalaina atu foi e Solomona ia te ia o ana upu uma; ua leai se mea e lilo i le tupu ua ia le taʻu atu ia te ia.”—1 Tupu 10:2e, 3.
Pe a Matuā Tele le Limafoaʻi
I le māofa i mea na ia faalogo ma vaai i ai, na tali atu ma le loto maulalo le tupu fafine e faapea: “Amuia foi au auauna nei, o e tutū i ou luma e le aunoa, ma faalogo i lou poto.” (1 Tupu 10:4-8) Na te leʻi taʻutino maia le olioli o auauna a Solomona ona e faapea sa lotolotoi i latou i le tamaoaiga—e ui lava o le mea moni lena. Na i lo lena, sa taʻuamuiaina auauna a Solomona ona na mafai ona latou faalogologo e lē aunoa i le poto o Solomona na foaʻiina i ai e le Atua. Maʻeu se faaaʻoaʻoga lelei a le tupu fafine o Seepa mo tagata o Ieova i aso nei, o ē o loo olioli nei i le atamai o Lē na Foafoaina Mea faapea foʻi lona Alo, o Iesu Keriso!
O se Asiasiga na Matuā Tauia
Na matuā maofa le tupu tamaitai o Seepa i le atamai o Solomona ma le manuia o lona malo, “ona vaivai ai lea o ia.” (1 Tupu 10:4, 5) E faauiga e nisi lenei fuaitau e faapea na tuua le tupu tamaitai i se tulaga ua “lē magagana.” Ua faapea mai foi le isi tagata atamai faapitoa na matapogia o ia! Po o le ā lava le mea na tupu, ae na matuā maofa le tupu tamaitai i mea na ia vaai ma faalogo i ai. Na ia faaamuia atu i auauna a Solomona ona o le mafai ona latou faalogo atu i le atamai o lenei tupu, ma sa ia faamanū atu ia Ieova ona o lona tofia o Solomona i le nofoalii. O lea na ia tuuina atu ai i le tupu ni meaalofa taugata, o auro lava ia e pe ā ma le $40,000,000 Amerika le tau atoa pe a faatusatusa atu i tau faaonaponei. Na tuuina atu foi e Solomona meaalofa, ma avatu i le tupu tamaitai “mea uma na ia finagalo ma faatoga i ai.”—1 Tupu 10:6-13.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
E te Silafia?
O le ā le tele o le auro sa i le tupu o Solomona?
Ua taʻua i le Tusi Paia e faapea, na avatu e le tupu o Turo, o Hiramo, iā Solomona, auro e fā selau tone, ma e tai faapena foʻi le aofaʻi o le auro na avatu i ai e le tupu fafine o Seepa iā te ia, ma na aumaia e fuāvaa a Solomona le silia i le 15 tone o auro mai Ofeira. Ua taʻua i le tala e faapea, “O le fua o le mamafa o auro na aumaia iā Solomona i tausaga taʻitasi, o taleni o auro e ono selau ma le onogafulu ma le ono,” po o le sili atu ma le 25 tone. (1 Tupu 9:14, 28; 10:10, 14) Pe e moni lenei faamatalaga? O le ā le tele o le auro na teuina e se tupu i na taimi?
Ua taʻua i se tusitusiga anamua, lea e manatu tagata atamamai e moni, e faapea, na avatu e Pharaoh Thutmose III o Aikupito (i le meleniuma lona lua T.L.M.), auro pe tusa o le 13.5 tone i le malumalu o Amun-Ra i Karnak. A o faagasolo le senituri lona valu T.L.M., na maua ai e le tupu Asuria o Tiglath-pileser III le silia i le 4 tone o auro na aumai mai Turo, ma o le aofaʻi foʻi lenā o auro na avatu faameaalofa e Sarekona II i atua o Papelonia. Ua taʻua foʻi le eliina e le tupu o Maketonia, o Filipo II (359-336 T.L.M.), le silia i le 28 tone o auro i tausaga taʻitasi, mai lua e eli ai le auro i Pangaeum i Thrace.
Ina ua maua e le atalii o Filipo, o Alesana le Sili (336-323 T.L.M.), le taulaga Peresia o Susa, ua taʻua na ia aveesea le pe tusa ma le 1,180 tone o auro mai i inā, ma e toetoe 7,000 tone o auro na ia aveesea mai Peresia atoa. O lea la, pe a faatusatusa atu i nei lipoti, e lē o soona faatelēina faamatalaga o i le Tusi Paia e faatatau i auro sa i le tupu o Solomona.
SETEMA 12-18
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 TUPU 11-12
“Ia Filifili ma le Atamai Lau Paaga Faaipoipo”
“O Ai e ʻAu ma Ieova?”
7 E tele foʻi mea e tatou te aʻoaʻoina mai i le faaaʻoaʻoga a le tupu o Solomona. I taimi a o talavou Solomona na ia saʻili atu pea iā Ieova mo le taʻitaʻiga. Na tuuina mai iā te ia e Ieova le tele o le atamai ma tofia o ia e na te fausiaina le malumalu matagofie i Ierusalema. E ui i lea, na iʻu ina lē toe iai se faauōga a Solomona ma Ieova. (1 Tu. 3:12; 11:1, 2) Na manino mai i le Tulafono a le Atua le faasā i se tupu Eperu ona “faatoʻateleina ni ana avā, neʻi liliuese lona loto” mai iā Ieova. (Teu. 17:17) Na lē usiusitaʻi Solomona e ala i le faaipoipo atu i fafine e 700 a o faagasolo le taimi. E lē gata i lea na ia aumaia i lona maota ni palake e 300. (1 Tu. 11:3) O le toʻatele o ana avā e lē o ni Isaraelu ma na latou tapuaʻi i atua sesē. O lona uiga, na lē usiusitaʻi foʻi Solomona i le tulafono a le Atua e faatatau i le faaipoipo atu i fafine o nuu ese.—Teu. 7:3, 4.
E Faapefea Ona E Leoleoina Lou Loto?
