Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w92 6/1 itu. 13-18
  • ‘I le Suafa o le Agaga Paia’

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • ‘I le Suafa o le Agaga Paia’
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Papatisoga i le Agaga Paia
  • Papatiso “i le Suafa o . . . le Agaga Paia”
  • O Fua o le Agaga
  • Tofia e le Agaga Paia
  • Ia Taʻitaʻia e le Agaga
  • Le Agaga ma le Galuega Talaʻi
  • Ola e Tusa ma lo Tatou Papatisoga
  • O le Savavali i la le Agaga E te Ola ai e Tusa ma Lou Tuuina Atu
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2010
  • E Faapea ona Mafai e le Agaga o le Atua ona Faaaafia Oe
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1991
  • Ta‘ita‘ia e le Agaga o le Atua i le Ulua‘i Senituri ma Aso Nei
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2011
  • Faailoaina le Agaga Paia
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1991
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
w92 6/1 itu. 13-18

‘I le Suafa o le Agaga Paia’

“O lenei, ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le . . . Agaga Paia.”—MATAIO 28:19.

1. O le ā le faaupuga fou sa faaaogā e Ioane le Papatiso e uiga i le agaga paia?

I LE tausaga e 29 T.A., na tinoū ai Ioane le Papatiso i Isaraelu e sauniuni le ala mo le Mesia, ma a o faagasolo lana faiva, sa ia folafola atu ai se mea fou e uiga i le agaga paia. O le mea moni, ua uma ona silafia e tagata Iutaia le mea na fai mai ai Tusitusiga Eperu e uiga i le agaga. E ui i lea, atonu sa faateʻia i latou, ina ua faapea atu Ioane: “O aʻu nei, ou te papatiso atu ia te outou i le vai ina ia salamo; a e peitai o lē mulimuli mai [ia te aʻu], . . . o ia lea na te papatisoina atu ia te outou i le Agaga Paia.” (Mataio 3:11) Na avea le ‘papatisoga i le agaga paia’ o se faaupuga fou.

2. O le ā le faaupuga fou e aafia ai le agaga paia sa faailoa atu e Iesu?

2 O lē na mulimuli mai o Iesu. I le taimi o lona olaga faalelalolagi, sa leʻi papatisoina moni e Iesu se tasi i le agaga paia, e ui ina sa ia fetalai e uiga i le agaga paia i le tele o taimi. E lē gata i lena, ina ua mavae lona toetu mai, sa ia faasino atu i le agaga paia i se isi foi auala fou. Na ia fetalai atu i ona soʻo: “O lenei, ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le Agaga Paia.” (Mataio 28:19) O le faaupuga “i le suafa” o lona uiga “i le iloa lelei.” O le papatisoga i le vai i le iloa lelei o le Tamā, le Alo, ma le agaga paia sa tatau ona ese mai le papatisoga i le agaga paia. Na avea foi lea o se faaupuga fou e aafia ai le agaga paia.

Papatisoga i le Agaga Paia

3, 4. (a) O anafea na faia ai uluai papatisoga i le agaga paia? (e) E ese ai mai le papatisoina o i latou, sa faapefea ona gaoioi le agaga paia i soʻo o Iesu i le Penetekoso 33 T.A.?

3 Mo le papatisoga i le agaga paia, sa folafola atu e Iesu i ona soʻo a o toeitiiti oo i lona afio aʻe: “E papatisoina outou i le Agaga Paia e le tele ni aso e va aʻi.” (Galuega 1:5, 8) Sa leʻi mamao ae faataunuuina lena folafolaga. Na liligiina ifo le agaga paia i luga o soʻo e 120 sa faapotopoto i se afeafe aluga i Ierusalema, a o faatinoina e Iesu mai le lagi, ana uluai papatisoga i le agaga paia. (Galuega 2:1-4, 33) Faatasi ma le ā le iʻuga? Sa avea ai soʻo ma vaega o le tino faaleagaga o Keriso. E pei ona faamatalaina e le aposetolo o Paulo, ‘o le agaga e tasi na papatisoina ai i latou uma i le tino e tasi.’ (1 Korinito 12:13) I le taimi lava e tasi, na faauuina ai i latou e avea ma tupu ma faitaulaga i le lumanai i le Malo faalelagi o le Atua. (Efeso 1:13, 14; 2 Timoteo 2:12; Faaaliga 20:6) Sa avea foi le agaga paia o se uluai faamaufaailoga ma o se faailoilo o lena tofi faamamaluina i le lumanai, peitai, sa lē ona pau ai lena.—2 Korinito 1:21, 22.

4 I nai tausaga muamua atu, na fetalai atu ai Iesu ia Nikotemo: “A le toe fanau le tagata, e le mafai ona iloa e ia o le malo o le Atua. . . . afai e le fanau se tasi i le vai ma le Agaga, e le mafai ona sao o ia i le malo o le Atua.” (Ioane 3:3, 5) I lena taimi, e 120 tagata na toe fanauina. E ala i le agaga paia, sa vavaeina ai i latou e avea ma atalii faaleagaga o le Atua, o ni uso o Keriso. (Ioane 1:11-13; Roma 8:14, 15) O nei gaoioiga uma a le agaga paia ua sili atu ona matagofie lo latou tulaga na i lo o vavega. E sili atu i lena, e lē pei o vavega i se tasi taimi, sa leʻi faamutaina ai le agaga paia ina ua mavae le maliliu o le au aposetolo, peitai ua faaauau pea ona gaoioi i lenei auala seia oo mai i o tatou aso. O se faaeaga i Molimau a Ieova le iai ia i latou o le vaega faaiʻu o sui sa papatisoina i le agaga o le tino o Keriso, ma o loo avea i latou ia o se “auauna faamaoni ma le mafaufau” e saunia meaʻai faaleagaga i le taimi e tatau ai.—Mataio 24:45-47.

Papatiso “i le Suafa o . . . le Agaga Paia”

5, 6. Sa faapefea ona iʻu uluai papatisoga i le agaga, i papatisoga i le vai?

5 Ae ā le folafolaga e uiga i le papatisoga i le vai i le suafa o le Tamā, le Alo, ma le agaga paia? Sa lē papatisoina i le vai na uluai soʻo o ē sa papatisoina i le agaga. Ua maeʻa ona latou taliaina le papatisoga i le vai a Ioane, ma talu ai sa talileleia lea ia Ieova i lena taimi patino, sa lē tatau ai ona toe papatisoina i latou. Peitai i le Penetekoso 33 T.A., na taliaina ai e se vao o tagata le papatisoga fou i le vai. Sa faapefea ona tupu lenei mea?

6 Na ō mai faatasi le papatisoga o le 120 i le agaga paia ma se leo tele sa faapea ona tosina ane ai le vao o tagata. Sa meia i latou ia ina ua faalogo atu i le au soʻo o tautatala mai i ni gagana, o lona uiga, i ni gagana ese sa malamalama ai i latou sa iai. Na faamatalaina e le aposetolo o Peteru faapea, o lenei vavega sa faamaonia ai le liligiina ifo o le agaga o le Atua e Iesu, o lē na toe faatuina mai nai le oti ma ua nofo nei i le itu taumatau o le Atua i le lagi. Sa faalaeiauina e Peteru lana au faalogologo e faapea: “O lenei foi, ia matuā iloa e le aiga uma o Isaraelu, o Iesu lava lena na faasatauroina e outou, ua faia lea e le Atua ma Alii ma Keriso.” Ona ia faapea atu lea i le faaiʻuga: “Ina salamo ia, ma ia taitasi ma papatisoina outou uma i le suafa o Iesu Keriso, mo le faamagaloina o agasala; ona maua lea e outou o le mea foai fua mai, o le Agaga Paia lea.” E tusa ma le 3,000 tagata na tali atu.—Galuega 2:36, 38, 41.

7. I le ā le auala na papatisoina ai le 3,000 i le Penetekoso 33 T.A. i le suafa o le Tamā, le Alo, ma le agaga paia?

7 Pe mafai ona faapea atu, sa papatisoina i latou ia i le suafa (i le iloa lelei o) le Tamā, le Alo, ma le agaga paia? Ioe. E ui ina sa leʻi taʻuina atu e Peteru ia i latou e papatiso i le suafa o le Tamā, ae ua uma ona latou iloa lelei o Ieova o le Alii Pule Silisiliese, ona o i latou o ni tagata Iutaia faaletino, o ni sui o le nuu sa tuuina atu ia te Ia. Ae na faapea atu Peteru: ‘Ia papatisoina i le suafa o le Alo.’ O lea, o lo latou papatisoga sa faailoaina ai lo latou iloa lelei o Iesu o le Alii ma o le Keriso. Sa avea ai i latou ma ona soʻo ma na taliaina ai faapea o le faamagaloina o agasala na ala mai lea ia te ia. I le faaiʻuga, sa faia le papatisoga i le iloa lelei o le agaga paia, ma sa faia lea e tali atu ai i le folafolaga faapea o le a latou mauaina le agaga o se meaalofa foai fua mai.

8. (a) E faaopoopo atu i le papatisoga i le vai, o le ā le isi papatisoga na talia e Kerisiano faauuina? (e) O ai isi e ese mai le 144,000 e mauaina le papatisoga i le vai i le suafa o le agaga paia?

8 O i latou sa papatisoina i le vai i le aso o le Penetekoso 33 T.A. sa papatisoina foi i le agaga, ma faauuina ai o ni tupu ma faitaulaga i le lumanai i le Malo faalelagi. E tusa ai ma le tusi o Faaaliga, e na o le 144,000 i latou ia. O lea, o i latou sa papatisoina i le agaga paia ma mulimuli ane ai ‘faamaufaailogaina’ o ni suli o le Malo, e na o le 144,000 le aofai. (Faaaliga 7:4; 14:1) Peitai, o soʻo fou uma lava—po o le ā lava lo latou faamoemoe i le lumanai—ua papatisoina i le suafa o le Tamā, le Alo, ma le agaga paia. (Mataio 28:19, 20) O le ā la, e faatatau i ai le papatisoga i le suafa o le agaga paia mo Kerisiano uma, pe o le “lafu mamoe itiiti” po o “isi mamoe”? (Luka 12:32; Ioane 10:16) A o leʻi taliina lena fesili, seʻi o tatou matauina nisi o gaoioiga a le agaga i ona po o Kerisiano.

O Fua o le Agaga

9. O le ā le gaoioiga a le agaga paia e tāua i Kerisiano uma?

9 O se gaoioiga tāua a le agaga paia, o le fesoasoani lea ia i tatou e atiina aʻe uiga faa-Kerisiano. E moni, ona o le lē lelei atoatoa e lē mafai ai ona tatou alofia le agasala pea. (Roma 7:21-23) Peitai, a tatou salamō ma le faamaoni, e faamagaloina i tatou e Ieova e faavae i le taulaga a Keriso. (Mataio 12:31, 32; Roma 7:24, 25; 1 Ioane 2:1, 2) E sili atu i lena, ua faatalitalia i tatou e Ieova ina ia tauivi faasaga i o tatou tuʻinanauga agasala, ona fesoasoani mai lea o le agaga paia ia i tatou e faia lenei mea. Ua faapea mai Paulo: “Ia outou savavali i la le Agaga, ona le faia lea e outou o le tuʻinanau o le tino.” (Kalatia 5:16) Sa sosoo ai ona faailoa mai e Paulo faapea e mafai e le agaga ona fuaina mai ni uiga e sili ona lelei ia i tatou. Na ia tusia: “O le fua o le Agaga o le alofa, o le olioli, o le filemu, o le onosai, o le mataalofa, o le agalelei, o le faamaoni, o le agamalu, ma le le gaoiā.”—Kalatia 5:22, 23.

10. E faapefea ona atiina aʻe fua o le agaga i se Kerisiano?

10 Ua faapefea ona mafai e le agaga ona fuaina mai na fua i se Kerisiano? E lē faafuaseʻi ona tupu, ona e faapea o i tatou o ni Kerisiano ua tuuina atu ma papatisoina. E tatau ona tatou galulue i ai. Peitai, afai tatou te auaumea ma isi Kerisiano o ē o loo faaalia nei uiga, afai tatou te tatalo i le Atua mo lona agaga e fesoasoani mai ia i tatou e atiina aʻe ni uiga patino, afai tatou te alofia aumea leaga ma suesueina le Tusi Paia mo ni fautuaga ma ni faaaʻoaʻoga lelei, ona tuputupu aʻe ai lea o fua o le agaga ia i tatou.—Faataoto 13:20; 1 Korinito 15:33; Kalatia 5:24-26; Eperu 10:24, 25.

Tofia e le Agaga Paia

11. I le ā le auala ua tofiaina ai toeaina e le agaga paia?

11 Ina ua lauga atu i toeaina i Efeso, sa faailoa atu e Paulo se isi gaoioiga a le agaga paia ina ua ia faapea atu: “Ina tausi ia outou ia te outou, atoa ma le lafu mamoe uma lava ua tofia ai outou e le Agaga Paia e fai ma leoleo, ia leoleo atu i le ekalesia a le Atua, ua faatauina e ia [i le toto o lona lava Alo.]” (Galuega 20:28) Ioe, o ovasia, po o toeaina i le faapotopotoga, ua tofiaina e le agaga paia. I le ā le auala? O lona uiga e tatau i toeaina tofia ona ausia agavaa ua faatulaga mai i le Tusi Paia faagaeeina. (1 Timoteo 3:1-13; Tito 1:5-9) E na o le fesoasoani lava a le agaga paia e mafai ai ona latou atiina aʻe na agavaa. E lē gata i lena, e tatalo foi le au toeaina o ē e fautuaina se toeaina fou mo le taʻitaʻiga a le agaga paia, ina ia iloa ai pe ua ia ausia agavaa pe leai. Ma o le tofiaina, ua faia lea i lalo o le faatonutonuga a le auauna faamaoni ma le mafaufau ua faauuina i le agaga.

Ia Taʻitaʻia e le Agaga

12. E mafai faapefea e le agaga ona taʻitaʻia i tatou e auala i le Tusi Paia?

12 Ua iloatino lava e Kerisiano faapea sa tusiaina le Tusi Paia, i lalo o le taʻitaʻiga a le agaga paia. O lea, ua latou eliina ai mo le atamai sa faagaeeina e le agaga, e pei lava o Molimau a Ieova i tua atu o uluai Kerisiano. (Faataoto 2:1-9) Latou te faitauina, mafaufau loloto i ai, ma faatagaina na te taʻitaʻia o latou olaga. (Salamo 1:1-3; 2 Timoteo 3:16) I lea, ua fesoasoani ai le agaga ia i latou ina ia ‘suesue i mea loloto a le Atua.’ (1 Korinito 2:10, 13; 3:19) O le taʻitaʻia o auauna a le Atua i lenei auala o se gaoioiga tāua lea a le agaga o le Atua i o tatou aso.

13, 14. O le ā sa faaaogā e Iesu e foia ai faafitauli i le faapotopotoga, ma ua faapefea ona ia faia lea lava mea e tasi i aso nei?

13 E lē gata i lena, i le tusi o Faaaliga, sa aauina atu ai e Iesu ua toe faatuina ni feau i faapotopotoga e fitu i Asia Itiiti. (Faaaliga, mataupu 2 ma le 3) I ia tusi na ia faaalia ai faapea na ia asiasi atu i faapotopotoga ma iloa ai lo latou tulaga faaleagaga. O isi na ia iloa, sa faataatiaina se faaaʻoaʻoga lelei o le faatuatua. I isi, sa faatagaina e toeaina le faatuʻiese, amioga lē mamā, ma le faalēogalua e faaleagaina ai le lafu. Sa oti faaleagaga le faapotopotoga i Sarataisa, seʻi vaganā ai nai tagata toaitiiti sa faamaoni. (Faaaliga 3:1, 4) Na faapefea ona taulimaina e Iesu nei faafitauli? E ala i le agaga paia. Ina ua avatuina fautuaga i faapotopotoga e fitu, sa faaiʻuina le feau a Iesu i le faaupuga: “O le ua i ai taliga, ina faalogo mai ia o ia i le mea ua fetalai mai ai le Agaga i ekalesia.”—Faaaliga 2:7, 11, 17, 29; 3:6, 13, 22.

14 O loo asiasi mai foi Iesu i faapotopotoga i aso nei. Ma pe a ia iloaina ni faafitauli, na te taulimaina lava i latou e ala i le agaga paia. E mafai ona fesoasoani le agaga ia i tatou ina ia iloatino ma foia tuusaʻo ai faafitauli e ala i lo tatou faitauina o le Tusi Paia. E mafai foi ona maua le fesoasoani e ala i lomiga faale-Tusi Paia ua lomia e le auauna faamaoni ma le mafaufau sa faauuina e le agaga. Ia pe mafai foi ona maua mai toeaina sa tofia e le agaga i le faapotopotoga. Po o le ā lava le tulaga, pe avatu i tagata taitoatasi le fautuaga po o le faapotopotoga atoa, pe tatou te utagia ea upu a Iesu: “O le ua i ai taliga, ina faalogo mai ia o ia i le mea ua fetalai mai ai le Agaga”?

Le Agaga ma le Galuega Talaʻi

15. Sa faapefea ona gaoioi le agaga ia Iesu e tusa ai ma le galuega talaʻi?

15 I se tasi taimi na talaʻi atu ai Iesu i se sunako i Nasareta, na ia faailoa atu ai foi se isi gaoioiga a le agaga. Ua taʻu mai e le faamaumauga ia i tatou: “Ona fofola lea e ia le Tusi, ona maua ai lea o le mea ua tusia ai lenei upu. Ua i oʻu luga le Agaga o le Alii, auā ua na faauu mai ia te au e folafola le tala lelei i e matitiva; ua auina mai aʻu e ia e faamalolo i e loto momomo, e talaʻi le saolotoga i le tafeaga, ma ia pupula mata o e tauaso, e tuu saoloto i e ua faasauaina. Ona amata lea ona fetalai atu o ia ia te i latou, O le aso nei ua taunuu ai lenei Tusi, o outou o faalogologo ai.” (Luka 4:17, 18, 21; Isaia 61:1, 2) Ioe, sa faauuina Iesu e le agaga paia ina ia talaʻi le tala lelei.

16. I le uluai senituri, sa faapefea ona matuā aafia le agaga paia i le talaʻiina o le tala lelei?

16 A o toeitiiti lava oo i lona maliu, na valoia ai e Iesu se tauiviga tele o le talaʻiga e tatau ona faataunuuina e ona soʻo. Na ia fetalai atu: “Ia muai talaʻiina foi le tala lelei i nuu uma lava e ao ai.” (Mareko 13:10) Sa iai se faataunuuga muamua o ia upu i le uluai senituri, ma sa aogā ona matauina le vaega a le agaga paia na faia ai. Na taʻitaʻia e le agaga paia Filipo e talaʻi atu i se eunuka Aitiope. Sa taʻitaʻia e le agaga paia Peteru ia Konelio, ma na faasino atu e le agaga paia faapea e tatau ona aauina atu Paulo ma Panapa o ni aposetolo mai Anetioka. Mulimuli ane, ina ua manao Paulo e talaʻi atu i Asia ma Pitunia, sa vaoia o ia e le agaga paia i se isi auala. Sa finagalo le Atua e agaʻi atu le galuega talaʻi i Europa.—Galuega 8:29; 10:19; 13:2; 16:6, 7.

17. I aso nei, ua faapefea ona aafia le agaga paia i le galuega talaʻi?

17 I aso nei, ua matuā toe aafia ai foi le agaga paia i le galuega talaʻi. I se faataunuuga atili o le Isaia 61:1, 2, na faauuina ai e le agaga o Ieova uso o Iesu e talaʻi atu. I le faataunuuga faaiʻu o le Mareko 13:10, ua talaʻia ai e nei tagata faauuina, o loo fesoasoani i ai le motu o tagata e toatele, le tala lelei i “nuu uma.” (Faaaliga 7:9) Ma ua lagolagoina e le agaga i latou uma lava i lenei galuega. E pei ona tupu i le uluai senituri, ua ia tatalaina oganuu ma taʻitaʻia le tele o le agaʻigaʻi i luma o le galuega. Ua ia faamalosia tagata taitoatasi, ma fesoasoani ia i latou e foia le matafefe, ae atiina aʻe o latou tomai tau aʻoaʻo atu. E sili atu i lena, na fetalai atu Iesu i ona soʻo: “E taʻitaʻiina atu foi outou i luma o alii ma tupu ona o aʻu, e fai ma molimau ia te i latou atoa ma nuu ese. Pe a latou tuuina atu outou, aua tou te popole pe faapefea, pe se a foi tou te fai atu ai. . . . , Auā e le o outou e tautala atu ai, a o le Agaga o lo outou Tamā e tautala mai ai i totonu ia te outou.”—Mataio 10:18-20.

18, 19. I le ā le auala ua faatasia ai le agaga ma le faatoanofotane i le valaauliaina o ē loto maulalo e “ave fua ia le vai o le ola”?

18 I le tusi o Faaaliga, o loo faamamafa ai foi e le Tusi Paia le aafiaga o le agaga paia i le galuega talaʻi. Ua lipotia mai e le aposetolo o Ioane: “Ua fetalai mai le Agaga ma le faatoanofotane, Ina sau ia; ina fai atu foi ia o lē faalogo, Ina sau ia; o lē fia inu, ina sau ia, atoa ma lē manao i ai, ina ave fua ia le vai o le ola.” (Faaaliga 22:17) Ua valaaulia e le faatoanofotane, o loo suitulaga ai le vaega totoe o le 144,000 o loo iai pea i le lalolagi, tagata uma lava ina ia ave fua le vai o le ola. Peitai, ia matau, o loo faapea atu foi le agaga paia “Ina sau ia.” I le ā le auala?

19 O lona uiga, o le feau o loo talaʻia e le vasega o le faatoanofotane—ua lagolagoina e le motu o tagata e toatele o isi mamoe i aso nei—e aumai i le Tusi Paia, sa tusia i le taʻitaʻiga a le agaga paia. Ma o lena lava agaga e tasi ua ia tatalaina loto ma mafaufau o le vasega o le faatoanofotane ina ia malamalama ai i le Afioga faagaeeina ma faamatalaina atu i isi. O i latou o ē ua papatisoina o ni soʻo fou o Iesu Keriso, ua fiafia e ave fua le vai o le ola. Ma ua latou naunau e felagolagomai ma le agaga ma le faatoanofotane i le faapea atu “Ina sau ia” i isi foi tagata. I aso nei, e sili atu i le fa miliona o loo auai faatasi ma le agaga i lenei galuega.

Ola e Tusa ma lo Tatou Papatisoga

20, 21. E mafai faapefea ona tatou ola e tusa ma lo tatou papatisoga i le suafa o le agaga paia, ma e ao faapefea ona tatou manatu i lenei papatisoga?

20 O le papatisoga i le suafa o le agaga paia o se faalauiloaga lea i le lautele e faapea ua tatou iloa lelei le agaga paia ma aloaia lana matafaioi o loo faatinoina i fuafuaga a Ieova. O lona uiga, o le a tatou felagolagomai ai ma le agaga, i le lē faia o se mea e taofia ai lona faagaoioiga i le lotolotoi o tagata o Ieova. O lea, tatou te aloaia ai ma felagolagomai ma le auauna faamaoni ma le mafaufau. Tatou te felagolagomai ai ma le fuafuaga o toeaina i le faapotopotoga. (Eperu 13:7, 17; 1 Peteru 5:1-4) Tatou te ola ai e tusa ma le atamai faaleagaga, ae lē o le atamai faaletino, ma faatagaina ai le agaga e faaleleia o tatou uiga, ma saunia ai ia pei o Keriso. (Roma 13:14) Ma tatou te auai ma le loto atoa ma le agaga ma le faatoanofotane i le faapea atu “Ina sau ia” i le faitau miliona o ē atonu o le a tali mai.

21 E uigā tele le papatisoina ‘i le suafa o le agaga paia’! Peitai ane, maeu ni faamanuiaga e mafai ona iʻu i ai! Talosia ia faaauau ai pea ona faatoateleina le faitau aofai o i latou e papatisoina. Ma talosia ina ia faaauau pea e i tatou uma lava ona ola e tusa ma le uiga o lena papatisoga, a o tatou auauna mo Ieova ma faaauau ai pea ona ‘faapupulaina i le agaga.’—Roma 12:11.

O le ā o E Manatua e Uiga i le Agaga Paia?

◻ I ā auala sa gaoioi ai le agaga paia i le Penetekoso 33 T.A.?

◻ E mafai faapefea ona tatou fuaina mai fua o le agaga?

◻ I le ā le auala ua tofia ai toeaina e le agaga paia?

◻ Ua faapefea ona taulimaina e Iesu faafitauli i le faapotopotoga e ala i le agaga paia?

◻ E faapefea ona matuā aafia le agaga i le galuega talaʻi?

[Ata i le itulau 15]

O le papatisoga sa talaʻia e Peteru sa faia foi i le suafa o le Tamā ma le agaga paia

[Ata i le itulau 17]

O loo matuā aafia lava le agaga i le talaʻiina o le tala lelei

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2025)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga