Le Tusi Paia ma Lou Lumanai
AI SE A ua mafai ai e le Tusitala o le Tusi Paia, o Ieova le Atua, ona valoia ma le tonu le lumanai a e ua le mafaia e tagata? Ona o mafuaaga e lua. O Ieova e ona le malosi uma lava. O ia foi e sili ona atamai. A e ua le faapena le tagata.
“O aʻu o le Atua e ou le malosi uma lava,” na fetalai ai Ieova ia Aperamo (Aperaamo) pe tusa ma le 4,000 tausaga ua mavae,a “Ia e savali i oʻu luma, ma ia sao lau amio. Ta te osia le feagaiga ma oe, ou te matua faatoateleina lava au fanau.” Ina ua 99 tausaga o Aperaamo a o lana avā o Sara e 10 tausaga e laititi ai sa pa, ona valoia lea e Ieova o le a avea Aperaamo ma tamā o “nuu e tele.” (Kenese 17:1-4) Ona o ia e ou le malosi uma—le malosi e le uma-sa faaaogaina e Ieova lona mana e foia ai soo se faafitauli e ono taofia ai le faataunuuina o lana folafolaga ia Aperaamo, ma mafai ai e lea tuaā ona avea ma tamā o Isaako. I le taimi tonu lava, na avea ai Aperaamo ma tupuga o tagata Isaraelu atoa ma isi.—Kenese 21:1-3; 25:1-4.
O Ieova foi na te silafia mea uma, o le atamai silisili- e le gata mai le poto. E mafai ona ia muai silafia soo se mea na te muai iloa. Ua faapea ona taʻua e faatatau ia te ia: “E le lilo foi se mea e tasi na faia i ona luma, a ua taatia fua ma ua aliali mai o mea uma lava i lana silafaga, tatou te taʻu atu ia te ia a tatou amio.”—Eperu 4:13.
O le ou le malosi ma e le gata mai le poto e ou le Atua ua faigata ai ia te ia ona faapea ua le taulau. E masani lava ona ia valoia mai ma le saʻo le lumanai. O lea, e mafai ona ia faapea mai: “E moni, e pei ona ou manatu e faapea lava ona taunuu, e pei ona aʻu pule e faapea lava ona faatumauina.” (Isaia 14:24) Sei o tatou iloiloina nisi o le tele o valoaga o le Tusi Paia ua faataunuuina.
Valoaga sa Faataunuuina I Taimi ua Mavae
O Papelonia sa avea o sina aai i lalo o le Emepaea o Asuria. I le senituri lona fitu T.L.M., na avea ai le aai o se laumua o le Emepaea o Papelonia ma sa faigata ona osofaia. Peitai o le a avea o ia ma ā? “O Papelonia . . . e avea lava lea e pei o le faaumatia o Sotoma ma Komoro e le Atua. E le toe āina e faavavau, e le mau ai lava se tasi i lea tupulaga ma lea tupulaga.” O le tulaga lea na valoia e le Afioga a le Atua toeitiiti 100 tausaga a o lei avea Papelonia ma malo malosi, na valoia foi e tusa o le 200 tausaga a o lei faatoilaloina o ia e Metai ma Peresia. E leai se tasi i aso nei na te faafitia le faataunuuina o ia upu. Mo le tele o senituri, ua avea ai le aai o Papelonia ma faupuega o maa. Ua le toe i ai nei se Papelonia.—Isaia 13:19, 20.
O Ierusalema i le senituri muamua T.A. sa avea ma tulaga o le malumalu matagofie na fausia mo le tapuaiga ia Ieova. A e ui i lea, ua faamauina e le Tusi Paia upu nei a Iesu Keriso e faatatau ia Ierusalema ma faatatau i le tupulaga na faalogologo i ana upu: “Auā e oo mai ia te oe ona aso e tanu ai le mea mautietie e sio ai ia te oe e i latou ua ita ia te oe, latou te sioina lava ia te oe, e puipui ia te oe i itu uma; latou te faagatasi foi ia te oe; latou te le tuua foi se maa i luga o le tasi maa i totonu i a te oe.” (Luka 19:43, 44) Sa fetalai faapea Iesu i le 33 T.A. a e na faatoa taunuu i le 66 T.A. ina ua faasaga atu ʻau tau a Roma e sii taua ia Ierusalema. E ui ina sa foliga e ono manumalo i latou i soo se taimi, a e na o se mea ese le toe foi o tagata Roma. Peitai i le 70 T.A. na toe siomia ai le aai e le ʻau tau Roma, ma sa faatumulia i lea taimi i tagata na faamanatuina le Paseka, ma sio ai i se pa puipui. I ni nai masina e lima mulimuli ane ai, na faatafunaina ai Ierusalema, e tusa ma le 1,000,000 o ona tagata nuu na oti ai.
Valoaga O Loo Faataunuuina
Pe o le a e filifilia ea faaaʻoaʻoga faaona po nei o valoaga ua uma ona faataunuuina o le Tusi Paia? Ia, sa muai valoia e Iesu mea e tutupu o le a faailoga ai le vaitaimi e taʻua o “aso e gata ai.” (2 Timoteo 3:1) O nei valoaga e faia ae ai se “faailoga” o i ai ni ona vaega eseese— o le faailoga o aso mulimuli o lenei faiga leaga o mea. (Mataio 24:3) O faamaoniga o le faataunuuina o valoaga a Iesu ua faateleina talu mai le 1914. O le mea moni, ua e vaaia totino lava le faataunuuina. O nisi nei o vala matilatila “o le faailoga.”
Lumanai o le Lalolagi—Pe o le a e i ai i ina?
O le a taatia mo le lumanai? Ua i ai i le Tusi Paia isi valoaga e tatau foi ona faataunuuina. O nisi o ia e faatatau i se lalolagi ua faamamaina mai mea leaga ae faaainaina i le amiotonu. Pe uiga ea le lumanai ia te oe? E te talitonu ea o ia Ieova le poto ma le mana e faasaʻoina ai mea i luga o lenei paneta? Afai o lea, o le a e manao la e manatunatu po o le a ua valoia mai e le Tusi Paia mo le lumanai o le lalolagi.
Avea Lenei Ma Ou Lumanai
Ina ia avea lenei ma ou lumanai, e tatau ona e gaoioi nei. Ua le o toe mamao, a e lumanai le faataunuuina atoatoa o valoaga, ona faia lea e Ieova ia “fano ai foi i latou o e na fano ai le lalolagi.” (Faaaliga 11:18) I le Sefanaia 2:3 ua fautua mai ai le Tusi Paia: “Ia outou saili ia Ieova, outou uma ua agamalu i le nuu, o e ua faia lana faamasinoga; ia outou saili le amiotonu, ia outou saili le agamalu, atonu e lilo ai outou i le aso o le toasa o Ieova.” O lea, faaaoga ma le poto ou taimi i aso nei i le avea i fale o le malamalama saʻo o le Tusi Paia ma ona valoaga ina ia galue i ai faatasi ai ma aoga mo oe ma e ua pele ia te oe. Ua tutu sauniuni Molimau a Ieova e fesoasoani ia te oe ina ia maua atili le poto e uiga i le lumanai e pei ona faailoa mai i le Afioga a le Atua, le Tusi Paia.
[Faaopoopoga i lalo]
a I Tusitusiga Eperu, sa faasino ai ia Ieova o le ou “le Malosi uma lava” (Shad·daiʹ) e faa 48 taimi, e aofia ai le taʻua faa 7 taimi o le “Atua e ou le malosi uma lava” (ʻEl Shad·daiʹ), ma i Tusitusiga Eleni e faa 10 taimi o taʻua ai o “le Malosi uma lava” (Pan·to·kraʹtor).
[Pusa/Ata i le itulau 5]
“Auā e sii le taua e le tasi nuu i le tasi nuu, ma le tasi malo i le tasi malo.” (Mataio 24:7) Na amata le Taua 1 a le Lalolagi i le 1914 ma mulimuli ane sa ausia ai pe tusa ma le 92 pasene o le faitau aofai o le lalolagi. I aso nei, o le malosi faavaegaau o le lalolagi e 106,000,000, po o le toatasi le fitafita mo tagata e 43. Ua faapea mai se tasi ripoti: “E leai se mea o i talafaasolopito ua mavae e faatusatusa i ai faiga i aso nei o le malosi e faaumatia ai mea i le lalolagi, faatasi ai ma le tau faamatau ua i ai i le fanau a tagata.”—World Millitary and Social Expenditures 1985.
[Ē Ana le Ata]
U.S. Army photo
“Ona oo mai ai le o oge . . . i lea mea ma lea mea.” (Mataio 24:7) E tusa ai ma oge, ua faapea mai se ripoti o le 1985 a le Independent Commission on International Humanitarian Issues: “I le taimi o le oge aupito tele mulimuli i Aferika i tausaga amata o le 1970, sa manatu ai o le faaauau pea o le fia ʻaai ma le le paleni o mea ʻai o le tulaga faifai pea lea o le faitau valu sefulu miliona o tagata Aferika. O le numera i le taimi nei ua 100 miliona.”
[Ē Ana le Ata]
FAO photo/B. Imevbore
“E i ai mafuie tetele.” (Luka 21:11) Ua faamaonia le moni o lenei mea talu mai le 1914. Mo se faaaʻoaʻoga, o le mafuie o Kanto i Iapani na maliliu ai le 142,800 i le 1923. Sa i ai le 60,000 tagata manunua o le mafuie e Quetta, Pakistan, i le 1935. O e na maliliu i le mafuie e 66,700 i Peru i Matu i le 1970. Ma i le 1976 e 800,000 ē na manunua ma maliliu i Tangshan, Saina.
“Ia muai talaʻiina foi le tala lelei i nuu uma lava.” (Mareko 13:10) I le 1985 e silia i le 590,000,000 itula na faaaluina e Molimau a Ieova i le talaia o le tala lelei o le Malo o le Atua i atunuu ma atumotu e 205. Sa latou faia suesuega faale-Tusi Paia i aiga e 2,379,000 ma tuuina ia tagata loto naunau le silia i le 350,000,000 Tusi Paia ma lomiga o faamatalaina ai le Tusi Paia.
[Pusa/Ata i le itulau 6]
“Ona latou tuʻi ai le i a latou pelu e fai ma uamea o suotosina, o latou tao foi e fai ma polo e teu aʻi vine; e le sii atu le pelu e le tasi nuu i le tasi nuu, latou te le toe aʻoaʻo foi i taua.” (Isaia 2:4) O le a saunia e le Malo faalelagi o le Atua le faavae mo le toe faaaogaina o mea tau i luga o le lalolagi. O le a pule le filemu!
“E faia e Ieova o ʻau . . . mo nuu uma le faigaai o mea lelei, o le tausamiga o uaina ua tuu ai ʻalu; o mea e silisili ona lelei, o uaina ua faamaninoina sa tuu ai ʻalu.” (Isaia 25:6) I lalo o le taʻitaʻiga ma faamanuiaga a le Atua, o le a fua tele mai i le laueleele. O le a le toe i ai se fia ʻai!
“E faaumatia e ia le oti e faavavau; e soloiesea foi e le Alii o Ieova o loimata i mata uma lava.” “E le fai mai foi se tasi ua mau ai, Ou te maʻi.” (Isaia 25:8; 33:24) O le a leai ni maʻi po o ni faafitauli faalesoifua maloloina latou te teena togafitiga mai le Atua. Ua ia fuafuaina foi le faagaogaoina o tuugamau. Maeu le fiafia o le faafeiloaina o ē pele ua toe faatutuina!