6 E manaʻo Satani e tatou te faataʻitaʻi iā te ia e ala i le teena o tapulaa a Ieova ona o uunaʻiga manatu faapito. E lē mafai e Satani ona faamalosia i tatou ina ia mafaufau ma gaoioi e pei o ia. Ae e iai nisi o auala ua ia faaaogāina ina ia taulau ai lona sini. O se faaaʻoaʻoga, ua siʻomia i tatou e tagata ua faasesēina e Satani. (1 Ioa. 5:19) E naunau o ia ina ia tatou faaalu le taimi e faifaimea faatasi ai ma na tagata, e ui ua tatou iloa o aumea leaga e “faaleagaina” ai le auala e tatou te mafaufau ma gaoioi ai. (1 Kori. 15:33) Na taulau lenā auala a Satani i le tupu o Solomona. Na ia faaipoipo i le tele o fafine faapaupau, ma na telē lo latou aafiaga iā te ia, ma iʻu ai ina ʻfaasolosolo mālie ona faaliliuina ai lona loto’ mai iā Ieova.—1 Tu. 11:3.
“O Ai e ʻAu ma Ieova?”
9 Peitaʻi, e lē tuufauina e Ieova mea leaga e faia e se tasi. Ua taʻua i le Tusi Paia: “Ona toʻatamaʻi lea o Ieova iā Solomona, auā ua liliuese lona loto mai iā Ieova . . . , o lē na faaali faalua mai iā te ia. O le mea foʻi lenei na ia poloaʻi mai ai iā te ia e aua neʻi mulimuli i isi atua; ae e leʻi tausia e ia le mea na poloaʻi mai ai Ieova.” O le iʻuga, e leʻi toe maua e Solomona le finagalo malie ma le lagolagosua a Ieova. E leʻi toe pulea e suli o Solomona le malo atoa o Isaraelu, ma na tofo i latou i le tele o mala i augātupulaga mulimuli ane.—1 Tu. 11:9-13.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Na Ono Mafai Ona Ia Faafiafia le Atua
Ina ia tali atu i le fouvalega a le nuu, na faapotopoto ai e Reopoamo lana ʻautau. Peitaʻi, na faalaa ane Ieova ma faapea mai e ala i le perofeta o Semaia: “Aua tou te ō aʻe e tau ma o outou uso, o le fanauga a Isaraelu. Ia taʻitasi ma foʻi atu i lona fale, auā e mai iā te aʻu lenei mea.”—1 Tu. 12:21-24.
E mautinoa le faapopoleina o Reopoamo ona o lenā faatonuga. O le ā le manatu o le a iai i tagata e faatatau i le tupu sa faamataʻu i le nuu e faapea o le a sasaina i latou i “sasa matuitui,” ae o lea o le a lē tali atu i lenei fouvalega? (Faatusatusa i le 2 Nofoaiga a Tupu 13:7.) E ui i lea, na “usiusitaʻi” le tupu ma ana ʻautau ʻi le afioga a Ieova, ma ua toe foʻi atu i o latou fale e tusa ai ma lana afioga.’
O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i lenei mea? O se gaoioiga atamai le usiusitaʻi i le Atua e tusa lava pe ulagia ai i tatou. O le usiusitaʻi i le Atua e iʻu atu ai i le mauaina o lona finagalo malie ma ana faamanuiaga.—Teu. 28:2.
O le ā la sa faia e Reopoamo? O lona usiusitaʻi iā Ieova e na te leʻi faataunuuina ai lana fuafuaga ina ia faasagatau i le nuu faatoʻā faavaeina. Nai lo o lea, na ia uaʻi atu i le fausia o aai i ituaiga o Iuta ma Peniamina lea sa i lalo pea o lana pulega. Na ia “matuā toe faamalosia” le tele o aai. (2 No. 11:5-12) E sili atu i lenā, na iai se taimi na ia usitaʻia ai tulafono a Ieova. Na matuā aafia ituaiga e 10 o le malo o Isaraelu i ifoga tupua a o taʻitaʻia e Ierepoamo. O le toʻatele o i latou mai i na ituaiga sa “lagolagoina pea Reopoamo,” e ala i le faimalaga atu i Ierusalema e lagolagoina le tapuaʻiga moni. (2 No. 11:16, 17) O le mea moni, o le usiusitaʻi o Reopoamo na atili faamalosia ai lona malo.
SETEMA 19-25
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 TUPU 13-14
“Aiseā e Tatau ai Ona Faaalia le Lotomalie ma le Faamaulalo?”
Ia Tumau i le Faamaoni ma se Loto e Tasi
4 Ona faapea atu lea o Ierepoamo i le tagata o le Atua moni: “Seʻi ta ō ma aʻu i loʻu fale, e te mālōlō ai, ou te avatu foʻi iā te oe se mea alofa.” (1 Tu. 13:7) O le ā nei o le a fai e le perofeta? Pe tatau ona ia talia le agaga talimālō o le tupu, ina ua uma ona faaoo atu iā te ia se feʻau o le faasalaga? (Sala. 119:113) Ia pe tatau ona ia teena le valaaulia a le tupu, e ui lava e foliga mai ua salamō le tupu? E mautinoa o Ierepoamo o se tagata e tamaoaiga, ma e na te mafai ona avatu ni meaalofa taugatā i ana uō. Pe afai o loo i le loto o le perofeta a le Atua se faanaunauga lilo mo mea faitino, e ono foliga mai la ua avea le ofo a le tupu o se tofotofoga e faigatā tele. Peitaʻi, ua faatonu atu e Ieova le perofeta: “Aua e te ʻai i mea e ʻai, aua neʻi e inu foʻi i le vai, aua foʻi le toe foʻi mai i le ala e te alu atu ai.” Ona tali atu lea o le perofeta i se tali maumaututū ma manino: “Afai e te foaʻi mai iā te aʻu le vaeluagalemu o mea o i lou fale, ta te lē ō faatasi ma oe; ou te lē ʻai ni mea e ʻai, ou te lē inu vai foʻi i lenei mea.” Ona tuua lea e le perofeta o Peteli ae alu atu i le tasi ala. (1 Tu. 13:8-10) O le ā se lesona ua tatou aʻoaʻoina mai le filifiliga a le perofeta, e tusa ai o le faamaoni ma le loto atoa?—Roma 15:4.
Ia Tumau i le Faamaoni ma se Loto e Tasi
15 O le ā se isi mea tatou te aʻoaʻoina mai le mea sesē a le perofeta mai Iuta? Ua faapea mai le Faataoto 3:5: “Ia e faatuatua iā Ieova ma lou loto atoa; ae aua le faalagolago i lou lava atamai.” Nai lo le faaauau pea ona faalagolago iā Ieova e pei ona sa ia faia i le taimi ua mavae, ae i le taimi lea, sa faalagolago le perofeta mai Iuta i lana lava faaiʻuga. O lana mea sesē na iʻu ina oti ai ma aafia ai lona igoa lelei ma le Atua. Ua faamamafa mai ai i lenei mea na tupu iā te ia, le tāua o le faamaulalo ma auauna ma le faamaoni iā Ieova!
Ia Tumau i le Faamaoni ma se Loto e Tasi
10 Sa tatau ona iloa atu e le perofeta mai Iuta, le togafiti a le perofeta matua. Sa tatau ona ia fesili ifo e faapea, ʻAiseā o le a auina atu ai e Ieova se agelu i se isi tagata, ma ni faatonuga fou mo aʻu?’ Sa tatau ona talosaga atu le perofeta iā Ieova ina ia faamanino mai le faatonuga, peitaʻi e lē o faaalia mai i le Tusi Paia lona faia faapea. Nai lo lea, ua ʻla toe foʻi atu ma le perofeta ua toeaina, ua ia ʻai foʻi i mea e ʻai i lona fale, ma inu vai.’ Sa tigā le finagalo o Ieova. Ina ua toe foʻi atu i Iuta le perofeta lea na faasesēina, na maua o ia e se leona ma faaumatia ai o ia. Pagā se iʻuga mataʻutia i lana galuega faaperofeta!—1 Tu. 13:19-25.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
E Silasila i Mea Lelei o i se Tagata
E sili ona tāua upu o loo i le 1 Tupu 14:13, ona e tatou te aʻoaʻoina mai ai se mea matagofie e faatatau iā Ieova, i mea o loo ia saʻilia mai iā i tatou. Manatua foʻi, na “maua” se mea lelei iā Avia. E foliga mai na saʻiliʻili e Ieova le loto o Avia seʻia oo ina maua ai sina mea lelei. Pe a faatusatusa i lona aiga, na taʻua e se alii tusitala, o Avia o se penina tutasi i totonu o se “faaputuga maa.” Sa faatāua e Ieova lenei mea lelei, ma na ia tauia ai lenei suli e toʻatasi o lenei aiga leaga, i le faaalia i ai o le alofa mutimutivale.
Auala e Ola ai o se Kerisiano
PE E MAFAI ONA E FAIA GALUEGA I FAFO O LE FALE?
O nisi nei o fautuaga e ono fesoasoani i nisi vaega o le lalolagi pe a tau leai ni galuega totogi:
● Faamuli i le fale (pe a malaga lē e ona le fale i galuega po o faigāmālōlōga, ma e manaʻo e vaai lelei e se tasi lona fale)
● Galuega faamamā i faleoloa, ofisa, fale o aiga ma fale mautotogi pe a māeʻa ona fausia, pe a uma se mū, pe a ō ese ni tagata na nonofo ai; galuega teufale (i fale o aiga); faamamāina o faamalama (pisinisi ma fale o aiga)
● Galuega lipea: uila vilivae; meafale e ola i le uila (e maua i faletusi tusi taʻiala i le auala e lipea ai)
● Galuega kamuta: toe faafou le tino o le fale; fausia o kapoti, faitotoʻa, faapaologa; galuega vali fale; fausia o pā; sui o ʻapa o fale
● Faifaatoʻaga: totō laau, tauina o fua o laau
● Teu laau i totonu o ofisa, faletupe, faleoloa tetele, ma fale mataaga
● Vaaia o fale tetele: teufale, tagata e vaaia le nofoaga (o nisi taimi e nonofo ai i lenā nofoaga e lē totogia)
● Folaina o kapeta ma le faapipiiina o fola laupapa, galuega faamamā
● Tufa nusipepa (tagata matutua ma tamaiti) ma isi galuega tiliva: faasalalauga, pili i aai tetele
● Laʻuina o meafale pe a siitia pe teu i se mea
● Teu fanua, teu laau, moa vao, tipi laau
● Ave pasi i aʻoga
● Puʻe ata (aiga ma faatasiga tetele)
● Faatau maunu
● Faia o se galuega e totogi ai se isi galuega: faia o se galuega inisinia e totogi ai se fai eletise, suʻi o se ofu e totogi ai se galuega palama
FAIA O GALUEGA I LE FALE
Mātau manaʻoga o ou tuaoi. Ia tausolomua e fesili i ai.
● Tausi tama, vaaiga o tamaiti
● Faatau atu fualaau ʻaina po o laau totō; faatau atu vai
● Suʻisuʻi
● Faatau atu ni oloa e gaosi i le fale
● Faia o keke ma le saunia o meaʻai
● Suʻiina o ofu ma isi mea mai i vulu, gaosia o ipu ʻele ma isi mea
● Suiina o nofoa
● Teuina o tusi, galuega komepiuta e mafai ona fai i le fale
● Galuega tali telefoni
● Galuega ʻoti ulu ma le teuteuina o lauulu
● Tagata e mautotogi i lou fale
● Faatuatusi ma tuu i teutusi faasalalauga
● Fufulu ma faaiila taavale (i le fale)
● Tausia o fagafao
● Toe lipea ma fai ki (i le fale)
Mātau: O le tele o galuega o loo taʻua i luga, e mafai ona faasalalau e aunoa ma se totogi, pe i se tau taugofie, i laupapa mo faasalalauga i totonu o faleoloa tetele.
SETEMA 26–OKETOPA 2
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 TUPU 15-16
“Po o E Gaoioi ma le Lototele e Pei o Asa?”
“O Loo Iai le Taui mo la Outou Galuega”
A o faagasolo tausaga e 20 ina ua mavae le vaeluaina o Isaraelu i malo e lua, na matuā faaleagaina ai Iuta i faiga faapaupau. E oo lava i le taimi na avea ai Asa ma tupu i le 977 T.L.M., na faasesēina ai lona aiga ma ana auauna e tapuaʻi atu i atua o le fanautama o Kanana. Peitaʻi, ua faapea mai le Tusi Paia e tusa ai ma le talafaasolopito o le nofoaiga a Asa, ʻua ia faia le mea lelei ma tonu i le silafaga a Ieova lona Atua.’ Ua ʻaveesea e Asa o fata faitaulaga ese ma mea maualuluga, ua talepe i lalo poutū paia ma tuu i lalo pou paia.’ (2 No. 14:2, 3) Na tuliesea foʻi e Asa mai i le malo o Iuta “o tamāloloa talitane i le malumalu,” o ē na faia faiga faasotoma ma manatu i ai o se tū faalotu. Peitaʻi, e lē na o le pau lenā o mea sa faia e Asa. Na ia ʻaiʻoi atu foʻi i tagata ina ia “saʻili iā Ieova le Atua o o latou augātamā,” ma ia tausia “le tulafono ma le poloaʻiga” a le Atua.—1 Tu. 15:12, 13; 2 No. 14:4.
Ia Auauna iā Ieova ma le Lotoatoa!
7 E ao iā i tatou taʻitoʻatasi ona iloilo o tatou loto po o tuutoina atu atoatoa i le Atua. Ia fesili ifo: ʻPo o oʻu maumauaʻi e faafiafia Ieova, puipuia le tapuaʻiga moni, ma puipuia ona tagata mai i so o se taaʻiga leaga?’ Seʻi mafaufau i le matuā manaʻomia e Asa o le lototele ina ia aveesea ai Maaka, o lē na avea ma “tamaʻitaʻi tāua” o le atunuu! Atonu e te lē iloaina se tasi e gaoioi e pei Maaka, ae atonu e iai se tulaga e mafai ona e faaaʻoaʻo ai i le maelega o Asa. O se faataʻitaʻiga, e faapefea pe afai ua agasala se tasi o lou aiga po o sau uō vavalalata, ua lē salamō ma manaʻomia ai ona faateʻaina? Po o le a e maumauaʻi e ʻalofia le faifaimea faatasi ma lenā tagata? O le ā o le a uunaʻia oe e lou loto e fai?
it-1 184-185
Asa
E ui na faaalia e Asa i nisi taimi le itiiti o le atamai ma le malamalamaga faaleagaga, ae na iloa o ia o se tasi o tupu faamaoni i le gafa o Iuta, ona o ona uiga lelei ma lona teena o tapuaʻiga sesē. (2No 15:17) E 41 tausaga o le nofoaiga tupu a Asa. I lenā 41 tausaga, na avea ai foʻi Ierepoamo, Natapu, Paasa, Ele, Semeri, Omeri, Tipeni, (o lē na pulea se vaega o Isaraelu e faasagatau iā Omeri) ma Aapo, ma tupu o Isaraelu. (1Tu 15:9, 25, 33; 16:8, 15, 16, 21, 23, 29) Ina ua maliu Asa, na avea ai loa Iosefatu lona atalii ma tupu.—1Tu 15:24.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Pe e Moni le Atua iā te Oe?
Mo se faaaoaoga, faitau le valoaga e faatatau i le faasalaga mo le toe fausiaina o Ieriko, ona iloilo lea o lona faataunuuga. Ua taʻua i le Iosua 6:26: “Ua fai atu foi Iosua ia te i latou ia tauto i lea aso, ua faapea atu, Ia malaia i luma o Ieova le tagata e tulai, ma toe faatu lenei aai o Ieriko; e faavaeina i lana ulumatua, e faatuina foi puipui i lana uii.” Na iai le faataunuuga pe ā ma le 500 tausaga mulimuli ane ai, lea ua tatou faitau ai i le 1 Tupu 16:34: “O lana [tupu o Aapo] nofoaiga na fai ai Ieriko e Ieli le Peteli; na faavaeina e ia ia Apiramo lana ulumatua, na faatuina foi e ia ona puipui ia Sekupo lana uii, e tusa ma le afioga a Ieova na ia fetalai mai ai na aumaia e Iosua le atalii o Nuno.” E na o le Atua moni e mafai ona faagaeeina na valoaga ma tagai i ai ua faataunuuina.
OKETOPA 3-9
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 TUPU 17-18
“O le ā ea le Umi e Tou te Faalētonu ai i Manatu Eseese e Lua?”
Ia Faaalia le Faatuatua—Ia Filifili ma le Atamai!
6 Ina ua nofoia e tagata Isaraelu le Nuu Folafolaina, na iai se filifiliga matuā tāua na tatau ona latou faia: Ia tapuaʻi iā Ieova, pe auauna i isi atua. (Faitau le Iosua 24:15.) E foliga mai o se filifiliga faigofie. Peitaʻi, o la latou filifiliga na faalagolago i ai le ola po o le oti. I taimi o Faamasino, na faaauau ona faia e tagata Isaraelu ni filifiliga e lē atamai. Na latou fulitua iā Ieova ae tapuaʻi atu i atua sesē. (Faama. 2:3, 11-23) Seʻi manatu foʻi i se taimi mulimuli ane o le talafaasolopito o tagata o le Atua, ina ua manaʻomia ona latou faia se filifiliga. Na faailoa manino atu e le perofeta o Elia filifiliga e tatau ona latou faia: Ia auauna iā Ieova, pe auauna i le atua sesē o Paala. (1 Tu. 18:21) Na taʻusalaina e Elia tagata ona o lo latou faalotolotolua. E te ono manatu o se filifiliga faigofie, ona o le auauna iā Ieova o se gaoioiga e atamai ma aogā. E leai foʻi se tagata atamai e tosina atu pe fia auauna iā Paala. Peitaʻi, o na tagata Isaraelu na ʻfaalētonu i manatu eseese e lua.’ Na uunaʻia ma le atamai i latou e Elia ia filifili le auala sili e tapuaʻi ai, o le tapuaʻi lea iā Ieova.
Sa Ia Lagolagoina le Tapuaʻiga Moni
15 Ona atili valaau leotetele atu lea o ositaulaga a Paala, ma selei i latou i naifi ma tatui i tao e tusa ma la latou tū, ua oo lava ina tafe mai le toto i o latou tino. Ae na maʻimau lo latou taimi, auā “ua leai se leo, e leai foʻi se tasi na tali mai, ma e leai se tasi na faalogo mai.” (1 Tu. 18:28, 29) O le mea moni e leai se Paala, ae o se talitonuga sesē na faatupu e Satani e tataʻi ese ai tagata mai iā Ieova. O le mea moni, o le filifili e tapuaʻi i se isi atua e ese mai iā Ieova, o le a tatou iʻu atu i le faalumaina ma le faanoanoa.—Faitau le Salamo 25:3; 115:4-8.
Sa Ia Lagolagoina le Tapuaʻiga Moni
18 A o leʻi tatalo Elia, atonu na mafaufau le motu o tagata po o le a pepelo foʻi Ieova e pei o Paala. Peitaʻi, na muta masalosaloga o tagata ina ua uma le tatalo, auā o loo taʻua i le Tusi Paia: ʻOna paʻū ifo lea o le afi a Ieova ma ua faamū ai le taulaga mū, o fafie, o maa, o le efuefu, ma ua mitiia ai foʻi le vai sa i le ʻautu.’ (1 Tu. 18:38) Ioe, maʻeu se tali uigaese! Ae na faapefea ona tali atu tagata?
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Sa Ia Vaavaai, ma Faatalitali
O le ā le Umi o le Lāmala i Aso o Elia?
Sa faailoa atu e le perofeta a Ieova, o Elia, i le tupu o Aapo ua toeitiiti ona muta lea o le lāmala umi. Na tupu lenā mea i le lona “tolu o tausaga”—lea e mautinoa sa amata ona faitau mai i le aso na muaʻi faasilasila atu ai e Elia le lāmala. (1 Tupu 18:1) E leʻi umi lava ona taʻua e Elia o le a faatotō ifo e Ieova le timu, ae faia loa faapea e Ieova. O lea atonu e manatu ai nisi, na uma le lāmala a o faagasolo le tausaga lona tolu, o lona uiga la e itiiti ifo i le tolu tausaga le umi o le lāmala. Peitaʻi, ua taʻu mai e Iesu ma Iakopo iā i tatou, na iai le lāmala mo “tausaga e tolu ma masina e ono.” (Luka 4:25; Iakopo 5:17) Po ua feteenaʻi faamatalaga a le Tusi Paia?
E leai. Mātau foʻi, sa fai si umi o le tau mugālā i Isaraelu anamua, e sili atu i le ono masina. E lē taumatea na alu atu Elia e taʻu atu iā Aapo le lāmala, ina ua fai si umi ma ua tetele foʻi le mugālā. O lona uiga ua toeitiiti atoa le ono masina talu ona amata le lāmala. O lea la, ina ua taʻu atu e Elia o le a muta le lāmala i le lona “tolu o tausaga,” e tau mai i lana faasilasilaga ua mavae atu, o lona uiga ua toeitiiti tolu ma le ʻafa tausaga talu ona iai le lāmala. E oo ane i le taimi lea na faapotopoto uma ai tagata e vāai i le tofotofoga tele i le Mauga o Karamelu, ua silia i “tausaga e tolu ma masina e ono.”
Seʻi o tatou iloilo nei le uluaʻi taimi na asiasi atu ai Elia iā Aapo. Na talitonu tagata e faapea o Paala o “lē e tiʻetiʻe i ao,” o le atua e na te laveaʻia tagata e ala i le faatotō ifo o le timu ina ia muta ai le tau o mugālā. Pe afai la sa matuā malosi tele le taimi o mugālā, atonu la o le a tomānatu tagata e faapea: ʻA o fea o i ai Paala? O afea o le a ia faatotō ifo ai le timu?’ Ina ua faasilasila atu e Elia o le a lē toʻulu timuga ma leai se sau seʻi iloga ua ia fai atu, sa avea lea o se tulaga na matuā lē fiafia ai tagata na tapuaʻi iā Paala.—1 Tupu 17:1.
OKETOPA 10-16
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 TUPU 19-20
“Saʻili iā Ieova mo Faamāfanafanaga”
Ia Faalagolago iā Ieova pe a Feagai ma Popolega
5 Faitau le 1 Tupu 19:1-4. Peitaʻi, na fefe Elia ina ua faamataʻu ane le masiofo o Iesepela e fasioti o ia. O lea na ia sola ai i Peresepa. Na ia matuā lotovaivai ma ʻtalosaga atu ina ia oti.’ Aiseā na ia lotovaivai ai? Talu ai o ia o se tagata e lē lelei atoatoa, ʻe pei lava o i tatou.’ (Iako. 5:17) Atonu na lofitūina o ia i faalogona mafatia ma na ia lagona le matuā vaivai. Na ono mafaufau Elia e leai se aogā o ana taumafaiga e faaauiluma le tapuaʻiga mamā, e lē o iai se suiga lelei i Isaraelu, ma e na o ia o loo auauna iā Ieova. (1 Tu. 18:3, 4, 13; 19:10, 14) Atonu e faateʻia i tatou i le auala na tali atu ai lenei perofeta faamaoni. Peitaʻi, sa malamalama lelei Ieova i faalogona o Elia.
Na Faamāfanafanaina e Lona Atua
13 Faamata o le ā le lagona o Ieova i le silasila mai i si ana perofeta pele, o loo taoto i lalo o lenā laau i le toafa ma talosaga atu ua fia oti? Ua tatou iloa le tali. Ina ua moe Elia, na auina mai ai e Ieova se agelu iā te ia. Na fafagu lemū o ia e le agelu ma faapea atu: “Nofo ia i luga e ʻai.” Na faia faapea e Elia, ona ua saunia e le agelu sina meaʻai, o se falaoa vevela ma le vai. Atonu e leʻi faafetai Elia i le agelu, auā ua faapea mai le mau, ina ua uma ona ʻai ma inu o ia, ona toe moe lea. Po o lona mafatia tele, na lē mafai ai ona fai atu sana tala? Na toe alu atu faalua le agelu ma fafagu o ia atonu i le vaveao, ma faapea atu: “Nofo ia i luga e ʻai,” faatasi ai ma nei upu mataʻina, “auā e matuā faigatā le malaga mo oe.”—1 Tu. 19:5-7.
Na Faamāfanafanaina e Lona Atua
21 Ua faamanatu mai i le Tusi Paia e tusa ai o le matagi, mafuiʻe ma le afi, e lē o iai Ieova i nei malosiaga faalenatura. Na iloa e Elia, o Ieova e lē o se atua o talafatu e mau i mea o le natura e pei o Paala, lea na sesē ona taʻu e ona tagata tapuaʻi, o “lē e tiʻetiʻe i ao” pe aumaia le timu. O Ieova o le Puna o malosiaga uma o le natura, ma e sili o ia i so o se mea na ia faia. E oo lava i le lagi e lē mafai ona ofi ai o ia! (1 Tu. 8:27) Na faapefea ona fesoasoani na mea iā Elia? Manatua sa fefe Elia, peitaʻi e leai se mea e toe fefe ai fua iā Aapo ma Iesepela, auā ua faatasi mai Ieova iā te ia, o le Atua e ou le mana uma lava.—Faitau le Salamo 118:6.
Na Faamāfanafanaina e Lona Atua
22 Ua mavae atu le afi ona sosoo lea ma le taaligoligoa, ona faalogoina lea e Elia o “se leo itiiti e toʻafilemu.” Na toe maua ai foʻi e Elia le avanoa e sasaa atu ai ona popolega. Atonu na atili ai ona faatoʻafilemuina o ia. Na faamāfanafanaina atili Elia i isi upu a le “leo itiiti e toʻafilemu.” Na faamautinoa atu e Ieova iā Elia, e tāua tele o ia. I le ā le itu? Ua faailoa atu e Ieova lona finagalo mo le lumanaʻi i le tafiesea o tapuaʻiga sesē iā Paala mai i Isaraelu. O lea la, na aogā galuega a Elia, ona e lē mataofia le mea ua finagalo i ai le Atua. E lē gata i lea, o loo aogā pea Elia i le faataunuuina o Lona finagalo, auā na avatu e Ieova faatonuga maʻoti, ma toe auina atu o ia e faaauau lana galuega.—1 Tu. 19:12-17.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Se Faaaoaoga o le Faataulagaina Totino ma le Alofa Faamaoni
O le toatele o auauna a le Atua i aso nei ua faapea foi ona latou faaalia se agaga faataulagaina. O nisi ua latou tuua o latou “fanua,” a latou galuega, ina ia talaʻia le tala lelei i oganuu mamao pe ina ia auauna o ni sui o le aiga Peteli. O nisi ua faimalaga atu i atunuu ese ina ia galulue ai i faugafale a le Sosaiete. E toatele ua latou taliaina tulaga ia atonu e manatu i ai o galuega e maulalo. Peitai, e leai se tasi o auauna ia Ieova e faapea e lē tāua ana galuega. E talisapaia e Ieova i latou uma o ē auauna atu ia te ia ma le loto malie, ma o le a ia faamanuia foi lo latou agaga faataulagaina.—Mareko 10:29, 30.
OKETOPA 17-23
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 TUPU 21-22
“Ia Faaaʻoaʻo i le Auala e Faaaogā ai e Ieova le Pule”
it-2 21
Ieova o ʻAu
Ina ua feiloaʻi Iosua ma se agelu e latalata i Ieriko, na ia fesili atu iā te ia pe e ʻau ma i latou pe ʻau i o latou fili. Na tali mai le agelu: “E leai, ae ua ou sau, o aʻu o le perenise o le ʻautau a Ieova.” (Ios 5:13-15) Na taʻu atu e le perofeta o Mekaio iā Aapo ma Iosefatu e faapea, “Ua ou iloa atu Ieova o loo tiʻetiʻe i lona nofoālii, a o laulaututū ʻautau uma o le lagi i ona tafatafa, i lona itu taumatau ma lona itu tauagavale.” E manino mai o loo faasino atu i atalii agaga o Ieova. (1Tu 22:19-21) Na talafeagai le faaaogāina o le faaupuga “ʻautau a Ieova,” ona e masani ona faamatalaina le ʻau a agelu i ni ituaiga eseese e pei o kerupi, serafi ma agelu. (Isa 6:2, 3; Ke 3:24; Fal 5:11) E lē gata i lea, e faamaopoopoina foʻi i ni vaega, lea na taʻua e Iesu ina ua ia faapea mai, e mafai ona auina mai iā te ia le “sili atu ma le sefulu lua o lekeono o agelu” pe a ia valaau atu. (Mat 26:53) Ina ua talosaga atu Esekia iā Ieova mo se fesoasoani, na ia faapea atu, “O Ieova o ʻau, o le Atua o Isaraelu, o lē e afio i luga o kerupi.” E foliga mai na faasino atu i le atolaau o le feagaiga ma faatusa o kerupi i luga o le ufiufi, lea e faaata mai ai le nofoālii o Ieova i le lagi. (Isa 37:16; faatusatusa i le 1Sa 4:4; 2Sa 6:2.) Na maua e le auauna a Elisaia se faamautinoaga ina ua ia vaaia se faaaliga, ma iloa atu ai le vaega maugā o le aai na nofo ai Elisaia “ua tumu i solofanua ma kariota afi o le taua,” o se vaega o le ʻautau o agelu a Ieova.—2Tu 6:15-17.
“O le Ulu o Tane Taʻitoʻatasi Uma o Keriso”
9 Lotomaulalo. E ui e sili le atamai o Ieova i le aoao o mea, ae e uaʻi mai o ia i manatu o ana auauna. (Kene. 18:23, 24, 32) Na ia faataga i latou i lalo o lana pule e faaali atu o latou manatu. (1 Tu. 22:19-22) E lelei atoatoa Ieova, peitaʻi e na te lē faatalitalia i tatou i le taimi nei ia lelei atoatoa. Ae e fesoasoani i tagata lē lelei atoatoa ina ia taulau i le auaunaga iā te ia. (Sala. 113:6, 7) O le mea moni, o loo faamatalaina i le Tusi Paia Ieova o “le fesoasoani.” (Sala. 27:9; Epe. 13:6) Na taʻutino mai le tupu o Tavita na pau le māfuaaga na mafai ai ona ia faataunuuina le galuega tele na tuuina atu iā te ia, ona o le lotomaulalo o Ieova.—2 Samu. 22:36.
it-2 245
Pepelo
E faataga e Ieova le Atua se “mea sesē” e galue i tagata ia e sili atu iā i latou le mea sesē, “ina ia latou talitonu ai i le pepelo” nai lo o le tala lelei e faatatau iā Iesu Keriso. (2Te 2:9-12) O lenei mataupu silisili o loo faataʻitaʻi mai i le mea na tupu iā Aapo le tupu o Isaraelu i ni senituri ua mavae. Na faamautinoa atu e perofeta pepelo iā Aapo o le a manumalo Isaraelu i le taua faasaga iā Ramota-kiliata, ae na valoia e Mekaio le perofeta a Ieova o le a toʻilalo Isaraelu. E pei ona faailoa atu i se faaaliga iā Mekaio, na faataga e Ieova se foafoaga agaga e avea o se “agaga taufaasesē” i gutu o perofeta a Aapo. O lona uiga, na faaaogā e le foafoaga agaga lona mana i na perofeta ina ia tautatala atu ai, e lē i le mea saʻo, ae o le mea na latou mananaʻo e taʻu atu ma le mea na manaʻo foʻi Aapo e faalogo i ai. E ui na muaʻi lapataʻia Aapo, ae na sili atu iā te ia le faasesēina i pepelo a na perofeta ma oo ai le oti iā te ia.—1Tu 22:1-38; 2No 18.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
O le ā le Salamō Moni?
4 Mulimuli ane, na oo mai le taimi na muta ai le onosaʻi o Ieova, ma na ia auina atu Elia e taʻu atu iā Aapo ma Iesepela o le a ia faasalaina i laʻua. O le a tafiesea le aiga atoa o Aapo. Na matuā mafatia Aapo i na upu. O le mea e faateʻia ai, ona na “faamaulalo” lenei tamāloa faasausili.—1 Tu. 21:19-29.
5 E ui na faamaulalo Aapo i lenā taimi, ae na faaalia i ana gaoioiga mulimuli ane ai e leʻi salamō moni. E na te leʻi tafiesea tapuaʻiga iā Paala mai i lona malo, ma e na te leʻi faaauilumaina le tapuaʻiga iā Ieova. Na iai foʻi isi mea na faia e Aapo na iloa ai lona lē salamō.
6 Ina ua valaaulia e Aapo Iosefatu le tupu amiolelei o Iuta e la te ō e tau faasaga i tagata Suria, na fautuaina ai e Iosefatu e fesili muamua i se perofeta a Ieova. Muamua e leʻi talia e Aapo le fautuaga, na ia faapea mai: “O loo iai pea se tasi tagata, o Mekaio le atalii o Imila, o lē e fesili atu ai iā Ieova; ae ou te matuā ita lava iā te ia, auā e na te lē valoia ni mea lelei e faatatau iā te aʻu, ae e na o mea leaga.” E ui i lea, na iʻu lava ina latou fesili atu i le perofeta o Mekaio. Na valoia e lenā tagata o le Atua se mea leaga o le a tupu iā Aapo. E leʻi faaalia e lenei tupu amioleaga le salamō ma saʻili le faamagaloga a Ieova, ae na ia lafoina le perofeta a Ieova i le falepuipui. (1 Tu. 22:7-9, 23, 27) E ui na mafai e le tupu o Aapo ona faafalepuipui le perofeta a Ieova, ae e leʻi mafai ona ia taofia le faataunuuina o le valoaga a le perofeta. Mulimuli ane, na fasiotia Aapo i le taua.—1 Tu. 22:34-38.
OKETOPA 24-30
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 TUPU 1-2
“Se Faaaʻoaʻoga Lelei o le Avatuina o Toleniga”
Auala e Toleni ai e Toeaina Isi Ina ia Agavaa
15 O le tala iā Elia ma Elisaia e faailoa mai ai foʻi auala e faaalia ai e uso le faaaloalo talafeagai i toeaina ua lava le poto masani. Ina ua māeʻa ona asiasi Elia ma Elisaia i se vaega o perofeta i Ieriko, ona la savavali ai lea i le vaitafe o Ioritana. Ina ua oo i inā, “ona tago lea o Elia i lona ofu tele, ua taataʻai ma tā ai le vai, ona vaeluaina lea o le vai.” Ina ua māeʻa ona sopoʻia le ilitivai mātūtū, ona laʻua ʻsavavali lea ma talatalanoa.’ E oo ane lava i lenā taimi, e leʻi mafaufau Elisaia ua ia iloa mea uma. E oo lava i le taimi na alu ese ai Elia, sa teuloto pea e Elisaia upu uma a lona faiaʻoga. Na sosoo ai ma le aveina aʻe o Elia i le asiosio. Mulimuli ane, na toe foʻi Elisaia i le vaitafe o Ioritana ma ia tā ai le vai i le ofu tele o Elia, ma alaga: “O fea ea o iai Ieova le Atua o Elia?” O le iʻuga, sa toe vaeluaina ai le vai.—2 Tu. 2:8-14.
Auala e Toleni ai e Toeaina Isi Ina ia Agavaa
16 Pe e te mātauina e tutusa lelei le vavega na faia e Elisaia ma le vavega mulimuli na faia e Elia? Aiseā e tāua ai lenā vala? E leʻi manatu Elisaia ona o ia lea ua tuuina atu i ai le tofiga, ua tatau loa ona ia suia le auala e faia ai mea. Nai lo o lea, sa faaauau pea ona ia mulimuli i le auala na faia ai le faiva a Elia. Na faaalia e Elisaia le faaaloalo mo lona faiaʻoga, o lea na mafai ai ona maufaatuatuaina o ia e isi perofeta. (2 Tu. 2:15) Ae a o faagasolo le 60 tausaga o le faiva faaperofeta a Elisaia, e tele vavega na faaaogā ai e Ieova o ia e faatinoina, nai lo o vavega na faia e Elia. O le ā le lesona e mafai ona aʻoaʻoina mai ai e i latou o loo mauaina toleniga i aso nei?
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le tusi Lona Lua a Tupu
2:11—O le ā le “lagi” lea na ʻalu aʻe ai Elia i le asiosio’? E lē o le vateatea po o le afioaga o loo afio ai le Atua ma ona atalii faalelagi. (Teuteronome 4:19; Salamo 11:4; Mataio 6:9; 18:10) O loo faasino atu “le lagi” lea na alu aʻe ai Elia, i le ʻea o le vanimonimo lea e felelei ai manulele ma agi ai le savili. (Salamo 78:26; Mataio 6:26) O le alu aʻe i le vanimonimo, na siitia atu ai e nei nofoa afi faataavalevale Elia i se isi vaipanoa o le lalolagi, lea na ia ola ai mo se taimi. O se faamaoniga, na tusia e Elia se tusi iā Ioramo le tupu o Iuta i ni tausaga mulimuli ane.—2 Nofoaiga a Tupu 21:1, 12-15.
OKETOPA 31–NOVEMA 6
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 TUPU 3-4
“Sii Aʻe ia Lau Tama”
“Ou te Iloa e Toetū o Ia”
7 O le toetū lona lua o loo faamauina i le Tusi Paia, na faia e le perofeta o Elisaia, o lē na suitulaga iā Elia. Sa faaalia e se fafine lauiloa Isaraelu i Sunema le agaga talimālō iā Elisaia. O lenei fafine e leai sana tama ma ua toeaina foʻi lana tane. E pei ona Ia folafola mai e ala i le perofeta, na tauia e le Atua i laʻua i se tama tama. I ni nai tausaga mulimuli ane ai, na oti le tama. Seʻi faaata le matuā faavauvau o lenei tinā. Na tuu atu o ia e lana tane ina ia malaga mo le pe tusa ma le 19 maila (30 km) iā Elisaia i le mauga o Karamelu. Na auina atu e le perofeta lana auauna o Kiasi ina ia muamua iā i laʻua i Sunema. E leʻi mafai e Kiasi ona toe faatūina mai le tama. Mulimuli ane, na taunuu atu le fafine faavauvau faatasi ma Elisaia.—2 Tu. 4:8-31.
“Ou te Iloa e Toetū o Ia”
8 Na ulu atu Elisaia i totonu o le fale i Sunema ma tatalo i autafa o le tino o le tama ua oti. O le iʻuga, na faavavega ona toetū mai le tama ma toe faatasi atu i lona tinā. Maʻeu le matuā fiafia o lenei fafine! (Faitau le 2 Tupu 4:32-37.) Atonu sa manatua e le fafine le tatalo a Hana o lē e leʻi fanau i le taimi muamua, ina ua ia tuuina atu Samuelu e auauna i le faleʻie paia e faapea: “O Ieova . . . o Lē e na te aveina ifo i le Tuugamau, o Lē foʻi e na te toe faatūina mai.” (1 Samu. 2:6) E manino mai, na toe faatūina moni mai lava e le Atua le tama i Sunema, ma na faamaonia ai e mafai ona Ia toe faatūina mai ē ua maliliu.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-2 697 ¶2
Perofeta
“Atalii o le ʻAuperofeta.” E pei ona faamatalaina i le tusi Gesenius’ Hebrew Grammar (Oxford, 1952, itu. 418), o le upu Eperu ben (o le atalii o) po o benehʹ, (o atalii o) e ono uiga atu i le “avea ma sui o se faalapotopotoga po se vaega (po o se ituaiga).” (Faatusatusa i le Ne 3:8, lea o loo taʻua ai “se tasi e faia uu manogi,” e faasino atu i “se atalii o le fai uu manogi.”) O lea, “o atalii o le ʻauperofeta,” e faamatala ai se aʻoga e maua mai ai ni faatonuga mo i latou na mauaina lenā tofiga, po o se faalapotopotoga o perofeta e galulue faatasi. Na iai nei vaega i Peteli, Ieriko ma Kilikala. (2Tu 2:3, 5; 4:38; faatusatusa i le 1Sa 10:5, 10.) Na pule Samuelu i se vaega o le ʻauperofeta na iai i Rama, (1Sa 19:19, 20) ma e faapena foʻi le tofiga sa iā Elisaia i ona aso. (2Tu 4:38; 6:1-3; faatusatusa i le 1Tu 18:13.) O loo taʻua i le Tusi Paia na latou fausia o latou lava fale, ma na latou faanoi mai ni mea faigaluega e faaaogā. E faailoa mai ai na latou ola i ni olaga faigofie. Na masani ona latou nonofo ma aai faatasi, ae e eseese uma tofiga na tuuina atu iā latou ina ia faataunuu, i la latou auaunaga o ni perofeta.—1Tu 20:35-42; 2Tu 4:1, 2, 39; 6:1-7; 9:1, 2.