Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • mwbr22 Novema itu. 1-8
  • Lomiga mo le “Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano”

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Lomiga mo le “Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano”
  • Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano—2022
  • Tamaʻi Ulutala
  • NOVEMA 7-13
  • NOVEMA 14-20
  • NOVEMA 21-27
  • NOVEMA 28–TESEMA 4
  • TESEMA 5-11
  • TESEMA 12-18
  • TESEMA 19-25
  • TESEMA 26-IANUARI 1
Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano—2022
mwbr22 Novema itu. 1-8

Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano

NOVEMA 7-13

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 TUPU 5-6

“E Sili Atu Ona Toʻatele o Ē ua iā i Taʻua i lo o Ē ua iā i Latou”

it-1 716 ¶4

Elisaia

Faasaoina o Isaraelu Mai iā Suria. I le taimi o le pulega a le tupu o Ioramo i Isaraelu, na fuafua ai e Suria se osofaʻiga faafuaseʻi i Isaraelu. E tele taimi na lē taulau ai faufauga a Peniata II, ona ua faailoa atu e Elisaia i le tupu o Ioramo gaoioiga uma a tagata Suria. I le taimi muamua, na manatu Peniata o loo iai se tagata faalata i la latou ʻautau. Ae ina ua ia iloa le māfuaaga moni o lona lē taulau, na ia auina atu se ʻautau i Totana, ma siʻomia i solofanua ma kariota tau ina ia puʻea Elisaia. (ATA, Tusi 1, itu. 950) Na matuā fefe le auauna a Elisaia, ae na tatalo Elisaia i le Atua ina ia faapupula i mata o lana auauna ma ia iloa atu, “faauta! ua tumu le vaega maugā i solofanua ma kariota afi o le taua, ua siʻosiʻomia ai Elisaia.” A o latalata atu le ʻautau a Suria iā Elisaia, na ia tatalo atu mo se vavega e faapea: “Ia e faatauasoina lenei nuu.” Ua fai atu Elisaia i tagata Suria, “Mulimuli mai iā te aʻu,” ae e na te leʻi taʻitaʻiina o latou lima. Ua faailoa mai ai e leʻi tauaso la latou vaai, ae na tauaso o latou mafaufau. Ua latou leiloa Elisaia lea na ō mai e puʻe, ma latou te lē iloa foʻi po o fea o loo ia taʻitaʻia ai i latou.—2Tu 6:8-19.

w13 8/15 30 ¶2

Vaaia e Elisaia Kariota Afi—Ae ā Oe?

Na toʻafilemu pea Elisaia ina ua siʻomia o ia e ona fili i Tatano. Aiseā? Talu ai sa malosi lona faatuatua iā Ieova. E tatau foʻi ona faamalosia lo tatou faatuatua. Ia tatalo i le agaga paia o Ieova, ona mafai lea ona tatou faaalia le faatuatua, faapea vala o le fua o le agaga.—Luka 11:13; Kala. 5:22, 23.

it-1 343 ¶1

Tauaso

O le ituaiga tauaso lea na aafia ai le ʻautau a Suria ona o le talosaga a Elisaia, o le tauaso o le mafaufau. Pe ana tauaso moni lava mata o le ʻautau, semanū e manaʻomia la ona taʻitaʻi o latou lima. Ae o loo taʻua i le tala na faapea atu Elisaia: “E lē o le auala lenei, e lē o le aai foʻi lenei. Inā mulimuli mai ia iā te aʻu.” E tusa ai ma lenei mea mataʻina na tupu, na taʻua e William James i lana tusi Principles of Psychology (1981, Tusi 1, itu. 59): “O se tasi o aafiaga o le maʻi o le mafaufau e taʻua o le cortical disorder, o le tauaso o le mafaufau. E lē aafia ai le vaai. E lelei ma manino pea le vaai, ae ua lē mafai ona malamalama i mea o loo vaai i ai. Ua lē lelei le fesootaʻiga o le vaai ma le faiʻai, ma ua lē oo atu ai i le faiʻai faamatalaga ia e manaʻomia ina ia malamalama lelei ai i mea o loo vaai i ai.” O le ituaiga tauaso lenā na aveesea e Ieova mai le ʻautau a Suria ina ua taunuu i Samaria. (2Tu 6:18-20) Atonu o le tauaso foʻi o le mafaufau na aafia ai tamāloloa o Sotoma. Na faatauasoina i latou, ae o loo taʻua i le mau na latou taumafai e saʻili le faitotoʻa. E faailoa mai ai, e leʻi pogisa la latou vaai ina ua faatauasoina.—Ke 19:11.

Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga

w05 8/1 9 ¶2

Manatu Tāua Mai le Tusi Lona Lua a Tupu

5:15, 16—Aiseā na lē taliaina ai e Elisaia le meaalofa a Naamanu? Na teena e Elisaia le meaalofa, ona sa ia iloaina o le vavega o le faamālōlōina o Naamanu, na faia i le mana o Ieova ae lē o sona lava malosi. E lē o se mea lelei le mauaina o ni ana meafaitino mai le galuega na tofia ai o ia e le Atua. Ioe, e lē saʻilia e tagata tapuaʻi i aso nei ni meafaitino mai le auaunaga iā Ieova. Ua latou ave i fale fetalaiga a Iesu: “Ia outou avatu fua, auā ua outou maua fua.”—Mataio 10:8.

NOVEMA 14-20

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 TUPU 7-8

“E Faia e Ieova Mea e Tatou te Lē Faatalitalia”

it-1 716-717

Elisaia

Mulimuli ane, na faapotopoto faatasi e Peniata II lana ʻautau uma, ma siitaua atu iā Samaria. E telē le aafiaga na oo i tagata Samaria, pe a fua i se lipoti na faailoa atu i le tupu, o le ʻaina e se fafine o lana lava tama. Na folafola e le tupu o Ioramo, o le “atalii o le fasioti tagata” ma o sē e tupuga mai iā Aapo, o le a ia fasiotia Elisaia. Ae e leʻi taunuu lenā folafolaga. Ina ua taunuu Ioramo ma lana auauna i le fale o le perofeta, na faapea atu Ioramo ua leai sona faamoemoe e toe maua se fesoasoani mai iā Ieova. Na faamautinoa atu e Elisaia i le tupu, o le a tele meaʻai i le aso e sosoo ai. E leʻi talitonu le auauna maufaatuatuaina a le tupu i lenei folafolaga, ma na faailoa atu e Elisaia iā te ia: “O le a e vaaitino i ai, ae e te lē ʻai ai.” Na faapogaia e Ieova se paʻō lea na lagona e le ʻautau a Suria, ma latou manatu ai ua aufaatasi ni atunuu e siitaua mai iā i latou, ona latou sosola ai lea ae tuua a latou meaʻai i le togālauapi. Ina ua faalogo i ai le tupu, ona ia tofia lea o lana auauna maufaatuatuaina e vaaia faitotoʻa o Samaria, ae na solia ai o ia i inā e tagata Isaraelu ua matelāina i le fia aai ma oti ai, a o lolofi atu e faoa mea mai le togālauapi. Na ia vaaitino i meaʻai, ae e leʻi ʻai ai.—2Tu 6:24–7:20.

Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga

it-2 195 ¶7

Lamepa

O Tupu o le Gafa o Tavita. Na faatumauina e Ieova le Atua le tupu o Tavita i le nofoālii o Isaraelu, ma na taʻitaʻia ma le atamai e Tavita le nuu, e ala i le taʻitaʻiga a Ieova. Na taʻua ai o ia o le “malamalama o Isaraelu.” (2Sa 21:17) Na folafola atu e Ieova i lana feagaiga o le malo ma Tavita: “E matuā faatumauina foʻi lou nofoālii e faavavau.” (2Sa 7:11-16) E tusa ai ma lenā folafolaga, na avea ai le faasologa o tupu i le aiga o Tavita ma faasolo mai ai i lona atalii o Solomona, e pei o se “lamepa” i le nuu o Isaraelu.—1Tu 11:36; 15:4; 2Tu 8:19; 2No 21:7.

NOVEMA 21-27

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 TUPU 9-10

“Na Ia Gaoioi ma le Lototele, Maumauaʻi, ma le Maelega”

w11 11/15 3 ¶2

Lagolagoina e Ieʻu le Tapuaʻiga Mamā

Ina ua iai i se tulaga leaga le nuu o Isaraelu, sa tuu atu iā Ieʻu se galuega e na te faia. Sa aafia le nuu i taaʻiga leaga a Iesepela, o lē ua oti lana tane o Aapo, ma o le tinā o Ioramo, o lē sa avea ma tupu i lea taimi. Sa uunaʻia e Iesepela tagata ia tapuaʻi atu iā Paala nai lo o le tapuaʻi atu iā Ieova, na ia fasiotia perofeta a le Atua, ma faaleagaina tagata e ala i ana “faitaaga” ma “togafiti faataulāitu.” (2 Tu. 9:22; 1 Tu. 18:4, 13) Na poloaʻia e Ieova ia tafiesea le aiga uma o Aapo, e aofia ai Ioramo ma Iesepela. Sa tatau ona taʻimua Ieʻu i lenā gaoioiga.

w11 11/15 4 ¶2-3

Lagolagoina e Ieʻu le Tapuaʻiga Mamā

E leʻi fai atu e Ieʻu se tala i avefeʻau e toʻalua na auina mai iā te ia, ma na mulimuli ane fetaiaʻi o ia ma le tupu o Ioramo ma lē na la ʻau, o Aasaia le tupu o Iuta, o loo taʻitasi ma sau i lana lava kariota. Ua fesili mai Ioramo: “Pe filemu ea, Ieʻu?” Ae tali atu Ieʻu: “E faapefea ona filemu, a o loo faitaaga Iesepela lou tinā, ma faia le tele o ana togafiti faataulāitu?” Ona o le faateʻia i lenei tali, na liliu ai loa Ioramo e sola. Peitaʻi sa fai si saoasaoa tele o Ieʻu! Na taʻi atu e Ieʻu se ʻaufana, ma fana atu se aū i le fatu o Ioramo, ona paʻū ai lea o le tupu ma ua oti i totonu o lana kariota. E ui lava sa mafai ona sola Aasaia, ae na mulimuli ane tuliloa o ia e Ieʻu ma fasiotia foʻi.—2 Tu. 9:22-24, 27.

O le isi tagata o le aiga o Aapo ua tatau ona fasiotia, o le masiofo amioleaga o Iesepela. Sa talafeagai ona faasino atu Ieʻu iā te ia o “lenei fafine ua malaia.” A o tiʻetiʻe atu Ieʻu e alu atu i Isereelu, sa ia iloa atu Iesepela o loo vaavaai ifo mai se faamalama o le maota. E aunoa ma le tele o ni upu, na faatonu e Ieʻu tagata aloaʻia ia lafo ifo i lalo Iesepela mai le faamalama. Ona soli lea e Ieʻu i ana solofanua o Iesepela, o lē na faaleagaina Isaraelu uma. Ina ua mavae lenā, ona poloaʻia lea e Ieʻu ia fasiotia tagata uma o le aiga o le tupu amioleaga o Aapo.—2 Tu. 9:30-34; 10:1-14.

w11 11/15 5 ¶3-4

Lagolagoina e Ieʻu le Tapuaʻiga Mamā

E moni sa tele le toto masaa na faia e Ieʻu. Ae ua taʻua o ia i le Tusi Paia o se tagata e lototele, o lē na faasaʻolotoina Isaraelu mai le pulega lē alofa a Iesepela ma lona aiga. Ina ia taulau se taʻitaʻi o Isaraelu e faia faapea, sa tatau ona avea o ia o sē e lototele, maumauaʻi, ma maelega. Ua taʻua i se tasi lomifefiloi o le Tusi Paia, “O se galuega sa faigatā ma na faia ma le māeʻaeʻa lelei. Pe ana faapea e lē faia ma le māeʻaeʻa lelei, e lē mafai la ona tafiesea mai i Isaraelu le tapuaʻiga iā Paala.”

E mautinoa ua e iloa o tulaga o loo fesagaʻi ma Kerisiano i aso nei, e manaʻomia ai ona faaalia uiga ia sa iai iā Ieʻu. O se faaaʻoaʻoga, e tatau faapefea ona tatou tali atu pe a faaosoosoina e faia se gaoioiga e taʻusalaina e Ieova? E tatau ona tatou vave gaoioi, lototele, ma maumauaʻi e teena lenā gaoioiga. Pe a tulaʻi se mataupu e aafia ai lo tatou faamaoni i le Atua, e lē mafai ona tatou faapalepale i se tasi e tetee iā Ieova.

Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga

w11 11/15 5 ¶6-7

Lagolagoina e Ieʻu le Tapuaʻiga Mamā

Atonu sa talitonu Ieʻu e faapea ona ua tutoʻatasi le malo o Isaraelu mai iā Iuta, ua tatau foʻi la ona eseese faiga tau tapuaʻiga a malo e lua. O lea, i le pei o uluaʻi tupu o Isaraelu, sa ia taumafai ai e faaesea i latou mai iā Iuta e ala i le faaauau pea o le tapuaʻiga i tamaʻi povi. Ae o lenei mea na faaalia ai na te leʻi faatuatuaina Ieova, o lē na tofia o ia e avea ma tupu.

Sa viiviia e Ieova Ieʻu ona ʻsa ia faia le mea ua tonu i ona luma.’ E ui i lea, “e leʻi tausisi Ieʻu e savali i le tulafono a Ieova le Atua o Isaraelu ma lona lotoatoa.” (2 Tu. 10:30, 31) Pe a manatu i isi mea uma na faia muamua e Ieʻu, atonu e faateʻia oe ma faanoanoa i lenei mea. Peitaʻi, ua aumaia ai i inei se lesona mo i tatou. E lē tatau ona tatou manatu mamā i la tatou faiā ma Ieova. E manaʻomia ona tatou atiaʻe i aso uma le faamaoni i le Atua, e ala i le suʻesuʻeina o lana Afioga, manatunatu loloto i ai, ma tatalo atu i lo tatou Tamā i le lagi mai i o tatou loto. O lea la, seʻi o tatou matuā tausisi e savavali ma o tatou lotoatoa i le tulafono a Ieova.—1 Kori. 10:12.

NOVEMA 28–TESEMA 4

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 TUPU 11-12

“O se Fafine Leaga ma Fiasili na Faasalaina”

it-1 209

Atalia

I le pei o lona tinā o Iesepela, na faaoso e Atalia lana tane o Ioramo e faia mea leaga i le silafaga a Ieova, i le valu tausaga o lana nofoaiga. (1Tu 21:25; 2No 21:4-6) Na faamasaa ma le loto iai e Atalia le toto o tagata e lē sala, e pei lava o lona tinā. Na oti lana tama tama amioleaga o Aasaia ina ua mavae le tasi tausaga o lana nofoaiga. O lea, na ia fasiotia ai fanau uma lava a le tupu, seʻi vaganā ai le pepe o Ioasa, lea na faalafi e le ositaulaga sili ma lana avā, ma o le tuafafine o le tamā o Ioasa. Na fai ai loa e Atalia o ia ma masiofo mo le ono tausaga, pe ā o le 905-899 T.L.M. (2No 22:11, 12) Na faoa e lana fanau tama mea paia uma mai le malumalu o Ieova ma ofo atu iā Paala.—2No 24:7.

it-1 209

Atalia

Ina ua fitu tausaga o Ioasa, na aumaia o ia e le Ositaulaga Sili o Ioiata mai le mea na faalafi ai, ma faauuina o ia e avea ma tupu. Ina ua faalogo Atalia i le vāvāō o tagata, ona faavave atu ai lea o ia i le malumalu. Ina ua ia vaaia le mea o loo tupu, ona ia alaga atu lea, “O le fouvalega! O le fouvalega!” Na poloaʻi atu le Ositaulaga Sili o Ioiata ina ia ave o ia i fafo o le malumalu, i le nofoaga e ui mai ai solofanua i le fale o le tupu, ma fasiotia ai o ia i inā. Atonu o ia le tagata mulimuli o le aiga amioleaga o Aapo na totoe. (2Tu 11:1-20; 2No 22:1–23:21) Na faamaonia ai le moni o le folafolaga lenei: “E leai se afioga a Ieova e lē faataunuuina, o afioga uma na fetalai ai Ieova e faatatau i le aiga o Aapo”!—2Tu 10:10, 11; 1Tu 21:20-24.

Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga

it-1 1265-1266

Ioasa

Na taulau manuia le nofoaiga a le tupu talavou o Ioasa, a o soifua pea le Ositaulaga Sili o Ioiata ma avea ma tamā ma faufautua iā te ia. E 21 ane ona tausaga ua toʻalua ana avā, ma o le igoa o le isi o Ioatana. Na fanaua ai e Ioasa o atalii ma afafine. O lea, na toe faamalosia ai le gafa o Tavita e tau atu i le Mesia, lea na toeitiiti lava motusia.—2Tu 12:1-3; 2No 24:1-3; 25:1.

TESEMA 5-11

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 TUPU 13-15

“O le Galue ma le Lotoatoa e Maua ai le Tele o Faamanuiaga”

w10 4/15 26 ¶11

Po o E Mulimuli Atoatoa i le Keriso?

11 Ina ia faataʻitaʻia le tāua o le maelega i le auaunaga a le Atua, ia mātau se mea na tupu i le olaga o le tupu Isaraelu o Ioasa. Ona o le manatu mamafa i le ono mafai ona faatoʻilaloina e Suria o Isaraelu, na tagi ane ai Ioasa iā Elisaia. Na faatonu o ia e le perofeta ia fana atu se aū mai le faamalama agaʻi i Suria, e iloa ai le manumalo i lenā nuu e ala mai iā Ieova. E mautinoa na tatau ona lototele ai le tupu. Ona faapea atu lea o Elisaia iā Ioasa e ave ana aū, ma sasa ai le eleele. E na o le faatolu ona sasa e Ioasa le eleele. Na matuā ita Elisaia ona o lenei mea, auā ana fai e faalima pe faaono ona ia sasaina le eleele, e faailoa ai o le a “faaumatia aʻiaʻi Suria.” Ae e na o le tolu ni manumalo o le a maua e Ioasa. Ona na gaoioi Ioasa e aunoa ma se maelega, o lea e leʻi manumalo atoatoa ai. (2 Tupu 13:14-19) O le ā se lesona tatou te aʻoaʻoina mai i le mea na tupu? O le a matuā faamanuia i tatou e Ieova, pe afai e tatou te faia lana galuega ma le lotoatoa ma le maelega.

w13 11/1 11 ¶5-6

“E na te Tauia Ē e Matuā Saʻili iā te Ia”

O ai e tauia e Ieova? ʻO ē e matuā saʻili iā te ia.’ I se tasi o tusi o loo faaaogāina e tagata faaliliu o le Tusi Paia, o loo faasino atu le faaupuga Eleni ua faaliliuina “matuā saʻili” i le faia o taumafaiga ina ia “tapuaʻi” i le Atua, nai lo o le tau ina saʻili mo le Atua. Ae i se isi lomifefiloi, o loo uiga atu lenei faaupuga Eleni i taumafaiga filigā ma malolosi. O le mea moni e tauia e Ieova i latou e tapuaʻi atu iā te ia ma le lotoatoa ona o le faatuatua.—Mataio 22:37.

O le ā le taui ua tuuina mai e Ieova mo ona tagata tapuaʻi faatuatua? Ua ia folafola mai se taui matagofie o le ola e faavavau i se lalolagi Parataiso, lea e faaalia ai le moni o lona agalelei ma lona alofa. (Faaaliga 21:3, 4) E oo lava i aso nei, o loo maua e i latou o loo matuā saʻili iā Ieova le tele o faamanuiaga. E latou te maua se olaga fiafia ma faamalieina ona o le fesoasoani a le agaga paia o Ieova, faapea fautuaga aogā o loo i lana Afioga.—Salamo 144:15; Mataio 5:3.

Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga

w05 8/1 11 ¶3

Manatu Tāua Mai le Tusi Lona Lua a Tupu

13:20, 21—Po ua faaalia e lenei vavega o se mea talafeagai le faatāuaina o mea e tapuaʻia e tagata? E leai. E lē o taʻu maia e le Tusi Paia e faapea na faatāuaina ivi o Elisaia. O le mana o le Atua lea na faia ai lenei vavega, e pei foʻi o isi vavega ia na faia e Elisaia a o ola pea o ia.

TESEMA 12-18

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 TUPU 16-17

“E Iai le Taimi e Muta ai le Onosaʻi o Ieova”

it-2 908 ¶5

Salemanesa

Nofo Pologa o Isaraelu. I le taimi o le pulega a le tupu o Hosea i Isaraelu (pe ā o le 758-740 T.L.M.), na siitaua atu ai Salemanesa V i Palesitina ma avea ai Hosea ma ana auauna. Na tatau ona avatu e Hosea iā te ia meaalofa i tausaga uma. (2Tu 17:1-3) Ae mulimuli ane, na lē toe avatua e Hosea ni meaalofa, ae ua aufaatasi ma le tupu o Aikupito o So. O lea, na noanoatia ai e Salemanesa Hosea i le falepuipui ma siʻosiʻomia Samaria mo tausaga e tolu. Na faatoʻilaloina ai le aai malosi, ma ave faapagota tagata Isaraelu.—2Tu 17:4-6; 18:9-12; faatusatusa i le Ho 7:11; Esk 23:4-10.

it-1 414-415

Ave Faapagota

O le māfuaaga autū na ave faapagota ai ituaiga e sefulu o Isaraelu i le itu i mātū, ma ituaiga e lua o Iuta i le itu i Saute, ona o le tuulafoaʻia o le tapuaʻiga moni iā Ieova, ae tapuaʻi atu i atua sesē. (Te 28:15, 62-68; 2Tu 17:7-18; 21:10-15) Na faaauau pea ona auina mai e Ieova ana perofeta e lapataʻia i latou uma, ae e leʻi faalogo. (2Tu 17:13) E leai ma se tupu o ituaiga e sefulu o Isaraelu na aveesea atoatoa tapuaʻiga sesē lea na amata mai e le tupu muamua, o Ierepoamo. E leʻi aʻoaʻoina foʻi e ituaiga e lua o Iuta i le itu i Saute ni lesona mai i lapataʻiga a Ieova, ma le ave faapagota o Isaraelu. (Ie 3:6-10) E tele taimi na ave faapagota ai tagata o ituaiga uma nei e lua.

Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga

it-2 847

Tagata Samaria

Na faatoʻa taʻua le faaupuga “tagata Samaria” ina ua uma ona faatoʻilaloina ituaiga e sefulu o le malo o Samaria i le 740 T.L.M. Na faasino faapitoa atu iā i latou na nonofo i le itu i mātū o le malo a o leʻi faatoʻilaloina, e ese mai i tagata ia na auina mai i isi vaega o le Emepaea o Asuria i se taimi mulimuli ane. (2Tu 17:29) E foliga mai e leʻi tafiesea atoatoa e Asuria tagata Isaraelu uma, auā o loo faailoa mai i le 2 Nofoaiga a Tupu 34:6-9 (faatusatusa i le 2Tu 23:19, 20) na iai pea ē na totoe i Isaraelu i le taimi o le nofoaiga a Iosia. Mulimuli ane, na faasino atu le faaupuga “tagata Samaria” iā i latou na tupuga mai i tagata na totoe i Samaria, ma i latou na aumaia e tagata Asuria. E mautinoa o nisi o i latou na tupuga mai i tagata Samaria na faaipoipo atu i tagata ese. Ae i se taimi mulimuli ane, na tele ina faasino atu lenā faaupuga i le lotu, ae lē o le nuu po o le ituaiga. Na faasino atu “tagata Samaria” i se tasi e auai i le lotu lea na ola i vaipanoa anamua o Sekema ma Samaria, ma na talitonu i aʻoaʻoga e ese mai i le faa-Iutaia.—Ioa 4:9.

TESEMA 19-25

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 TUPU 18-19

“Auala e Taumafai ai Ē e Tetee Mai e Faavaivaia i Tatou”

w05 8/1 11 ¶5

Manatu Tāua Mai le Tusi Lona Lua a Tupu

18:19-21, 25—Pe na iai se sootaga a Esekia ma Aikupito? E leai. Na sesē moliaga a Ravesaki, ma na ia faapea mai o loo sau o ia “ma le pule mai iā Ieova.” Na faatuatua atu pea le tupu faamaoni o Esekia iā Ieova.

w10 7/15 13 ¶3

“Aua E te Fefe. Ou te Fesoasoani iā te Oe”

Sa faaaogā e Ravesaki ni faamatalaga e faatogafiti ona fai, ina ia faatupu ai le masalosalo i loto o tagata. Fai mai o ia: “Pe e lē o [Ieova] ea e ona mea maualuluga ma fata faitaulaga na aveesea e Esekia? . . . O Ieova lava ia na fetalai mai iā te aʻu, ʻIa e alu aʻe e tau ma lenei atunuu, ma faaumatia ai.’” (2 Tu. 18:22, 25) Sa finau mai Ravesaki, o le a lē tau Ieova mo Ona tagata ona ua Ia lē fiafia iā i latou. Ae lē o le mea moni lenā. Sa fiafia Ieova iā Esekia ma tagata Iutaia na toe foʻi i le tapuaʻiga moni.—2 Tu. 18:3-7.

w13 11/15 19 ¶14

O Leoleo Mamoe e Toʻafitu ma Alo Alii e Toʻavalu—O le ā Lona Uiga mo i Tatou i Aso Nei?

14 Na tolauapi le tupu o Asuria ma lana ʻautau i Lakisa, i le itu i saute i sisifo o Ierusalema. Na ia auina atu ni avefeʻau se toʻatolu e faailoa atu i tagata i Ierusalema ina ia lolo atu iā te ia. O lana avefeʻau autū o Ravesaki. Sa ia tautala i le gagana Eperu. Na ia taumafai muamua e uunaʻia tagata e usiusitaʻi i le tupu o Asuria nai lo o Esekia. E lē gata i lea, na ia faia folafolaga pepelo o le a maua e tagata se laueleele e maua ai se olaga sologa lelei. (Faitau le 2 Tupu 18:31, 32.) Na ia faailoa atu foʻi e leʻi mafai e atua o isi atunuu ona puipuia i latou, ma e lē mafai foʻi ona puipuia e Ieova tagata Iutaia. Na atamamai tagata Iutaia ma lē faalogo i na tala pepelo ma tuuaʻiga sesē. O le faaaʻoaʻoga foʻi lenā o loo mulimuli ai auauna a Ieova i aso nei.—Faitau le 2 Tupu 18:35, 36.

yb74 177 ¶1

Vaega 2—Siamani

Na masani ona faaaogā e leoleo o le SS a latou togafiti taufaavalea po o folafolaga pepelo, ina ia saini ai e se tasi le maliega. Ae pe a uma ona saini, o le a atili ai ona sauāina o ia. Na faamaonia e Karl Kirscht lenei manatu: “E tele lava ina aafia ai Molimau a Ieova i nei faiga taufaavalea i nofoaga o faasalaga. Na latou manatu o lenā auala o le a matou lolo atu ai e saini le maliega, ma e tele ina latou faia faapea. E iai nisi na lolo atu ma sainia le maliega, ae o le toʻatele o i latou e silia ma le tausaga faatoʻa faasaʻoloto. A o faasolo lenā taimi, na masani foʻi ona faalumaina i latou na e leoleo i luma o isi pagota ma taʻua o ni tagata pepelo ma palaaai. A o leʻi faasaʻolotoina foʻi, e faamalosia i latou e savavali faataamilo i o latou uso, ina ia faamāina ai i a latou filifiliga ua fai.”

Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga

it-1 155 ¶4

Suʻesuʻega o Toega o Mea e Maua Mai i le Eleele

O se faataʻitaʻiga, o loo taʻua i le Tusi Paia na fasiotia Sanerivi le tupu o Asuria e ona atalii e toʻalua o Atameleko ma Salese, ona avea lea o le isi ona atalii o Esara-atona ma tupu e sui iā te ia. (2Tu 19:36, 37) Peitaʻi, o loo taʻua i se faamaumauga i Papelonia, na fasiotia Sanerivi i le fouvalega a lona atalii, i le aso 20 o Tapeta. E tutusa faamatalaga a Berossus, o le ositaulaga Papelonia i le senituri lona tolu T.L.M., ma Naponita, o le tupu o Papelonia i le senituri lona ono T.L.M. Na la taʻua na fasiotia Sanerivi e se tasi o ona atalii. Peitaʻi, i se toega o mea na maua i le eleele a Esara-atona, le atalii o Sanerivi lea na sosoo ane iā te ia, na taʻua ai e Esara-atona, na fouvale ona uso (numera tele) ma fasiotia lo latou tamā, ona sosola ai lea. E tusa ai ma lenei manatu, na taʻua e Philip Biberfeld i le tusi Universal Jewish History (1948, Tusi I, itu. 27) e faapea: “E sesē faamatalaga a Naponita ma Berossus o loo i faamaumauga a Papelonia, ae ua faamaonia le saʻo o faamatalaga o loo i le Tusi Paia. Na faamaonia atili i faamatalaga na vaneina a Esara-atona lea o loo i toega o mea na maua mai i le eleele, nai lo o faamaumauga a Papelonia. Ua iloa mai ai i inei le tāua o le iloilo ma le faaeteete o faamatalaga mai i nisi na soifua faatasi i se vaitaimi se tasi, lea e lē o ōgatusa ma faamatalaga a le Tusi Paia.”

TESEMA 26-IANUARI 1

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 TUPU 20-21

“O le Tatalo na Uunaʻia ai Ieova e Gaoioi”

ip-1 394 ¶23

Tauia le Faatuatua o se Tupu

23 Ina ua siitaua atu Sanerivi iā Iuta mo le taimi muamua, o loo maʻi tigāina Esekia. Na taʻu atu e Isaia iā te ia o le a oti. (Isaia 38:1) Ua 39 tausaga o Esekia i le taimi lenā, ma na matuā mafatia ai lava. E lē gata na popole iā te ia lava, ae o le lumanaʻi foʻi o le nuu. Ua lamatia Ierusalema ma Iuta, auā e ono osofaʻia e tagata Asuria. Pe a maliu Esekia, o ai o le a taʻitaʻia le taua? E leʻi iai se suli o Esekia i lenā taimi e sosoo atu iā te ia. Na tatalo faatauanau atu Esekia iā Ieova, ma ʻaiʻoi atu e faaalia mai iā te ia lona alofa mutimutivale.—Isaia 38:2, 3.

w17.03 21 ¶16

Ia Auauna iā Ieova ma le Lotoatoa!

16 Mulimuli ane na maʻi Esekia ma toetoe a oti. Sa ʻaiʻoi atu iā Ieova ia manatua sa savali o ia ma le faamaoni i ona luma. (Faitau le 2 Tupu 20:1-3.) Na tali mai Ieova i lana tatalo e ala i le faamālōlōina o lona maʻi. Ua tatou iloa mai i le Tusi Paia, e lē mafai ona tatou faatalitalia e faavavega ona faamālōlōina i tatou e le Atua i aso nei, pe faaumiumi o tatou ola. Peitaʻi, i le pei o Esekia, e mafai e i tatou taʻitoʻatasi ona tatalo atu iā Ieova: “Ua ou savali ma le faamaoni i ou luma, ma le lotoatoa.” Pe e te talitonu e mafai ma e nofosauni Ieova e tausia oe e oo lava i taimi e te maʻi ai?—Sala. 41:3.

g01 7/22 13 ¶4

E Faapefea Ona Fesoasoani le Tatalo iā te Aʻu?

I taimi o le Tusi Paia, e iai nisi tane faatuatua na tali tuusaʻo mai lava a latou tatalo, pe tali mai foʻi i se auala faavavega. O se faataʻitaʻiga, ina ua iloa e le tupu o Esekia o le a oti o ia i lona maʻi, na ʻaiʻoi atu i le Atua e laveaʻia o ia. Na tali mai Ieova: “Ua ou faalogo i lau tatalo. Ua ou vaai i ou loimata. O lenei, ou te faamālōlō iā te oe.” (2 Tupu 20:1-6) E iai foʻi isi tane ma fafine faatuatua na laveaʻia e le Atua i auala faapena.—1 Samuelu 1:1-20; Tanielu 10:2-12; Galuega 4:24-31; 10:1-7.

Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga

it-2 240 ¶1

Fua Vai

E faaaogā se fua vai e fua ai le saʻo po o le malosi o se fale. Na valoia e Ieova o le a ia faaaogāina “le fua na fuaina ai Samaria, ma le fua vai na fuaina ai le aiga o Aapo” i tagata lē usiusitaʻi o Ierusalema. Ina ua fuaina e Ieova tagata Samaria ma le aiga o Aapo, na iloa ai ua matuā leaga a latou amioga i lana silafaga, ma iʻu ai ina faaumatia i latou. O le auala foʻi lenā na faamasinoina ai e Ieova Ierusalema ma ona pule. Na ia faaalia lo latou amioleaga ma faaumatiaina lenā aai. Na tutupu nei mea i le 607 T.L.M. (2Tu 21:10-13; 10:11) Na faailoa atu e Isaia i tagata amioleaga ma faamaualuluga o Ierusalema mala o le a oo iā i latou, ma le folafolaga a Ieova: “O le a ou faia le faamasinotonu ma fua faataoto, ma le amiotonu e fai ma meafaigaluega e faalaugatasi ai.” O tapulaa amiotonu ma faamasinotonu a Ieova, o le a iloa ai ana auauna moni ma i latou e lē o ni ana auauna, ma iʻu atu ai i le faasaoina po o le faaumatiaina.—Isa 28:14-19.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2025)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga