Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w88 8/1 itu. 20-24
  • “Ia Muai Tala‘iina Foi le Tala Lelei”

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • “Ia Muai Tala‘iina Foi le Tala Lelei”
  • Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Ia Talaʻiina le Malo i O Tatou Aso
  • O Ai o le A Talaʻiina le Tala Lelei?
  • ‘I le Lautele I lea Fale ma lea Fale’
  • Aiseā e Tala‘i ai Molimau a Ieova Mai i Lea Fale i Lea Fale?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2012
  • Kerisiano Moni o Tagata Talai o le Malo
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1986
  • ‘Ia Ō e Fai Tagata o Nuu Uma Lava ma Soo’
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2016
  • Talaʻi Atu e Iesu le Feʻau o le Malo
    Lesona E te Aʻoaʻoina Mai i le Tusi Paia
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
w88 8/1 itu. 20-24

“Ia Muai Talaʻiina Foi le Tala Lelei”

“Ia muai talaʻiina foi le tala lelei i nuu uma lava.”—MAREKO 13:10.

1. O le ā le mea e tasi ua faaesea ai Molimau a Ieova mai lotu Kerisinetoma uma, ma ai se ā?

IA I LATOU uma lava ua fai mai o Kerisano, e na o Molimau a Ieova lava o loo latou faia ma le uigā le talaiʻina o le tala lelei. Ua latou faia aʻe le na o lea lava le vaega o ona sui taitoatasi latou te lagona o la latou avega tauave totino o le fia faalatalata atu le i lona tuaoi i se faavae faifai pea ina ia mafai ona talanoa i ai e uiga i fuafuaga a le Atua. Ai se ā e faia ai faapea? Auā e lagona e Molimau taitoatasi faapea, i le avea o se Kerisiano, e tatau ona avea o ia o sē mulimuli tuʻi i tulaga aao o Keriso. (1 Peteru 2:21) O le ā ua faaalia e lenei mea?

2. Ua faapefea ona vaai le toatele o tagata ia Iesu Keriso, a e o le ā sa avea o lana galuega autū i le lalolagi?

2 I mafaufau o le toatele, ua latou manatu o Iesu ua na o se tagata na faia galuega lelei. Na ia faamalōlō i ē mamaʻi, fafaga i ē na matelaina, ma na ia faaalia foi le alofa ma le agalelei ia i latou sa ia i le manaomia. A e sa faia foi e Iesu ni mea se tele e sili atu. Sa o ia le uluai tagata talaʻi maelega o le tala lelei o le Malo o le Atua. I ni nai masina ina ua mavae lona papatisoga i le vaitafe o le Ioritana, sa amata ai e Iesu ona ia talaʻi atu i le lautele. “Ina salamo ia outou; auā ua latalata mai le malo o le lagi.” (Mataio 4:17) Ua taʻua i le faamatalaga a Mareko: “Ona maliu atu lea o Iesu i Kalilaia, ua talaʻi atu ai le tala lelei i le malo o le Atua, ua faapea atu, Ua oo mai ona po, ua latalata mai le malo o le Atua; ina salamo ia, ma talitonu i le tala lelei.”—Mareko 1:14, 15.

3, 4. (a) E ui lava sa faamalōlō e Iesu maʻi uma lava, ae o le ā na ia faamamafa i lana faiva? (e) Ai se ā na auina atu ai Iesu? (i) O le ā na faatusaina i ai e Iesu lana galuega talaʻi, ma o le ā na ia taʻu atu i ona soʻo e fai?

3 Na valaaulia e Iesu Peteru, Aneterea, Iakopo, ma Ioane ina ia mulimuli atu ia te ia, ma ua tatou faitau ai: “Ua faataamilo Iesu i Kalilaia uma, ua ia aʻoaʻo i o latou sunako, ua ia talaʻi atu foi le tala lelei o le malo, ma faamalolo e ia maʻi uma ma maʻi tiga uma o le nuu.” Ina o taumafai le motu o tagta i Kalilaia e taofi ia te ia, na ia fetalai atu: “E tatau ona ou folafola atu le tala lelei o le malo o le Atua i nisi aai foi; auā o le mea lea na auina mai ai aʻu.” Ona ia alu atu ai le ma talaʻi i sunako o Iutaia.—Mataio 4:18-23; Luka 4:43, 44.

