Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • mwbr24 Mati itu. 1-12
  • Lomiga mo le “Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano”

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Lomiga mo le “Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano”
  • Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano—2024
  • Tamaʻi Ulutala
  • MATI 4-10
  • MATI 11-17
  • MATI 18-24
  • MATI 25-31
  • APERILA 1-7
  • APERILA 8-14
  • APERILA 15-21
  • APERILA 22-28
  • APERILA 29–​ME 5
Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano—2024
mwbr24 Mati itu. 1-12

Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano

© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

MATI 4-10

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | SALAMO 16-17

“O Ieova, o le Puna o Loʻu Lelei”

w18.12 26 ¶11

Talavou, e Mafai Ona E Maua se Olaga Faamalieina

MAUAINA O UŌ MONI

11 Faitau le Salamo 16:3. Na iloa e Tavita le auala e maua ai uō moni. Sa ia “matuā fiafia” i le faifaimea faatasi ma ē e alolofa iā Ieova. Ua faamatalaina i latou o “le ʻaupaia,” ona o a latou amioga mamā. O faalogona foʻi na o se tasi o faisalamo e faatatau i le filifilia o ana uō. Na ia tusi: “Ua fai aʻu ma uō a i latou uma o ē e matataʻu iā te oe, ma i latou foʻi o ē e tausi i au faatonuga.” (Sala. 119:63) E pei ona taʻua i le mataupu ua mavae, e mafai ona e maua uō lelei mai i ē e matataʻu ma usiusitaʻi iā Ieova. E aofia ai foʻi i latou e tou te lē tupulaga faatasi.

w14 2/15 29 ¶4

“Iloa ai le Matagofie o Ieova”

Na pese Tavita: “O Ieova o loʻu tofi ma o laʻu ipu. Ua e taofimau foʻi i loʻu tofi. O le mea ua e fuaina mai e fai ma oʻu tofi, e matagofie lea.” (Sala. 16:5, 6) Na talisapaia e Tavita lona “tofi” o le mauaina o se faiā lelei ma Ieova, ma le faaeaga e auauna ai iā te ia. E tatou te ono mafatia ona o faigatā e pei o Tavita, peitaʻi o loo tatou maua le tele o faamanuiaga faaleagaga. O lea, seʻi faaauau ona tatou ʻvaai atu ma le fiafia’ i le tapuaʻiga moni ma le malumalu faaleagaga o Ieova.

w08 2/15 3 ¶2-3

Ia Lē Aunoa Ona Manatua Ieova

2 E mafai e i tatou uma ona aʻoaʻoina le tele o mea, mai mea na tutupu i tagata lauiloa o loo taʻua i le Tusi Paia, e pei o Aperaamo, Sara, Mose, Ruta, Tavita, Eseta, le aposetolo o Paulo, ma isi. Peitaʻi, e mafai foʻi ona aogā iā i tatou tala e uiga i isi tagata e seāseā ona taʻua. E aogā iā i tatou le manatunatu loloto i tala o le Tusi Paia, ina ia fai ia ōgatusa ma upu a le faisalamo e faapea: “Ou te tuu Ieova i oʻu luma e lē aunoa; auā o i loʻu itu taumatau o ia, e lē faagaeetia ai lava aʻu.” (Sala. 16:8) O le ā le uiga o lenei mau?

3 E masani ona uu e se fitafita lana pelu i lona lima taumatau, ma sa lamatia lenā itu ona e uu i lona lima tauagavale lana talita. Peitaʻi, afai ae tau sana uō i ona autafa i lona itu taumatau, ona puipuia ai lea o ia. O le a puipuia foʻi i tatou e Ieova pe afai tatou te manatua o ia ma fai lona finagalo. O lea, seʻi o tatou vāai pe faapefea e le iloiloina o tala o le Tusi Paia, ona faamalosia ai lo tatou faatuatua, ona mafai ai lea ona tatou ʻtuu Ieova i o tatou luma e lē aunoa.’

Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga

it-2 714

ʻIʻoimata

O le upu Eperu ʼi·shohnʹ (Te 32:10; Fat 7:2), pe a faaaogā faatasi ma le upu ʽaʹyin (mata), e uiga atu i le “tama laʻitiiti o le mata”; e faapena foʻi le upu bath (tama teine) o loo faaaogā i le Auega 2:18, e uiga atu i le “tama teine o le mata.” O na faaupuga uma e faasino atu i le ʻiʻoimata. O loo tuufaatasi na faaupuga i le Salamo 17:8 (ʼi·shohnʹ bath-ʽaʹyin), o le “tama laʻitiiti ma le tama teine o le mata” (ʻʻiʻoimata o le mata,’ NW) ina ia faamatilatila ai le uiga. E manino mai, o na faaupuga e faasino atu i le tamaʻi ata o se tagata lea e mafai ona iloa atu i le ʻiʻoimata o le mata o le isi tagata.

E maʻaleʻale ma aafiagofie le mata; e oo lava i sina fulufulu po o sina pefu i le vā o laumata ma le mata, e vave lava ona lagona e le mata. O le ʻafuʻafu o le mata lea e faigatā ona iloa (the cornea) lea e ufiufi ai le ʻiʻoimata, e tatau ona matuā puipuia ma tausia lelei. Pe a lavea le mata ma masae ai le ʻafuʻafu, pe nenefu foʻi ona o se faamaʻi, o le a lē manino ai le vaai pe tauaso ai foʻi. O loo faaaogā i le Tusi Paia i se uiga maumauaʻi ma faapelepele le faaupuga “ʻiʻoimata o lou mata,” e faamatala ai le matuā tāua ona puipuimalu o se mea. O le vaaiga lenā e tatau ona iai e faatatau i Tulafono a le Atua. (Fat 7:2) O loo faamatala i le Teuteronome 32:10 le tausiga faatamā a le Atua i le nuu o Isaraelu e faapea, na Ia puipuia le nuu e pei “o le ʻiʻoimata o lona mata.” Na tatalo Tavita ina ia puipuia ma tausia o ia e le Atua e pei o le ʻʻiʻoimata o le mata.’ (Sl 17:8) Na manaʻo Tavita ia vave ona puipuia o ia e Ieova pe a osofaʻia e ona fili. (Faatusatusa le Sak 2:8, fpl; lea o loo faaaogā ai upu Eperu o le ba·vathʹ ʽaʹyin, “tamatamaʻimata.”)—Tagaʻi i le EYE.

MATI 11-17

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | SALAMO 18

“O Ieova . . . o Lē e Laveaʻiina Aʻu”

w09 5/1 14 ¶4-5

Talafaatusa i le Tusi Paia—Po o E Malamalama Ai?

E faatusa foʻi e le Tusi Paia ia Ieova i mea e leai ni ola. Ua faamatalaina o ia o le “Papa o Isaraelu,” o se “papa,” ma o se “ʻolo.” (2 Samuelu 23:3; Salamo 18:2; Teuteronome 32:4) O le ā le tulaga e tutusa ai? E pei ona mautū le faavae o se maa telē, e lē maluelue, e faapena foʻi Ieova le Atua, e mafai ona avea o ia ma Puna e te saogalemu ai.

E tele talafaatusa i le Salamo, lea e faamatala ai vala eseese o uiga o Ieova. O se faaaʻoaʻoga, i le Salamo 84:11 o loo taʻua ai Ieova o le ʻlā ma le talita,’ auā o ia o le Puna o le malamalama, ola, malosi, ma puipuiga. E lē gata i lea, o loo faapea mai le Salamo 121:5, “O Ieova, o lou paolo lea i lou itu taumatau.” E pei ona puipuia oe i le paolo mai le aasa o le lā, e mafai e Ieova ona puipuia i latou e auauna iā te ia mai le ogaoga o mafatiaga, ma ua pei ai o loo faamalumalu i latou i lalo o lona ʻaao’ po o lalo foʻi o ona “apaʻau.”—Isaia 51:16; Salamo 17:8; 36:7.

it-2 1161 ¶7

Leo

E faafofoga le Atua i leo o ana auauna. O i latou e auauna i le Atua i le agaga ma le upu moni, e mafai ona valaau atu i le Atua ma le mautinoa e faafofoga mai o ia i o latou leo, e tusa po o le ā le gagana e valaau atu ai. E lē gata i lea, e tusa lava pe lē faaaogāina o latou leo pe lē leoa a latou talosaga i le Atua, ae ona o le Atua e na te silafia loto o tagata, e “faafofoga” mai lava la o ia pe uaʻi mai i a latou talosaga. (Sl 66:19; 86:6; 116:1; 1Sa 1:13; Ne 2:4) E faafofoga mai le Atua i le augani a ē ua puapuagatia mo se fesoasoani. E lagona foʻi e ia leo o tagata tetee, ma e na te silafia mea o loo i o latou loto ma a latou faufauga leaga e faasaga i ana auauna.—Ke 21:17; Sl 55:18, 19; 69:33; 94:9-11; Ie 23:25.

w22.04 3 ¶1

Le Auala e Taulau ai i le Fesagaʻia o le Popole

2. Mafaufau. Pe a toe tepa i tua, pe mafai ona e mafaufau i luʻi o le olaga na mafai ona e onosaia ona o le fesoasoani a Ieova? Pe a mafaufau i le auala na faamalosia ai e Ieova i tatou ma ana auauna i le taimi ua mavae, e faamalosia ai foʻi i tatou ma faateleina ai lo tatou mautinoa iā te ia. (Sala. 18:17-19) Na faapea mai se uso e igoa iā Joshua, “Ou te faia se lisi o aʻu tatalo na tali e Ieova. Ua fesoasoani lenā mea e manatua ai taimi na ou tatalo ai iā Ieova mo se mea patino, ma na ia aumaia le mea tonu lava na ou manaʻomia.” Ioe pe a mafaufau i mea ua faia e Ieova mo i tatou, o le a faafouina ai lo tatou malosi e fesagaʻia ai popolega.

Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga

it-1 432 ¶2

Kerupi

O ata o kerupi, e lē o ni ata matagā o ni faatusa tetelē e fai apaʻau, ia na tapuaʻi i ai nuu faapaupau na siʻomia ai Isaraelu, e pei ona manatu ai nisi. E tusa ai ma uputuu a tagata Iutaia anamua (e leai se faamatalaga a le Tusi Paia e faatatau i lenei mataupu), o nei kerupi e foliga i tagata. Na matuā mataʻina na ata, ia na faaata mai ai agelu mamalu ma matagofie, ma na faia e tusa ai ma mea uma na iai i le “ata” na faaali atu e Ieova ia Mose. (Eso 25:9) Ua faamatalaina e Paulo na kerupi o ni “kerupi mamalu sa faamalumalu ifo i le ufiufi o le atolaau.” (Epe 9:5) O nei kerupi e faaata mai ai le iai o Ieova i se mea: “Ou te faaali atu aʻu iā te oe i inā ma ou te tautala atu iā te oe mai i luga o le ufiufi o le atolaau. E mai i le vā o kerupi e lua o loo i luga o le atolaau o le feagaiga.” (Eso 25:22; Nu 7:89) O le māfuaaga lea ua taʻua ai Ieova o loo “afio i luga [pe atonu “i le vā”] o kerupi.” (1Sa 4:4; 2Sa 6:2; 2Tu 19:15; 1No 13:6; Sl 80:1; 99:1; Isa 37:16) I se uiga faafaatusa, ua fai kerupi ma “faatusa o le kariota” o loo tiʻetiʻe ai Ieova (1No 28:18), ma o apaʻau o kerupi, e lē gata e maua ai le puipuiga, ae faailoa mai ai foʻi le saoasaoa e felelei ai. O lea, na faamatala ai e Tavita i se pese faafatusolo le vave e gaoioi ai Ieova e fesoasoani iā te ia, e pei o sē ʻna tiʻetiʻe mai i luga o le kerupi o loo lele mai,’ ma “luga o apaʻau o se agelu.”—2Sa 22:11; Sl 18:10.

MATI 18-24

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | SALAMO 19-21

“Ua Faalauiloa Mai e le Lagi le Mamalu o le Atua”

w04 1/1 8 ¶1-2

Ia Faalauiloa Atu le Mamalu o Ieova

NA SOIFUA aʻe Tavita le alo o Iese, o se leoleo mamoe e lata ane i Peteleema. E lē taumatea na tele taimi na silaloa ai o ia i le telē o le lagi ua lilofia i fetu i le taaligoligoa o le pō, a o ia leoleoina le lafu mamoe a lona tamā i laufanua maotua! E lē masalomia na ia manatuaina lenā mea, ina ua faagaeeina o ia e le agaga paia o le Atua, e fatu ma usuina upu faagaeeloto o loo i le Salamo e 19: “Ua tala mai e le lagi le mamalu o le Atua; ua faaalia foʻi e le va nimonimo le galuega a ona aao. Ua oo atu lo latou leo i le lalolagi uma lava, ma a latou upu i tuluʻiga o le atu laulau.”—Salamo 19:1, 4.

2 E ui e lē magagana, e leai ni upu ma e lē lagonaina foʻi ni leo, ae o loo tala atu e le lagi matagofie na faia e Ieova, lona viiga i le tasi aso i le tasi aso ma le tasi pō i le tasi pō. O loo tala atu e mea na faia, le viiga o le Atua i taimi uma lava, ma ua iloa ai e tagata lo latou faatauvaa pe a mafaufau atu i lenei molimau lē leoa “i le lalolagi uma lava,” ina ia vāai i ai tagata uma. Peitaʻi, e lē lava le molimau lē magagana o mea na faia. O loo faalaeiauina tagata faamaoni ina ia aufaatasi atu i le taʻutaʻu atu o se molimau. O upu nei a se faisalamo e lē o mailoa lona suafa, i tagata tapuaʻi e faapea: “Ia outou avatua iā Ieova le viiga ma le malosi. Ia outou avatua iā Ieova le viiga o lona suafa.” (Salamo 96:7, 8) O i latou ua iai se faiā vavalalata ma Ieova, ua matuā faagaeetia e tali atu i lenā timaʻiga. Ae o le ā o loo aofia ai i le avatuina o le viiga i le Atua?

w04 6/1 11 ¶8-10

Ua Tala Mai e le Foafoaga le Mamalu o le Atua!

8 Ua faamatala e Tavita le ofoofogia o foafoaga a Ieova i upu e sosoo ai e faapea: “Ua na tuu i ai [i le lagi faitino] le fale ʻie mo le lā; o ia foʻi, e faapei o se faatoʻāfaiavā ua sau mai lona afeafe; e fiafia o ia e pei o se tagata fitafita e tamoʻe i le ala. O lona alu atu, mai le tasi tuluʻiga o le lagi lea, ua oo foʻi lana faataamilosaga i le tasi ona tuluʻiga; e leai foʻi se mea e lilo i lona vevela.”—Salamo 19:4-6.

9 E lē telē le lā pe a faatusatusa atu i isi fetu. Peitaʻi, o le lā o se fetu ofoofogia ma e matuā laiti paneta o loo siʻomiaina pe a fua i lona telē. Ua faapea mai se tasi tusi, o le telē o le lā pe tusa e faa 330,000 taimi lona telē na i lo le lalolagi. O lea la, pe a tuufaatasi paneta uma o loo faataamilo i le lā, e toetoe lava a tutusa ma le telē o le lā! O le malosi o le kalave o le lā, ua mafai ai ona faataamilo le lalolagi i le lā i le mamao e 93 miliona maila (150 miliona kilomita) mai le lā e aunoa ma le see ese pe soona latalata ane i le lā. E na o se vaega itiiti lava o le malosi o le lā e au mai i le lalolagi, ae ua lava ma totoe lenā e tausia ai le ola.

10 O loo tautala le faisalamo i le lā i se gagana faafaatusa, ua faaatagiaina le lā e “se tagata fitafita” o loo tamoʻe mai le tasi tafatafāilagi e oo i le isi tafatafāilagi a o faagasolo le aso, ae e mālōlō i le pō i se “fale ʻie.” Pe a magoto le lā i lalo ifo o le tafatafāilagi, e foliga mai o loo ulu atu i se “fale ʻie” e pei o le a mālōlō pe a vaavaai ane mai le lalolagi. I le taeao, e oso aʻe ma le sagisagi fiafia “faapei o se faatoʻāfaiavā ua sau mai lona afeafe.” Na silafia e Tavita le mālūlū o le pō ona o ia o se leoleo mamoe. (Kenese 31:40) Na ia manatuaina le auala na ia vave māfanafana ai ona o le lā atoa ma mea na siʻomiaina o ia. E manino mai, e lē fiu le lā i lana “faigāmalaga” mai sasaʻe e agaʻi atu i sisifo, ae pei o “se tagata fitafita” o loo nofosauni e toe alu lana faigāmalaga.

g95-E 11/8 7 ¶3

O se Tusiata ua Matuā Lē Amanaʻia i Aso Nei

O le faalolotoina o lo tatou talisapaia o le matagofie o le foafoaga lea o loo siʻomia ai i tatou, e fesoasoani e tatou te iloa ai Lē na Foafoaina mea. I se tasi taimi, na fetalai atu ai Iesu i ona soo ina ia mātau lelei fugālaau o le vao na ola i Kalilaia. “Ia aʻoaʻo se lesona mai lili o le vao ma le auala o loo ola ai; e latou te lē galulue pe milo foʻi, ae ou te fai atu iā te outou, e oo lava iā Solomona ma lona mamalu uma, e leʻi tutusa lona matagofie ma se tasi o nei lili.” (Mataio 6:28, 29) O le matagofie o se fugālaau faatauvaa o le vao, ua faamanatu mai ai iā i tatou, e manatu mamafa le Atua i manaʻoga o tagata.

Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga

it-1 1073

Eperu, II

O le isi auala faafatusolo, o le tuufaatasi lea o ni manatu se lua (synthetic parallelism). E lē toe taʻua i le vaega mulimuli o le fuaiupu le manatu na taʻua i le vaega muamua, pe faia ai foʻi se faaeseesega o manatu. Nai lo o lenā, o le vaega mulimuli e faalautele ai le manatu, ma taʻua ai se manatu fou ina ia maua ai le ata atoa. O loo i le Salamo 19:7-9 se faataʻitaʻiga:

E lelei atoatoa le tulafono a Ieova,

e faafoʻisia ai le malosi.

E maufaatuatuaina le faamanatuga a Ieova,

e atamai ai le tagata e leai se poto masani.

E tonu faatonuga mai iā Ieova,

e olioli ai le loto;

E mamā le poloaʻiga a Ieova,

e malamalama ai mata.

E mamā le mataʻu iā Ieova,

e tumau e faavavau.

E saʻo faamasinoga a Ieova,

e amiotonu uma lava.

Mātau, o vaega mulimuli o fuaiupu taʻitasi, e fesoasoani e maua ai le ata atoa o le fuaiupu. O lea, o le fuaiupu atoa e maua mai i le tuufaatasiga o manatu eseese e lua. E faatoʻā iloa e le tagata faitau le ata atoa, pe a faitau i vaega mulimuli. O se faataʻitaʻiga, “e lelei atoatoa le tulafono,” ona “e faafoʻisia ai le malosi,” ma “e maufaatuatuaina le faamanatuga a Ieova,” auā “e atamai ai le tagata e leai se poto masani.” I lenei auala faafatusolo, ua vaevaeina ai le vaega muamua ma le vaega mulimuli, i se auala e logolelei ai. O lea, e ui e eseese manatu o loo faamatala i fuaiupu taʻitasi, ae e tutusa uma le auala o loo vaevae ma faatulaga ai. O le māfuaaga lenā e taʻua ai i nisi taimi o se auala faafatusolo aloaʻia ma aogā.

MATI 25-31

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | SALAMO 22

Valoaga e Faatatau i le Maliu o Iesu

w11 8/15 15 ¶16

Ua Latou Maua le Mesia!

16 O le a foliga mai ua tuulafoaʻia e le Atua le Mesia. (Faitau le Salamo 22:1.) I le ōgatasi ai ma valoaga, “i le itula e iva [pe tusa o le ta o le tolu i le aoauli] ua alaga leotele ai Iesu ma faapea: ʻEli, Eli, lama sapatani?’ o lona uiga pe a faaliliuina: ʻLoʻu Atua e, loʻu Atua e, aiseā ua e tuulafoaʻiina ai aʻu?’” (Mare. 15:34) E leʻi mou atu le faatuatua o Iesu i lona Tamā i le lagi. Na tuu atu e le Atua Iesu i ona fili e ala i le aveesea o Lana puipuiga, ina ia tofotofoina ai atoatoa le faamaoni o Keriso. Ma o lana alaga na faataunuuina ai le Salamo 22:1.

w11 8/15 15 ¶13

Ua Latou Maua le Mesia!

13 Na valoia e Tavita le upuleagaina o le Mesia. (Faitau le Salamo 22:7, 8.) Na upuleagaina Iesu a o puapuagatia i luga o le laau e faapuapuagatia ai, auā ua lipotia e Mataio: “Ua faatauemu iā te ia tagata ua ui ane ma lūlū o latou ulu ma faapea mai: ʻO oe na o lē sa faapea mai e mafai ona e tala i lalo le malumalu ma toe faia i aso e tolu, ia e faaola iā te oe! Afai o oe o le alo o le Atua, inā alu ifo ia i lalo mai i le laau e faapuapuagatia ai!’” Ua faapena foʻi ona tauemu le ʻaufaitaulaga sili, o le ʻautusiupu, ma le ʻautoeaina iā te ia ma faapea mai: “Sa ia faaolaina isi; ae ua lē mafai ona ia faaola iā te ia lava! O ia o le Tupu o Isaraelu, seʻi tuu pe alu ifo nei o ia i lalo mai i le laau ona tatou talitonu ai lea iā te ia. Na faatuatua o ia i le Atua; seʻi tuu atu la i le Atua e na te laveaʻiina o ia pe a finagalo malie iā te ia, auā ua ia faapea mai, ʻO aʻu o le Atalii o le Atua.’” (Mata. 27:39-43) O nei mea uma na tutupu iā Iesu, na ia onosaia i se auala mataʻina. Maʻeu se faataʻitaʻiga lelei mo i tatou!

w11 8/15 15 ¶14

Ua Latou Maua le Mesia!

14 E fai le vili i le ofu o le Mesia. Na tusi le faisalamo: “Ua latou tufatufa oʻu ofu iā i latou, ma ua latou fai le vili i loʻu ofu.” (Sala. 22:18) O le mea lenā na tupu, auā ina ʻua tutuʻi e fitafita Roma Iesu i luga o le laau, ona tufatufa lea o ona ofu tele e fai ai le vili.’—Mata. 27:35; faitau le Ioane 19:23, 24.

Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga

w06 11/1 29 ¶7

Faaalia le Faaaloalo mo a Tatou Faatasiga Paia

7 E iai auala e mafai ona tatou faaalia ai le faaaloalo mo a tatou faatasiga. E pei o le auai i le usuina o pese o le Malo. O le tele o nei pese o loo faaupuina i ni tatalo ma e tatau ai ona tatou peseina i se tulaga faaaloalo. Na faatatau atu e Paulo upu o le Salamo 22 e tai pei o Iesu lea o loo fetalaia e faapea: “Ou te taʻu atu lou suafa i oʻu uso; ou te pese atu viiga iā te oe i totonu o le faapotopotoga.” (Eperu 2:12) E tatau la ona fai ma a tatou masani le vave i o tatou nofoa a o leʻi faailoa mai e le taʻitaʻifono le pese, ona pepese ai lea ma mafaufau loloto i upu o le pese. Talosia ia atagia atu i a tatou pese lagona o le faisalamo: “Ou te vivii atu iā Ieova ma le loto atoa i le saofaʻiga a ē amiotonu, atoa ma le faapotopotoga.” (Salamo 111:1) O le tasi la lenei o māfuaaga lelei tele e tatau ai ona tatou vave taunuu i a tatou faatasiga ma nonofo ai pea seʻia māeʻa, auā o loo tatou peseina ai viiga iā Ieova.

w03 9/1 20 ¶1

Vivii Iā Ieova “i Totonu o le Faapotopotoga”

I aso nei, e pei foʻi lava o taimi ua mavae, ua maua e tagata talitonu taʻitoʻatasi avanoa e faailoa atu ai lo latou faatuatua i “totonu o le faapotopotoga.” O se tasi o avanoa ua talafeagai mo tagata uma o le faia lea o se sao e tali ai i fesili e fai atu i le aofia i sauniga a le faapotopotoga. Ia aua lava neʻi manatu māmā i aogā tatou te maua mai i le faia o se tali. O se faaaʻoaʻoga, o tali ia e faaalia ai le auala e foʻia ai pe ʻalofia ai faafitauli e faamalosia ai le maumauaʻi o tatou uso e mulimuli i mataupu silisili o le Tusi Paia. O tali o loo faamatalaina mau o le Tusi Paia ua faasino mai i le palakalafa ae lē o siiina mai, pe aofia ai ni manatu e maua mai i saʻiliʻiliga a le tagata lava ia, e ono faalaeiauina ai isi ina ia atiina aʻe le masani o le faia o ni suʻesuʻega e sili atu.

APERILA 1-7

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | SALAMO 23-25

“O Ieova o Loʻu Leoleo Mamoe o Ia”

w11 5/1 31 ¶3

“O Ieova o Loʻu Leoleo Mamoe o Ia”

E taʻitaʻia e Ieova lana lafu. E faigofie ona leiloloa mamoe pe a leai so latou taʻitaʻi. E faapena foʻi ona tatou manaʻomia se taʻitaʻiga ina ia iloa le ala tonu e ui ai. (Ieremia 10:23) Ua faapea mai Tavita, e taʻitaʻia e Ieova ona tagata i “laufanua lauolaola,” ma “mea e mālōlō ai e iai vai.” E na te taʻitaʻi i latou “i ala o le amiotonu.” (Fuaiupu e 2, 3) O nei faamatalaga e uiga i se leoleo mamoe, ua faamautinoa mai ai e mafai ona tatou faatuatuaina le Atua. E tatou te maua se olaga e fiafia, faafouina ai ma saogalemu, pe a mulimuli i le taʻitaʻiga a lona agaga e tusa ai ma le Tusi Paia.

w11 5/1 31 ¶4

“O Ieova o Loʻu Leoleo Mamoe o Ia”

E puipuia e Ieova ona tagata. E lagona e mamoe le fefefe ma le tuulafoaʻiina, pe a leai so latou leoleo mamoe. Ua fetalai mai Ieova i ona tagata, e aua le fefefe, e ui ina savavali i “le vanu e matuā pogisa” po o taimi e sili ona faigatā o le olaga. (Fuaiupu e 4) O loo tausia i latou e Ieova, ma ua sauni o ia e fesoasoani mai. E na te foaʻi mai i ana auauna le poto ma le malosi e feagai ai ma puapuaga.—Filipi 4:13; Iakopo 1:2-5.

w11 5/1 31 ¶5

“O Ieova o Loʻu Leoleo Mamoe o Ia”

E fafagaina e Ieova ana mamoe. E faalagolago mamoe i lo latou leoleo mamoe, e tataʻi i latou i mea e maua ai mea e ʻai. E na o le Atua e mafai ona faamalieina o tatou manaʻoga faaleagaga. (Mataio 5:3) E tatou te faafetaia Ieova ona ua ia saunia maia se taumafataga tele mo ana auauna. (Fuaiupu e 5) Ua saunia mai taumafa faaleagaga e ala i le Tusi Paia ma lomiga e iai le lomiga lenei, e faamalieina ai lo tatou fia malamalama i le uiga o le olaga ma le finagalo o le Atua mo i tatou.

Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga

w11 2/15 24 ¶1-3

Ia Naunau ma Lou Lotoatoa i le Amiotonu

O LOO taʻitaʻia e Ieova ona tagata i “ala o le amiotonu,” e ala i lana Afioga ma lona agaga paia. (Sala. 23:3) Ae ona e tatou te lē lelei atoatoa, e tatou te see ese ai mai i lenā ala. E manaʻomia ai ni taumafaiga filigā ina ia toe faia le mea saʻo. O le ā e fesoasoani iā i tatou e taulau ai? E ao ona tatou naunau e fai le mea saʻo, e pei o Iesu.—Faitau le Salamo 45:7.

2 O ā “ala o le amiotonu”? O nei ala ua pei o ni auala savali vaiti, ua faia aʻe i tulafono amiotonu a Ieova. I le gagana Eperu ma le Eleni, e faasino atu le upu “amiotonu” i le mulimulituʻi i taʻiala tau amio. Ona o Ieova “o lē e amiotonu,” e fiafia la ona tagata tapuaʻi e talia ana faatonuga, e uiga i amioga saʻo e ao ona latou tausia.—Iere. 50:7.

3 Seʻi vaganā ua tatou tauivi ma le lotoatoa e gauaʻi i tulafono ma taʻiala amiotonu a le Atua, ona faatoʻā faafiafiaina lea o ia. (Teu. 32:4) Ia muamua ona aʻoaʻoina le tele e mafai ai e uiga iā Ieova, mai i lana Afioga le Tusi Paia. O le tele o mea e tatou te aʻoaʻoina e uiga iā Ieova ma mafuta vavalalata atu iā te ia i aso uma, o le tele foʻi lenā o lo tatou naunau i lana amiotonu. (Iako. 4:8) E tatau foʻi ona tatou talia le taʻitaʻiga a le Afioga paia a le Atua, pe a tatou faia ni filifiliga tāua i le olaga.

APERILA 8-14

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | SALAMO 26-28

Le Auala na Faatumauina ai e Tavita Lona Faamaoni

w04 12/1 14 ¶8-9

Ia Savavali ma le Amio Saʻo

8 Na tatalo Tavita: “Ieova e, ia e suʻesuʻe iā te aʻu, ma tofotofo iā te aʻu; ia e faamamā i oʻu manatu ma loʻu loto.” (Salamo 26:2) I inei, o loo faasino atu i o tatou manatu loloto ma faalogona. O le loto o manatu loloto ia o se tasi—o ona faanaunauga, faalogona ma le mafaufau. Ina ua ole atu Tavita iā Ieova ina ia suʻesuʻe mai o ia, na ia tatalo ina ia saʻiliʻili ma iloilo māeʻaeʻa ona manatu ma faalogona.

9 Na ole atu Tavita ina ia faamamā ona manatu ma lona loto. E faapefea ona faamamā e Ieova o tatou tagata i totonu? Na pese Tavita: “Ou te faamanū atu iā Ieova, o lē faatonu mai iā te aʻu; o le pō foʻi e aʻoaʻo mai ai iā te aʻu o loʻu mafaufau.” (Salamo 16:7) O le ā le uiga? O lona uiga, na pāʻia le loto o Tavita i fautuaga mai le Atua, ma na faasaʻo ai ona mafaufauga loloto ma faalogona. E mafai foʻi ona tupu le tulaga lava lea iā i tatou pe afai tatou te talisapaia fautuaga ua maua i le Tusi Paia, o ona sui, ma lana faalapotopotoga ma ia tumau pea i totonu iā i tatou. Ia tatalo e lē aunoa iā Ieova e faamamā i tatou ina ia fesoasoani e savavali ma le amio saʻo.

w04 12/1 15 ¶12-13

Ia Savavali ma le Amio Saʻo

12 Na faapea mai Tavita i le isi vala na faamalosia ai lona amio saʻo: “Ou te leʻi nofo faatasi ma tagata ulavavale; ou te leʻi alu faatasi ma tagata pepelo. Ua ou ʻinoʻino i le faapotopotoga o ē fai mea leaga; ou te lē nofo foʻi faatasi ma tagata amio leaga.” (Salamo 26:4, 5) E leʻi nofo faatasi Tavita ma tagata ulavavale. Na ʻinoʻino o ia i aumea leaga.

13 Ae faapefea i tatou? Pe tatou te teena ea le nonofo faatasi ma tagata ulavavale e ala i polokalame o televise, vitiō, tifaga, Initineti po o isi mea? Pe tatou te ʻaloese mai iā i latou o ē natia o latou tulaga moni? O nisi i le aʻoga po o mea e faigaluega ai e ono faafoliga mai iā i tatou o ni uō, ae o loo iai ni māfuaaga faaʻoleʻole. Pe tatou te mananaʻo ea e atiina aʻe se faiā māfana ma i latou e lē savavali i ala o le upu moni a le Atua? E ui latou te faapea mai e faamaoni, ae e ono natia e i latou ua fulitua mai i le upu moni o latou faanaunauga ina ia aveesea i tatou mai le auauna atu iā Ieova. Ae faapefea pe afai e iai nisi i le faapotopotoga Kerisiano e ola i ni olaga uiga lua? Ua latou natia foʻi o latou tulaga moni. O Jayson, o loo galue nei o se auauna o le faiva, sa iai ni ana uō faapena i le taimi a o talavou. Ua ia faapea mai e faatatau iā i latou: “I se tasi aso na faapea mai ai se tasi o i latou iā te aʻu: ʻE lē afāina le mea o tatou faia i le taimi nei, auā pe a oo mai le faiga fou, o le a tatou feoti. O lea la e ao ona faia mea uma nei auā a oo mai lea taimi tatou te lē toe iloa se mea.’ Na avea lenā faamatalaga ma māfuaaga na ou mataala ai. Ou te lē fia oti pe a oo mai le faiga fou.” Na taofia ma le poto e Jayson le aumea atu iā i latou na. Na lapataʻi mai Paulo: “Aua neʻi faasesēina outou, ʻO le feoaʻi ma ē amio leaga e leaga ai amio lelei.’” (1 Korinito 15:33) Maʻeu le tāua o lo tatou ʻalofia o aumea leaga!

w04 12/1 16 ¶17-18

Ia Savavali ma le Amio Saʻo

17 Sa avea le fale fetafaʻi ma fata faitaulaga e fai ai taulaga ma nofoaga autū o le tapuaʻiga iā Ieova i Isaraelu. Na tatalo Tavita e faaalia lona fiafia i lenā nofoaga: “Ieova e, ou te fiafia i le mea e tū ai lou maota, o le mea foʻi e afio ai lou mamalu.”—Salamo 26:8.

18 Pe tatou te fiafia e faatasitasi i nofoaga e tatou te aʻoaʻoina ai mea e faatatau iā Ieova? Ua avea Maota uma o le Malo ma latou polokalame faifai pea o faatonuga faaleagaga, ma nofoaga autū o le tapuaʻiga i vaipanoa eseese. E lē gata i lea, e faia foʻi a tatou tauaofiaga faaletausaga, fonotaga matagaluega ma aso faapitoa o fonotaga. E talanoaina ai “tulafono” a Ieova i sauniga na. Afai tatou te “naunau i ai” o le a tatou naunau foʻi e auai i sauniga ma uaʻi atu i ai. (Salamo 119:167) E matuā faafouina le auai ma uso talitonu o ē naunau i lo tatou lelei ma fesoasoani iā i tatou ia tumau i le tausia o se ala faamaoni!—Eperu 10:24, 25.

Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga

w06 7/15 28 ¶15

E Laveaʻi Ieova i Lē o Puapuagatia

15 Na pese le faisalamo o Tavita: “E ui lava ina tuua aʻu e loʻu tamā ma loʻu tinā, a e talia aʻu e Ieova.” (Salamo 27:10) Maʻeu se faamāfanafanaloto o le iloa, e sili mamao atu le alofa o Ieova na i lo le alofa o se matua faaletagata! Po o le ā lava le tigā o le teena, le faileagaina, po o le lafoaʻia e se matua, ae lē taitai ona faatusatusa atu lenā i le tele o le alofa mai o Ieova iā te oe. (Roma 8:38, 39) Manatua, o le Atua na te tosina maia i latou ua ia alofa i ai. (Ioane 3:16; 6:44) E tusa lava po o ā faiga o loo fai mai e tagata iā te oe, ae o loo alofa mai lou Tamā faalelagi iā te oe!

APERILA 15-21

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | SALAMO 29-31

O Aʻoaʻiga o se Faailoaga o le Alofa o le Atua

it-1 802 ¶3

Fofoga

E tele uiga o le faaupuga ʻnatia o fofoga,’ e fua i le tulaga o mea o loo tutupu. O le natia e Ieova le Atua o ona fofoga, e masani ona faailoa mai ai le lē toe mauaina e se tasi o le finagalo malie o Ieova po o lana fesoasoani. E ono tupu lenā tulaga ona o le lē usiusitaʻi o se tagata po o se vaega o tagata, e pei o le nuu o Isaraelu. (Iop 34:29; Sl 30:5-8; Isa 54:8; 59:2) O nisi taimi e faailoa mai ai e lē o finagalo Ieova e gaoioi pe tali mai, ona e leʻi oo i lana taimi atofaina. (Sl 13:1-3) Ina ua tatalo atu Tavita, “Ia natia ou fofoga mai i aʻu agasala,” na ia talosaga atu i le Atua ina ia faamagalo pe soloiesea ana mea sesē.—Sl 51:9, fpl; faatusatusa i le Sl 10:11.

w07 3/1 19 ¶1

E Fiafia e Faatalitali iā Ieova

E ono faatusaina le auala e aogā ai iā i tatou aʻoaʻiga a Ieova, i le auala e faasolosolo ai ona matua pe pula se fualaau ʻaina. Fai mai le Tusi Paia e uiga i aʻoaʻiga mai le Atua: “E fua mai ai le fua o le amiotonu e manuia ai ē ua aʻoaʻoina ai.” (Eperu 12:11) E manaʻomia se taimi e faatali ai seʻi pula lelei se fualaau ʻaina; e faapena foʻi ona manaʻomia se taimi ia suia ai o tatou uiga i le tali atu i toleniga ua saunia mai e Ieova. O se faaaʻoaʻoga, pe afai ua aveesea nisi o tatou faaeaga i totonu o le faapotopotoga ona o se amio sesē ua faia, o lo tatou faatalitali pea i le Atua o le a tatou lē lotovaivai ai ma fiu. Pe a tulaʻi mai na tulaga, e faamāfanafanaina i tatou i upu faagaeeina nei a Tavita: “O lona [le Atua] toʻasā ua se emo o le mata lea, a o lona alofa tunoa o le ola lava lea; e afe ane le tagi i le afiafi, a o le alaga fiafia i le taeao.” (Salamo 30:5) Pe afai tatou te ati aʻe se uiga faatalitali ma faatatauina fautuaga ua tatou maua mai le Afioga a le Atua ma lana faalapotopotoga, o le a iai le taimi tatou te ʻalalaga fiafia’ ai.

w21.10 6 ¶18

O le ā le Salamō Moni?

18 E faaalia e le tagata ua faateʻaina lona salamō moni i le auai e lē aunoa i sauniga, ma mulimuli i fautuaga a toeaina ina ia tatalo ma suʻesuʻe e lē aunoa le Tusi Paia. E maumauaʻi foʻi o ia e ʻalofia tulaga e ono faaosoosoina ai e toe faia le agasala. Pe a galue mamafa e toe faaleleia le la faiā ma Ieova, e mautinoa o le a faamagaloina atoatoa o ia e Ieova. O le a toe faaaʻe foʻi o ia e toeaina e toe avea ma se vaega o le faapotopotoga. Pe a feutagaʻi toeaina ma se tagata faimea sesē, e latou te iloiloina ma le faaeteete tulaga o mea na tutupu ma e latou te ʻalofia le faia o se faamasinoga lē alofa.

Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga

w06 5/15 19 ¶13

Manatu Tāua Mai le Vaega Muamua o le Tusi o Salamo

31:23—E faapefea ona matuā tauia lē amio faamaualuga? O le taui o loo taʻua i inei i le Salamo, o le faasalaga. O le tagata amiotonu o lē na te faia mea sesē e leʻi loto i ai, e tauia o ia e ala i se aʻoaʻiga mai iā Ieova. Talu ai o le tagata faamaualuga e lē liliu ese mai lona ala sesē, e matuā tauia ai o ia i se faasalaga ogaoga.—Faataoto 11:31; 1 Peteru 4:18.

APERILA 22-28

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | SALAMO 32-33

Aiseā e Ao ai Ona Taʻutino se Agasala Matuiā?

w93 3/15 9 ¶7

Le Alofa Mutimutivale o Ieova ua Laveaʻiina ai i Tatou Mai le Loto Mafatia

7 Afai e nofosala ona o le solia mamafa o le tulafono a le Atua, atonu ua faigata ai ia i tatou ona taʻutino a tatou agasala, e oo lava i le taʻu atu ia Ieova. O le ā e mafai ona tupu i na tulaga? I le Salamo 32, na ioe ai Tavita: “[Ina] ua ou faalologo [na i lo o le taʻutino o agasala] ona palagia ai lea o oʻu ivi i loʻu faataio i le aso atoa; auā sa mamafa lou aao [o le aao o Ieova] i luga ia te au i le ao atoa foi ma le po; ua liua lava loʻu malosi i le vevela o le tausaga vevela.” (Fuaiupu 3, 4) I le taumafai e nanā lana agasala ma faatoʻafilemuina ai se loto fuatiaifo ua agasala, na matuā mafatia ai le loto lē mautonu o Tavita. O le loto mafatia na faaitiitia ai lona malosi, o lea na pei ai o ia o se laau ua taia e se matagi vale, ma ua mate na i lo o le faasūsūina ma ola ai. O le mea moni, atonu sa ia tofo i ni āuga na faamaʻia ai lona mafaufau ma lona tino. I lea, sa mou ese ai lona olioli. Afai e maua so o se tasi o i tatou i se tulaga faapena, o le ā e ao ona tatou faia?

cl 262 ¶8

Se Atua e “Faamagalo Sala”

8 Na faapea mai Tavita ina ua salamō: “Ona ou faailoa atu ai lea iā te oe o laʻu agasala, na ou lē ufitia foʻi laʻu amiolētonu; . . . ona e aveesea ai lea o le leaga o laʻu agasala.” (Salamo 32:5) O le upu “aveesea” o loo faaliliuina i ai se upu Eperu o lona uiga autū lava o le “sii ese” pe “tauaveina.” O loo faaaogā i inei lea upu e faailoa mai ai le aveesea o le “sala, agasala, [po o] sesē.” O lona uiga, peiseaʻī ua sii i luga e Ieova agasala a Tavita ma tauave ese. E mautinoa o lenei mea na tuumāmāina ai lagona nofosala sa tauave e Tavita. (Salamo 32:3) E mafai foʻi ona tatou matuā mautinoa i le Atua, o lē na te tauave ese agasala a i latou o ē saʻili mo lana faamagaloga, e ala i le faatuatua i le taulaga togiola a Iesu.—Mataio 20:28.

w01 6/1 30 ¶1

Le Taʻutinoga e Iʻu ai i le Malosi Faaleagaga

Ina ua uma ona taʻutino e Tavita lana agasala, sa leʻi faaauau ai pea ona faavaivaia o ia i se faalogona leaga faapea ua leai sona aogā. O ana upu i salamo na ia tusia e faatatau i taʻutinoga, e faaalia ai se mapusaga na ia lagonaina ma lona maumauaʻi e auauna atu ma le faamaoni i le Atua. Mo se faaaʻoaʻoga, seʻi tagaʻi i le Salamo 32. I le fuaiupu 1, tatou te faitau ai: “Amuia le tagata ua faamagaloina lona solitulafono, ma ua ufitia lana agasala.” Po o le ā lava le matuiā o le agasala, ae mafai ona iai se iʻuga fiafia pe afai e faamaoni se tagata i lona salamō. O se tasi o auala e faaalia ai lenei faamaoni o lona talia lea o āuga uma e iʻu i ai ana gaoioiga, e pei ona sa faia e Tavita. (2 Samuelu 12:13) Sa ia leʻi taumafai e taʻutonuina o ia lava i luma o Ieova pe taumafai e tuuaʻia isi. Ua faapea mai le fuaiupu e 5: “Ona ou faailoa atu ai lea ia te oe o laʻu agasala, na ou le ufitia foi laʻu amioletonu; sa ou faapea, Ou te faaali atu ia Ieova oʻu solitulafono; ona e aveesea ai lea o le leaga o laʻu agasala.” O se taʻutinoga faamaoni e aumaia ai se mapusaga, ma lē toe ōia ai le lotofuatiaifo o le tagata ona o ana sesē i taimi ua teʻa.

Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga

w06 5/15 20 ¶1

Manatu Tāua Mai le Vaega Muamua o le Tusi o Salamo

33:6—O le ā “le agaga” po o le “mānava,” o le fofoga o Ieova? O le agaga o le malosi galue o le Atua, po o le agaga paia, lea na ia faaaogā i le faia o le lagi faitino. (Kenese 1:1, 2)

APERILA 29–​ME 5

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | SALAMO 34-35

“Vivii Atu iā Ieova i Taimi Uma”

w07 3/1 22 ¶11

Ia Tatou Vivii Faatasi i le Suafa o Ieova

11 “Ou te faafetai iā Ieova i aso uma lava; e lē aunoa ona viiga i loʻu gutu.” (Salamo 34:1) I le ola ai o se tasi ua maumausolo, sa ono tele mea e popole ai Tavita i le tausiga faaletino, ae e pei ona faaalia mai i upu nei, e leʻi avea ona popolega i aso taʻitasi ma mea na lafoaʻia ai lona faanaunauga e viia Ieova. O se faaaʻoaʻoga lelei tele mo i tatou pe a tatou fesagaʻi ma faigatā! Pe tatou te i le aʻoga, galuega, faatasitasi ma aumea Kerisiano, po o le auaunaga i le lautele, o lo tatou faanaunauga sili o le viia lea o Ieova. Manatunatu i le anoanoaʻi o māfuaaga o loo iā i tatou e faia ai faapea! O se faaaʻoaʻoga, o loo faaauau pea ona tatou maua le fiafia i mea ofoofogia o le foafoaga a Ieova o loo faasolosolo ona tatou iloaina. Seʻi tau ina manatu i mea ua ia faataunuuina e ala i le vaega i le lalolagi o lana faalapotopotoga! E ui i lo latou lē lelei atoatoa, ua faaaogāina e Ieova tagata faamaoni i ni tulaga mataʻina i o tatou taimi. O le ā se faatusatusaga o galuega a le Atua ma galuega a i latou o loo faatāuaina e le lalolagi? Pe e te lē ioe ea faatasi ma Tavita o lē na tusi foʻi e faapea: “[Ieova] e, e leai lava so le vao atua e tusa ma oe; e leai foʻi se galuega e tusa ma au galuega.”—Salamo 86:8.

w07 3/1 22 ¶13

Ia Tatou Vivii Faatasi i le Suafa o Ieova

13 “E mitamita loʻu agaga iā Ieova; e faalogologo i ai ē ua puapuagaina [“lotomaulalo,” NW], ona latou fiafia ai lea.” (Salamo 34:2) E lē o mitamita Tavita i inei ona o se mea ua mafai ona ia faia. O se faaaʻoaʻoga, e lē o mitamita e faatatau i le auala na ia faasesēina ai le tupu o Kata. Na iloa lelei e Tavita o Ieova na puipuia o ia a o iai i Kata, ma na mafai ona ia sao mai ona o le fesoasoani a Ieova. (Faataoto 21:1) E leʻi mitamita la Tavita iā te ia lava, ae na mitamita iā Ieova. Talu ai na faaneenee Tavita iā Ieova, na tosina ai tagata lotomaulalo iā Ieova. Sa faaauau foʻi ona faaneeneeina faapena e Iesu le suafa o Ieova, ma na tosina ai iā te Ia tagata lotomaulalo, o ē e aʻoaʻo gofie. I aso foʻi nei, o loo tosina ai tagata lotomaulalo mai atunuu uma i le faapotopotoga faavaomalo o Kerisiano faauuina, lea o lona Faaao po o le ulu o Iesu. (Kolose 1:18) Ua faagaeetia loto o nei tagata i lo latou faalogo o faamamaluina le suafa o le Atua e ana auauna lotomaulalo, ma pe a latou faalogo foʻi i le feʻau mai le Tusi Paia, lea ua fesoasoani le agaga o le Atua iā i latou ia malamalama ai.—Ioane 6:44; Galuega 16:14.

w07 3/1 23 ¶15

Ia Tatou Vivii Faatasi i le Suafa o Ieova

15 “Na ou saʻili atu iā Ieova, ona tali mai ai lea o ia iā te aʻu, ma na laveaʻiina aʻu ai mea uma na ou fefe ai.” (Salamo 34:4) E tāua tele iā Tavita le mea na tupu. O le pogai lea na ia faapea mai ai: “Na valaau atu lenei tagata ua tigāina, ona faafofoga mai ai lea o Ieova, ma na faaola iā te ia i ona puapuaga uma lava.” (Salamo 34:6) Pe a tatou faatasitasi ma aumea talitonu, tatou te maua ai avanoa e faamatala ai mea tutupu e ati aʻe ai i le auala na fesoasoani ai Ieova iā i tatou ia onosaia faigatā e tutupu mai. O le faia faapea e faamalosia ai le faatuatua o a tatou aumea talitonu, e pei lava ona faamalosia i faaupuga a Tavita le faatuatua o ē na lagolago iā te ia. Pe a fua atu i aumea a Tavita, e tusa o lea sa latou “vaavaai atu iā te ia [Ieova], ona faaolioliina lea o i latou; e lē mā foʻi o latou mata.” (Salamo 34:5) E ui lava sa latou fesolasolataʻi mai le tupu o Saulo, peitaʻi latou te leʻi mamā ai. Sa latou mautinoa o loo lagolago e Ieova Tavita, ma sa latou olioli ai. I se tulaga talitutusa, o loo taufai faamoemoe uma ē faatoʻā fiafia mai, ma ē ua leva ona avea ma Kerisiano moni i le lagolago a Ieova. Ona ua latou mātauina taʻitoʻatasi le fesoasoani a Ieova, o le a faaalia mai i lo latou fiafia lo latou naunautaʻiga ia tumau i le faamaoni.

Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga

w06 5/15 20 ¶2

Manatu Tāua Mai le Vaega Muamua o le Tusi o Salamo

35:19—O le ā le uiga o le talosaga a Tavita ia aua neʻi fegenoaʻi mata o ē ʻinoʻino iā te ia? O le fegenoaʻi po o le faaʻivi o se mata e faaalia ai le fiafia o fili o Tavita i le taulau manuia o a latou faufauga leaga iā te ia. Na talosaga la Tavita ina ia aua neʻi tupu lenā mea.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga