Ia Fai Ieova ma Sulufaiga
“Ieova e, e fai oe ma oʻu sulufaiga.”—SALAMO 31:1, NW.
1. Ua faapefea ona faaleo mai e le Salamo 31 le mautinoa i le tomai o Ieova e saunia ai le sulufaiga?
O NI leo o pesega o loo usuina e se tagata o lē, na mafatia i le mafaufau atoa ma le tino, na tuuina atu ia lava ia Ieova. E manumalo le faatuatua, o loo fai mai ai upu o lena pese paia. I aao o le Silisili ese o faatalitali mai, na maua ai e lenei tagata se lafitaga mai tagata faatupu sauaga matautia. “Ieova e, e fai oe ma oʻu sulufaiga,” ua faaauau lana salamo “Aua neʻi faamaina aʻu e oo i le faavavau; ia e laveai mai ia te au i lau amiotonu.”—Salamo 31:1, NW.
2. (a) E mafai ona tatou faatuatua ia Ieova e avea ma o tatou malosi e faavae i luga o ā poutu e lua? (e) O le ā le ituaiga o Atua e iai Ieova?
2 O le faisalamo, e toatasi lona sulufaiga—o lē e silisili ona lelei! Sa faaletonu i isi mea, peitai, e tumau pea lenei mea moni e faapea: O Ieova o lona ʻolo, ma lona malosi. Sa faalagolago lona mautinoa i poutu malolosi e lua. O le tasi, o lona faatuatua, lea e lē mafai ona faamaina e Ieova, ma lona lua, o le amiotonu o Ieova, o lona uiga, o le a lē taitai ona Ia faagaloina e faavavau Ana auauna. O Ieova e lē o se Atua na te faamaina ana auauna faamaoni; e lē o sē e lē faataulauina ana folafolaga. Na i lo o lena, o ia o se Atua o le upu moni, ma o sē e tauia i latou o ē e faatuatua atoatoa ia te ia. I le iuga, o le a tauia le faatuatua! O le a oo mai le laveaiina!—Salamo 31:5, 6.
3. Ua faapefea ona faapaiaina e le faisalamo Ieova?
3 I le tuufaatasia o ana musika faatasi ma ni fati mālie na e amata mai i le loloto o faalogona oi ma mapuitiga i se tumutumuga mautinoa, ua maua ai e le faisalamo le malosi i totonu ia te ia. Ua viia e ia Ieova mo Lona alofa faamaoni. Ua pese o ia e faapea: “Faafetai ia Ieova, auā na ia faasilisili lona alofa ia te au i le aai nofo ʻolo.”—Salamo 31:21.
Pesega Malolosi a Ē Folafolaina le Malo
4, 5. (a) O le ā le pese malosi o loo viia ai Ieova i aso nei, ma ua faapefea ona latou faataunuuina talu mai le tausaga faaleauaunaga ua mavae? (Tagai i le pusa i le itulau e 12-15.) (e) I le ā le auala ua faaalia ai i ē na auai i le Faamanatuga e faapea, e toatele isi tagata taitoatasi o loo naunau e fia aufaatasi mai i le pese a ē o loo folafolaina le Malo? (Tagai i le pusa.) (i) O le ā le vaega i lau faapotopotoga atonu o loo i le tulaga o le aufaatasi atu i le pese?
4 I aso nei, ua toe faaolaolaina atili upu o lena salamo. E lē mafai e so o se tagata tetee amio leaga, ona taofia pese o viiga ia Ieova, po o so o se mala faalenatura, po o so o se auega tau tamaoaiga; e moni lava, e matuā ofoofogia le alofa ma le agalelei o Ieova i ona tagata. I le lalolagi atoa i le tausaga na teʻa nei, o se tumutumuga o tali o pesega malolosi e 4,709,889 i atunuu e 231, na usuina le feau o le Malo o le Atua. O le pulega faalelagi a Ieova e ala i a Keriso Iesu, o se sulufaiga lea e faafiafiaina ai i latou. I le tausaga ua teʻa, o lenei ʻau folafola o le Malo mai faapotopotoga e 73,070 na faaaluina le aofai o itula e 1,057,341,972 i le galuega faaevagelia. Na maua ai se iuga e 296,004 i latou na faatinoina lo latou tuuina atu i le Atua e ala i le papatisoga i le vai. Ma maeu se mea ofoofogia e faateia ai sa olioli ai i latou uma na auai i le Tauaofiaga Faavaomalo o le Aʻoaʻoga Mai le Atua na usuia i Kiev, Ukraine, i le masina o Aokuso na teʻa nei. Na latou vāai ai i se mea uiga ese ua tupu i le talafaasolopito o Molimau a Ieova, o le molimauina lea o le toatele ua faamaumauina o ē na papatisoina o ni Kerisiano moni sa leʻi faapea ona tupu muamua! E pei ona valoia mai i le Isaia 54:2, 3, ua faateleina tagata o le Atua i se fuainumera e lē mafaitaulia.
5 Ae peitai, o loo faatalitali atu foi isi tagatanuu loto naunau faaopoopo o le Malo o le Atua, e aufaatasi atu i pesega. I le tausaga ua mavae, e 11,865,765 le aofaiga mataina o ē na auai i le faamanatuga o le maliu o Iesu. E faamoemoe, o le toatele o i latou nei na auai o le a agavaa e pepese i le pese o le Malo mai lea fale i lea fale a o faagasolo lenei tausaga faaleauaunaga. Maeu le tatau i lea vaaiga ona faatumuina ai le fili o le upu moni, o Satani le Tiapolo i le ita tele!—Faaaliga 12:12, 17.
6, 7. Faamatala mai pe na faapefea e se tamaloa o lē na faaalia lona naunau, ona manumalo mai i le faalavelave o temoni ona o le fesoasoani mai ia Ieova.
6 O le a taumafai Satani e taofia isi mai le faaopoopoina atu o o latou leo i lena pese malosi. Mo se faaaoaoga, ua iloa e le au talaʻi i Taialani le faatuputupulaia o tagata ua pagatia e ala i faiga a temoni. Ae ui i lea, o le toatele lava o ē naunau faamaoni, ua faasaolotoina mai i latou ona o le fesoasoani a Ieova. Ina ua uma ona asiasi atu i se fomai faataulaitu ona o le fia isuisu, na saisaitia ai se tamaloa i lalo o le pulega a temoni mo le sefulu tausaga. Sa saili o ia e tuusaoloto mai le pule a temoni e ala i le fesoasoani a se taʻitaʻi lotu, peitai, sa leʻi maua ai sona fesoasoani moni. Ona amata loa lea e se faifeau sauatoa o Molimau a Ieova se suesuega faale-Tusi Paia ma lenei tamaloa, ma aʻoaʻo o ia mai le Tusi Paia i le auala e tasi e saoloto ai mai le pule a temoni—o le aveina lea i totonu o le poto saʻo o le upu moni, ia faatuatua ia Ieova le Atua, ma faatoga atu ia te ia i le tatalo.—1 Korinito 2:5; Efeso 4:6, 7; 1 Timoteo 2:3, 4.
7 I le po ina uma lenei talanoaga, na fai ai se miti a le tamaloa lenei i lona tamā ua oti na faamatauina o ia pe afai e lē toe foi atu e avea ma se tagata fai vai faataulaitu. Sa amata ona mafatia lona aiga. E aunoa ma le faaluafesasi, sa faaauau pea e lenei tamaloa ana lesona faale-Tusi Paia ma amata ona auai i sauniga. A o faia se tasi o na suesuega, sa faamatala atu e le paeonia ia te ia e faapea, o nisi taimi, o mea na faaaogā i faiga faatemoni, e mafai ona avatu ai i temoni se avanoa e faalavelave ai i tagata o ē o loo taumafai e saoloto mai lo latou malosiaga. Na manatua e lenei tamaloa o loo iai sana suauu na ia faaaogāina e fai ma mea e puipuia ai o ia. O lea la ua ia iloaina nei, e tatau ona ia tiaia. Talu mai ona ia lafoaia na mea, ua lē o toe faalavelaveina o ia e agaga leaga. (Faatusatusa i le Efeso 6:13; Iakopo 4:7, 8.) Ua agaigai i luma o ia ma lana avā i la laua suesuega, ma auai pea i sauniga mo faatonuga mai le Tusi Paia.
8, 9. O ā isi toatuga ua manumalo ai ē o folafolaina le Malo?
8 O isi toatuga atonu e vaivai ai le leo o le tala lelei. Talu ai ona o se tulaga leaga o le tamaoaiga i Ghana, ua lē o toe faafaigaluegaina ai le toatele o tagata faigaluega. Ua matuā oso maualuga le tau o le soifuaga, ua avea o se faafitauli moni lava mo le mauaina o mea e manaomia mo le olaga. Ua faapefea ona faafetaiaia e tagata o Ieova ia tulaga? E ala i le lē faalagolago ia i latou lava, ae i a Ieova. Mo se faaaoaoga, na tuu e se tagata se teutusi ua uma ona faapipii i luga o le laulau a le ofisa tali telefoni i le ofisa o le lālā. O loo iai i totonu o le teutusi se tupe e US$200, po o le aofai lena o le totogi maulalo o se tagata faigaluega mo le tolu masina. O le teutusi, o se meaalofa mai i se tagata e lē o taʻua ai le igoa, ae i le pepa o loo afifi ai, o loo tusia ai upu nei: “Ua leai saʻu galuega, ae ua toe saunia e Ieova se isi galuega mo aʻu. Ou te matuā faafetai tele atu ia te ia atoa ma lona Alo, o Keriso Iesu. Ina ia fesoasoani i le faasalalauina o le tala lelei o le Malo a o leʻi oo mai le iuga, o lea ua ou fafao atu ai se meaalofa itiiti.”—Faatusatusa i le 2 Korinito 9:11.
9 O le auai i sauniga e fesoasoani e toleniina ai i latou o ē o loo auai i pesega malolosi o viiga ia Ieova. (Faatusatusa i le Salamo 22:22.) O lea, i le vaega i saute o Honduras, o loo iai se faapotopotoga e taʻua o El Jordán. O le ā se mea ua faapitoa ai lenei vaega toaitiiti? O lo latou auai lea ma le faamaoni i sauniga. Mai le toʻa 19 o le au talaʻi, e toʻa 12 i latou e ao ona sopoia se vaitafe vatele ina ia auai i sauniga i vaiaso taitasi. E lē o se faafitauli tele lenei pe a oo i le tau mafanafana, auā latou te sopoia le vaitafe e ala i le faaaogāina o maa lapopoa o le vaitafe e ui atu ai i luga ma sopoia atu le isi itu. Ae peitai, e suia le tulaga pe a oo i le vaitau o timuga. O vai sa tafe lemu muamua ua avea nei ma tafega malolosi ma ua tafia uma ai mea o i lona alavai. Ina ia manumalo i lenei toatuga, e tatau ona avea uso ma tuafāfine ma ē e popoto e feausi. A o leʻi sopoia le vaitafe, latou te tuu uma o latou lavalava mo le sauniga i totonu o se tina (o se mea e foliga mai o se tapu tamea) ona ufiufi loa lea i se taga pepa iila. O le tagata la e pito sili atu ona malosi lana aau, na te faaaogāina le tina e pei o se pole po o se faamanu opeopea, ma ia taitaia le vaega atoa i le isi itu o le vaitafe. Pe a taunuu manuia i le isi itu, ona solo faamamago loa lea, ma fai o latou lavalava, ma ō atu loa i le Maota o le Malo ma le fiafia ma ua matuā mamā lava!—Salamo 40:9.
O se ʻOlo Atonu e Mafai ona Tatou Malu Ai
10. Aisea e mafai ai ona tatou liliu atu ia Ieova i taimi o puapuaga?
10 E tusa lava pe o e i lalo o osofaiga tuusao a temoni, po o le iai o se lagona lē fiafia mai isi puna, e mafai lava ona avea Ieova ma ou malosi. Valaau atu ia te ia i le tatalo. E faafofoga ma le uai mai o ia e oo lava i oi e lē matalatalaina a ona tagata. Na iloa e le faisalamo le moni o lea mea, ma o lea na ia tusi ai e faapea: “Ia e liliu mai ou fofoga ia te au; ia e vave laveai ia te au; ia fai oe moʻu papa malosi, o le ʻolo mauga ou te ola ai. Auā o oe lava loʻu papa, ma loʻu ʻolo; ia e taʻitaʻi mai ma tausi ia te au ona o lou suafa. Ia e ave ese ia te au i lea lava upega na latou natia ia maua ai aʻu; auā o oe lava loʻu malosi.”—Salamo 31:2-4.
11. Faamatala pe aisea e avea ai le malu o Ieova ma nofoaga e lē mo na o sina taimi puupuu.
11 Ua saunia e Ieova e lē gata o se sulufaiga lē tumau, ae o se ʻolo e lē mafai ona osofaia, lea atonu e mafai ona tatou nonofo ai ma le saogalemu. O lana taitaiga ma ona taiala ua manumalo ai pea ona tagata. O le malosi mai le Atua o le a faaleaogaina ai gaoioiga taufaaʻoleʻole uma a Satani ma lana vaega. (Efeso 6:10, 11) A o tatou faatuatua ma le loto atoa ia Ieova, o le a ia aveesea i tatou mai mailei a Satani. (2 Peteru 2:9) Talu mai le fa tausaga ua mavae, na tatalaina ai le galuega talaʻi a Molimau a Ieova i atunuu e 35. E lē gata i lea, i vaega o le lalolagi o loo faalavelavea ai le talaʻiina o le tala lelei e faiga tuufaatasi, faiga tau tamaoaiga, po o tulaga faapolotiki, ua malaga atu ai nisi o ē e pei ni mamoe i nofoaga e mafai ona latou mauaina ai se saolotoga e sili atu. O Iapani o se tasi o atunuu ua latou malaga atu i ai.
12. Na faapefea e se paeonia i Iapani ona avea Ieova ma ona malosi?
12 I Iapani, e toatele tagata faigaluega mai i isi atunuu o loo galulue ai faavaitaimi, ma ua faavaeina ai i inā le tele o faapotopotoga e tautatala i isi gagana. O le mea na oo i se uso i se faapotopotoga o tagata Iapani ua faamatala mai ai le auala ua fua mai ai lenei laufanua e ese le gagana. Sa manao o ia e alu atu e auauna i se mea o loo tele ai le manaomia. Ae peitai, e sefulu ni ana suesuega faale-Tusi Paia ua amataina i le faapotopotoga sa iai. Na faapea mai se talasua a se tasi o ana uo: “Afai e te alu atu i se mea o loo tele ai le manaomia, e tatau la ona e faia ni suesuega faale-Tusi Paia se 20 i inā!” Sa ia mauaina se tofiga ma alu atu loa i Hiroshima. Peitai, ina ua mavae le fa masina, sa na o le tasi lava le suesuega faale-Tusi Paia. I se tasi aso, na ia asiasi atu ai o ia i se tamaloa mai Pasili o lē e na o le gagana Potukale lava e tautala ai. Talu ai ona e lē mafai e le uso ona fesootai ma le tamaloa lenei, sa ia faatauina ai se tusi i le gagana Potukale. Ina ua uma ona ia aʻoaʻoina ni nai faaupuga faigofie, ona ia toe asiasi atu loa lea i le tamaloa. Ina ua faafeiloai atu e le uso o ia i le gagana Potukale, sa matuā ofo le tamaloa, ma faatasi ai ma foliga ua tumu i le fiafia, na ia tatalaina ai le faitotoa ma valaaulia le uso e alu atu i totonu. Ona amataina loa lea o se suesuega faale-Tusi Paia. E leʻi leva, ae amataina e le uso lenei ni suesuega faale-Tusi Paia se 22, e 14 na faia i le gagana Potukale, e 6 i le gagana Sepania, ma e 2 i le gagana Iapani!
Talaʻi ma le Mautinoa
13. Aisea e lē mafai ai e so o se tasi ona taumafai e faamaina i tatou i le auauna atu ia Ieova?
13 O loo pepeseina e tagata o Ieova ma le mautinoa le pese o le Malo faatasi ai ma le faatuatua atoatoa e faapea, o Ieova o lo latou sulufaiga. (Salamo 31:14) O le a latou lē mamā—o le a lē faalumaina e Ieova i latou, auā o le a ia faataunuuina lana afioga. (Salamo 31:17) O le a faamaina le Tiapolo ma lana vaega o temoni. Talu ai ona ua faatonuina tagata o Ieova ina ia talaʻia se feau e saoloto ai mai le ma, ua lē faamaina i latou ia talaʻi i isi tagata. E lē o le auala lena e faaosofia ai e Ieova, po o lona Alo, tagata ina ia tapuai atu ai ia te Ia. Ina ua faatumuina loto o tagata i le faatuatua ma le talisapaia mo le lelei ma le alofa o Ieova, o le tulaga lelei o o latou loto e uunaia ai o latou gutu e tautatala atu. (Luka 6:45) O lea, po o le ā lava le taimi na tatou faaaluina i le auaunaga i masina taitasi, ae maise lava pe afai o lena taimi na avea ma taimi e sili atu o le mea na mafai ona tatou faia, ua lelei lea, e lē faamaina ai. Pe sa leʻi faapena ea ona talisapaia atoatoa e Iesu ma lona Tamā le meaalofa faatauvaa a le fafine ua oti lana tane?—Luka 21:1-4.
14. O ā faamatalaga e mafai ona e faia e tusa ai ma le galuega paeonia? (Tagai foi i le pusa.)
14 Mo se aofaiga tuputupu aʻe o le ʻau talaʻi, o le loto atoa i la latou tapuaiga e aofia ai le auauna o ni paeonia—e 890,231 le tumutumuga i le tausaga na teʻa nei! Afai e tumau pea le agaigai lea i luma mai le tausaga ua teʻa, e foliga mai la, o le a sili atu lenei fuainumera i le 1,000,000. O le tala o se mea na tupu o loo mulimuli mai, o loo faaalia ai pe na faapefea ona ulu atu se tuafafine i Nigeria i le tulaga o le paeonia. Ua tusi mai o ia e faapea: “Ina ua latalata ina uma laʻu aʻoga maualuga, na ou alu ai ou te fesoasoani i le kukaina o meaai mo i latou na auai i le aʻoga a paeonia a Molimau a Ieova. Sa ou fetaui ai i ni tuafafine se toalua i inā o ē e matutua atu na i lo o le tinā o loʻu tinā. Ina ua ou iloaina mulimuli ane e faapea, o i laua o ni paeonia o auai i le aʻoga, sa ou manatu ai ia te aʻu lava ia e faapea, ‘Afai ua mafai e le vaega e toalua le la ona paeonia, aisea la ou te lē mafaia ai?’ O lea, ina ua uma aʻu aʻoga, sa avea ai foi aʻu ma paeonia sauatoa.”
15. I le ā le auala e mafai ai e le molimau lē fuafuaina ona tatalaina le ala mo isi ina ia avea ai Ieova ma sulufaiga?
15 E lē o tagata uma e mafai ona paeonia, ae e mafai ona latou molimau atu. I Peleseuma, na alu atu ai se tuafafine matua ua 82 ona tausaga e faatau fasipovi. Sa ia matauina ai e faapea, sa foliga mai sa popole le avā a lē e ona le falepovi ona o fevesiaiga talu ai nei a faiga faapolotiki. O lea na fafao ai e le tuafafine le sāvali O Ā Mea e Talitonu i ai Molimau a Ieova? faatasi ma le tupe ina ua totogi lana faatau. Ina ua toe foi atu le tuafafine i le faleoloa, sa leʻi toe faamaimauina e le avā a lē e ona le falepovi sina minute, i lona fesili atu po o le ā o fai mai ai le Tusi Paia e uiga i se taua lona tolu e ono tupu i le lalolagi. Na avatu e le tuafafine ia te ia le tusi, True Peace and Security—How Can You Find It? I ni nai aso mulimuli ane, a o ulufale atu le tuafafine matua i le faleoloa, sa iai foi isi fesili e tele a le avā a lē e ona le falepovi. Sa matuā lagona e le tuafafine le alofa i lenei fafine; sa uunaia ai loa o ia e ofoina atu se suesuega faale-Tusi Paia, ma na taliaina e le fafine. I le taimi nei, ua manao le avā a lē e ona le falepovi e papatiso. Ae faapefea lē e ona le falepovi? Na ia faitauina le sāvali, ma o loo ia suesueina nei foi le Tusi Paia.
‘O se Oa Tele o le Agalelei’
16. Ua faapefea ona teuina e Ieova se oa tele o le agalelei mo ona tagata?
16 I nei aso e gata ai ua tumu i puapuaga, pe ua lē o “tuuina mai ea e Ieova le alofa ofoofogia ma le agalelei” ia i latou uma o ē e sulufai atu ia te ia? E pei o se tamā alofa, e malupuipuia, ua faataatia ese ai e Ieova se agalelei e tele ua teua mo lana fanau faalelalolagi. Ua ia sasaaina mai le fiafiaga i luga o i latou i luma o ē matamata mai, e pei lava ona fai mai le faisalamo: “Ua tele lava lou agalelei ua teua e oe mo e ua matatau ia te oe, ua e faia i luma o le fanau a tagata mo e faatuatua ia te oe.”—Salamo 31:19, 21.
17-19. I Ghana, o le ā le iuga lelei na maua mai i se tamā matua na lesitalaina faaletulafono lana faaipoipoga?
17 O le mea lea, ua avea ai tagata o le lalolagi ma molimau vaaitino i le faamaoni o i latou o ē o tapuai atu ia Ieova, ma ua latou maofa ai. Mo se faaaoaoga, i Ghana, na alu atu ai se tamaloa ua 96 tausaga le matua i le ofisa e lesitalaina ai faaipoipoga ma talosaga atu e faapea, ua 70 nei tausaga talu ona nonofo ma lona toalua, ae ua tatau nei loa ona lesitala faaletulafono lana faaipoipoga. Na faateia le alii ofisa e lesitalaina faaipoipoga ma fesili atu: “O e mautinoa o le mea tonu lena o loo e manao e fai? I lou matua lena ua e iai?”
18 Na faamatala atu e le tamaloa e faapea: “Ua ou manao e avea ma se tasi o Molimau a Ieova, ma auai i le galuega e sili ona tāua a o leʻi oo mai le iuga o le lalolagi—le galuega lea o le talaʻiina o le tala lelei o le Malo o le Atua. O lenei galuega e taitaiina atu ai i le ola e faavavau. E usiusitai Molimau a Ieova i tulafono o pulea ai le atunuu, e aofia ai le tulafono o le lesitalaina o faaipoipoga. O lea, faamolemole, ia fai se lesitalaga mo aʻu.” Na matuā pei e valea le alii ofisa. Na faatino e ia le lesitalaga ma alu ese atu loa ma le fiafia le toeaina matua ma le pepa lesitala, ona o lea ua lesitalaina nei faaletulafono lana faaipoipoga.—Faatusatusa i le Roma 12:2.
19 Ina ua mavae lena, sa mafaufau loloto le alii ofisa e lesitalaina faaipoipoga i mea ia na ia faalogo i ai. “Molimau a Ieova . . . le galuega e sili atu ona tāua . . . le iuga o le lalolagi . . . Malo o le Atua . . . ola e faavavau.” I le faaletonu po o ā uiga o nei mea uma i le olaga o le toeaina ua 96 tausaga lona matua, na ia filifili ai e saili atu i Molimau mo le fia iloa atili e uiga i le mataupu. Na ia talia se suesuega faale-Tusi Paia i le aiga, ma na vave ona agaigai i luma. I le taimi nei, ua avea nei le alii ofisa e lesitalaina faaipoipoga o se Molimau papatisoina. O lea, afai tatou te usiusitai ia Ieova e tusa lava pe e manatu isi o se mea laititi, atonu e ono iu i se lelei e lē mafaamatalaina mo i tatou, ma mo i latou o ē o molimau vaaitino i a tatou amio.—Faatusatusa i le 1 Peteru 2:12.
20. I Myanmar, na faapefea i le faamaoni o se tasi o tuafafine talavou ona taitaiina atu ai i se molimau lelei?
20 O tagata matutua o ē ua faatagaina le upu moni e fafauina aʻe ai i latou o ni tagata faamaoni, ua saunia ai se faaaoaoga lelei mo talavou i lenei lalolagi lē faamaoni. Sa ola aʻe i Myanmar se tuafafine talavou faapena. E sau o ia mai se aiga e toasefulu tamaiti, e matitiva ma loto maulalo. O le tamā, o se tasi e ola i tupe e maua mai i le malo (penisione), o se paeonia sauatoa foi. I se tasi aso i le aʻoga, na maua ai e le tuafafine se mama taimane, ma sa vave lava ona ia aveina i lona faiaoga. Ina ua faapotopoto le vasega i le isi aso na sosoo ai, na taʻu atu ai e le faiaoga i le vasega le auala na maua ai le mama, ma toe momoli mai ina ia faafoi atu i lē e ona. Ona ia fai atu lea i le tuafafine talavou e tu i luma o le vasega atoa, ma faamatala atu pe aisea ua ia faia ai lea mea, i le iloa e faapea, atonu ana maua e nisi tamaiti semanu latou te lē faafoiina. Na faamatala e le tuafafine e faapea, o ia o se Molimau a Ieova, ma e lē fiafia lona Atua i le gaoi po o so o se isi lava ituaiga o amioga lē faamaoni. Na faalogo le aʻoga atoa e uiga i ai, ma avatu ai i lo tatou tuafafine talavou le avanoa e molimau atu ai i faiaoga ma tamaiti aʻoga.
21. A o faatuatua tagata talavou ia Ieova, e faapefea i a latou amio ona atagia mai ai o Ia?
21 I Peleseuma, na faia ai e se faiaoga se faamatalaga manaia i le vasega e uiga i Molimau a Ieova. Na ia matauina le amio a se tasi o ana tamaiti aʻoga, o ia foi o se tuafafine talavou, ma fai atu: “Ua sui nei se isi o oʻu manatu e uiga i Molimau a Ieova. O le faailoga tagata ua taitaiina ai aʻu e mafaufau faapea, atonu o i latou o ni tagata e lē lava le faapalepale. Ua faamaonia o i latou o ni tagata e sili atu ona faapalepale, ae i le taimi lava e tasi, latou te lē faagutugutulua i a latou mataupu silisili.” I tausaga taitasi, e tuuina atu ai e faiaoga se faailoga i a latou tamaiti aʻoga e pito sili ona lelei. E iai foi ma le faailoga mo le amio lelei. Mo le tolu tausaga sosoo, o faailoga mo nei vaega pito maualuluga e tolu, sa tuuina atu lea e lenei faiaoga i tamaiti Molimau a Ieova. O lea, e masani ona tutupu mea faapea ia i latou o ē o loo faalagolago ma le faamaoni ia Ieova.—Salamo 31:23.
22. O le ā le faaiuga manumalo ua i le Salamo e 31, ma ua faapefea ona fesoasoani lena mea ia i tatou i aso faaiu o lenei faiga o mea?
22 O loo tagitagi mai pea le Salamo 31 faatasi ma se faaiuga manumalo e faapea: “O outou na uma lava, o e faamoemoe ia Ieova, ina faalototetele ia; e faamalolosia foi e ia o outou loto.” (Salamo 31:24) O le mea lea, a o tatou fesagai ma le faaiuga o aso mulimuli o le faiga amio leaga o mea a Satani, e lē taitai lava tuulafoaiina i tatou, o le a matuā latalata mai lava Ieova ia i tatou, ma tuuina mai lona lava malosi i totonu ia i tatou. E faamaoni Ieova, ma e lē taitai ona ia lē faaletaulauina. O ia o lo tatou sulufaiga; o ia o lo tatou ʻolo.—Faataoto 18:10.
Pe E te Manatua?
◻ Aisea e mafai ai ona tatou avea ma le mautinoa Ieova ma o tatou sulufaiga?
◻ O ā faamaoniga e iloa ai o loo iai se pese malosi o loo usuina ai le viiga o le Malo ma le loto tetele?
◻ Aisea e mafai ai ona tatou mautinoa e faapea o le a lē maileia e le upega a Satani tagata o Ieova?
◻ O ā oa ua teuina e Ieova mo i latou o avea o ia ma o latou sulufaiga?
[Siata i le itulau 12-15]
LIPOTI O LE TAUSAGA FAALEAUAUNAGA O LE 1993 A MOLIMAU A IEOVA I LE LALOLAGI AOAO
(Tagaʻi i le lomiga)
[Ata i le itulau 16, 17]
O i latou o ē e avea Ieova ma sulufaiga, o loo latou usuina se pese malosi o ē folafolaina le Malo—4,709,889 le malosi!
1. Senegal
2. Pasili
3. Sili
4. Polivia