4 Ina ua toe foi atu Iesu i Kalilaia, ona “faataamilo [lea] o ia i aai ma faoa aai, ua talaʻi ma folafola le tala lelei o le malo o le Atua.” (Luka 8:1) Sa ia faatusaina lana galuega talaʻi i le seleselega ma fetalai atu: “E tele le saito e seleseleina, a o le au fai galuega e toaitiiti ia; o lea ia outou aioi atu ai i le Alii e ana le saito e seleseleina, ina ia aauina mai e ia ni e galulue i lana saito e seleseleina.” (Mataio 9:35-38) E ui lava sa leʻi tuuina atu e tagata e toatele se taimi mo ia e malōlō ai, a e sa “talia [lava] i latou e ia, ua fetalai atu foi [ma le agalelei] ia te i latou i le malo o le Atua, ma faamalolo i e na fia faamaloloina.”—Luka 9:11.

5. Ina ua aauina atu e Iesu ona aposetolo ma isi soʻo i le faiva, o ā faatonuga na ia avatu ia i latou?

5 E moni, na faamalōlō e Iesu ē ua mamaʻi, ma i nisi mea s aia fafaga i ē na fia aai. A e e sili atu na i lo o mea uma lava, sa ia pisi tele i le talanoa atu i tagata e uiga i le Malo o le Atua. Ma sa ia manao foi ina ia faia e ona soʻo le mea lava lea e tasi. I lona aʻoaʻoina o ona aposetolo, na ia aauina atu taitoalua i latou e talaʻi i lona faapea atu: “A outou o, ia outou talaʻi atu, ia faapea atu, Ua latalata mai le malo o le lagi.” (Mataio 10:7) Ua taʻua e Luka: “Ua aauina atu i latou e ia e talaʻi i le malo o le Atua, e faamalolo foi i e mamaʻi.” (Luka 9:2) Na tuuina atu foi e Iesu le poloaiga i ona soʻo e toʻa 70, ina ia ‘faamalōlō i e mamaʻi, ma ia fai atu ia te i latou faapea, ua latalata ia te i latou le malo o le Atua.’—Luka 10:9.

6. A o leʻi afio aʻe i le lagi o ā fautuaga e uiga i la latou faiva na tuu atu e Iesu i ona soʻo?

6 A o leʻi afio atu i le lagi, na faatonu ai e Iesu ona soʻo ina ia faaauau pea i le galuega talaʻi ma ia oo ina faateleina. Na ia poloai atu ia i latou: “O lenei, ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo . . . ia outou aʻoaʻo atu ia teʻi latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou.” (Mataio 28:19, 20) E lē gata i lea, na ia fetalai foi: “A e maua e outou le mana, pe a afio ifo le Agaga Paia i luga ia te outou; e fai foi outou ma molimau ia te aʻu i Ierusalema ma Iuataia uma lava ma Samaria, e oo lava i tuluʻiga o le lalolagi.” (Galuega 1:8) O lea, na muai uaʻi atu lava Iesu ma ona aposetolo i le avatua o le talaʻiina o le tala lelei o le Malo o le Atua.

Ia Talaʻiina le Malo i O Tatou Aso

7. O le ā na fetalai i ai Iesu e uiga i le faia o le galuega talaʻi i le faaiʻuga o lenei faiga o mea?

7 I lana valoaga e uiga i mea tutupu i le ‘faaiʻuga o lenei faiga o mea,’ na fetalai Iesu: “E talaʻiina at foi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma; ona oo mai ai lea o le gataaga,” (Mataio 24:3, 14) Pe o pei ona taʻua i le Mareko 13:10: “Ia muai talaʻiina foi le tala lelei i nuu uam lava.”—Tagai foi i le Faaaliga 14:6, 7.

8. (a) O le ā na aofia i le tala lelei i aso o le au aposetolo? (e) O le ā ua aofia i le feau o le tala lelei i aso nei?

8 I “aso e gata ai,” e sili atu mea ua aafia i le tal alelei o le Malo na i lo o mea na faaalia a o i ai Iesu i le lalolagi. Na talaʻi e Iesu faapea ua latalata mai le Malo, ina ia tataʻi atu ai manatu i le mea moni faapea sa i ai o ia faatasi ma tagata e avea o le Mesia ma o se Tupu. (2 Timoteo 3:1; Mataio 4:17; Luka 17:21) O le tala lelei na talaʻiina e ulu ai Kerisisano, na aofia ai ma le mataupu e uiga i le toe tu o Iesu ma lona afio aʻe i le lagi, ma na faamalosia ai lea o ē agamalu ina ia faatuatua i le Malo o loo sau. (Galuega 2:22-24, 32; 3:19-21; 17:2, 3; 26:23; 28:23, 31) O lenei, ua tatou oo mai i le ‘faaiʻuga o lenei faiga o mea,’ le talaʻiina o le tala lelei o le Malo e aofia ai ma le feau ofoofogia faapea ua faavaeina le Malo i le lagi.—Faaaliga 11:15-18; 12:10.

O Ai o le A Talaʻiina le Tala Lelei?

9. (a) Ua faapefea ona finau mai nisi faapea o le talaʻiina o le tala lelei e lē o se avega tauave mo Kerisiano uma i aso nei? (e) O ai na faaaogā e Ieova i aso ua mavae e talaʻia lana afioga, ma o le ā le uiga o lenei mea mo i tatou i aso nei?

9 O ai i aso nei e tatau ona auai i le galuega talaʻi? E manino lava, o le lagona o Kerisinetoma e faapea e lē o se avega tauave mo tagata uma, ma e moni ina ua fetalai Iesu faapea o lea talaʻiina le tala lelei, a e nate leʻi vaevaeina mai po o a io le a faia le galuega. E ui i lea, o ia A nisi o le a faaaogāina e Ieova mo sea galuega, na i lo o i latou ua tuu atu lo latou faatuatua i lana Afioga, ma amata ona faatatau i o latou olaga? Ina ua filifili Ieova i aso o Noa e lapatia le lalolagi o le fanau a tagata amo leaga e uiga i se faaumatiaga o loo sau, sa ia faaaogāina se tagata o lē na “feooai [ma] le Atua [moni].” (Kenese 6:9, 13, 14; 2 Peteru 2:5) Pe a ia finagalo e faaoo atu ni feau faavaloaga i tagata Isaraelu, na te aauina atu ana ‘auauna, le au perofeta,’ (Ieremia 7:25; Amosa 3:7, 8) O le nuu tuuina atu o Isaraelu sa o se nuu o ana molimau. (Esoto 19:5, 6; Isaia 43:10-12) Ioe, e faaaogā e Ieova ana auaun tuuina atu e avea o ana molimau.

10. O le ā ua mafai on iloa mia i le faaupuga a le Mataio 28:19, 20 faapea, o le poloaiga ia faia soʻo e faatatau i Kerisiano uma lava?

10 Ua faapea mai nisi o le poloaiga na tuuina atu ina i faia soʻo o loo i le Mataio 28:19, 20, sa tuuina mai i na o le au aposetolo, ma o le mea lea e lē faatatauina ai i Kerisiano lautele. A e matau le fetalaiga a Iesu: “O lenei, ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, . . . ia outou aʻoaʻo atu ia te ia latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou.” Sa tatau i soʻo o Iesu ona aʻoaʻoina soʻo fou ina ia latou tausi i mea uma na poloai atu ai Iesu. Ma o le tasi lea o mea na ia poloaiina, o le ‘o atu e fai soo.’ E mautinoa lava, o soʻo fou uma e tatau foi ona aʻoaʻoina ina ia latou tausi i lenei poloaiga faapitoa.

11 (a) O le ā le avega tauave na paʻu i luga o le faapotopotoga Kerisiano i le uluai senituri? (e) O le ā e tatau ona faia e se tasi ina ia faaolaina ai, ma o le ā ua aofia ai i lenei mea?

11 O le faapotopotoga Kerisiano o le uluai senituri na taʻua, ‘o tagata o le Atua mo se fuafuaga faapitoa, ina ia latou taʻutaʻu atu ona lelei, na ia valaau ia te i latou nai le pouliuli, e ao i lona lava malamalama e mataū ofo ai.’ (1 Peteru 2:9) Sa mataū maelega ona sui i le avatu o le molimau i le Malo o le Atua. (Galuega 8:4, 12) O “tagata paia” uma, o Kerisiano faauuina i Roma na taʻu atu ia i latou faapea, ”o le gutu e taʻutino ai, e oo mai ai le ola,” ma “faaolaina i latou uma o e valaau i le suafa o le Alii [Ieova].” (Roma 1:7; 10:9, 10, 13) O lenei taʻutino atu i le lautele mo le faaolataga, sa faia i le taimi na papatisoina ai se tasi, e aofia ai foi ma le talaʻi atu i le lautele o le tala lelei o le Malo o Ieova.

12, 13. (a) O le ā ua aofia i le “faamoemoe ua tatou taʻutino atu” i le lautele lea o loo taʻu i le Eperu 10:23? (e) Ua faaalia faapefea i le Salamo 96: le manaomia o le taʻutino i le lautele i fafo atu o le faapotopotoga, ma ua faapefea ona lagolagoina e le Faaaliga 7:9, 10 lenei mea?

12 Na tusi atu le aposetolo o Paulo i Kerisiano Eperu: “Ina tatou taofi mau ia i le faamoemoe ua tatou taʻutino atu ma le le fefoifoiaʻi; auā e faaamoni o ia ua folafola mai.” (Eperu 10:23) O lenei taʻutinoga i luma o le lautele e lē faagataina mai i na o sauniga a le faapotopotoga. (Salamo 40:9, 10) I le Salamo 96:2, 3, 10 ua tatou iloa manino ai lava se poloaiga faavaloaga, ina ia talaʻi i fafo atu o le faapotopotoga, i atunuu i upu nei: “Ia outou talaʻi atu lana faaolataga i lea aso ma lea aso. Ia outou taʻutaʻu atu lona mamalu i nuu ese, ma ona vavega i nuu uma lava. Ia outou fai atu i nuu ese, Ua fai Ieova ma Tupu.” Ioe, i le Mataio 28:19, 20 ma Galuega 1:8, na poloai ai Iesu i Kerisiano ina ia talaʻi atu i nuu.

13 O lenei talaʻiga i le lautele ua faasino atili at foi i upu a Paulo i Kerisiano Eperu faauuina: “O lenei, o ia tatou te avatu soo ai le taulaga o le viiga i le Atua, o le fua lea o tatu laugutu, o loo [taʻutaʻu atu i le lautele] i lona suafa.” (Eperu 13:15) I le tusi o Faaaliga, o le “motu o tagata e toatele,” ua aoaoina mai atu nuu uma, o loo vaaia foi le alalaga ma le leo tetele: “O i ai le faaolataga i lo tatou Atua o lē tietie i le nofoālii, atoa ma le Tamai mamaoe,” (Faaaliga 7:9, 10) O lea, i lenei taimi o le faaʻiuga o lenei faiga o mea, o loo faia ai Molimau tuuina atu a Ieova le talaʻiga o le tala lelei, le vaega totoe o uso faaleagaga o Keriso ma a latou aumea pei o ni mamoe, o ē o loo faia aʻe ai le “motu o tagata e toatele.” A e o le a faapefea ona latou matuā faatinoina lenei galuega?

‘I le Lautele I lea Fale ma lea Fale’

14. O fea na fai ai le talaʻiga a Iesu, ma o le ā le mataupu silisili ua mafai ona tatou aʻoaʻo mai lenei mea?

14 Na talaʻi tuusaʻo atu lava Iesu i tagata. Ua tatou faitau ai mo e faaaʻoaʻoga faapea, sa ia talaʻi atu i sunako. Ai se ā? Auā e faapotopoto ai i inā tagata i le Sapati ma faalogologo i le faitauina ma le talanoaina ai o le Tusi Paia. (Mataio 4:23; Luka 4:15-21) Sa talaʻi atu foi Iesu i tagata i ala, i se vaieli i fafo atu o le aai, a ia aiga. So o se mea lava sa ia i tagata, sa talaʻi atu lava i ai Iesu.—Mataio 5:1, 2; Mareko 1:29-34; 2:1-4, 13; 3:19; 4:1, 2; Luka 5:1-3; 9:57-60; Ioane 4:4-26.

15. (a) O ā faatonuga na tuu atu e Iesu i ona soʻo ina ua ia aauina atu i latou e talaʻi? (e) Ua faapefea ona faamatala e nisi o le au faiupu o le Tusi Paia lenei mea?

15 Ina ua aauina atu e Iesu ona soʻo e o atu i talaʻi, sa ia aauina saʻo atu lava foi i latou i tagata. E iloa lenei lana faatonuga o loo faamuina i le Mataio 10:1-15, 40-42. Sa ia taʻua i le fuaiupu e 11: “O se aai po o se faoa aai tou te oo atu i ai, ia fesili po o ai se i ai ua tatau; ia outou nonofo ai i le tou ō ai.” Ua faitauina faapea lenei fuaiupu i le The Jerusalem Bible: “Ia fesili po o i ai se mau faatuatuaina o i ai,” e pei o loo fesili atu le au soʻo mo se tagata lauiloa pe malamalama foi o i ai i le aai, ina ia iloa po o ai e lelei sona talaaga ma sa tatau i ai le feau. (Tagai foi i le Weymouth ma le King James Version.) Ma o se isi lenei o faamatalaga ua avatu e tagata fai manatu o le Tusi Paia i le Mat 10 fuaiupu e 11

16. O ā nisi manatu tetee atili i fetalaiga a Iesu i le Mataio 10:11 e faaalia ai, pe na faapefea ona sailia e le au aposetolo i latou ua tatau ai?

16 A e peitai, e tatu ona teu i le mafaufau faapea, o le vaega aupito sili lava, e lē o ō atu faifeau o Kerisenitoma mai lea fale i lea fale, ma o le tele lava o le au fai manatu o le Tusi Paia, ua latou mafuli atu e faaliliu le Tusi Paia ina ia tusia ma mea o latou faia. O se tasi manatu aupito sili ona tetee i ai, o le faatonuga lea a Iesu ua faaalia ai faapea, sa ia fetalai e uiga i ona soʻo, e ō atu e sailia tagata taitoatasi, e tusa pe e mai lea fale i lea fale pe i le alatele, ma molioo atu ai ia te i latou le feau o le Malo. (Mataio 10:7) O la latou tali mai o le a faalia pe sa tatau ai mo i latou ia pe leai.—Mataio 10:12-15.

17. O le ā ua faamaonia ai faapea sa leʻi na ona asiasi atu soʻo o Iesu i tagata ua tatau ai, e faavae i ni faaupuga po o ni avanoa ua uma ona faatonu?

17 Ua iloa lenei mea i upu a Iesu i le Mataio 10:14: “I se le tali outou, pe le faalogo i a outou upu, a outou o atu nai lea fale po lea aai, ia outou tūtū atu le eleele nai o outou vai.” Sa tautala Iesu e uiga i ona soʻo, ina ia faia ni asiasiga lē fuafuaina i tagata ina ia talaʻi atu i ai. E moni, latou te talia foi le nonofo ai ma se tasi e ona le fale e tali mai i le feau. (Mataio 10:11) A e o le autū lava o le galuega talaʻi. I le Luka 9:6 ua taʻu ai: “Ua latou o atu, ona faataamilo ai lea i lea aai ma lea aai e folafola le tala lelei, ma faamalolo i maʻi i mea uma.” (Tagai foi i le Luka 10:8, 9.) O ē ua tatau ai na talia le au soʻo i o latou fale e pei o ni perofeta, atonu pe sa avatu ia i latou na o sina “ipu vai mālulu” po o se mea e mautū ai, o le a lē maumau ai lo latou taui. O le a latou faalogo i le feau o le Malo.—Mataio 10:40-42.

18, 19. (a) E tusa ai ma le Galuega 5:42, na faapefea ona faia e uluai Kerisiano la latou galuega talaʻi? (e) Ua faapefea ona faaalia i upu a Paulo i le Galuega 20:20, 21 faapea, sa ia tautala e uiga i se faiva i tagata lē talitonu, sa ia tautala e uiga i se faiva i tagata lē talitonu, a e lē o se asiasiga faaleoleo mamoe i totonu o tagata talitonu?

18 Ina ua uma ona faavaeina le faapotopotoga Kerisiano, ua tatou faitau ai e uiga i le au aposetolo: “Ua le mapu foi i latou i aso uma ona aʻoaʻo atu, ma talaʻi atu i le malumalu, ma lea fale ma lea fale le tala lelei ia Iesu Keriso. (Galuega 5:42; tagaʻi foi i le footnote i le Reference Bible.) O le faaupuga i le gagana Eleni ua faaliliuina “ma lea fale ma lea fale,” o le kat’ oiʹkon. I inei, o le ka·taʹ o loo i le uiga e tufatufa atu. O lea, e mafai ona faapea o le talaʻiga a le au soʻo sa tufatufa atu mai lea fale i lea fale. Sa leʻi na ona latou faia o ni asiasiga na toe fuafuaina mo le lautele. O se faaaogāina foi faapena o le upu ka·taʹ o loo maua i le Luka 8:1 i le faaaupuga faapea “mai lea aai ma lea aai, ma mai lea nuu ma lea nuu.” NW.

19 O le faaupuga lava lea i le numera tele, kat’ oiʹkous, o loo faaaogāina e le aposetolo o Paulo i le Galuega 20:20. Na ia taʻua ai i inā e faapea: “Ma loʻu lei natia se mea aoga, ina neʻi le . . . aʻoaʻo atu i a te outou i luma o le nuu, atoa foi ma lea fale ma lea fale.” O le faaupuga, “ma lea fale ma lea fale” ua tuuina atu i “o outou aiga” i nisi faaliliuga. O lea ua faapea mai ia nisi o le au fai manatu o le Tusi Paia o Kerisinetoma faapea, o loo fasino e Paulo i inei i asiasiga faaleoleo mamoe i aiga o tagata talitonu. A e peitai, o isi upu o loo sosoo mai ia a Paulo e faaalia ai, sa ia tautala e uiga i se faiva i ē lē talitonu auā ua ia taʻua e faapea: “Ua ou molitino ia Iutaia atoa ma Eleni le salamo i le Atua, ma le faatuatua i lo tatou Alii o Iesu Keriso.”—Galuega 20:21.

20. (a) O le ā le mamao ua talaʻiina atu i ai e Molimau a Ieova le tala lelei o le Malo i o tatou aso? (e) Ua faapefea ona vaai nisi i le mataupu o le tumau ai pea i le galuega talaʻi?

20 O le mea lea, o lenei auala e oo atu ai i tagata, e tatau ona faaaogāina i o tatou aso pe a talaʻiina atu le “tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma.” (Mataio 24:14) Ua sili atu nei le 65 tausaga, talu ona talaʻia ma le maelega e Molimau a Ieova le tala lelei o le Malo o le Atua ua faavaeina, i le lautele ma i lea fale ma lea fale—i atunuu e 210. Maeu se molimau sili ua faia! Ma o lenei mea ua fai e ui lava i le mea moni faapea, o le toatele o tagata i aso nei ua “faalogogata o latou taliga” e talia le feau, o nisi e oo lava ina feita. (Mataio 13:15) Ai se ā e maumauai ai pea Molimau e talaʻi atu i nofoaga e i ai tagata, o ē mumusu e faalogo ma e oo foi ina tetee ia i latou? O le a taliina le fesili lenei i le mataupu o loo sosoo mai.

O le A Faapefea ona E Tali?

◻ O le ā ua faaalia e le Tusi Paia na faatinoina ai le faiva a Iesu?

◻ O ā faasinoga na avatu i le au aposetolo i la latou faiva?

◻ O le ā le galuega e tatau ona faia i o tatou aso, ma ai se ā?

◻ O ai o le a faaaogā e Ieova e talaʻia le tala lelei i o tatou aso?

◻ O fea ma e faapefea ona faaʻiuina le galuega talaʻi?

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2025)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga