Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w88 4/1 itu. 15-20
  • Tofotofoina ma Faamamaeseina i Aso Nei

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Tofotofoina ma Faamamaeseina i Aso Nei
  • Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Taimi o Tofotofoga e Pei o le Afi
  • Faamamāina Faalefaalapotopotoga
  • Le Faiva i le Fanua
  • Faateleina o le Malamalama
  • Tuuesea Faiga Lē Mamā
  • O Se Taimi o le Tofotofoina ma le Faamamaeseina
    Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
  • Ia Ō Faatasi Pea ma le Faalapotopotoga a Ieova
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2001
  • “Ina Aumaia Mea e Sefulu Aʻi a Outou Mea Uma Lava i le Fale e Tuu ai Mea”
    1992 Mataupu mo Suʻesuʻega Mai “Le Olomatamata”
  • Ua Lata le Aso Sili ma le Matautia o Ieova
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
w88 4/1 itu. 15-20

Tofotofoina ma Faamamaeseina i Aso Nei

“O ai se na te lavā tali le aso o lona afio mai, ma o ai foi se na te tulai pe a faaalia mai o ia?”—MALAKI 3:2, NW.

1. O le ā na silafia e Ieova ina ua afio mai i le malumalu faaleagaga i aso nei, ua laga ai le ā le fesili?

INA ua afio mai le “Alii [moni]” i le malumalu faaleagaga e vaavaalua mai ma lana “sāvali o le feagaiga,” e leʻi umi lava se taimi talu ona faavaeina le Malo i le lagi i le 1914, o le ā na silafia ai loa e Ieova? Na ia silafia sa manaomia e ona tagata se faamamāina ma le faateʻaeseina o eleele. Pe o le a latou gauai i lenei mea ma onosai ai i se faamamāina o loo manaomia o la latou faalapotopotoga, i gaoioiga, i aʻoaʻoga, ma amioga? E pei ona taʻua e Malaki: “O ai se na te lavā tali le aso o lona afio mai, ma o ai foi se na te tulai pe a faaalia mai o ia?”—Malaki 3:1, 2. NW.

2. I aso nei, o ai le “fanauga a Levi” o le Malaki 3:3?

2 Ua talia e Ieova avega tauave o le faamamāina ma le faateʻaeseina o le eleele o le “fanauga a Levi.” (Malaki 3:3) I Isaraelu anamua, na maua mai ai le ituaiga o Levi faitaulaga ma tagata fesoasoani i le malumalu. O lenei “fanauga a Levi” e fesootai atu ma le tino atoa o ē faauuina i aso nei o loo auauna o ni faitaulaga i lalo o le Faitaulaga Sili o Iesu. (1 Peteru 2:7-9; Eperu 3:1) O le fanauga lena na muai tofotofoina ina ua afio mai Ieova i le malumalu faaleagaga faatasi ma lana “sāvali o le feagaiga.” O lea, o le ā le faamaoniga o iai i inā faapea na amata ona faia lenei faamamāina i le taufaaiʻuiuʻga o le Taua l a le Lalolagi ma sau ai lava?

Taimi o Tofotofoga e Pei o le Afi

3. O le ā letulaga o molimau a le Atua i le vaitaimi na totogo ai mea i le 1918?

3 Ina ua afio mai Ieova faatasi ma lana “sāvali o le feagaiga” i le malumalu faalegagaga, na ia silafia ai le manaomia ona faamamāina ma faateaeseina le eleele o le vaega totoe. Mo se faaaʻoaʻoga, na faalaeianuina e The Watch Tower ona tagata faitau ina ia faataatia ese le aso 30 o Me, 1918, e avea o se aso tatalo mo le manumalo o malo faatemokalasi, e pei ona talosagaina e le fono a le U.S. faapea ma Peresitene Wilson. O lenei mea na iʻu ai i le faaleagaina o le solitu faa-Kerisiano.—Ioane 17:14, 16.

