Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w88 12/1 itu. 10-15
  • “Aua le Atuatuvale o Outou Loto”

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • “Aua le Atuatuvale o Outou Loto”
  • Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • E Mafai Faapefea ona Tatou Foia Popolega?
  • Fautuaga na Tuuina mai e Iesu
  • Faatoga ia Ieova
  • Ua Tali mai Ieova
  • ‘Ia Faailoa o Outou Mana‘o i le Atua’
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2006
  • Le Auala e Mafai Ona e Faalatalata Atu ai i le Atua
    Le Poto e Taʻitaʻia ai i le Ola e Faavavau
  • Faapefea ona Tatalo ma Faafofogaina ai e le Atua
    O le Upu Moni e Taʻitaʻi ai i le Ola Faavavau
  • “Ia Mataala i le Faia o Tatalo”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2013
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
w88 12/1 itu. 10-15

“Aua le Atuatuvale o Outou Loto”

“Aua le atuatuvale o outou loto; ia outou faatuatua i le Atua, ia faatuatua mai foi ia te au.”—IOANE 14:1

1. Ai se ā sa matuā talafeagai lelei ai fetalaiga a Iesu i le Ioane 14:1 ma lea taimi?

O LE ASO 14 o Nisani i le tausaga e 33. T.A. Sa faapotopoto ai se vaega toaitiiti o tane ina ua goto le la i se potu pito i luga i Ierusalema. Sa tuuina atu ai e lo latou Taʻitaʻi ni fautuaga faamavae ma ni faalaeiauga. O se vaega o lana fetalaiga, na ia faapea atu: “Aua le atuatuvale o outou loto.” (Ioane 14:1) Sa matuā talafeagai lelei lava ana fetalaiga ma lea taimi, auā na leʻi umi lava a e oo mai loa mea faigata e gatete ai. O le po lava lena na puea ai o ia, faamasinoina, ma tuuina atu ai loa ina ia fasiotia.

2. Ai se ā na aupito sili ai ona tāua lena aso, ma o le ā na fesoasoani i le au soʻo?

2 Ua iai nei la se mafuaaga lelei e te vaai atu ai i lena aso, o le aso aupito sili ona tāua i tala faasolopito, ua aafia ai le lumanai atoa o le fanau a tagata. O le maliu faataulagaina o le Taʻitaʻi o Iesu, na faataunuuina ai le tele o valoaga anamua ma na saunia ai le faavae mo le ola e faavavau ia i latou e talitonu ia te ia. (Isaia 53:5-7; Ioane 3:16) Ae peitai, na faateia ma lē manino le au aposetolo ona o mea matautia na tutupu i lena po, ma na oo ai ina lē mautonu ma matataʻu mo sina taimi. Sa oo lava ina faafitia e Peteru Iesu. (Mataio 26:69-75) A e peitai, ina ua uma ona maua e le auaposetolo faamaoni le fesoasoani na folafolaina mai, le agaga paia, sa oo loa ina latou maumauai ma lē toe atuatuvale. (Ioane 14:16, 17) O lea, ina ua oo Peteru ma Ioane i ni teteega malolosi ma na tuu ai i laua i le fale puipui, sa la tatalo atu i le Atua mo le fesoasoani e tautala atu ai i lana afioga “ma le faamalosi.” Na taliina mai la laua tatalo.—Galuega 4:1-3, 29-31.

3. Ai se ā ua toatele ai tagata ua matuā faalavelavea i aso nei?

3 I aso nei, ua tatou ola ai i se lalolagi ua matuā sili ona atuatuvale. Ua matuā lata tele mai le iʻuga o lenei faiga o mea. (2 Timoteo 3:1-5) E faitau miliona ua aafia totino o latou olaga pe ua matuā faalavelaveina foi ona o se tulaga matuā paʻū maulalo ua oo iai olaga i aiga ma tulaga tau amio, o le faamataʻu mai o faamaʻi fou eseese ua faateleina, le pala gatete o faiga faapolotiki, leai o ni galuega, lē lava o meaʻai, o faiga tau faamataʻu, atoa ma le popole i le taua faaniukelea. E tele lava loto ua atuatuvale a ona o le mataʻu ua faateleina e uiga i le lumanai. E pei lava ona sa valoia mai e Iesu, e iai le “atuatuvale o nuu . . . e oti foi tagata i le matatau ma le faatalitali i mea e oo mai i le lalolagi.”—Luka 21:25, 26.

4. O ā tulaga ua mafai ona faapogaia ia le mafatia o Kerisiano i omiga?

4 E oo lava i Kerisiano e mafai ona matuā aafia ai i na tulaga faigata. Atonu foi o le a latou fesagaʻi ma ni omiga, ona o le taʻuleagaina i le lotu sese po o ni teteega mai aiga, tuaoi, tagata latou te fai galuega faatasi, aumea i aʻoga, ma faipule silisili faalemalo. (Mataio 24:9) O lea, e mafai faapefea la ona tatou toʻafilemu, ma leai se atuatuvale i nei taimi faigata? E mafai faapefea ona tatou tausia le filemu o le mafaufau pe a oo ina faigata tulaga o mea? E mafai faapefea ona tatou fesagaʻi ma le lumanai i se tulaga mautinoa? O le ā o le a fesoasoani ia i tatou e foia le popolega mamafa, lea ua oo ina taatele i so o se vaipanoa? Ua tatou iai nei i le vaitau na ofoina atu ai e Iesu lena fautuaga i le Ioane 14:1, o lea seʻi o tatou vaai totoʻa iai.

E Mafai Faapefea ona Tatou Foia Popolega?

5. O ā apoapoaiga faalaeiau ua aumaia e le Tusi Paia ia i tatou?

5 Ina ua uma ona tuuina atu o se faalaieauga alofa ‘⁠ina ia aua neʻi atuatuvale o latou loto,’ ona fetalai atu lea o Iesu i ona aposetolo: “Ia outou faatuatua i le Atua, ia faatuatua mai foi ia te au.” (Ioane 14:1) E tele foi ni apoapoaiga faapena ua aumaia ia i tatou e le Tusi Paia faagaeeina: “Ia e tuuina atu ia Ieova o mea e te popole vale ai; o ia lava na te tausia oe.” “Ia e tuuina atu lou ala ia Ieova, ma faatuatua ia te ia, ona faia lava lea e ia.” (Salamo 55:22; 37:5.) Na tuuina atu e Paulo lenei fautuaga tāua i tagata i Filipi: “Aua neʻi popole outou i se mea e tasi, a ia faailoa atu o outou manao i mea uma lava i le Atua, i le tatalo, ma le faatoga, atoa ma le faafetai. O le filemu mai le Atua, o loo silisili lava i mea uma e manatu iai, e leoleoina ai o outou loto atoa ma o outou mafaufau.”—Filipi 4:6, 7, NW.

6, 7. (a) O le ā le tasi o auala e faaitiitia ai omiga? (e) E mafai faapefea ona tatou atiina aʻe se noataga vavalalata ma Ieova?

6 O popolega po o le manatu mamafa e mafua ona o faafitauli ma tiute tauave mamafa, e mafai ona aafia ai lo tatou soifua malōlōina ma lo tatou agaga i nisi taimi. A e peitai, ua faapea mai se tagata tomia i le faafomaʻi i le tusi, Donʻt Panic: “Afai e mafai e tagata ona talanoa o latou faafitauli ma se tasi latou te faaaloalo iai . . . e masani lava ona matuā faaitiitia ai le tulaga o omiga.” Afai e moni lena e tusa ai ma ni felafolafoaiga ma se tasi tagata, maeu la le tele o le fesoasoani o le a maua pe a taʻu atu i le Atua. Auā o ai se isi e tatau ona tatou matuā faaaloalo atu iai na i loo o Ieova?

7 O le pogai lena e matuā sili ai ona tāua mo Kerisiano ona ia se faiā totino vavalalata ma ia i aso nei. Ua iloa lelei lava lenei mea e auauna taʻumatuaina a Ieova, o lea latou te faaeteete ai lava e alofia ituaiga o aumea ma tagata o le lalolagi po o iutaiga o mea e faamaumau ai le taimi na e mafai ona faavaivaia ai lena faiā. (1 Korinito 15:33) Latou te talisapaia foi le tāua o le faailoa atu ia Ieova i le tatalo, e lē ona o le faatasi pe faalua i le aso, ae fai pea lava pea. E manaomia faapitoa lava e talavou Kerisiano ma ē fou ona atiina aʻe lenei noataga vavalalata ma Ieova, e ala lea i le suʻesuʻe e lē aunoa ma manatunatu loloto i lana Afioaga, e ala foi i faatasitasiga faa-Kerisiano ma le auaunaga. Ua uunaʻia i tatou: “Faalatalata atu i le Atua, ona faalatalata mai lea o ia ia te outou.”—Iakopo 4:8.

Fautuaga na Tuuina mai e Iesu

8, 9 O le ā le fautuaga mautinoa e uiga i faafitauli tau tamaoaiga e mafai ona tatou faatatauina?

8 I le tele o atunuu, o mafatiaga tau tamaoaiga ma le leai o ni galuega o mafuaaga matuiā na o popolega. Na tuuina mai e Iesu se fautuaga mautinoa e uiga nei popolega: “Aua neʻi outou popole i o outou ola (solu, NW) i mea tou te aai ai, ma mea tou te inu ai, po o outou tino, i mea tou te oofu ai. E le sili ea le ola i le mea e ʻai, ma le tino i le ofu?” (Mataio 6:25) Ioe, o le solu ma le tino, po o le tagata atoa, e aupito sili atu ona tāua na i lo o meaʻai ma ofu. E mafai ona mautinoa e auauna a le Atua faapea, o le a ia fesoasoani ia te i latou e maua mea autū latou te manaomia. Na tuuina mai e Iesu lenei faaaʻoaʻoga; “Ia outou vaavaai i manu felelei; latou te le lulu saito, pe selesele, pe faaputu i fale saito, a e fagaina i latou e lo outou Tamā o i le lagi. E le sili ea lo outou lelei i lo latou?” (Mataio 6:26) E lē o se mea tatau le manatu faapea, o le a saunia e le Atua ni mea mo mea faiola e fai fulu, a e faatalale i ana auauna faaletagata, o ē e aupito sili ona tāua ia te ia ma o i latou ia na maliu ai Keriso.

9 Ona toe faamalosia foi lea e Iesu lenei mea i lona faasino atu i lili o le vao e lē galulue pe milo, a e peitai o “Solomona ma lona matagofie tele na le ofu o ia pei o le tasi o na mea.” Sa matauina le pulega a le Tupu o Solomona ona o lona matagofie. O lea sa fesili faamafanafana mai ai Iesu e faapea: “E le sili ea ona faaofuina o outou (e le Atua)?”—Mataio 6:28-32; Pese a Solomona 3:9, 10.

10. (a) O ai na fai atu agaʻi iai fetalaiga faamafanafana a Iesu? (e) O le ā le apoapoaiga na ia tuuina mai e uiga i le lumanai?

10 A e peitai, ua faaauau ona faaalia mai e Iesu lenei mea faapea e mo na o i latou o ē “muai saili le malo o le Atua ma lana amiotonu.” I le lalolagi aoao, ua talisapaia ai e na Kerisiano moni po o le ā moni le Malo o le Atua, ma tuu faamuamua ai i o latou olaga. Ua faatatauina ia i latou le apoapoaiga a Iesu: “Aua tou te popole i le aso a taeao, auā e popole le aso a taeao i ana lava mea. E tatau i le aso lona lava leaga.” (Mataio 6:33, 34) I se isi faaupuga, ia taulima tau o faafitauli ua mapuna aʻe i le taimi lea, a e aua le soona popole fua i le lumanai.

11, 12. Ua faapefea ona lagona e nisi Kerisiano na fesoasoani mai Ieova ia i latou i le taliina o a latou tatalo?

11 E ui i lea, ua toatele lava tagata ua mafuli e popole e uiga i le lumanai, a e maise lava pe a iai ni mea ua sese. A e peitai, e mafai lava ma e tatau foi i Kerisiano ona liliu atu ia Ieova ma le faatuatua. Seʻi manatunatu i le tulaga o Elenoa. Sa tigaina lava le maʻi o lana tane, ma e atoa le tausaga e lē o mafai ona toe fai galuega, Sa iai sana fanau iti e toalua ma se tamā matua e tausi, o lea sa lē mafai ai ona fai sana galuega sauatoa. Sa latou ole atu ia Ieova mo se fesoasoani. I se tasi taeao, ina ua faatoā uma lava ona latou faia faapea, na latou maua ia se teutusi i lalo ifo o lo latou faitotoa. Sa iai se tupe tele lava—na lava lelei mo i latou e ola ai seia oo ina toe malosi lana tane ma mafai ona fai galuega. Sa latou matuā lagona le loto faafetai ona o lenei fesoasoani talafeagai. E leai se faavae faale-Tusi Paia e fatalitalia ai faapea o le a tupu se mea faapea i Kerisiano uma e iai se manaomia, a e e mafai lava ona tatou mautinoa, o le faafofoga mai Ieova i a tatou alaga, ma e ia te ia foi le tomai e fesoasoani ai ia te i tatou i auala eseese.

12 O se fafine Kerisiano ua oti lana tane i Aferika i saute, sa tatau ona ia sailia se galuega ina ia tausia ai lana fanau iti e toalua. A e sa malosi lava lona faanaunauga e fia galue mo na o se ʻafa aso ina ia mafai ai ona maua se taimi e faaalu ma i laua. Ina ua ia maua se galuega, sa toe faamalosia loa o ia e faamavae ina ua filifili lona pule e manao i se failautusi e galue sauatoa. Ina ua toe alu ese foi ma le galuega, na tatalo faatauanau atu ai lenei tuafafine ia Ieova mo se fesoasoani. I le tolu vaiaso mulimuli ane, a e toe talosaga atu lona pule muamua ina ia toe foi mai e galue mo na o le ʻafa aso. Maeu se fiafia sa ia te ia! Sa ia lagona na tali mai Ieova i ana tatalo.

Faatoga ia Ieova

13. (a) O le ā le uiga o le “faatoga”? (e) O ā faaaʻoaʻoga faale-Tusi Paia o ni faatoga?

13 Matau faamolemole, ina ua uma ona lapatai atu Paulo ina ia “Aua neʻi popole outou i se mea e tasi” ona ia faaopoopo mai lea, “a ia faailoa atu o outou manaʻo i mea uma lava i le Atua, i le tatalo, ma le faatoga, atoa ma le faafetai.” (Filipi 4:6) Ai se ā ua taʻua ai le “faatoga”? O le uiga o le upu, o le “ole atu ma le naunautaʻi,” po o le ‘tatalo faatauanau.’ E aofia ai le ole ma le naunatuai i le Atua, e pei ona faia i taimi o omiga mamafa po o tulaga matautia. Ina o taofia o ia i le fale puipui, sa talosaga atu Paulo i uso Kerisiano ina ia faatoga mo ia, ina ia mafai ai ona ia talaʻi atu ma le lē fefe le “tala lelei . . . ua noanoatia ai o ia e fai ma sāvali.” (Efeso 6:18-20, NW) O le taʻitaʻiau Roma foi o Konelio sa “tatalo (faatoga, NW) i le Atua e le aunoa.” Maeu se fiafia atonu sa ia te ia ina ua fai atu le agelu: “Ua o ae au tatalo ma au mea alofa o fai ma faamanatuga i luma o le Atua”! Maeu foi se faaeaga mo ia i le avea o se tasi o uluai tagata o Nuu ese, na faauuina e le agaga paia.!—Galuega 10:1-4, 24, 44-48.

14. E mafai faapefea ona tatou iloa pe o le ole atu ma le faatauanau ia Ieova e na o le faatasi ona faia?

14 E aogā le matau faapea, o lena ole atu ma le faaatauanau ia Ieova e masani lava e lē na o le faatasi ona faia. Na aʻoaʻo e Iesu i lana Lauga taʻutaʻua i luga o le Mauga: “Ia outou ole atu pea, ona foaiina mai ai lea ia te outou; ia outou saili atu pea, ona toina ai lea ia te outou.” (Mataio 7:7, NW) E tele lava faaliliuga o le Tusi Paia o loo taʻua ai lenei fuaitau: “Ole . . . saili . . . tuʻituʻi.” A e peitai, ua faailoa mai e le uluai faa-Eleni le manatu faapea o se gaoioiga faifai pea.a

15. (a) Ai se ā na mata faanoanoa ai Neemia a o tautūina le uaina a le Tupu o Aretaseta? (e) Na faapefea ona faia e Neemia e sili atu i le na ona ofoina atu o se tatalo pupuu?

15 A o auauna Neemia o se tautū uaina a le tupu Peresia o Aretaseta, na fesili atu iai letupu pe ai se ā ua mata faanoanoa ai. Na tali atu Neemia, talu ai ona ua mautala ua faatafunaina le aai o Ierusalema. Ona fesili atu lea o le tupu: “Se a ea le mea e te manao ai?” Sa vave lava ona tatalo atu Neemia ia Ieova mo se fessoasoani e mautinoa lava sa puupuu ma lē leoa. Ona ia talosaga atu lea mo se faatagana e toe foi atu ai o ia i Ierusalema, e toe fausia le aai o lona nuu pele. Na talia lana talosaga. (Neemia 2:1-6) A e peitai, a o leʻi faia lena talanoaga sili ona tāua, a e sa faaaluina e Neemia aso e tele e faatauanau ma faatoga atu ai ia Ieova mo se fesoasoani. (Neemia 1:4-11) O e iloa la le lesona lea e i lenei faamatalaga mo oe?

Ua Tali mai Ieova

16. (a) O le ā le faaeaga faapitoa na olioli ai Aperaamo? (e) O ā fesoasoani malolosi o ia i tatou e mafai ona aafia ai i tali o a tatou tatalo?

16 I nisi taimi, sa olioli ai Aperaamo i le faaeaga e fesootai ai ma Ieova e ala i agelu. (Kenese 22:11-18; 18:1-33) E ui lava ua lē o toe tupu lena mea i aso nei, a e ua faamanuiaina i tatou i fesoasoani malolosi na sa lē maua e Aperaamo. O le tasi o le Tusi Paia atoa—o se puna sili ona malosi e lē gata mai o taʻiala ma faamafanafanaga. (Salamo 119:105; Roma 15:4) E masani pea lava, e mafai ona aumaia e le Tusi Paia ia i tatou taʻiala po o faalaeiauga tatou te manaomia, ua fesoaosani ai Ieova ia i tatou ina ia manatua fuaiupu manaomia. O se faasino upu o le Tusi Paia, po o se tasi o le tele o lomiga faale-Tusi Paia ua saunia e Ieova e ala i lana faalapotopotoga, ua saunia e Ieova e ala i lana faalapotopotoga, ua mafai ai ona aumai soo ia i tatou le tali. O se faasino tusi mo nei lomiga ua mafai ona auiliiliina ai faamatalaga, o se tasi lena o fesoasoani tāua e sailia ai faamatalaga manaomia.

17. O ā nisi auala e mafai ai e Ieova ona taliina a tatou tatalo, ma e mafai faapefea ona fesoasoani ni Kerisiano agalelei ma tiga alofa?

17 Afai ua faalavelaveina i tatou ona o se faafitauli po o se faalogona faanoanoa pe ua loto vaivai, e mafai ona taliina mai foi a tatou tatalo i nisi auala. Mo se faaaʻoaʻoga, o se lauga faale-Tusi Paia i le faapotopotoga po o se tauaofiaga a Molimau a Ieova atonu o loo iai le “vailaau” tonu lava lea o loo tatou manaomia. O isi taimi, o le talanoa atu foi i se isi Kerisiano o le a maua ai le mea o tatou manaomia. E tele taimi e mafai ona ofo atu ai e toeaina i le faapotpotoga faalaeauiga po o fautuaga. Pe tau lava foi ina sasaa atu o tatou loto i se Kerisiano taʻumatuaina, e agaleleli ma agaalofa o sē faalogologo lelei, e masnai pea ona taotu mau ai ni faalogona lelei. O le tulaga lena e oo iai a e maise lava pe afai e fesoasoani lenei uo ia i tatou e mafaufau loloto i manatu o le Tusi Paia. O lena fetufaaiga e mafai ona aveese ai se avega mamafa mai o tatou loto ma mafaufau.—Faataoto 12:25; 1 Tesalonia 5:14.

18. O le ā le gaoioiga faapitoa e mafai mafai ona fesosaosani i Kerisiano ina ia foia vaitaimi o le loto vaivai, ma na faapefea ona fesoasoani lenei mea i se paeonia talavou?

18 E eseese lava ituaiga o loto vaivai po o loto mafatia ua taatele i nei “taimi faigata e faigata ona faafeagai ai.” (2 Timoteo 3:1, NW) Ua oo ina loto vaivai ma faanoanoa tagata ona o mafuaaga eseese. Atonu e mafai ona tupu lenei mea i Kerisiano foi latou, ma e mafai ona avea o se mea aupito sili ona lē fiafia. E ui i lea, e toeatele nisi ua latou iloa faapea, ua matuā fesoasoani tele le talaʻiina o le tala lelei ia i latou, e sola ese ai mai lea tauiviga lē tuma uma le loto vaivai.b Na e faia ea se taumafaiga faapena? Pe a oo atu loa se lagona loto vaivai, taumafai e auai i so o se ituaiga lava o auaunaga o le Malo. O le talanoa atu i isi e uiga i le Malo o le Atua o le a fesoasoani soo ia te oe e suia uiga o ou mafaufauga mai le lē mautonu i le mautonu. O le talanoa e uiga ia Ieova ma le faaaogāina o lana Afioga e mafai ona avatu ai ia te oe le olioli—o se fua o lona agaga—ma suia ai ou lagona. (Kalatia 5:22) Sa iloa foi e se tasi paeonia talavou, o le pisi i le galuega o le Malo na ia iloa ai faapea, pe a “faatusatusa atu i faafitauli o isi, sa aupito itiiti atu ma sa leʻi tumau (ona) faafitauli.”

19. Na faapefea ona foia e se Kerisiano e lea ga lona soifua malōlōina ni manatu lē mautonu?

19 I nisi taimi, o le tulaga maulalo o le soifua malōlōina, atonu ua faaopoopo mai ona o popolega po o faafitauli, e mafai oan taʻitaʻiina atu ai i se uiga loto vaivai. O lenei mea e mafai ona faapogaia ai se tasi e ala i po ma le manatu popole, e pei ona tupu i isi taimi i se Kerisiano faamatuā tagata, o lē e lē lelei lona soifua malōlōina. A e peitai, na ia iloa o le tatalo ma m le loto ato sa matuā ave ma fesoasoani moni. Po o le ā lava se taimi e ala ai ma lagona se faalogona loto vaivai, na te tatalo malie atu lava ia Ieova. Sa leʻi pine lava a e ia maua ai se faalogona lelei. Sa ia iloa ai foi le pei o se vai malū le toe autalu o fuaitau faamafanafana ua manatua mai le Tusi Paia, e pei o le Salamo 23. I taimi uma, o le gaoioiga a le agaga o Ieova e tali mai ai i tatalo pe ala foi i lana Afioga, o le a fesoasoani e suia ai le tulaga loto vaivai o le mafaufau i se tulaga loto vaivai o le mafaufau i se tulaga fiafia. Mulimuli ane, sa mafai ona manatunatu le tamaloa e uiga i ona faafitauli i se tulaga paleni ma le toʻafilemu, i le iloaina pe faapefea ona foia po o le mauaina o se lagona malosi e tauaveina ai faafitauli.

20. Ai se ā atonu e foliga mai ai nisi taimi ua tuai ona talia mai tatalo?

20 O se faaaʻoaʻoga lenei o le pe mafai faapefea ona aumai e tatalo se tali. A e peitai, o nisi taimi e foliga mai e tuai ona maua se vaifofo. Ai se ā? Atonu o le tali e tatau ona faatali mo le taimi atofa a le Atua. E foliga mai i nisi o tulaga, e faataga ai e le Atua ē o ole atu ia te ia ina ia faataʻitaʻia le loloto o lo latou manatunatuga mamafa, le malosi o lo latou faanaunauga, ma le faamaoni o lo latou tuutoina atu. Sa iai se mea faapena na tupu i se tasi o le au faisalamo!—Salamo 88:13, 14; faatusatusa le 2 Korinito 12:7-10.

21. Ai se ā ua avea ai o se faaeaga sili le avea o se tasi o Molimau a Ieova i aso nei, ma e mafai faapefea ona tatou faalaia le talisapaia?

21 E ui i lea o le fesootai atu i le Atua e Ona le Malosi Uma Lava i le tatalo o se mea lea e faamalosia ai le faatuatua, lea e mafai ona siitia aʻe ai i tatou mai le faavaivai a ia oo atu ai i se tulaga mautinoa. Maeu se faamafanafana loto i le iloa na te faafofoga ma tali mai! E pei ona sa tusi atu Paulo i le faapotopotoga i Filipi, e tatau ona tatou ofo atu a tatou tatalo ma faatoga, “atoa ma le faafetai.” (Filipi 4:6) Ioe, e tatau ona tatala atu pea i aso taitasi o tatou loto i le loto faafetai ia Ieova ma ia tatou “faafetai i mea uma lava.” (1 Tesalonia 5:18) O le a mafai ona saosoalaumea lenei mea i le faia o se noataga mafana e vavalalata, ma o le a aumaia ai foi ia i tatou le filemu. Ua faaalia e le mataupu o loo sosoo mai le tāua o lenei mea mo auauna a Ieova i nei taimi matautia ua tumu i faalavelave.

[Faaopoopoga i lalo]

a I le ioe i le saʻo o le faaliliuga a l̃e New World Translation of the Holy Scriptures, ua faaliliuina ai e Charlesa B. Williams le fuaiupu: “Ia ole atu pea . . . ia saili atu pea . . . ia tuʻituʻi atu pea, ona toina mai le o le faitotoa ia te outou.”—The New Testament: A Translation in the Language of the People.

b O se uiga o le faanoanoa lē tumau e ese lava mai le uiga matautia e faaauau pea o le loto vaivai, lea e sili atu ona matuia ma lavelave tau faalogona po o tulaga tau i mafaufau. Tagai i le Awake! o Oketopa 22, 1987, itulau e 3-16.

O le a Faapefea ona E tali?

◻ O ā tulaga atonu e faapogaia ia ona faalavelaveina Kerisiano?

◻ O le ā e mafai ona fesoasoani iai tatou e foia popolega?

◻ Ai se ā e mafai ai ona mautinoa e Kerisiano faapea, o le a fesoasoani le Atua ia i latou i mea autū latou te manaomia?

◻ O le ā le uiga o le “faatoga” ma ua faapefea ona faataʻitaʻia e faaaʻoaʻoga i aso ua mavae pe ua faapefea ona tali mai Ieova?

◻ I ā auala eseese atonu e tali mai ai Ieova i a tatou tatalo?

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2025)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga