Le Mamalu Sili o le Maota o Ieova
“‘Ou te faatumuina foi lenei maota i le mamalu,’ ua fetalai mai ai Ieova o ʻau.”—HAKAI 2:7, NW.
1. Ua faapefea ona fesootai atu le agaga paia i le faatuatua ma galuega?
AO TALAʻI se tasi o Molimau a Ieova mai lea fale i lea fale, na la feiloai ai ma se tamaitai e lotu Penetekoso o lē na faapea ane, ‘O loo ia i matou le agaga paia, ae o outou lena o loo faia le galuega.’ I se uiga faautauta, sa faamalamalama atu ai ia te ia e faapea o lē ua iai le agaga paia, o le mea moni lava, o le a uunaia ai e faia le galuega a le Atua. Ua taʻua i le Iakopo 2:17: “E faapea foi le faatuatua, pe afai e le i ai galuega, e mate lava ia ina ua na o ia.” Ona o le fesoasoani a le agaga o Ieova, ua atiina ae ai e ana Molimau se faatuatua malosi, ma ua ia ‘faatumuina lona maota i le mamalu’ e ala i le faatulagaina o i latou e faia galuega amiotonu—e faaautū i le ‘talaʻia o lenei tala lelei o le Malo i le lalolagi ʻainā uma e fai ma molimau i nuu uma.’ Pe a faamalieina Ieova i le faatinoina o lenei galuega, “ona oo mai ai lea o le gataaga.”—Mataio 24:14.
2. (a) O ā faamanuiaga o le a maua pe a matuā faaaofiaina i tatou i le galuega a Ieova? (e) Aisea e tatau ai ona tatou fiafia i so o se “faatuai” atonu e foliga o loo iai?
2 O fetalaiga nei a Iesu, e mafai ai ona tatou faapea atu, e ao ona taulaʻi la tatou galuega i aso nei i le talaʻi atu i isi o “le tala lelei silisili a le Atua manuia,” lea ua tuuina mai tatou te faatinoina. (1 Timoteo 1:11) O le tele tatou te matuā faaaofia ai ma le fiafia i le auaunaga a Ieova, o le vave foi lena o le a foliga e oo mai ai le iuga. I le Sapakuka 2:2, 3, tatou te faitau ai i fetalaiga nei a Ieova: “Ia e tusi le faaaliga, ia e togitogi i papa, ina ia momoʻe o ia le na te faitauina. Auā o le faaaliga ua tuuina mo ona aso ua tuupoina, a e tautala mai pe a oo i le iuga, e le pepelo lava; e ui lava ina tuai mai, a ia faatalitali pea i ai; auā e oo mai lava, e le faatuai mai.” Ioe, o le a oo moni mai “le faaaliga” “e ui lava ina tuai mai.” Talu ai o loo tatou iai nei i le lona 83 tausaga o le pulega a le Malo o Iesu, atonu e manatu ai nisi faapea ua tatou iai tonu nei lava i le vaitaimi o loo faatuai mai ai. Peitai, pe ua lē tatau ea ona tatou fiafia ona e lei oo mai le iuga? A o faagasolo lenei sefulu tausaga na amata mai i le 1990, ua aveesea ai ni faasasaaga sa faia i le talaʻiga o le tala lelei, i se tulaga e foliga sa faavavega, i Europa i Sasaʻe, i ni vaega o Aferika, ma isi atunuu. O le “faatuai” lea e foliga o loo iai, ua maua ai se taimi mo le toatele o nisi “mamoe” ina ia aoaoina mai i nei oganuu lea faatoʻā tatala talu ai nei.—Ioane 10:16.
3. Aisea e tatau ai i lo tatou malamalamaga ua faasaʻoina i “lenei tupulaga” ona uunaia ai i tatou e faia ma le faanatinati le galuega a le Atua?
3 Ua faapea mai le perofeta, “e le faatuai mai lava.” Na fetalai Iesu o le a lē mavae atu lava le tupulaga amioleaga lea o loo iai nei seia “oo mai nei mea uma.” (Mataio 24:34) Pe ua avea ea lo tatou malamalamaga ua faasaʻoina e faatatau i nei upu, e uiga ai faapea ua lē o toe faanatinati tele nei la tatou galuega talaʻi?a Ua faaalia e mea moni faapea o le tuufaafeagai tonu lava lena o le mataupu! O loo matuā aafia lo tatou tupulaga lea o loo iai nei i se tulaga o le amioleaga ma faiga faapiopio, ua lē tutusa ai lava ma isi taimi uma ua mavae atu. (Faatusatusa i le Galuega 2:40.) E tatau ona tatou faia ma le faanatinati la tatou galuega. (2 Timoteo 4:2) O valoaga uma e faatatau atu i le taimi o le puapuaga tele e faaalia ai o le a oo mai faafuasei e faatopetope, e faalilolilo—e pei o se gaoi. (1 Tesalonia 5:1-4; Faaaliga 3:3; 16:15) “O le mea lea ia outou nofo sauni ai; auā o le itu aso tou te le manatunatu ai, e sau ai le Atalii o le tagata.” (Mataio 24:44) A o latalata atu lenei tupulaga faalemataʻu i le siʻui o le faatamaʻiaga, e mautinoa lava e lē tatau ona tatou mananao e toe lafoaia lo tatou faamoemoe tautele o le ola e faavavau, e ala i lo tatou toe liliu atu e “taafili i le palapala” o faatosinaga faalelalolagi!—2 Peteru 2:22; 3:10; Luka 21:32-36.
4. O le ā le tulaga ua manaomia ai le faateleina o “mea e ʻai i ona itu aso,” ma ua faapefea ona faafetaiaia lenei manaoga?
4 Na moni le valoaga a Iesu, auā i le 1914 na oo mai ai “le amataga . . . o puapuaga” a o ulu atu tagata i “le vaitaimi faaiuiu o le faiga o mea.” (NW) O faanoanoaga, o mea matautia na tutupu, ma soligatulafono ua faatuputupulaia pea e oo mai i le aso nei. (Mataio 24:3-8, 12) I le taimi lava e tasi, na poloaia ai e Ieova le vasega o le auauna faamaoni ma le mafaufau ina ia faasoasoa mai “mea e ʻai [faaleagaga] i ona itu aso” mo le auaiga o lo latou Matai, o Keriso. (Mataio 24:45-47) I le taimi nei, mai lona nofoalii i le lagi, o loo faatonutonuina mai ai e lenei Tupu Faa-Mesia se polokalame ofoofogia o le fafagaina faaleagaga i le lalolagi atoa.
O Loo Tele “Mea e ʻAi”
5. O le ā le uaʻi atu ua faatinoina mo le vaega autū o “mea e ʻai”?
5 Seʻi manatunatu i le sauniuniga o “mea e ʻai.” (Luka 12:42) O le vaega autū lava i le lisi o meaʻai faa-Kerisiano o le Afioga a le Atua, le Tusi Paia. Ina ia aʻoaʻo atu ma le uigā le Tusi Paia, e manaomia tele lava sona faaliliuga e faigofie ona faitau, ma saʻo aʻiaʻi. A o faagasolo atu tausaga ua mafai ona faataunuuina faasolosolo lenei manaoga, ae maise lava e amata mai i le 1950 ina ua tatalaina i le gagana Peretania le New World Translation of the Christian Greek Scriptures. E oo ane i le 1961 ua mafai ona maua le New World Translation o le Tusi Paia atoa, ma e lei umi ae maua isi tusi faaopoopo i isi gagana autū. O tusi e 3 sa tatalaina a o faagasolo le tausaga faaleauaunaga o le 1996 ua maua ai le aofaiga atoa ua oo atu i le 27, ma e 14 mai na tusi ua avea ma Tusi Paia atoatoa. Ina ia faagaoioia lenei galuega o le Tusi Paia, faapea ma isi fesoasoani faale-Tusi Paia, ua galulue ai nei faataimi atoa ni Kerisiano tuuina atu se toʻa 1,174 i galuega tau faaliliu i atunuu e 77.
6. Ua faapefea ona faataunuuina e le Sosaiete le manaoga mo lomiga faale-Tusi Paia?
6 Ina ia lagolagoina le galuega a lenei vaega toatele o ē faaliliu, ua lomia ai e lālā e 24 a le Sosaiete o le Olo Matamata lea e mafai ona lolomia ai tusi, ni lomiga e sili ona tele. Ona o lena mafuaaga, ua faaauau ai pea ona faatutūina i lālā autū nisi masini lomitusi e sili atu ona vave i le lolomiina o tusi. Ua faatupulaia pea i masina taitasi le lomiaina mai o Le Olomatamata ma le Ala Mai!, ua oo atu i se aofaiga tuufaatasi e 943,892,500 kopi, o se faatelega e 13.4 pasene mo le tausaga. O le aofaiga atoa o Tusi Paia ma tusi faavaa malō o loo lomia i le Iunaite Setete, Pasili, Finilani, Siamani, Italia, Iapani, Korea, ma Mekisikō lava latou ua faateleina i le 40 pasene mai le 1995 e oo atu i le 76,760,098 kopi i le 1996. Ua faia foi e isi lālā se sao tele i le faatelega aoao o le lolomiina o lomiga.
7. Ua faapefea ona sili atu le faanatinati o le faataunuuina o le Isaia 54:2 i aso nei?
7 O le tele o le faatelega ua talafeagai le faia a o faagasolo vaitausaga e sefulu mai le 1990, ona o le aveesea o faasasaaga i Molimau a Ieova, i Europa i Sasaʻe ma Aferika. E matuā telē le matelaina mo meaʻai faaleagaga i nei nofoaga. O lea la, ua matuā sili atu ai ona faanatinati le valaau o loo faaoo atu: “Ia faalautele le mea e tu ai lou fale ie; ia fālōina ie puipui o mea e te nofo ai; aua e te faaitiitia; ia faaumiumiina au maea, ma ia malolosi au fao.”—Isaia 54:2.
8. O le ā le tali agaalofa ua fesoasoani i le saunia o le lagolagosua tau seleni?
8 O lea, ua talafeagai ai ona faatetelē atu nofoaga o loo faia ai galuega i le tele o lālā e 104 a le Sosaiete. Talu ai tulaga matuā faigata tau seleni i le tele o oganuu fou faatoʻā tatalaina, ua totogiina ai se vaega tele o tupe faaalu mo lenei faatelega, e ala i mea alofa tauofo mo le galuega i le lalolagi aoao mai atunuu o loo sili ona tamaoaiga faaletino. O se fiafiaga, auā ua tali mai ma le loto atoa faapotopotoga ma tagata taitoatasi, e tusa ai ma le agaga o loo taʻua i le Esoto 35:21 e faapea: “Ona latou o mai lea, o i latou uma o e ua uai i ai o latou loto, ma i latou uma o e ua manatu i ai o latou loto, ua latou aumaia le taulaga ia Ieova mo le galuega.” E avea ai lenei avanoa matou te faafetaia ai i latou uma o ē o loo faia ni o latou sao i lenei foai agaalofa.—2 Korinito 9:11.
9. Ua faapefea ona faataunuuina le Roma 10:13, 18 i aso nei?
9 A o faagasolo le 1996 ua matuā faamamaluina ai e lomiga a le Sosaiete o le Olo Matamata i tuluʻiga uma o le lalolagi le suafa o Ieova ma ana fuafuaga. Ua faapei lava ona muai taʻu mai e le aposetolo o Paulo. I le siiina mai o le valoaga a Ioelu ma le Salamo e 19, na ia tusi ai e faapea: “E faaolaina i latou uma o e valaau i le suafa o le Alii. A e ou te fai atu, Ua latou le faalogo mai ea? E moni, ua oo lo latou leo i le lalolagi uma lava, o a latou upu foi i tuluiga o le atu laulau.” (Roma 10:13, 18) E ala la i le matuā viiviia o le suafa tautele o Ieova, ua faia ai e ona tagata se vaega mataina i le faatumuina o lona maota o le tapuaiga i le mamalu. Peitai, e faapefea ona lauolaola faapitoa lenei faalauiloaga a o faagasolo le 1996? Faamolemole, seʻi tagai i le faasologa o loo sosoo mai i le itulau e 18 e oo atu i le 21.
Le Seleselega i le Lalolagi Aoao
10. O ā vala mataina o loo e mātauina i le galuega a tagata o Ieova, e pei ona otooto mai i le faasologa i itulau e 18 e oo atu i le 21?
10 E lei iai muamua lava e pei ona iai i le taimi nei se uunaiga ua sili ona malosi i fetalaiga a Iesu na o loo maua i le Luka 10:2 e faapea: “E tele le saito e seleseleina, a o le au faigaluega e toaitiiti ia; o lea ia outou aioi ai i le Alii e ana le saito e seleseleina, ina ia aauina mai e ia ni e galulue i lana saito e seleseleina.” Po o e tali atu ea i lena valaau? E faitau miliona tagata i le lalolagi aoao o loo latou tali atu. Ua faamaonia lena i le tumutumuga fou e 5,413,769 o le autalaʻi o le Malo o ē na lipotia mai la latou auaunaga i le fanua a o faagasolo le 1996. E lē gata i lea, e toʻa 366,579 uso ma tuafāfine fou sa papatisoina. E maeu lo tatou faapelepeleina o nei “mea ua manaomia e nuu uma,” o ē o loo auai nei i le ‘faatumuina o le maota o le tapuaiga a Ieova i le mamalu’!—Hakai 2:7.
11. Aisea ua tofu ai i tatou uma ma mafuaaga e matuā olioli ai?
11 E mataina lipoti ua maua mai i faatelega o loo faia i oganuu fou faatoʻā tatalaina. Pe o iai ea nisi o i tatou o loo matauʻa i isi Molimau o ē o loo olioli nei i lena tuputupu aʻe? E leai, ae nai lo lea, o loo tatou olioli faatasi ma i latou. Sa iai i atunuu uma lava ni amataga itiiti. Na tusi mai le perofeta o Sakaria, o lē na iai foi i le taimi o Hakai e faapea: “Po o ai ea ua ʻinoʻino i le aso o mea iti?” (Sakaria 4:10) Ua tatou matuā olioli auā i atunuu ia ua mautū lelei ai le faavaeina o le galuega molimau atu, ua faitau miliona nei le autalaʻi o le Malo o loo iai, ma e galueaina pea lava pea a latou oganuu, o nisi lava aai tetele ua galueaiina i vaiaso taitasi. Pe o iai ea la sa tatou mafuaaga e tau faavaivai ai a o faalautele mai nei e Ieova le avanoa mo le faaolataga i vaipanoa sa muai faasaina? E leai! Na fetalai Iesu: “O le fanua, o le lalolagi lea.” (Mataio 13:38) E tatau ona avatuina pea se molimau maeʻaeʻa, e pei ona avatu e uluai soo se molimau maeʻaeʻa i le vaitaimi faaiuiu o le faiga o mea faa-Iutaia.—Galuega 2:40; 10:42; 20:24; 28:23.
O Loo Matuā Agaʻi Lava i Luma
12. O le ā le uunaiga ua ia i tatou e agaʻi ‘tonu atu ai i luma’? (Tagai foi i le pusa, “Le Seleselega ʻai le Tuluiga o le Lalolagi.’”)
12 Ioe, e tatau ona tatou tulituliloaina pea, i le agaʻi “tonu atu i ona luma” faatasi ma le kariota faaagelu faalelagi a Ieova. (Esekielu 1:12) O loo tatou manatua upu a Peteru e faapea: “E le faatuai mai [Ieova] i le mea na folafolaina mai, faapei o le manatu a isi tagata i le faatuai; a e peitai ua onosai mai lava o ia ia te outou, ona ua le finagalo ia fano se tasi, a ia oo uma lava i le salamo.” (2 Peteru 3:9) Tau ina ia avea le maelega mataina o o tatou uso i atunuu matitiva e uunaia ai i tatou. So o se taimi lava e foliga mai ai ua faatuai le oo mai o Amaketo, o lona uiga ua maua ai le avanoa mo le faitau selau o afe o nisi tagata e ao ona aoaoina i nei atunuu faapea ma le toatele o isi e aoaoina i oganuu ua lelei ona galueaiina. Aua lava neʻi faaseseina oe: “O loo latalata mai le aso tele o Ieova, e lata mai lava, o loo matuā tele vave mai lava.” (Sefanaia 1:14) E tatau ona faatelevave foi la tatou vaega i le avatuina o se molimau faaiu maeʻaeʻa!
13, 14. (a) O le ā e mafai ona fai atu ai e faatatau i le tufatufaina o lomiga i le 1996? (e) O ā fuafuaga faapitoa e ono fai e faapotopotoga i tausaga taitasi, ma o faapefea ona e fuafua e fai ai sou sao?
13 E ui e lē o aliali mai auiliiliga uma i le faasologa o le auaunaga, ae ua iai se faatelega mataina i le tufatufaina atu o Tusi Paia, o tusi, ma mekasini i le tausaga ua mavae atu. Mo se faaaoaoga, o mekasini na tufaina i le lalolagi aoao ua faaalia ai se faatelega e 19 pasene, o se aofaiga e 543,667,923 kopi na tufaina. Ua faafaigofieina e a tatou mekasini le avatuina o se talaʻiga fesuisuiai—i alatetele, i paka e tafafao ai, i nofoaga faatalipasi, i nofoaga o pisinisi. Ua faaalia e lipoti faapea i oganuu ua faia soo ai le talaʻiga o le Malo, ua maofa ai tagata o loo faigaluega maualuluga ona o tulaga lelei o a tatou mekasini ma ua latou taliaina ai le faia o ni a latou suesuega faale-Tusi Paia.
14 I tausaga taitasi i le masina o Aperila, e masani ona faamaopoopo ai e faapotopotoga se galuega mekasini faapitoa, e faatomua ai se tauiviga e tasi le aso le umi mo le talaʻiga mai lea fale i lea fale ma i nofoaga faitele. Pe o le a faia ea se sao o le tou faapotopotoga i lenei galuega ia Aperila 1997? Ua saunia lomiga matagofie o Le Olomatamata ma le Ala Mai! o Aperila, ma o lo latou tufaina atu i le taimi e tasi i le lalolagi aoao e mautinoa le mataina! I le motu o Kuperu, o se faapotopotoga sa latou faaaogā e pei o sa latou anaga le faaupuga “ia oo atu i tagata uma e mafai ai ma le feau o le Malo,” na oo lava ina latou faatinoina i masina taitasi lea galuega mekasini ua faatulagaina, ma oo atu ai i se tumutumuga fou e 275,359 mekasini na tufaina i le tausaga, o se faatelega e 54 pasene.
O Feau Faaiu a Hakai
15. (a) Aisea na aauina atu ai e Ieova nisi feau e ala atu ia Hakai? (e) O le ā le lesona e tatau ona faaoo mai e le feau lona tolu a Hakai ia i tatou?
15 I le 63 o aso talu ona mavae le faaooina atu e Hakai o lana feau lona lua, ona aauina atu lea o ia e Ieova ma le faasilasilaga lona tolu e lelei ona tatou teulotoina i aso nei. Sa tautala Hakai e pei lava o loo faavaeina e tagata Iutaia le faavae o le malumalu i lena taimi, ae o le mea moni sa latou faavaeina i le 17 tausaga muamua atu. Ona toe silafia foi lea e Ieova le tatau ona iai se faamamāina i amioga. Sa faatalalē ositaulaga ma tagata ma na lē mamā ai i le silafaga a Ieova. Pe ua lē o faapena ea foi nisi o tagata o Ieova i aso nei atonu o loo faatalalē, pe ua oo lava ina latou faaaafia i latou i ni ala tuufau ma le matapeapea a le lalolagi? E manaomia tele ia i tatou uma ona teuloto “ia afua mai i lenei lava aso, e oo i aso ua tuanai [“o i le lumanai,” NW]” ona avatuina le mamalu i le suafa o Ieova, i le talitonu maumauai i lana folafolaga: “E amata mai i lenei lava aso ona ou faamanuia ia te outou.”—Hakai 2:10-19; Eperu 6:11, 12.
16. O le ā le “luluina” ua latalata mai, ma o le ā e iu i ai?
16 I lena lava aso, na oo atu ai le afioga a “Ieova o ʻau” ia Hakai mo le lona fa o taimi ma o le taimi mulimuli foi lea. Sa ia faailoa atu le mea ua aofia ai i Lona “luluina . . . o le lagi, ma le lalolagi,” i le faapea atu: “Ou te fulisia le nofoālii o malo; ou te faaumatia foi le malosi o malo o nuu ese; ou te fulisia foi kariota ma ē tietie ai; e pauu solofanua ma ē tietie ai, e fegaseai i latou i a latou pelu.” (Hakai 2:6, 21, 22) O le a oo le “luluina” i lona tumutumuga pe a faamamāina atoatoa e Ieova le lalolagi ia Amaketo. Ona oo mai loa lea o “mea ua manaomia e nuu uma,” ina ia faia aʻe ai se totonugalemu o le sosaiete faaletagata mo le lalolagi fou. Maeu ni mafuaaga e olioli ai ma avatu le viiga ia Ieova!—Hakai 2:7; Faaaliga 19:6, 7; 21:1-4.
17. Ua faapefea ona faatulagaina Iesu e avea ma “faamaufaailoga”?
17 I le faaiuina o lana valoaga, ua tusi ai Hakai: “Ua fetalai mai Ieova o ʻau, O lea lava aso ou te avea ai oe laʻu auauna o Serupapelu . . . , ou te faia oe e pei se faamaufaailoga; auā ua ou filifilia oe, ua fetalai mai ai Ieova o ʻau.” (Hakai 2:23) Ua avea nei Keriso Iesu ma Tupu Faa-Mesia ma Ositaulaga Sili a Ieova e pei ona sa faaatagia mai, ua tuufaatasia ai i le lagi o tofiga eseese na faataunuuina e le kovana o Serupapelu ma le ositaulaga sili o Iosua i le Ierusalema faalelalolagi. I le faapei o se faamaufaailoga aloaia i le aao taumatau o Ieova, ua avea ai Iesu ma “Amene” i le avea ma sauniuniga a Ieova mo le faataunuuina moni o le tele o “mea uma ua folafolaina e le Atua.” (2 Korinito 1:20; Efeso 3:10, 11; Faaaliga 19:10) Ua taulai atu le feau atoa faavaloaga a le Tusi Paia i le sauniuniga a Ieova o Keriso i le avea ma Tupu ma o le Togiola faaositaulaga.—Ioane 18:37; 1 Peteru 1:18, 19.
18. O le a faapefea ona iai se faataunuuga e faafouina ai o ‘fetalaiga faaiu a Ieova o ʻau’?
18 Ua moni lenei mea i o tatou aso, o le mamalu sili e mafai ona maua i le malumalu pupula faaleagaga o Ieova! Ma e lē umi, pe a mavae ona tafiesea e Ieova mea uma o le faiga o mea a Satani, ona iai lea o le isi faataunuuga fiafia o le Hakai 2:9: “Ou te avatu foi le manuia [“filemu,” NW] i le mea nei, ua fetalai mai ai Ieova o ʻau.” Ua iu lava ina maua le filemu—o le filemu e tumau, ma i le aoao o mea, ua faamautinoa mai e le “faamaufaailoga” a Ieova, o Keriso Iesu, le “Alii o le filemu,” o lē na tusia i ai upu nei: “E leai se mea e gata mai ai ona tele o lona malo ma le filemu o lona malo . . . e faia lea mea i le maelega o Ieova o ʻau.” (Isaia 9:6, 7) O le a atagia atu e faavavau lava le mamalu o le maota o le tapuaiga a Ieova, i le afioaga filemu o lana pule silisili ese aoao. Tau ina ia tatou tutumau ai e faavavau i lena maota!—Salamo 27:4; 65:4; 84:10.
[Faaopoopoga i lalo]
a Tagai i mataupu, “Faasaoina Mai se ‘Tupulaga Amioleaga’” ma le “O se Taimi e Tausia ai Pea le Mataala” i Le Olomatamata o Novema 1, 1995.
Pe Mafai Ona E Faamatala?
◻ Ua faapefea i aso nei ona ‘faatumulia i le mamalu’ le maota o Ieova?
◻ Aisea na lei faapea muamua ai lava ona faanatinati le talaʻia o le tala lelei?
◻ O le ā le uunaiga ina ia talaʻi ua aumaia e le Lipoti o le Tausaga Faaleauaunaga o le 1996?
◻ Ua faapefea ona auauna Keriso o le “faamaufaailoga” a Ieova?
[Pusa i le itulau 15]
Le Seleselega “ai le Tuluiga o le Lalolagi”
I LE Isaia 43:6, tatou te faitau ai i le poloaiga a Ieova e faapea: “Aua le taofia; au mai ia oʻu atalii ai mea mamao, ma oʻu afafine ai le tuluiga o le lalolagi.” O loo iai se faataunuuga uigaese o lenei mau i aso nei i Europa i Sasaʻe. Seʻi fai ma faaaoaoga, o Moldova lea sa muai avea ma atunuu Komunisi. O loo iai ni ona alalafaga pe tusa o le ʻafa o le faitau aofai ua avea nei o ni Molimau a Ieova. E mamao ni mea latou te faimalaga atu ai ina ia sailia oganuu mo talaʻiga, ae o loo latou faia lava ni taumafaiga! O le toatele o le autalaʻi i nei faapotopotoga o ni fanau a mātua o ē sa faaaunuua atu i Siberia i le uluai tausaga na amata mai i le 1950. I le taimi nei ua taulamua ai o latou aiga i le galuega o le seleselega. Mai le autalaʻi e toʻa 12,565, e toʻa 1,917 na papatisoina i le tausaga na mavae atu. E fasefulutolu faapotopotoga e iai ni a latou autalaʻi e tusa ma le 150 i le faapotopotoga e tasi, ma ua faateleina le aofai o matagaluega mai le fa i le valu i le tausaga fou faaleauaunaga.
E mataina foi le faatelega i Alapania. O loo iai le anoanoai o Molimau faamaoni sa latou onosaia pulega tautalatasi e sili ona sauā a o faagasolo ni tausaga e 50. E iai nisi o i latou na fasiotia. E manatua ai i lenei mea le folafolaga a Iesu: “Aua lava e te fefe i mea o le a e tiga ai. Faauta, o le a tuuina atu ni o outou e le tiapolo i le fale puipui, ina ia tofotofoina ai outou; . . . Ia e faamaoni seia oo i le oti, ona ou avatu ai lea ia te oe o le pale o le ola.” (Faaaliga 2:10; tagai foi i le Ioane 5:28,29; 11:24,25.) O le ā ua tatou vaaia nei i Alapania? O se matuā faataunuuga moni lava o le folafolaga a Ieova lea o loo maua i le Isaia 60:22: “O le toaitiiti e fai ma toaafe”! I le 1990 sa na o le toatasi le tagata talaʻi na lipotia mai mo le tausaga faaleauaunaga i Alapania. Peitai ane, na iai nisi “e galulue” mai Italia ma isi atunuu na latou tali atu i le valaaulia a Iesu: “O lenei, ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou.” (Mataio 28:19; Luka 10:2) E oo ane i le taimi o le Faamanatuga o le maliu o Iesu i le 1996, sa iai le autalaʻi e toʻa 773 sa mataalia i le fanua, ma na aoaoina mai e i latou nei ni tagata e toʻa 6,523 i a latou sauniga o le Faamanatuga, e sili atu i le faavalu taimi e toatele atu ai nai lo le aofai o le autalaʻi! Sa lipotia mai ni aofia mataina mai nuu e tu mamao ese. E ui sa leai ni tagata talaʻi moni mai na nuu, ae sa iai i aai o Kukës ma Divjakë ni aofia e 192 ma le 230. I Krujë, e na o le toatasi lana tagata talaʻi, ae sa iai le toʻa 212 mo le Faamanatuga. O le autalaʻi e toʻa 30 i Korçë na latou totogia se fale mo se aofia e oo atu i le 300. Ina ua uma ona tau faaofi atu lena aofai i totonu o le falefono, sa teteeina le isi toʻa 200 ona ua matuā leai lava se avanoa. E moni lava, ua sinasina le fanua mo le seleselega!
O le lipoti lenei mai Romania: “A o matou galulue mai lea fale i lea fale, sa matou feiloai ai ma se tagata na fai mai o ia o se Molimau a Ieova ma o loo nofo i se aai itiiti lea, e tusa ai ma lo matou iloa, sa leai ni Molimau na iai. Na ia taʻu mai ia i matou, e lē gata ia te ia, ae e iai ma isi tagata e toʻa 15 o ē ua tele tausaga o latou faia sauniga i Aso Tofi ma Aso Sa ma ua amata foi ona talaʻi mai lea fale i lea fale. O le aso na sosoo ai na matou ō atu ai loa i lea aai. I lo matou taunuu atu, e lua ni potu sa faatalitali mai ai le toʻa 15 o tane, o fafine, ma tamaiti o ē na latou taliaina tusi e 20 ma mekasini fou e 20. Sa matou faasino ia i latou le auala e faia ai suesuega faale-Tusi Paia. Sa matou pepese faatasi ma taliina a latou fesili na sili ona fia vave iloaina. Na taʻutino mai e lē o loo taʻimua i le vaega e faapea: ‘I ni nai aso ua tuanai, sa ou tatalo atu ai ma loimata ia Ieova ina ia auina mai ia i matou se leoleo mamoe, ma o lenei ua taliina laʻu tatalo.’ Sa matuā faafiafia i matou, ma a o matou taumāvae, sa pei lava o se tamaitiiti mātuaoti o lē ua faatoʻā maua sona tamā, i lona faapea mai: ‘Faamolemole aua neʻi galo mai i matou. Ia toe foi mai e asi i matou!’ Sa matou faia faapea, ma i le taimi nei e fitu suesuega faale-Tusi Paia ua faia i lea aai. I le tele o isi oganuu fou, ua amata ai le galuega i se auala ofoofogia i le faaaogaina o lomiga faale-Tusi Paia, lea ua matuā talisapaia lava, ma e faaalia ai o le galuega e amata mai i se puna tauatua.”
[Siata i le itulau 18-21]
(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)
LIPOTI O LE TAUSAGA FAALEAUAUNAGA O LE 1996 A MOLIMAU A IEOVA I LE LALOLAGI AOAO
[Ata i le itulau 16, 17]
Ua aoaoina “mea ua manaomia e nuu uma” i Atumotu o le Vasa (1), Amerika i Saute (2), Aferika (3), Asia (4), Amerika i Mātū (5), ma Europa (6)