4. O le ā na tupu aʻe e avea o ni sauaga i auauna a Ieova?

4 Na auamaia e taʻitaʻi lotu ma malo ni omiga faigata i luga o auauna faauuina a Ieova. Ina ua molia sese faapea ua fouvale pe tetee i malo, o lea sa taumafai ai le vaega totoe faauuina e faailoa atu i le lautele lo latou tulaga mamā. A e peitaʻi, ia Me 7, 1918, na tuuina ma iai ni tusi saisai mo le pueina o sui e toavalu o le vaega pule ma le au faatonu o le Watch Tower Bible and Tract Society, e aofia ai le peresitene o J. F. Rutherford. Na amata lo latou faamasinoga i le Aso Gafua 3 Iuni. Ia Iuni 20 na lau ai le iuga ua solitulafono i moliaga e fa. Ma ia Iulai 4, 1918, na ave ai loa nei tane Kerisiano tuuina atu i le nofoa afi i le fale puipui Atlanta, Georgia, U.S.A.

5. Na faapefea ona faamaonia o loo manaomia se faamamāina i totonu o auauna i le Atua, ma o le ā ua faalia ai na tupu lenei mea?

5 I le taumafanafana i le 1918, na matuā fāi ifo ai le leo o ē faauuina lea sa avea o se leo malosi ma le maopoopo i lena taimi, i le talaiʻina atu o le Malo o Ieova i le lautele. Sa pei lava ua ‘⁠fasiotia’ i latou e tusa ai ma la latou galuega i le lautele. (Faaaliga 11:3, 7) I le taimi o le tauaofiaga a le Sosaiete i lena taumafanafana, na liliu ese ai nisi aposetate ma faatu a latou lava vaega o lotu tetee. I le faaalia o galuega a le “auauna leaga,” na ‘tafiesea’ ai i latou e pei o le “otaota o saito,” na vavaeesea mai le vaega totoe faamaoni a Ieova. (Mataio 3:12; 24:48-51) Na faia le Faamanatuga o le Maliu o Keriso i le Aso Sa Aperila 13, 1919, ma e 17, 961 na auai i le tele o atunuu. Pe a faatusatusa i se vaega tele o le lipoti o le 1917, na paū le aofai o tagata na auai i le Faamanatuga e sili atu i le 3,000, e faaalia ai āuga o le faamamāeseina.

6. I le faatagaina e Ieova o nei tofotofoga, na faapefea ona avea ma faamanuiaga i le lumanai mo ona tagata i se taimi mulimuli ane?

6 A e peitaʻi, o le faatagaina e Ieova o ia tofotofoga e pei o le afi e oo i ona tagata, sa faatasi ai ma lo latou faamanuiaga i le lumanai. Na te leʻi matuā tuulafoaiina i latou. I le Aso Lua Mati 25, 1919, na tatalaina mia ia J. F. Rutherford ma ana aumea e toafitu mai le fale puipui ma sa nonofo vaavaaia ai, ma mulimuli ane na matuā toe faasaoloto atoatoa loa i latou. Ma le faafuaseʻi lava, na tatalaina mai loa i latou ia na sao mai le faamamāina i lena vaitaimi o le tofotofoina mai o latou noataga! Ioe, “ona uluitinoina ai lea o i (latou) e le Agaga ola mai le Atua, ona (latou) tutū i luga ai lea (i latou) vae,” ua nofo sauni e gaioio.—Faaaliga 11:1.

7. (a) O le ā na iʻu i ai mai lenei toe faafoisia? (e) O le ā o loo faia nei e nei molimau na toe faamamāina ma le faateaeseina o le eleele?

7 O le ā o le a latou faia loa? I le avea o se nuu toe faafoisia faa-Kerisiano, na toe matuā iloilo ai e le vaega totoe i laotu lava. Na latou tatalo mo le faamagaloga a Ieova mo so o se agasala o le faagutugutulua. (Faatusatusa le Salamo 106:6; Isaia 42:24) Na latou ō atu i luma o ni tagata ua faateaeseina o latou eleele. I le avea o se iʻuga o le faamamāina, na avea ai le vaega totoe loto faamaoni ‘ia Ieova, o ni tagata o loo ofoina atu taulaga e fai i le amiotonu.’ (Malaki 3:3) O taulaga faaleagaga o viiga na latou ofoina atu na fiafia i ai le Atua. (Eperu 13:15) Na latou olioli ona o le lē fiafia o Ieoa sa i ai mo sina taimi puupuu, na oo ina toe faaiʻuina. Na latou mautinoa faapea, o la latou auaunaga o i luma o le a talia e ia. (Isaia 12:1) Mai le aso 1 Setema e oo i le aso 8, 1919, na faia ai loa se tauaofiaga fiafia i Cedar Point Ohio, e 7,000 na auai ma le 200 na papatisoina ai. O nei mea na o ni faailoga ia o le toe faafoisia, ma le loto naunau e faaiʻuina le galuega a Ieova o le talaʻiga.

8. (a) Ua faapefea oan aafia tatou i aso nei i le taualumaga o le toe faamamāina ma le faateaeseina o le eleele? (e) I le faaopoopo i le “fanauga a Levi” o aso nei, o ai isi e ao ona uia le tofotofoina ma le faamamāeseina?

8 Ua faapefea ona aia ai i nei mea uma tagata o le Atua o loo ola i aso nei? E tusa ai ma le valoaga, o Ieova faatasi ai ma lana sāvali, o le a afio mai “e nofo o ia, o lē tunu ma faamamā.” (Malaki 3:3) Ioe, o le a faaauau pea le taualumaga o le faamamāina ma le faateʻaeseina o le eleele, ma o le a “nofo” o ia ma tagatagaʻi ma le faaeteete. O le mea moni e faapea, o le uia e le vaega totoe faamaoni o se vaitaimi o tofotofoga e pei o le afi i le uluai vaega o lenei senituri, e lē faapea ai la ua faauma e Lē Tunu Auro Sili lona faateʻaeseina o ō latou eleele. O loo faaauau pea le tofotofoina ma le faamamāeseina seia oo mai i o tatou aso. O loo i ai pea Ieova i lona malumalu, o loo afio ai pea e faamasino. Na te leʻi faamamāina na o le “fanauga a Levi” le vaega totoe faauuina. Na faalia foi i le valoaga a Malaki Lona uaʻi atu i “tagata ese” e fesootaʻi ma le “motu o tagata e toatele,” o ē o lo latou faamoemoe o le ola i le lalolagi. (Malaki 3:5; Faaaliga 7:9, 10) Ioe, talu mai le 69 tausaga ua mavae, o loo faaauau ai pea le faamamāina o tagata o Ieova i ni auala mataina se fa.

Faamamāina Faalefaalapotopotoga

9. O ā nisi o atiina aʻe manuia i le fausaga o le faalapotopotoga talu mai le 1919?

9 Muamua, na faia le faamamāina i le agaʻigaʻi i luma i le ōgatasi o le faapotopotoga i le lalolagi aoao ma mataupu silisili faale Tusi Paia na faatoʻa faamalamalamaina. Sa tatau ai ona tuuesea mālie faiga faatemokalasi sa taulimaina ai mea a le faapotopotoga. Manatu i nisi o taualumaga na agaʻigaʻi i luma e tusa ai ma lenei.

1919: Na amata ai ona faia tofiga e le Vaega Pule i le tofiaina mai le ofisa autū o le Watch Tower Society o ni faatonu tumau o le auaunaga mo faapotopotoga taitasi e pulea gaoioiga mo le auaunaga i le fanua.

1932: O le palotaina o toeaina ma tiakono na soloia; o le filifilia faalefaapotopotoga o ni tane mo nei taulaga, na suia i le filifiliao se komiti o le auaunaga e fesoasoani i (ma e aofia ai) le faatonu tofia a le Sosaiete mo le auaunaga.

1937: Na iloa ai faapea e mafai foʻi e le vasega “faa-Ionatapa” (i latou e i ai le faamoemoe i le lalolagi) ona maua ni tulaga o tiute tauave i le faapotopotoga.

1938: O ovasia uma ma o latou fesoasoani e tatau ona tofia e le Sosaiete e se faiga faatiokarate.

1972: Na faamanino mai ai faapea, o le o le auala faale-Tusi Paia o e pulea o faapotopotoga taitasi sa lē na o se tane taʻumatuaina faa-Kerisiano se toatasi, a e o se tino o toeaina, e tofia e le Sosaiete.

1975: O le faavaeina o ni komiti o le Vaega Pule mo le vaaia eseese; e lē o se toatasi na te faafoeina mataupu, a e o tane uma i totonu o le komiti e ao ona tutusa uma lo latou leo ma e vaavaai atu ma le autasi i le taʻitaʻiga a Keriso Iesu.

10. (a) O ā ni iʻuga na oo i ai mai lena toe faamamāina? (e) O le ā sou lagona e uiga i na fesuiaiga?

10 O le ā na iʻu i a i nei fesuiaiga? Na mautinoa le anoanoaʻi tele o le faamanuia a Ieova, e pei ona faamaonia i le tupu tele i le itu faaleagaga ma le faateleina foʻi o le faitau aofai o ona tagata tapuai. (Faatusatusa le Galuega 6:7; 16:5.) E moni, na tuuesea nisi ovasia ma isi i tua ona e leʻi mafai ona latou gauai ma le faamaoni i le auala ua taʻitaʻiina ai e le Atua. A e peitaʻi, o le toatele lava o tagata o Ieova, sa faamaonia lo latou usiusitaʻi ma gauai atu i le faaleleia o le faalapotopotoga. (Eperu 13:17) Latou te talisapaia faapea, o nei fesuiaiga o le auala lea ua auamaia ai i latou e le Tunu Auro Sili ina ia matuā ōgatasi ma auala faale-Tusi Paia mo faapotopotoga.

Le Faiva i le Fanua

11. O ā ni auala agaʻigaʻi i luma na faia ai le gauega talaʻi i ni nai sefulu tausaga ua mavae?

11 O lona lua, na faia le faamamāina e ala i le tofotofoina i le auai i le auaunaga i le fanua.

1922: O i latou uma na auaufaatasi ma faapotopotoga, na uunaia ina ia auai i le auaunaga i le fanua mai lea i lea fale. O Bulletin faalemasina (lea ua avea nei O La Tatou Faiva o le Malo) o loo iai taiala mo le auaunaga na amata ona maua ai i le taimi lena.

1927: Na amata ai le talaʻiga e lē aunoa mai lea fale i lea fale i Aso Sa; na tufatufaina atu ai le tusi ma tamaʻi tusi mo ni mea alofa.

1937: Na uluai maua ai se tamaʻi tusi Model Study mo suʻesuʻega faale-Tusi Paia i aiga.

1939: Na faia ai le uluai tauiviga faaletausaga o se tusiga o le Watchtower; ma e sili atu i le 93,000 tusiga fou na maua ai.

1940: Na amata ai le galuega mekasini i ala tetele.

E tele lava ni auala na agaʻigaʻi ai i luma le faia o lenei galuega talaʻi i le lautele, e aofia ai le faia o toe asiga ma le faia o suʻesuʻega faale-Tusi Paia i aiga.

12. (a) O ā ni iʻuga o na toe faamamāina o le faiva i le fanua? (e) E mafai faapefea ona tatou faataʻitaʻi lo tatou faamaoni i le auala o loo toe faamamāina ai e Ieova ona tagata?

12 O a ni iʻuga na oo iai? I le faagasologa o tausaga, na faamamāeseina ai nisi ona sa leʻi mananao e avea o ni Kerisano e fuatele mai. (Ioane 15:15) A ui i lea, o le toatele lava o tagata o Ieova na tali mai i le valaau mo ni ē talaʻi o le Malo. Ioe, o lena au toaitiiti e itiiti ifo i le 8,000 i tuā i le 1919 na tupu aʻe i se tumutumuga e 3, 229,022 tagata talaʻi o le Malo i le 1986! A e faapefea le faiva sauatoa? Pe a faatusatusa i le 150 o tagata galulue sauatoa maelega (paeonia) i le tau e totogo ai mea i le 1919, na vaaia ai i le tausaga ua mavae se aofaiga e sili atu i le 391,000 paeonia talaʻi maelega i masina taitasi—o se fuainumera sili i le talafaasolopito o Molimau a Ieova i aso nei! I le auai ma le maelega i le talaʻiina o le tala lelei, ua tatou faatinoina ai la tatou lagolagosua faamaoni i le auala o loo faaauau ai e Ieova ona faamamāina ona tagata.—1 Korinito 9:16.

Faateleina o le Malamalama

13. O ā nisi o faaaʻoaʻoga i le faapefea ona faamalamalamaina e Ieova ona tagata?

13 O lona tolu, na faia le faamamāina ina o tofotofoina tagata o le Atua e ala i lo latou taliaina o le agaʻigaʻi i luma o le malmalamalama faaleagaga mai le Tusi Paia. (Faataoto 4:18) Mai le 1919 ma agaʻi mai ai i luma, na lē ma fesiligia ai le tafe mai o se lologa o upu moni fou faatoʻā faamalamalamaina.

1925: Na matuā iloa manino ai faapea e iai ni faalapotopotoga maioio ma le feteenaʻi se lua—o lea a Ieova ma lea o Satani.

1931: Na talia ai le igoa fou Molimau a Ieova.

1935: Na iloatino ai le “motu o tagata e toʻatele” o le Faaaliga 7:9-15, o se vasega e i ai so latou nofoaga i le lalolagi.

1941: Na faaalia ai, o le saʻo lelei o le pule silisili o Ieova i le vateatea o le autū lena o le finauga na lagā i le luʻi a Satani.

1962: O “faipule silisili” i le Roma 13:1 na saʻo lelei ona failoa mai o i latou o pule faalemalo, o ē e tatau i Kerisiano ona usiusitaʻi faatatau i ai.

1986: Na talisapaia ai faapea e tatau i le vaega totoe ma le “motu o tagata e toatele” ona tagofia faafaatusa le tino ma le toto o Iesu e ala i le talia o lana taulaga ina ia ōgatasi ai ma ia.—Ioane 6:53-56.

I le faasologa o le faitau sefulu o tausaga, a o faamalamalamaina e Ieova ona tagata, na oo ai ina manino faapea sa i ai se manaoga mo le faapotopotoga ia uai atu i le tusai o se faalapotopotoga soitu, e mamā, e faaaloalo i le paia o le toto.—1 Korinito 5:11-13; Ioane 17:14, 16; Galuega 15:28, 29.

14. (a) Na faapefea ona tali tagata o Ieova i na faamalamalamaga agaʻigaʻi i luma? (e) A e o le ā lou lava manatu i auala a Ieova o fesootaʻiga?

14 Na faapefea ona tali atu tagata o Ieova i sea faamalamalamaina agaʻigaʻi i luma? I le faagasologa o taimi, sa i ai lava ni nai tagata toaitiiti o ē na lē talia nei fesuiaiga. Na ‘faateʻaeseina’ i latou nei. (Mataio 3:12) I le isi itu, maeu se fiafia o auauna faamaoni a Ieova ona o lenei faamalamalamaina faaleagaga! I lenei taimi o loo tautoʻai solo ai Kerisinetoma i le pogisa faaleagaga, a e o ala o tagata o Ieova o loo tuputupu pea ona malamalama. Pe ua lē tatau ai ea la ona tatou maumauaʻi e pipii mau atu i le auala o fesootaiga o loo faaaogaina e Ieova, i le talia atoatoa o nei faamalamalamaina agaʻigaʻi i luma e avea ma “mea e ʻai i ona itu aso”?—Mataio 24:45.

Tuuesea Faiga Lē Mamā

15. Ua faapefa ona āuāumalie ona faamamāina e Ieova ona tagata mai faiga le mamā po o faiga faa-Papelonia?

15 O lona fa, na faia le faamamāina ina ua poloaiina ia tuuese pe lafoai faiga lē mamā po faiga faa-Papelonia. I tausaga o 1920 na taofia ai e tagata o le Atua le faamanatuina o le Kerisimasi ma isi aso malōlō ia na faaalia o ō latou amataga e faapaupau. I le 1945, na faamalmalamaina ai le tulaga faa-Kerisiano e uiga i le tuiina o le toto. I tausaga o 1960 ma o 1970, a o faaauau pea ona mafuli atu le lalolagi i le faia o amioga lē mamā, na faaauau ai pea e Le Olomatamata ona saunia fautuaga maatiati mo tagata o le Atua e uiga i na mataupu e pei o amioga tatau i le va o ituaiga, ma le manaoga ia saoloto mai le tapaa ma isi vailaau faasaina

16. E tatau faapefea ona vaai i fesuiaiga e tusa ai ma faiga lē mamā?

16 o le mea moni, o na fesuaiga e uiga i faiga lē mamā ua masani pea ona avea ma tofotofoga o le faamaoni mo tagata o le Atua. A e peitaʻi, o i latou na faia ni suiga manaomia, na latou vaavaai i nei mea o se fesoasoani i le tatalaeseina o se ofu eleelea. (Kolose 3:9, 10) Na latou iloa lelei faapea, e ui lava o tu ma aganuu o loo ō faatasi ma nisi aso malōlō e foliga mai e lē afaina, a e tatau lava ona tatou manatu mamafa i le silafaga a Ieova; ma ia muai silafia lava faiga a lotu faapaupau na pogai mai ai. E tusa ai ma tulaga manaomia tau amio a le Atua, na latou vaai iai o se puipuiga na i lo o se taofiofiga, o lea na faamanuia ai i latou e Ieova i le avea o i latou o ni tagata ua mamā. Afai sa foliga mai e faigata ona malamalama i se fesuiaiga, sa latou faatuatua faapea na ‘aʻoaʻoina i latou e Ieova ina ia maua ai ni aogā mo latou.’—Isaia 48:17.

17, 18. (a) Ua faapefea ona tofotofoina i tatou taitoatasi e Le Tunu Auro Sili? (e) O le ā la tatou filifiliga maumaututū a o tatou faatalitali atu mo le aso o Ieova?

17 Ua faaauau pea ona toe faamamā ma faamamāina e Ieova ona tagata i lea tausaga ma lea tausaga. Ua latou gauai atoatoa atu nei i le taualumaga o le toe faamamāina o la latou faalapotopotoga, galuega, i aʻoaʻoga. ma le mamā i amio. A e faapefea i tatou taitoatasi? O loo faaauau pea e Ieova e ala mai i lana faalapotopotoga ona tufatufa “mea aano,” o se taiala e faamamāina ai le loto. O loo tofotofoina ma iloiloina ai a tatou gaoioiga. (Eperu 4:12; 5:14) E ala i le tai atu i le toe faamamāina, ma taualumaga mo le faamamāina a Lē Tunu Auro Sili, ua tausia ai lo tatou tulaga mamā, a o tatou faatalitali i le “oo mai o le aso o Ieova e sili, ma le matautia.”—Malaki 4:5.

18 Ia faafetai ia Ieova, “le Alii [moni]” atoa ma lana “sāvali o le feagaiga,” o Iesu Keriso o ē ua toe faamamāina i tatou ma faasaoina i tatou mai faiga lē mamā i lenei taimi o le tofotofoina ma le faamamāeseina. Seʻi o tatou faaauau pea ona savavali i ala mamā o le filemu o Ieova i lalo o le “Alii o le Filemu” o Keriso Iesu, ma i lea ia tausia lo tatou faiā fiafia ma Ieova.—Isaia 9:6; Salamo 72:7.

Na Faapefea ona Toe Faamamāina e Ieova Ona Tagata e Tusa ai ma—

◻ Fesuiaiga faalefaalapotopotoga?

◻ Auai i le auaunaga i le fanua?

◻ Talia o le agaʻigaʻi i luma o le faamalamalamaina?

◻ Lafoaia o faiga lē mamā?

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 16]

I le avea o se iʻuga o le faateaeseina o le eleele ma le toe faamamāina, na avea ai le vaega totoe loto faamaoni e pei o i latou ua ‘avatu ia Ieova le taulaga e fai i le amiotonu’

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 19]

E faaauau e Ieova i lea tausaga ma lea tausaga ona toe faamamā ma faateaese le eleele o ona tagata

[Ata i le itulau 17]

O le tunu auro i aso anamua na te saliesea mea lē mamā po o le otaota. Ua faapena foʻi ona faataga e Ieova le tofotofoina ma le faamamāeseina e faamamā ai ona tagata

[Ata i le itulau 18]

E toaitiiti na ‘tafiesea’ e pei o le “otaota,” a e na talia ma le olioli e auauna faamaoni a Ieova le agaʻigaʻi i luma faaleagaga o le faamalamalamaina

[Ē Ana le Ata]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga