Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w88 9/1 itu. 10-15
  • O le Manavaina o le “Ea” o Lenei Lalolagi e Oti Ai!

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • O le Manavaina o le “Ea” o Lenei Lalolagi e Oti Ai!
  • Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • O le ā o Faia aʻe ai le “Ea” o Lenei Lalolagi?
  • “Ea” o Tifiga a le Lalolagi
  • Ia Gauai atu Pea i “le Agaga Lea e Tupu ai le Ola”
    Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
  • ʻEa
    Ala Mai!—2023
  • Po o e Teteeina le Agaga o le Lalolagi?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Talavou—Tetee Atu i le Agaga o le Lalolagi
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1999
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
w88 9/1 itu. 10-15

O le Manavaina o le “Ea” o Lenei Lalolagi e Oti Ai!

“O outou foi lava na faaolaina e le Atua, e ui lava na oti i amio leaga ma agasala, na outou savavali ai anamua, . . . e tusa ma le taʻitaʻi o le pule i le ea [vanimonimo].”—EFESO 2:1, 2, NW.

1. Ua faapefea ona avea le faapolusioneina o le ea ma mea e oti ai le fanau a tagata?

O SINA manavaga o se ea fou! Maeu se faafouina ai pe a faatoā sau lava i fafo se tasi mai se potu o loo i ai se ea lē lelei! A e peitai e oo lava i nofoaga va tele taalaelae, ua avea lava le polusione ma faafitauli autū i aso nei. O le faasalalau atu o mea oona i le ea ua avea o se tulaga atuatuvale i le tele o atunuu. O kasa oona, le pefu oona mai gaoioiga o atomika po o le faaniukelea, o faamaʻi e mafua mai i siama, ma isi lava auala e feaveaʻi ai faamaʻi, e feaveai solo lava e le ea. O le ea mamā e maua ai le ola, na saunia ma le agalelei e Lē Na Foafoaina i tatou e alofa, ua oo ina faateleina pea ona avea o se mea e oti ai, ona o le matapeʻapeʻa ma le faatalale o tagata.

2. O le ā le “ea” ua faaoonaina lea ua sili atu ona matautia na i loo le ea oona lea atonu tatou te manavaina?

2 A e peitai, e pei lava o le matautia o le faapolusioneina o le ea, ua faapena o na i ai foi se isi ituaiga o “ea” oona matautia e oti ai. E lē o se ea ua faaoonaina mai i le mala faafuasei faaniukelea lea na tupu i Chernoby (U.S.S.R.) po o le ea oona o Los Angeles i Kalefonia (U.S.A.). E leai, ua tatou i ai i se tulaga matautia o le manavaina o le “ea” e sili ona oti ai. Na taʻua e le aposetolo o Paulo lea mea ina o ia taʻu atu i ona uso i Kerisiano: “O outou foi lava na faaolaina e le Atua, e ui lava na oti i amio leaga ma agasala, na outou savavali ai anamua, e tusa ma le tu a lenei lalolagi, e tusa ma le taʻitaʻi o le pule i le ea (vanimonimo); o le agaga lea o loo matūa galue nei i ea ua faalogogata.”—Efeso 2:1, 2, NW.

3, 4. (a) O ai le “taʻitaʻi o le pule o le ea (vanimonimo)”? (e) Ai se ā ua lē avea ai le “ea” (vanimonimo) i le Efeso 2:1, 2 o le nofoaga o temoni?

3 O le ā lenei “ea”? Ua faaioa mia e Paulo e faapea, o lenei ea e i ai le “pule,” po ole malosi, ma e i a isona “taʻitaʻi.” E leai lava ma se taumatea po o ai le nei taʻitaʻi. O ia o Satani le Tiapolo, o lē na taʻua e Iesu Keriso o le “alii o lenei lalolagi.” (Ioane 12:31) I le iloa e uiga i lenei mea, ua lagona ai e nisi tagata aʻoga o le Tusi Paia e faapea, na nonō mai e Paulo i inei faiga faa-Iutaia po o mafuaaga faapaupau, ma o lea na ia tautala ai e uiga i le ea o se nofoaga o temoni lea o loo pulea ai nei le Tiapolo. Ua faaatagia e le tele o faaliliuga o le Tusi Paia lenei vaaaiga. A e peitai, o le “ea” e lē tutusa ma “mea o i le lagi” ia o loo nonofo ai “agaga leaga i mea o i le lagi.”—Efeso 6:11, 12.

4 Ina ua tusi atu Paulo i Kerisiano i Efeso, sa i ai pea Satnai ma ana temoni i le lagi, e ui lava ua teʻa ese ma le finagalo malie o le Atua. Sa faatali ai mo lo latou lafoina ifo i se nofoaga e latalata i le lalolagi. (Faaaliga 12:7-10) A e lē gata i lea, o le ea e sili atu ona fesootai ma tagata na i lo o mea faiola agaga. Ma le tusa ai, sa tatau ona lagona e le sosaiete faaletagata āuga pe a oo ina liligi ifo ipu mulimuli o le toasa o le Atua i le “matagi” po o le “ea.”—Faaaliga 16:17-21.

5. O le ā le “ea” lea o loo talanoaina, ma o ā aafiaga ua ia faia i tagata?

5 O lea la, e foliga mai ua faaaogāina e Paulo le ea faaletino po o le ea o loo siomia ai i tatou, e faataʻitaʻi ai le agaga lautele, le uiga fia pule ona o le manatu faapito ma le lē usiusitai, ua faaatagia e tagata ua vavae ese mai le Atua. Ua tutusa lava lena ma le agaga “o loo matuā galue nei i ea ua faalogogata” ma le “agaga o lenei lalolagi.” (Efeso 2:2; 1 Korinito 2:12) E pei lava ona ia ia le ea faaletino i so o se mea, ua sauni e manavaina i totonu, ua faapena foi le “agaga o lenei lalolagi” e i ai pea lava. Mai lava i le tama meamea seia oo atu i le tuugamau, na te tuufaasolo mai lava ma faatosina, ma faafoliga mai le auala o mafaufauga ma gaoioiga a tagata, a o latou saili e faataunuu o latou manaoga, faamoemoega, ma faanaunauga fiasili.

6. (a) Ua faapefea ona matuā faateleina le malosi e oti ai o le “ea” o lenei lalolagi, ma ua faapefea ona faatinoina ai le “pule”? (e) Ua faapefea i le manavaina e se tasi o lenei “ea” ona lolo atu ai e faataʻitaʻi i le ala fouvale o le Tiapolo?

6 O lenei agaga e tumu i le agasalama le fouvale, ua nofo mau pea i totonu o le sosaiete faaletagata lē lelei atoaota. A o manavaina i totonu lenei “ea,” o lona malosi e oti ai, au matūa faamalosia i lea lava tulaga ona o malosi o omiga ma le faateleina pea o le tuinanau i fiafiaga tau i feusuaiga. O lea ua taʻua ai faapea, e “pule” i luga o tagata. (Faatusatusa le Roma 6:12-14.) O le mea moni lava, o le Tiapolo o le amataga lea o mea leaga uma. (Ioane 8:44) O lea ua ia faatosina ai le fanau a tagata ina ia faataʻitaʻi i ona lava auala fouvale, ma i lea ua ia faagaeeina, faafoliga, ma na pulea ai le agaga po o le “ea” o lenei lalolagi. I le avea o le “taʻitaʻi” i luga o lenei malosi ua tumu i le agasala, po o le “pule” o lea ua faaaogāina ai e Satanai e taʻitaʻiina mafaufauga o tagata. Ua ia fausia ana mea ina ia faatumuina ai olaga o tagata ma faaamalieina ai tuinanauga o le tino ma tausisi atu ai i faanauanuga o le lalolagi, ua leai ai so latou taimi pe mafaufau foi e o mai ina ia iloa le Atua, ma gauai atu i lona agaga paia, “o le agaga lea e tupu ai le ola” (Ioane 6:63) I le gagana faale-agaga, ua latou oti lava.

7. (a) O le ā le auala na avea ai Kerisiano i se tasi taimi o “le fanauga a le toasa”? (e) I le avea o i tatou ma Kerisiano, o le ā le liliuga na faia?

7 O Kerisiano foi sa i ia i lalo o le “pule” po o le taʻitaʻiga a lenei “ea” ua faaoonaina, a e latou te leʻi o mai e aʻoaʻoina le upu moni o le Afioga a le Atua, ma amata ona ola e tusa ma ana tulaga amiotonu. “O i tatou foi, na amio faatasi i tatou uma lava ma i latou [tagata o le lalolagi] anamua, ina ua tatou nonofo i tuʻinanau o tatou tino, na faia foi e i tatou o mea na loto i ai le tino atoa ma le mafaufau, na fanau mai foi i tatou o le fanauga a le toasa, faapei o isi atoa foi.” A e peitai, ona ua avea ma Kerisiano, ua tatou lē toe manavaina ai le “ea“ e oti ai o lenei lalolagi. Ua tatou ‘to ese le tagata tuai lea sa tatou amio ai ana mua, a e ua oofu i le tagata fou na faia e tusa ma le finagalo o le Atua, i le amio tonu moni ma le faamaoni.’—Efeso 2:3; 4:22-24.

8. Ua faapefea i lo tatou tulaga i aso nei ona tutusa ma le tulaga o le nuu o Isaraelu i le vao?

8 O le mea matautia o i ai nei e faapea, ina ua uma ona sosola ese mai le ea oona o lenei lalolagi, a e atonu e mafai foi ona toe faatosinaina i tatou e toe foi atu i ai. A e o lenei ua tatou oo atu i le loloto “o ona po o le iuga” ma o le a tuvae atu i le amataga o le lalolagi fou. (Tanielu 12:4) O le mea moni, tatou te lē mananao e lē iloa atu, ona ua tatou pauu i le mailei a Satani e pei ona sa i ai le nuu o Isaraelu. Ina ua uma ona faasaoina faavavega i latou mai Aikupito ma taunuu i tuaoi o le Nuu o le Folafolaga, e faitau afe i latou “na faataatitia solo o latou tino i le vao.” Ai se ā? Auā na oo ina avea nisi ma ē ifo i tupua, o isi na faia le faitaaga, ma sa i ai foi nisi na latou tofotofo pea Ieova i lo latou muimui ma a latou faitioga. Na malosi tele le manatu o Paulo i lona faapea mai: “Na oo na mea uma ia te i latou e fai ma faailoga; ua tusia foi e fai ma apoapoaiga mo i tatou o e ua aulia mai ai tausaga e gata ai.”—1 Korinito 10:1-11.

9. (a) E mafai faapefea ona tatou i ia i le lalolagi, a e lē avea i tatou o sona vaega? (e) E tatau ona avea i tatou ma ā, ina ia lē mafai ai ona toe mitiia atu i tua, i le ea i oti ai o le lalolagi?

9 Na tatalo Iesu e faatatau i ona soʻo: “Auā e le ni o le lalolagi i latou, faapei o aʻu, ou te le so le lalolagi aʻu. Ou te le ole atu ina ia e ave ese ia te i latou i le lalolagi, a ia e tausi ia te i latou [ona o lē ua leaga, NW].” (Ioane 17:14, 15) O le a leoleo maluina i tatou e Ieova, a e na te lē “siosiomia (i tatou i se)au pa,” na te lē puipuia faavavega foi i tatou mai le “ea” o lenei lalolagi. (Iopu 1:9, 10) O lea, o le luia o i tatou ua i ai lea i le lalolagi a Satani, peitai ina ia lē avea o sona vaega, i le siomia ia i lona “ea” ua faaoonaina, o lea ia aua neʻi manavaina i totonu. Afai tatou te faitau i ni lomiga faapena i aso uma, matamata i televise ma o atu i nofoaga o faafiafiaga, ua tusa lava lena ma le lafoai atu o i tatou i le “ea” o le lalolagi. Ona o le lē mafai e isi ona aloese mai e fesootaiga ma tagata o le lalolagi—i galuega, i aʻoga ma isi lava itu—e tatau ai lava ona tatou mataala ina ia tausia i tatou ia lē toe mitiia atu i le ea e oti ai o lenei lalolagi.—1 Korinito 15:33, 34.

10, 11. (a) Ua mafai faapefa ona faatusatusaina lo tatou i ai i le parataiso faaleagaga a le Atua, i le nonofo i se itu e “sa le ulaula”? (e) O ā laasaga e tatau ona faia pe a iloa atu le lelea malie mai o asu o le “ea” o lenei lalolagi?

10 E mafai ona tatou faatusatusa lo tatou tulaga i le nofonofo i se fale ʻaiga e i ai le itu mo tagata “ulaula” ma le isi itu e ”sa le ulaula.” I le avea o ni Kerisiano i le parataiso faalegaga a Ieova, ua tatau ai la ona tatou i ai i le itu e “sa ai le ulaula,” e ese mai ai i le agaga o lenei lalolagi. E mautinoa lava tatou te lē nonofo i le itu “e ulaula” ai tagata. O le a avea lena o se mea valea. A e peitai o le ā e masani ona tupu pe a tatou i ai i le itu o le fale ʻaiga lea e “sa ai le ulaula”? Ioe, ua faatumuina le potu i le asu, ma ua lelea atu lea ea palapalā, ma ua tatou manavaina! Pe a oo mai lenei ea pe tatou te lē lagona ai ea le faatosina e le ea oona? Pe o le mea ea tatou te vave sosola ese ai i le vave e mafai ai?

11 A e o le ā o le a e faia pe a lelea ma asu po o le “ea” o lenei lalolagi i le mea o e i ai? Pe vave ea ona e faia se gaioioiga e sola ese ai mai lenei taaʻiga lē mamā? A e afai e te nofo ai iina ma manava i ai, e te mautinoa lava o le a aafia ou mafaufuaga. O le umi o lou manavaina o lenei “ea,” o le tele foi lena o lou talia. A e lē gata i lea, a o faagasolo le taimi o le a e matuā leaga tele le manogai a e e faatosina, e faafiafia ma manao i ai le tino. Atonu o le a toe faamalosia ai se fanaunauga lilo sa e taumafai e pulea.

12. O le ā o manaomia e alofia ai le aafia i taualumaga o le “ea” o lenei lalolagi, na e lē faigofie ona iloa atu?

12 E le gata o se mea faigofie ona tataou iloa nisi o mea oona e oti ai o le “ea” o lenei lalolagi, e oo lava i mea oona i le ea faaletino e pei o le kasa uliuli oona lea e sau mai taavale (carbon monoxide) e leai se manogi e leai foi sona tofo. O lea, o le mea e matautia ai, ona atonu e lē mafai ona tatou faalogoina ‘kasa oona’ seiloga ua taia ai i tatou. O lea e manaomia ai lava ona tatou mataala ina ia lē tuuina atu i tatou i se mailei e oti ai, ona o uiga faamatuutuu pe faigofie o lenei lalolagi, po o le lē usiusitai atu i tulaga amiotonu a le Atua. Na faalaeiauina pea e Paulo ona uso Kerisiano ina ia “fefaamafanfanaai i lea aso ma lea aso . . . ina neʻi loto fatu so outou i le pepelo o le agasala.”—Eperu 3:13; Roma 12:2.

O le ā o Faia aʻe ai le “Ea” o Lenei Lalolagi?

13. (a) O le ā se tasi o foliga o le “ea” o lenei lalolagi e tata ulava ona tatou leoelo faasaga i ai? (e) Ua faapefea ona foliga mai faapea, ua mafai e lenei“ea” ona faaafia ai nisi o tagata o Ieova?

13 O ā uiga masani e mafai ona amata ona tatou tali,a ona o le faatosinaga malosi o le “ea” o lenei lalolagi, e tusa lava pe tatou te lē iloaina? O le tasi o le manatu lea i taaloalo i mea lē mamā. Ua siomia i tatou i manatu o lenei lalolagi e uiga i feusuaiga ma amioga le mamā. E toatele ua faapea mai: ‘E leai lava se mea e afa ina ai le faia o le faitaaga ma faia ni fanau a o leʻi faaipoipoina, faia le tauatane. O loo matou faia lava le mea e masani ai ma e faalenatura.’ Pe ua aafia ai ea tagata o Ieova i lenei “ea” po o le agaga o lenei lalolagi? O se malapaga, ona o le tausaga faaleauaunaga i le 1986, e 37, 426 na faateaese mai le faapotopotoga Kerisisano, o le aofaiga tele oi latou ona o le faia o amioga lē mamā. Ma o lenei aofaiga e lē o aofia ai i latou e matūa sili atu ona toatele ua aoaia ona o amioga lē mamā a e leʻi faateʻaeseina, ona sa latou faalia le salamō faamaoni.—Faataoto 28:13.

14. Ai se ā ua faaseseina ai nisi i le faia o amio lē mamā, ma teena ai le ā le fautuaga faale-Tusi Paia?

14 O le ā ua tupu i le tulaga o i latou ua lolo atu i le faia o feusuaiga le mamā? Ina ua faaalia mai mea moni, e masani lava ona iloa ane ua latou toe amata ona manavaina le “ea” e oti ai o lenei lalolagi. Ua latou faatagaina uiga faalelalolagi e faapogaia ai ona latou paū i se tulaga maulalo. Mo se faaaʻoaʻoga, atonu ua amata ona latou toe matamata i ata tifaga ia na latou ō ese mai ai i tausaga ua mavae. O le sili ona leaga o loo iai nei lava, ona o masini video i aiga atonu ua latou matamata ai i ata ua manino lava lo latou lē talafeagai mo se Kerisiano. O le taaaloalo faapena i mea lē mamā o le matuā tetee tuusao atu lava lea i le faatonuga faale-Tusi Paia: “A o le faitaaga, ma mea leaga uma, ma le manumanu, aua neʻi taʻua lava ia te outou, e pei ona tatau i e ua paia. O le anovale foi, ma upu faatauvaa, ma le faaulaula, o mea ia e le tatau.”—Efeso 5:3, 4.

15. Atonu e mafai faapefea ona amata i se tulaga lē fuafuaina se tofotofoga e taaaloalo i le faia o feusuaiga lē mamā?

15 E moni, atonu e mafai lava ona e tetee vave atu i so o se mea ua faailoa tuusaʻo atu ia te oe e faia ai le faitaaga. A e peitai, o le ā lau gaoioiga pe afai ua amata ese tasi i le galuega po o le aʻoga foi ona taumafai e faatosina oe, pe taumafai foi e faamasani tele atu i se auala faaletino, pe valaaulia foi oe e te lua o e eva? O lea ua amata nei ona e lelea malie ese atu i le agi malie mai o le “ea” o lenei lalolagi. Pe e te faatagaina ea oe ia olioli i lea manatu, e faamalosia ai lea mea? E tusa ai ma lipoti na maua mai i le au toeaina e faapea, o le faia o mea sese e masani lava ona amata i auala lē fuafuaina. Atonu o le a faapea atu se tamaloa o le lalolagi i se fafine Kerisiano: “E ese lou aulelei mai i lenei aso!” Atonu o le mea manaia tele i le faalogo atu i ai, a e maise lava pe a o i ai i le fafine se lagona o le tuua toatasi. O le isi mea e sili ona matautia tele e lē masani ona gaoioi ma le poto i ai, o le tosina lea i le paʻi atu i se tulaga lē saʻo. Atonu latou te faaalia ni uiga e tetee, a e ona o le faalotolotolua e mafua ai ona faaauau pea e le tagata o le lalolagi le mea sa ia faia. E faapefea pe a faaauau pe ona faia o na faiga ma amioga i se fafine Kerisiano, e pei o ni feula malolosi o le ea oona ua lelea agaʻi atu ia te ia.? E tatau lava ona ia taʻu atu i le tamaloa i se auala maumauai e faapea, na te lē manaʻo ai ma o le a ia lē talia lava ana taumafaiga. A e afai e faaauau pea ona ia manavaina lea “ea,” o le a faapena loa ona taʻitaʻiina o ia e faia le amio leaga, a lē o lena ua oo atu ai i le faia o se faaipoipoga lē manuia.—Faatusatusa le Faataoto 5:3-14,; 1 Korinito 7:39.

16. O le ā e manaomia ina ia avea ai ma “nanamu (lelei) ia Keriso”?

16 O le mea lea, ia vave ona tetee atu i le “ea” lē mamā e oti ai o lenei lalolagi. Na i lo o le gauai atu i lona manogi leaga, ma aumaia ai le faalumaina i le suafa o Ieova ma le faalapotopotoga, ia avea o se manogi lelei i le Atua, i ou uiga faale-Atua ma lau amio. Ua faapenei ona faatulaga e Paulo: “Auā o le nanamu i matou ia Keriso i le Atua i e o faaolaina, atoa ma e o malaia; o le manogi o le oti e oo i le oti i nisi; ao le manogi o le ola e oo i le ola i nisi.” (2 Korinito 2:15, 16) O le ā le afaina pe a liliu atu le toatele i le ala faa-Kerisiano? (1 Peteru 4:1-5) Tuu ai pea le lalolagi ia e alu i ona lava ala, e selesele lava e ia ona afua leaga e ala i aiga malepelepe, le faia ni fanau lē faaletulafonoina, le feaveaiina o faamaʻi pipisi e ala i feusuaiga, e pei o le AIDS, atoa foi ma le lē mafaitaulia o isi mea e malaia ai i le itu faaletino ma faalogona. Auā o le a lē gata foi i lea, atonu o le a faafiafiaina ma tosina mai ai nisi i lau amio lelei, faapea foi ma le feau o le Malo o loo e talaʻia, ma i lea ua tosina mai ai o ia i le “manogi o le ola e oo [ai] i le ola.”

“Ea” o Tifiga a le Lalolagi

17. Ua faapefea i ituaiga o laei ma teuga ona faaalia ai ua taaaʻina se tasi i le agaga o lenei lalolagi?

17 O le isi vala o le “ea” o lenei laloalgi e faatatau i tifiga o laei ma teuga. O le toatele o tagata o le lalolagi ua oofu i ofu e faatosina ai i latou i le faia o ni feusuaiga. E oo lava i tamaiti e leʻi atoa le taʻi sefulu tausaga ua mananao foe e teu ia foliag mai ai o ni tagata matutua, ua mananao foi e faia feusuaiga. O aafia ia ea oei i lenei “ea” po o uiga taatele? Pe e te teu ea e faafiafia ai, pe ia taufaalili, pe ia faagaee ai ma le lē saʻo le naunau o i latou o le isi ituaiga? Afai e te teu ona o itu na, ia ua e taalo la i le afi. O le manavaina i totonu o lena “ea” o le a titina ai lou agaga loto maulalo, ma lou naunau ina ia tausia pea lou tulaga mamā. (Mika 6:8) O i latou la o iai ia le agaga o le lalolagi o le a tosina atu ia te oe. Auā o au gaoioiga lava ua taʻu atu ai ia i latou le feau e faapea, ua e nofo sauni e au faatasi ma i la tou i le faia o le amio leaga. A e ai se ā ua amata ai lenei auala, i le faatagaina o lenei “ea” e faalataina oe, e faia le mea leaga i le silafaga a le Atua?

18. O le a faapefea i le manatu pea faapea o loo fai i tatou ma sui o Ieova, ona fesoasoani ia i tatou i le filifilia o ituaiga o laei ma teuga?

18 Ina ia onomea, e lē tatau ai foi la ona tatou laei pe teu i ni mea e taugofie a e lē lelei, po o ni laei foi e lē onomea i le vaai a isi. Manatu i le auala o loo laei ma teu ai le toatele o Molimau a Ieova. O loo latou alofia le teu anoaʻi o loo faia e lenei lalolagi, a e ua latou faaalia atu i latou i se auala e fiafia mai ai tagata, auā o loo teu i o latou mafaufau faapea, o i latou o faifeau o loo fai ma sui o Lē Pule Silisili o le vateatea, o Ieova. Tuu ai pea le lalolagi tuai e faitio ona o a latou [tagata o Ieova] teuga onomea. Latou te lē mafaia ona faatagaina uiga o lenei lalolagi, e faapogaia ai i latou e tuu ō latou tulaga Kerisiano i se tulaga maulalo. O lea na tusi ai le aposetolo o Paulo: “O lenei, ou te fai atu ia te outou, ma taʻutino atu lenei mea i luma o le Alii, aua tou te toe savavali faapei o isi nuu faapaupau uma, o e savavali i le valea o latou loto, . . . ua latou le lagona se mea, ua tuuina atu i latou ia i latou i le matāitu e fai mea leaga uma lava ma tuʻinanau i ai.” (Efeso 4:17-19) O le Kerisiano tauʻmatuaina, o le a ofu i ofu onomea ai, a e lē savali e pei ona faia e nuu.—1 Timoteo 2:9, 10.

19. I le talanoaina o nei vala tāua e lua o le “ea” o lenei lalolagi, o le ā ua uma nei ona iloa iai e uiga i le matautia o lona manavaina?

19 O lea, ua na o le lua vala o le “ea” o lenei lalolagi ua tatou talanoaina. A e peitai, ua uma ona tatou iloa faapea, o lenei “ea” e matuā afaina ai tele le soifua malōlōina faaleagaga. I le isi mataupu o sosoo mai, o le a tatou talanoaina ai isi taualumaga o lenei “ea” e oti ai, o loo faaauau pea e le Tiapolo ma lana faiga o mea ona feula mai agaʻi i Kerisiano, ma le faamoemoe o le a latou lolo atu i ai. Pagā la se tāua o lo tatou alo ese mai se ituaiga o “ea” auā o le mitiiaina o le agaga o lenei lalolagi, ua tusa lea ma le manavaina o le āusa e oti ai!

O le a Faapefea ona E Tali?

◻ O le ā le “ea” o lenei lalolagi, ma o ai na te pulea?

◻ O le ā le “pule” a le “ea” o le lalolagi ua ia i luga o tagata?

◻ Ai se ā atonu e ono faapea atu ai o Kerisiano o loo i le itu e “sa le ulaula”?

◻ Ua mafai faapefea ona aafia ai tagata o Ieova i le “ea” o lenei lalolagi, i le taaaloalo i mea lē mamā?

◻ Ua mafai faapefea e le loto maulalo ona fesoasoani ia i tatou e aloese mai i le taaʻina i le “ea” o lenei lalolagi, e tusa ai i laei ma teuga?

[Ata i le itulau 10]

O e teena ea le manavaina o le “ea” o lenei lalolagi e oti ai?

[Ata i le itulau 13]

O le ā faia pe a lelea malie atu le “ea” o lenei lalolagi i le mea o loo e i ai?

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2025)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga