Fautua Tomai—O Faamanuiaga i o Latou Uso
“Ou te toe faafoi atu ou faamasino e pei o anamua, ma ou faipule [fautua] e pei o le amataga.”—ISAIA 1:26.
1, 2. (a) Ua faapefea ona faaalia mai i le Faataoto 12:15 ma le Fat 19:20 le tāua o fautuaga? (e) O le ā e muamua lava ona manaomia pe afai tatou te talia fautuaga, ma o le ā se mea na tupu e faataʻitaʻia ai lenei mea?
O TERI o le afafine o ni matua Kerisiano. I le aʻoga sa i ai sana uō talavou e “i ai foʻi le upu moni.” Peitaʻi, sa matauina e Teri faapea, i le agaʻi atu i le faaiʻuga o le aʻoga maulalo ua faaleaasa lana uō e faatatau i lona faatuatuaga e pei o muamua. A o la agaʻigaʻi faatasi atu i luma i le aʻoga maualuga, sa amata ona lē auai pea lana uō i sauniga faa-Kerisiano ma sa amata ona vaavaai masei le Sosaiete o le Olomatamata ma le faapotopotoga. Peitaʻi, sa tatalo faatauanau Teri e faatatau i lana uō, ma fautuaina pea ia te ia e taumafai ia tumau ona faamalosi o se Kerisiano. Sa leʻi pine, a e tauia taumafaiga a Teri. E oʻo i le vasega sefulu, a e ua amata ona auai e lē aunoa lana uō i sauniga ma mulimuli ane ua papatisoina. Maeu se faamanuiaga mo ia! Ma maeu se taui mo lana uō talavou faamaoni o Teri!
2 I le vaaiga o lenei mea na tupu, e mafai ea e se tasi ona alofia le manaoga mo Kerisiano e faufautua ma le alofa le tasi i le isi mai lea taimi i lea taimi? Ua faalaeiauina i tatou e le Tusi Paia: “Ia e faalogo i le faatonu [fautua] mai, ma e talia le aʻoaʻo atu; ina ia e poto ai pe a oo ai ou tausaga amuli.” (Faataoto 19:20; 12:15) Sa mulimuli le uō a Teri lena alofa, le maumauai, ma le loto tele e ofoina atu ai pea lana fesoasoani i le faagasologa o tausaga? Ioe, mo soo se tasi o i tatou “e faalogo i le faatonu [fautua] mai,” e tatau ona i ai se fautua. O ai o ia?
Fautuaga—E Ai?
3. O ai i latou ua saunia e Ieova e tuuina mai fautuaga i taimi tatau i le faapotopotoga Kerisiano?
3 Sa folafola mai e Ieova le Atua o le a na ia aumaia fautua mo ona tagata i o tatou aso. Sa ia fetalai: “Ou te toe faafoi . . . faipule [fautua] e pei o le amataga.” (Isaia 1:26) Ua faataunuuina muamua lava lenei folafolaga i toeaina tofia i le faapotopotoga Kerisiano. O fautuaga o se ituaiga o aʻoaʻogga, ma toeaina ua faapea ona “mafai ona aʻoaʻo atu.” (1 Timoteo 3:2) Atonu pe sa taulaʻi le manatu o le aposetolo o Paulo i le au toeaina ina o ia faapea mai: “Afai e maua se tagata i se tasi agasala [a o leʻi iloa e ia] a o outou [ua taʻuagavaaina] o i la le Agaga, ia outou faafoi mai i le ua faapeaina ma le loto o le agamalu.” (Kalatia 6:1, N.W.) A e pe na o le au toeaina e mafai ona fautua atu?
4, 5. (a) O ā ni faaaʻoaʻoga faale-Tusi Paia e faaalia ai faapea e lē na o toeaina e mafai ona avatua fautuaga? (e) O ā ni tulaga patino faaonaponei e ono ofoina atu ai e isi Kerisiano i lo na o toeaina fautuaga?
4 E leai. O Teri e lē o se toeaina, a e peitaʻi o lana fautuaga na aumaia na ni iʻuga lelei mulimuli. Manatua foʻi, i le taʻitaʻiau Suria o Naʻamanu. Sa gaoioi o ia e tusa ma faamatalaga lelei na mapuna mai i se tiene Isaraelu atoa ma le fautuaga a auauna. Sa laveaiina foʻi Tavita mai le faia o e faamaasaʻa toto ona o fautuaga talafeagai a Apikaila le avā a Napalu. Ma o se taulealea talavou o Eliu na ia avatua ni faufautua poto ia Iopu ma ana “uo” e toatolu.—1 Samuelu 25:23-35; 2 Tupu 5:1-4,13, 14; Iopu 32:1-6.
5 E faapena foʻi aso nei, o le faufautua e lē o se aiā e na o le au toeaina. E fautua e lē aunoa e matua a latou fanau. O talavou foʻi e pei o Teri e masani lava ona manuia i le fautuaina o a latou tupulaga. Ma ua faalaeiauina patino e le Tusi Paia tuafafine matutua ina ia “fai ma aʻoaʻo i mea lelei,” a e maise lava i fafine muli i le faapotopotoga. (Tito 2:3-5) O le mea moni, i sona uiga lautele ua ia i tatou uma le avega tauave e fesoasoani atua i le tasi i le isi i lenei auala. Sa faapea mai le aposetolo o Paulo: “Ia outou feapoapoai ai, ma ia femafanafanaai, faapei ona outou faia lava.”—1 Tesalonia 5:11.
O Le Sini o Fautuaga Faa-Kerisiano
6.O ā nisi o sini o fautuaga faa-Kerisiano?
6 O ā nisi o sini o fautuaga faa-Kerisiano? O nei mea ina ia fesoaosani ai i se tasi ia agaʻigaʻi i luma ma faaauau pea i le auala saʻo, ina ia foia faafitauli, ina ia manumalo i faigata, ma atonu ina ia faasaʻo ai le ala sese. Sa faasino atu e Paulo i nisi o ituaiga o fautuaga ina o ia uunaia Timoteo ia “faatonu atu, ia e aoai atu, ia e apoapoai atu ma le onosai uma atoa ma le aʻoaʻo atu.” (2 Timoteo 4:1, 2) O le mea moni o se tomai le fautuaina o se tasi i se auala e mafai ai ona ia malamalama e aunoa ma le tigā ai.
7, 8.(a) O ā o tulaga e faatalitalia ai fautuaga i totonu o le faapotopotoga Kerisiano? (e) O ā tulaga atonu e leʻi faatalitalia ai e se Kerisiano se fautuaga a e manaomia ona faia?
7 O afea e tatau ona ofoina atu ai fautuaga? E i ai avanoa e fautuaina ai pea e matua a latou fanau, ma ua faatalitalia e fanau leai le itiiti pe tele foʻi. (Faataoto 6:20; Efeso 6:4) I le faapotopotoga, e faatalitalia e le tagata aʻoga se fautuaga pea a maea ona faia se lauga i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate. Ma o se tagata talaʻi fou o le Malo na te faatalitalia le fesaosoani ma ni lapataiga a o ia agaʻigaʻi atu i le taʻumatuaina i le avea ma faifeau Kerisiano. (1 Timoteo 4:15) I nisi taimi o ē e sailia se fesoasoani ma fautuaga o le a o atu i au toeaina po o nisi foʻi i le faapotopotoga.
8 O nisi o taimi, e tatau ai ona ofoina atu le fautuaga i nisi latou te lē o faatalitalia pe lē mananao foʻi i ai. Atonu ua mou atu le maelega o se tasi i le auaunaga a Ieova, ma ‘tafea ese’ e pei o le uō a Teri. (Eperu 2:1) Atonu ua i ai se eseesega totino matuiā i le va o se tasi ma le isi i le faapotopotoga. (Filipi 4:2) Atonu foʻi ua manaomia e se tasi se fesoasoani i le mataupu e uiga i teuga ma laei onomea, po o le filifilia o aumea po o musika.—1 Korinito 15:33; 1 Timoteo 2:9.
9, 10. (a) Ai se ā atonu e manaomia ai le loto tele i le avatua o fuatuaga? (e) Peitaʻi, ai se ā e ao ai i se Kerisiano ona avatu fautuaga pe a manaomia?
9 Ina ua ofoina atu e le perofeta o Hanani fautuaga i le Tupu o Asa o Iuta, sa matuā teena e Asa lenei mea ma ua “tuu atu ia te ia i le fale puipui.”! (2 Nofoaiga a Tupu 16:7-10) Sa manaomia le loto tele o se tasi i na aso e fautuaina se tupu. E manaomia foʻi ona loto tele le fautua e avatua fautuaga i aso nei, talu ai atonu i le amataga o le a faapogaia ai se tetee. O se Kerisiano tomai sa taofia lona avatua o se fautuaga manaomia i se aumea talavou. O le pogai? Sa ia faamatala: “O i maua o ni uō mamae i le taimi nei, ma ou te manao ia tumau ai faapena.!” O le mea moni, o le faatalatū i le avatua o le fesoaosaoni pe a manaomia e le o se failoaga lena o se uō lelei.—Faataoto 27:6; faatusatusa le Iakopo 4:17.
10 O le mea moni, ua failoa mai i mea ua tutupu faapea afai e tomai i le fautua, e masani lava ona faaitiitia ai faalogona leaga, ma e masani ona taulau ai le sini o le fautuaga. O le ā e manaomia ia avea ai o se fautua tomai? Mo le tali, seʻi o tatou manatunatu i ni faaaʻoaʻoga se lua, o le tasi e lelei, a o le isi e leaga.
Paulo—O Se Fautua Tomai
11. Ai se ā na talia ai e le toatele o tagata Korinito fautuaga a Paulo e ui lava ina sa masani ona malosi lana tautala?
11 Sa i le aposetolo o Paulo ni avanoa e tele e ofoina atu ai fautuaga, ma i nisi taimi sa malolosi tele ni mea na ia fai atu ai. (1 Korinito 1:10-13; 3:1-4; Kalatia 1:6; 3:1) Ui i lea, sa uigā ana fautuga auā o i latou na ia faatatauina i ai sa iloa e alofa Paulo ia i latou. E pei ona ia taʻu atu i tagata Korinito: “Auā o le puapuaga tele atoa ma le atuatuvale o le loto na ou tusi atu ai ia te outou ma loimata e tele; e lei na ia faatigaina outou, a ia otou iloa ia loʻu alofa ua matuā tele ia te outou.” (2 Korinito 2:4) Sa talia e le toatele o tagata Korinito fautuaga a Paulo auā na latou iloa e leʻi tuuina atu ma ni uiga manatu faapito, talu ai o le “alofa, e . . . le sailia e ia ana lava mea.” I le ma lea, sa latou mautinoa na ia leʻi tautala atu ona o sona lava maitaita auā o le “alofa . . . e le faaitaitagofie, e le tuuina atu i nisi le leaga.”—1 Korinito 13:4,5.
12. O le ā le uiga o le a faafaigofie ai mo se fautua Kerisiano ona maua taunuuga lelei? Faataʻitaʻi.
12 I aso nei foʻi, e faigofie lava ona talia e oʻo i fautuaga malolosi pe afai tatou te iloa faapea o lē o fautuaina i tatou e alofa ia i tatou, e le tautala ona o sona maitaita, ma le leai ni uiga manatu faapito. Mo se faaaʻoaʻoga, afai e pau lava le taimi e talanoa ai se toeaina i talavou i le faapotopotoga pe a ia faitioina i latou, o le a faigofie lava ona lagona e ē iti ua vaʻavaai masei. A e ā pe a lelei le faiā a le toeaina ma talavou? E ā pe a o mai i latou i le auaunaga i le fanua, e ono faafeiloaia i le Maota o le Malo, ma faalaeiau ia i latou e talanoa atu ia te ia i o latou faafitauli, faamoemoega, ma ni faaletonu, atonu po o le valaaulia foʻi o i latou (pe a malilie i ai matua) i lona aiga mai lea taimi i lea taimi? I lea, pe a oʻo la ina ia avatu ia i latou fautuaga, o le a faigofie la i talavou ona taliaina, i lo latou iloa e sau mai se uō.
Agamalu ma le Loto Maulalo
13. (a) O le ā moni lava e ao i se fautuaga faa-Kerisiano ona faavae ai? (e) Ai se ā e tāua ai i se fautua ona atiina aʻe lenei uiga?
13 Sa i ai foʻi se isi mafuaaga na ala ai ona manuia fautuaga a Paulo. Sa ia faalagolago i le poto faale-Atua, a e lē o ona lava manatu. E pei ona ia faamanatu atu i le fautua o Timoteo: “O Tusi Paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia, e aoga foi ia e aʻoaʻo ai e aoai ai, e faatonu ai, e faapoto ai foi i le amiotonu.” (2 Timoteo 3:16; faatusatusa le 1 Korinito 2:1, 2.) O fautua Kerisiano i aso nei e faapena foʻi ona faavae mea o latou tautala ai mai le Tusi Paia. E moni lava faapea, i le aiga, e lē siina mai e matua ni mau mai le Tusi Paia i taimi uma latou te avatu ai fautuaga ia latou fanau. E ui i lea, pe o faamamafaina e matua le usiusitai, le tulaga mamā, manatu i isi, tausia o le taimi, po o se isi lava mea, e tatau lava ona i ai pea se vaega faale-Tusi Paia o mea o latou tautala atu ai. (Efeso 6:1; 2 Korinito 7:1; Mataio 7:12; Failauga 3:1-8)E tatau ona tatou faaeteete mai le taumafai e faaofi atu o tatou faalogona ma a tatou vaaiga i isi i totonu o le faapotopotoga. Ma e tatau i le au toeaina ona alofia le loloʻu o mau ina ia foliga mai e lagolagoina ai se manatu o mamafa i o latou mafaufau. (Faatusatusa le Mataio 4:5, 6) E tatau lava ona i ai pea se mafuaaga moni faale-Tusi Paia mo so o se fautuaga latou te avatu.—Salamo 119:105.
14, 15. (a) Taʻu mai se isi uiga e faigofie ai ona talia fautuaga. (e) Ai se ā e tāua ai i se fautua ona atiina aʻe lenei uiga?
14 E sili atu foʻi ona uigā fautuaga, pe a ofoina atu i le agaga o le agamalu. Sa iloa e Paulo lenei mea. O le mea lena, na ala ai ona ia tautala e uiga i le tagata e faia se laasaga sese a o leʻi iloa e ia, sa faalaeiauina e Paulo tagata agavaa uma ina ia taumafai ia “faafoi mai le ua faapeaina ma le loto o le agamalu.” (Kalatia 6:1) Sa ia lapataia foi Tito ina ia faamanatu atu i isi ia “aua neʻi upu leaga i se tasi, aua neʻi faamisa, a ia faapalepale, ma ia faaali atu le agamalu uma i tagata uma lava.”—Tito 3:1,2; 1 Timoteo 6:11.
15 A i se ā e manaomia ai le agamalu? Auā ua taatele nauā le lē pulea o faalogona. O upu o le ita e faaosofia ai e faateleina o upu o le ita, ma ua faigata lava ona feutagai pe a oʻo atu le ita i sona tulaga aasa. E tusa lava pe faaalia e lē o fautuaina le ita, e lē o se pogai lea mo le fautua e faia ai faapena. Nai lo lea, o uiga agamalu o le fautua atonu o le a fesoasoani e faafilemuina tulaga o mea. “O le tali filemu e liliueseina ai le ita.” (Faataoto 15:1) E moni lea, e tusa po o le fautua o se matua, se toeaina, po o so o se tasi.
16. Ai se ā e tatau ai i se tasi ona faaaloalo pe a ofoina atu fautuaga?
16 I le faaiʻuga, seʻi manatu i le mea na fai atu ai Paulo i le toeaina talavou o Timotoe: “Aua e te aoai atu i se toeaina, a ia aioi atu i ai, peiseai se tamā; o taulelea foi, peiseai o uso; o loomatutua, peiseai o tuafafine ia, ma ia le gaoiā lava.” (1 Timoteo 5:1, 2) Maeu se lapataiga e sili ona lelei! Seʻi manatu po o le a le lagona o se loomatua pe a fautuaina mamafa o ia i se auala faitio ma le lē faaaloalo e se toeaina talavou, atonu e itiiti tele e pei lava o sana tama. O le a sili ona lelei pe a mafaufau le fautua mo ni nai minute: ‘O le manatunatu i le peresona ma tausaga o lona matua, o le ā se auala sili ona uigā ma alofa e ofoina atu ai lenei manatu o le fautuaga? Ana fai o i ai i lona tulaga, o le a faapefea ona ou manao e faafeiloaia aʻu?’—Luka 6:31; Kolose 4:6.
O Le Fautauga a Faresaio
17, 18. O le ā se tasi o mafuaaga na lē avea ai o se fesoasoani fautuaga na ofoina atu e le au Faresio?
17 Seʻi tatou liliu nei la mai le faaaʻoaʻo lelei a Paulo ma manatunatu i se faaaʻoaʻoga leaga—a taʻitaʻi lotu Iutaia i aso o Iesu. Sa tele fautuaga na latou ofoina atu, a e masani lava ona lē aogā i tagata o le nuu. Ai se ā?
18 Sa tele lava ni mafuaaga. O se tasi o mea, manatu i le taimi na molia ai e le au Faresaio Iesu ina ua ʻaai ma ona soʻo a e leʻi fafanoina o latou lima. O le mea moni, e fautuaina e le toatele o tinā a latou fanau ia fafano o latou lima a o leʻi ʻaai, ma ona o se faataʻitaʻiga o le tumamā, e uunaia tele ai lenei tulaga. A e peitaʻi sa leʻi manatu mamafa tele la e au Faresaio i le tumamā e pei ona masani ai. Mo i latou, o le fafano o lima o se tu masani, ma na latou feita ona sa lē mulimuli soʻo o Iesu i lenei tu. Ui i lea, e pei ona faaalia atu e Iesu ia te i latou, ni faafitauli e sili ona tetele i Isaraelu e tatau ona latou vaai totoʻa i ai. Mo se faaaʻoaʻoga, sa faaaogā e nisi upu tuʻu faa-Faresaio e avea o se auala e aloese mai ai i le usiusitai i lona lima o Tulafono e Sefulu: “Ia e ava i lou tamā ma lou tinā.” (Esoto 20:12; Mataio 15:1-11)E faanoanoa lava, ona ua manatu mamafa tele le au tusi upu ma le au Faresaio i ona auiliiliga lea ua latou “tuu e outou o mea silisili o i le tulafono, o le amiotonu, ma le alofa, ma le faamoni.”—Mataio 23:23.
19. E faapefea ona alofia e Kerisiano i aso nei le paʻū atu i le mailei o le i ai o ni o latou lava manatu e faasilia?
19 E ao foʻi i fautua i aso nei ona faaeteete ia lē faia lea lava mea sese. E ao ona latou alofia le i ai o ni o latou lava manatu e fia faamamafa, e pei o le aofia tele i auiliiliga ua galo ai ia i latou “mea silisili.” I nai mea iti, ua faalaeiauna i tatou “ia fefaapalepale ai” i le alofa. (Kolose 3:12, 13) O le agavaa e iloa ai po o afea e alofia ai le faia o ni finauga i se mea, ma pe a manaomia moni fautuaga o se tasi lena o mea e saosaolaumea i le avea o se tasi ma sē ua “taʻuagavaaina o i la le Agaga.”—Kalatia 6:1 NW.
20 Ai se ā e tāua tele ai faaaʻoaʻoga totino i le mataupu o le avatua o fautuaga?
20 Sa i ai foʻi se tasi mea sa lē uigā ai na fautua faalotu i le uluaʻi senituri. Sa latou tausisi i le “fai e pei ona ou fai atu ai, a e lē o le fai e pei ona ou faia” e faamaonia. Sa fetalai atu Iesu e uiga ia i latou: “Oi talofa ia te outou foi le au aʻoaʻo tulafono! auā ua faaee atu e outou avega mamafa i tagata, a o outou, tou te le tago lava i na avega i so outou tamatamai lima.” (Luka 11:46) Maeu se lē alofa! I aso nei, e ao i matua, le toeaina, po o isi e avatua fautuaga ona matuā mautinoa o loo faia e i latou lava mea ua latou taʻu atu i isi e fai. E faapefea ona tatou faalaeiaʻu atu i isi ia pisi i le faiva i le fanua pe a tatou lē faataatia se faaaʻoaʻoga tatau? Pe faapefea ona tatou lapataʻi atu faasaga i le manao tele i mea faitino pe afai e faatumuina e mea faitino o tatou lava olaga?—Roma 2:21,22; Eperu 13:7.
21. (a) Sa faapefea ona fasiupu e Faresaio tagata? (e) E tatau faapefea i auala o gaoioiga a Faresaio ona avea o se lapataiga i fautua Kerisiano?
21 Sa lē taulau foʻi i taʻitaʻi Iutaia ona avea ma fautua auā sa latou uunaia faavale malosi. I se tasi o mea na tupu, sa latou auina atu ni tane e puʻe ia Iesu. Ina ua matuā aafia faalogona o nei tane, i auala o aʻoaʻoga a Iesu, sa otegia i latou e Faresaio faapea: “Po ua faaseseina foi outou? Po ua talia o ia e se tasi o le au faipule po o se tasi o le au faresaio? A o lenei vao tagata ua le iloa le tulafono, ua fetuuina lava i latou.” (Ioane 7:45-49) Pe o se faavae saʻo lea mo le otegiaina—pule saua ma upu faifai? Talosia ia lē agasala fautua Kerisiano i lea ituaiga o fautuaga! E tatau ona matuā alofia le faatigā i isi po o le folasia o le agaga: ‘Faalogo mai ia te aʻu auā o aʻu o le toeaina!’ Pe a tautala atu i se tuafafine, aua neʻi foliga atu: ‘Faalogo mai ia te aʻu auā o aʻu o le uso.’
22. (a) E faapefea ma ai se ā e tatau ai i Kerisiano ona ofoina atu fautuaga? (e) O le ā le isi fesili e manaomia ona talanoaina?
22 Ioe, o fautuaga o se gaoioiga o le alofa e tatau ia i tatou uma lava—a e maise toeaina tofia—ona avatu i uso a Kerisiano mai lea taimi i lea taimi. E lē tatau ona avatua fautuaga ona o soo se faamolemolega. A e afai e manaomia, e tatau ona avatu ma le loto tele. E tatau ona i ai sona faavae faale-Tusi Paia ma ia ofoina atu ma le agaga o le agamalu. Ae lē gata i lea, e faigofie lava ona talia fautuaga mai se tasi e alofa ia i tatou. O lea, i nisi taimi, e mafai ona faigata ona iloa po o ā upu e faaaogā i le fautuaga. O lea, e faapefea ona tatou ofoina atu ni fautuaga i se auala uigā? O le a talanoaina lenei mea i le mataupu e sosoo ai.
E Mafai Ona E Faamatala?
◻ O ai ua i ai faaeaga ma le tiute tauave e ofoina atu fautuaga faa-Kerisiano?
◻ Ai se ā atonu e manaomia ai le loto tele e ofo atu ai fautuaga?
◻ Ai se ā na avea ai le mea moni faapea sa alofa Paulo i Kerisiano i Korinito ona faigofie ai lea ia i latou ona talia ana fautuaga?
◻ Ai se ā e tatau ai i le fautua Kerisiano ona agamalu ma loto maulalo?
◻ E mafai faapefea ona alofia e se Kerisiano le faia o ana fautuaga e foliga mai e faasaua?
[Ata i le itulau 13]
Sa uunaia e Paulo Tito ina ia faamanatu i isi ina “ia faapalepale, ma ia faaali atu le agamalu uma i tagata uma lava.”