Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 12/1 itu. 13-18
  • ‘Mauaina o uo i oa o le Amioletonu’

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • ‘Mauaina o uo i oa o le Amioletonu’
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • “Taulaga ia Ieova”
  • Meaalofa mo le Malumalu
  • Le Faaaogaina Tatau o Alāmanuia i Taimi o Kerisiano
  • O Tausimea Faamaoni
  • Se Faaaoaoga o le Limafoai
  • ‘Faia o Uo e Ala i Oa o le Amioletonu’
  • Ia Saʻili ʻOa Moni
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2017
  • O Auala e Faatupe ai Galuega o le Malo
    Ua Pule le Malo o le Atua!
  • O se Foa‘i Tauofo e Faaauilumaina ai le Tapua‘iga Mamā
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1999
  • O le Tele o le Limafoa‘i e Aumaia ai le Olioli
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2000
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 12/1 itu. 13-18

‘Mauaina o uo i oa o le Amioletonu’

“O le oa o le amioletonu ia outou fai ai uo mā outou . . . O lē faamaoni i le mea itiiti, e faamaoni foi o ia i mea e tele.”—LUKA 16:9, 10.

1. Na faapefea ona vivii atu Mose ma le fanauga a Isaraelu i a Ieova ona o la latou solaaga mai Aikupito?

NA FAASAOINA e se vavega—maeu se mea na tupu e faamalosia ai le faatuatua! E leai se tasi e ao ona viviia i le savaliga a Isaraelu lea na sau mai Aikupito, na i lo o Ieova, Lē e Ona le Malosi Uma Lava. E lelētioa pepese atu Mose ma le fanauga a Isaraelu: “O Ioa, o loʻu malosi ia, ma laʻu pese, ua fai foi o ia moʻu olataga; o loʻu Atua lenei, ou te faaneenee i ai; o le Atua o loʻu tamā, ou te vivii lava ia te ia.”—Esoto 15:1, 2; Teuteronome 29:2.

2. O ā mea na ave e tagata o Ieova ina ua latou tuua Aikupito?

2 Maeu le ese o le saolotoga fou o Isaraelu lea na maua, mai lo latou tulaga sa iai i Aikupito! Sa mafai loa ona latou tapuai atu i a Ieova e aunoa ma se toe faalavelavea. Latou te leʻi ō ese mai foi i Aikupito ma se lē tagolima. Ua faamatala mai e Mose: “Ua latou [le fanauga a Isaraelu] fai atu ia Aikupito i mea ario, ma mea auro, atoa ma ofu. Ua faatupuina e Ieova le alofa o Aikupito i le nuu; ua latou aumaia mea na fai atu ai; ua latou faamatitivaina ai Aikupito.” (Esoto 12:35, 36) Ae na faapefea ona latou faaaogā nei oa mai Aikupito? Pe sa maua ai ea ‘se viiga o Ieova’? O le ā ua tatou aʻoaʻoina mai la latou faaaoaoga?—Faatusatusa i le 1 Korinito 10:11.

“Taulaga ia Ieova”

3. O le faaaogaina e Isaraelu o auro i tapuaiga sese na faapogaia ai le ā le tali mai a Ieova?

3 A o malaga atu Mose mo le 40 aso i le Mauga o Sinai ina ia aumai faatonuga a le Atua mo Isaraelu, na oo ina lē manofo le nuu i le faatali umi. Ona latou aveese ai lea o ō latou tautaliga auro, ma faatonuina Arona ina ia fai se tupua latou te tapuai i ai. Na faia foi e Arona se fata faitaulaga mo i latou, ma latou ofo atu ai taulaga i le taeaopo lava o le aso na sosoo ai. Pe na fiafia ea Lē na Laveaiina i latou, i lenei faaaogaina o ā latou auro? E leai lava! Na folafola atu e Ieova i a Mose: “Tuu mai ia o aʻu, ina ia tupu tele loʻu ita ia te i latou, ina ia ou faaumatia i latou.” O le augani atu a Mose na toe faasaoina ai e Ieova le nuu, e ui lava na fasiotia le ʻau tetee i se mala na faaoo ane e le Atua.—Esoto 32:1-6, 10-14, 30-35.

4. O le ā sa fai ma “taulaga ia Ieova,” ma o ai na latou ofoina atu?

4 Mulimuli ane, na maua e Isaraelu le avanoa e faaaogā ai ā latou oa i se tulaga na fiafia ai le finagalo o Ieova. Sa latou faia “se taulaga ia Ieova.”a O auro, o ario, o apa memea, o ie uli, o ie felanulanuai, o paʻu mamoe, o paʻu takesa, ma laau o le sekima, sa iai faatasi i ā latou meaalofa na foai atu mo le fausiaina ma le teuteuina o le fale fetafai. O loo faasino atu e le tala ō tatou manatu i le uiga na faaalia e i latou na faia foai. “E taitoatasi o lē manatu i ai i lona loto, ia au mai e ia le taulaga ia Ieova.” (Esoto 35:5-9) Sa matuā mataina le tali mai a Isaraelu. O lea, na avea ai le fale fetafai ma “mea mataina i le matagofie ma le ofoofogia,” e pei ona taʻua ai i upu a se tasi tagata poto.

Meaalofa mo le Malumalu

5, 6. E tusa ai o galuega o le malumalu, na faapefea ona faaaogā e Tavita ana oa, ma na faapefea ona tali atu i ai isi?

5 E ui lava na faatonutonuina e Solomona le tupu o Isaraelu, le fausiaina o se fale tumau e fai ai tapuaiga i a Ieova, ae na faia e lona tamā o Tavita, ni sauniuniga tetele mo lea mea. Na aoaoina e Tavita se aofaiga tele o auro, o ario, o apamemea, o uamea, o laupapa, ma maatāua. Na taʻu atu e Tavita i ona tagata: “O lea foi, ua ou fiafia i le fale o loʻu Atua, o le mea lea ua ou avatu ai mo le fale o loʻu Atua o laʻu lava oloa, o auro ma ario, e faaopoopo i mea uma na saunia e aʻu mo le fale paia, e tolu afe o taleni o auro, . . . ma afe e fitu o taleni o ario ua faamamāina, e ufi ai pa o fale.” Sa faalaeiau atu Tavita i isi ina ia latou limafoai foi. Na mataina le tali mai: sa faateleina auro, o ario, o apamemea, o uamea, ma maatāua. “Na foai” le nuu “ma le loto atoatoa ia Ieova.”—1 Nofoaiga a Tupu 22:5; 29:1-9.

6 O foai tauofo nei sa faaalia atu ai e le fanauga a Isaraelu lo latou matuā talisapaia o le tapuaiga a Ieova. Na tatalo ma le loto maulalo Tavita i le faapea atu: “A o ai ea aʻu nei? O ai ea foi loʻu nuu, ina ua matou mafaia ona fai taulaga ma le loto faapenei?” Aisea? “Auā mai ia te oe mea uma lava; o au mea foi ua matou foaiina atu ai ia te oe. . . . O aʻu nei, o le faamaoni o loʻu loto ua ou foaiina atu ai ma le fiafia o nei mea uma lava.”—1 Nofoaiga a Tupu 29:14, 17.

7. O le ā le lesona lapatai tatou te aʻoaʻoina mai le vaitaimi o Amosa?

7 Peitai, sa lē taulau ona faasilisilia i mafaufau ma loto o ituaiga a Isaraelu le tapuaiga i a Ieova. E oo ane i lona iva o senituri T.L.M., ua agasala le nuu fevaevaeai o Isaraelu, ona o lo latou faatalalē i mea faaleagaga. E faatatau i le malo i mātū o ituaiga e sefulu o Isaraelu, na folafola atu ai e Ieova e ala i a Amosa e faapea: “Talofa i e o faatalanoa i Siona, ma e o nonofo faatalanoa i le mauga o Samaria.” Na ia faamatalaina i latou e faapea, ua faapei o ni tagata “o e taooto i moega nifo elefane, . . . taooto i o latou moega; . . . aai i tamai mamoe o le lafu, ma tamai povi ai le fale o povi; . . . inu uaina i ipu tetele.” Ae sa leai so latou puipuiga na maua mai i ā latou oa. Na lapatai atu le Atua: “E tāfea ai nei i latou, e muamua i e tāfea, e mavae atu le alaga fiafia o e taooto.” I le 740 T.L.M., na faaoo ai e Asuria puapuaga i a Isaraelu. (Amosa 6:1, 4, 6, 7) Ma na iu lava ina oo i le taimi na paʻū atu ai foi le malo i saute o Iuta, i le mailei o le matapeapea i meafaitino.—Ieremia 5:26-29.

Le Faaaogaina Tatau o Alāmanuia i Taimi o Kerisiano

8. O le ā le faaaoaoga lelei na faia e Iosefa ma Maria i le faaaogaina o alāmanuia?

8 I le tuufaafeagai, o tulaga mativa o auauna a le Atua i taimi mulimuli ane, sa leʻi taofia ai lo latou faaalia o le maelega mo le tapuaiga moni. Seʻi fai ma faaaoaoga Maria ma Iosefa. Ona o le usiusitai i le poloaiga a Kaisara Aokuso, na la faimalaga atu ai i lo la nuu moni, i Peteleema. (Luka 2:4, 5) O i inā na fanau ai Iesu. I aso e fasefulu mulimuli ane, na asiasi atu ai Iosefa ma Maria i le malumalu i Ierusalema ina ia osia le taulaga o le faamamāina. E matauina lo la tulaga mativa, auā na faaaogā e Maria ni tamai manulele se lua mo le taulaga. E leai se tasi o i laua na fai faamolemolega i lo la mativa. Peitai sa la faaaogaina pea ma le usiusitai mea faatauvaa sa i a i laua.—Levitiko 12:8; Luka 2:22-24.

9-11. (a) O le ā le taiala ua saunia e upu a Iesu o loo i le Mataio 22:21, e tusa ai o le auala tatou te faaaogaina ai tupe? (e) Aisea na aogā ai le foai itiiti a le fafine ua oti lana tane?

9 Mulimuli ane, ona taumafai ai lea o le ʻau Faresaio ma ē na mulimuli atu i a Herota, e faia se togafiti i a Iesu i le faapea atu: “O lenei, ia e taʻu mai ia te i matou, pe se a lau taofi? pe sa ea ona avatu o lafoga ia Kaisara pe leai?” O le tali a Iesu na faaalia ai lona faautauta. I le faasino atu i se tupe siliva na latou tuu atu i a te ia, na fesili atu Iesu: “O ai ea e ona lenei faatagata ma lenei tusi?” Na latou tali mai: “E o Kaisara.” Ona faaiu atu loa lea o ana upu ma le atamai, ua faapea atu: “O lenei, o mea a Kaisara, ia outou avatu ia Kaisara; a o mea a le Atua ia avatu ia i le Atua.” (Mataio 22:17-21) Na silafia e Iesu, o le pulega lea e maua mai ai tupe, o loo latou faatalitalia maia le totogiina atu o lafoga. Ae o lea sa fesoasoani o ia i ona soo ma ē sa fai ma ona fili ina ia latou iloa, e tatau foi i le Kerisiano moni ona totogi atu “mea a le Atua . . . i le Atua.” Ua aofia ai le faaaogā tatau e se tasi o ana mea faitino.

10 Ua faataitaia lenei tulaga, i se mea na tupu i le malumalu ma sa molimauina e Iesu. Sa faatoʻā uma lava ona ia taʻusalaina le ʻau tusiupu matapeapea, o ē ‘na latou faoa fale o fafine ua oti ā latou tane.’ Ua taʻua mai e Luka e faapea: “Ua tepa ae o ia, ua silafia o e mauoa, o lafo a latou taulaga i le mea e teu ai tupe. Ua silafia foi e ia [Iesu] le tasi fafine mativa ua oti lana tane, ua lafo i ai tupe iti e lua. Ona fetalai atu lea o ia, ‘E moni, ou te fai atu ia te outou, o mea a lenei fafine mativa ua oti lana tane ua lafo i ai, ua sili lea i a latou uma. Auā o i latou uma, ua latou lafo atu i taulaga nisi mea mai a latou mea ua tele; a o ia ua mativa, ua lafo e ia ana mea uma e ola ai sa ia te ia.’” (Luka 20:46, 47; 21:1-4) Ua taʻua e nisi tagata le teuteuina o le malumalu i maatāua. Na tali atu i ai Iesu: “O ia mea ua outou vaavaai i ai, e oo mai lava ona aso e le toe [iai] se tasi maa i luga o le tasi maa, a e uma ona soloia i lalo.” (Luka 21:5, 6) Pe na lē aogā ea le foai itiiti a lena fafine ua oti lana tane? E leai lava. Na ia lagolagoina le faatulagaga sa faia e Ieova i lea taimi.

11 Na taʻu atu e Iesu i ona soo faamaoni: “E le mafai se auauna ona auauna i alii e toalua; auā e ʻinoʻino o ia i le tasi, a e alofa atu i le tasi; a le o lea, e faapipii atu ia i le tasi, a e faaleaoga i le tasi. Tou te le mafaia ona auauna i le Atua atoa ma le oa.” (Luka 16:13) E mafai la faapefea ona tatou faataitaia atu le paleni tatau i le faaaogaina o ā tatou alāmanuia tau tupe?

O Tausimea Faamaoni

12-14. (a) O ā alāmanuia ia o loo tausimea ai Kerisiano? (e) O ā auala mataina ua faatinoina ai e tagata o Ieova i aso nei, lo latou tulaga faatausimea? (i) O fea e maua mai ai tupe mo le lagolagoina o le galuega a le Atua i aso nei?

12 Ina ua tuuina atu ō tatou ola i a Ieova, o lona uiga ua tatou faapea atu, o mea uma o loo i a i tatou, o ā tatou alāmanuia uma, e ā ia lea. E tatau la faapefea ona tatou faaaogaina mea o loo i a i tatou? I le talanoaina o le auaunaga faa-Kerisiano i le faapotopotoga, na tusi mai ai le uso o C. T. Russell, o le uluai peresitene o le Sosaiete o le Olo Matamata, e faapea: “E ao i tagata uma ona manatu i a te ia lava o sē ua tofia e le Alii e fai ma tausimea i lona lava taimi, i le malosi, i tupe, ma isi mea, ma e ao i tagata uma ona taumafai ina ia faaaogā nei taleni i sona tomai e sili atu ona lelei, ma ia maua ai se viiga o le Matai.”—The New Creation, itulau 345.

13 Ua taʻua i le 1 Korinito 4:2 e faapea: “E suesueina i auauna tausi mea ina ia iloa ai le tagata ua faamaoni.” I le avea o Molimau a Ieova o se faalapotopotoga faavaomalo, ua latou tauivi ai ina ia ogatusa ma lena faamatalaga, i le faaaogaina o se taimi tele latou te mafaia i le faiva faa-Kerisiano, e ala i le faateleina o ō latou tomai tau aʻoaʻo atu. E lē gata i lea, o ni vaega o tagata tauofo ua faatulagaina e le Regional Building Committee ua latou loto malilie e tuuina atu ō latou taimi, lo latou malosi, ma ō latou tomai, e fausia ai maota matagofie e faatasitasi ai mo le tapuaiga. O nei mea uma, ua matuā faafiafiaina ai le finagalo o Ieova.

14 O fea e maua mai ai tupe ia e lagolagoina ai lenei polokalama tele tau aʻoaʻoga ma galuega o faugafale? E maua mai i ē o loo iai le lotomalie moni, e pei lava ona faia i le vaitaimi a o fausiaina le fale fetafai. Po o faia ea se sao o i tatou lava ia taitoatasi? Po o le auala ea o loo tatou faaaogā ai ā tatou tupe, o faataitaia atu ai le silisili ona tāua i a i tatou o le auaunaga i a Ieova? Tau ina ia avea i tatou o ni tausimea faamaoni, i mea tau tupe.

Se Faaaoaoga o le Limafoai

15, 16. (a) Na faapefea ona faataitaia e Kerisiano i aso o Pauro le limafoai? (e) O le ā so tatou manatu e ao ona iai i la tatou talanoaga lenei?

15 Na tusi le aposetolo o Pauro e uiga i le agaga limafoai o Kerisiano i Maketonia ma Akaia. (Roma 15:26) E ui sa iai foi ō latou mafatiaga, ae sa fiafia pea e faimeaalofa e fesoasoani ai i ō latou uso. Na faalaeiau atu Pauro i Kerisiano i Korinito ina ia faapena foi ona latou foai atu mea ma le matamau, i le foai lea o ni ā latou tupe mo le faaleleia atili o le lē tagolima o isi. E leai se tasi na te soona tuuaia sese le aposetolo o Pauro e faapea ua ia avea faamalosi mea a isi. Na ia tusi atu e faapea: “O le ua itiiti ana saito e lulu, e itiiti foi ana e selesele mai; a o le ua tele ana e lulu, e tele foi ana e selesele mai. Ia taitoatasi ma foai e pei ona filifili i lona loto; aua ma le tiga, aua foi ma le faatauanauina; auā e alofa le Atua i le ua foai ma ma le loto malie.”—2 Korinito 8:1-3, 14; 9:5-7, 13.

16 O foai alofa a ō tatou uso ma ē fiafia, mo le galuega a le Malo i le lalolagi aoao i aso nei, ua faamaonia ai lo latou faafaatauaina tele o lenei faaeaga. Ae pei ona faamanatu e Pauro i uso i Korinito, e lelei mo i tatou ona manatu i lenei mataupu o se toe faamanatu mai.

17. O le ā le faatulagaga o foai na fautuaina e Pauro le faia, ma pe mafai ea ona faia foi i aso nei?

17 Na uunaia e Pauro uso ina ia faamaopoopo lelei le faatulagaina o ā latou foai. Na ia faapea atu: “O le aso muamua o lea vaisapati ma lea vaisapati, ia outou taitasi ma tuu ane ai ni ana mea, ia faatatau mea e teu ma lona manuia.” (1 Korinito 16:1, 2) E mafai ona avea lena o se faaaoaoga mo i tatou ma ā tatou fanau i la tatou foai atu, pe tatou te faia e faaauala atu i le faapotopotoga, po o le tuusao atu i le ofisa o se lālā o le Sosaiete o le Olo Matamata o loo latalata ane. Na valaaulia e se ulugalii misionare na tofia atu e talaʻi i se aai i Aferika i Sasaʻe, ni tagata fiafia ina ia latou auai faatasi i le faia o se suesuega faale-Tusi Paia. Ina ua uma lenei uluai feiloaiga, sa momono faalilolilo ai e misionare ni siliva i se pusa na faailogaina “Meaalofa mo le galuega a le Malo.” Sa faia foi faapena e isi na auai. Mulimuli ane, ina ua faamaopoopoina nei tagata fou i se faapotopotoga Kerisiano, na asiasia e le ovasia o le matagaluega, ma sa ia taʻua mai ai le faia e lē aunoa o ā latou foai faameaalofa.—Salamo 50:10, 14, 23.

18. E mafai faapefea ona tatou fesoasoani atu i ō tatou uso o loo mafatia?

18 O lo tatou faaeaga foi le faaaogā o ā tatou alāmanuia e fesoasoani atu ai i ē pagatia i taimi o mala, ma i latou o i atunuu o loo faateteleina ai taua. Maeu se faagaeeina o i tatou i le faitau atu i uta o fesoasoani laveai sa auina atu i Europa i Sasaʻe, a o matuā faateteleina suiga i le tamaoaiga ma faiga faapolotiki i lena itu o le lalolagi! O foai faameaalofa i meafaitino ma tupe ua faataitaia ai le limafoai ma le autasi o ō tatou uso ma Kerisiano ua lē tagolima.b—2 Korinito 8:13, 14.

19. O ā ni mea aogā e mafai ona tatou faia e fesoasoani atu ai i a i latou o loo i le auaunaga faataimi atoa?

19 Tatou te faafaatauaina galuega a ō tatou uso ia o loo i le auaunaga faataimi atoa i le avea o ni paeonia, ni ovasia faimalaga, ni misionare, ma ni ē o loo tauofo i le Peteli, a ea? Pe afai e talafeagai ai ma ō tatou tulaga, atonu e mafai ona tatou ofoina atu i a i latou ni fesoasoani faaletino i se tulaga tuusaʻo. Mo se faaaoaoga, pe afai e asiasi atu le ovasia o le matagaluega i la outou faapotopotoga, atonu e mafai ona e saunia mo ia se nofoaga e api ai, o ni taumafataga, pe fesoasoani atu i ai i tupe faaalu mo ana femalagaaiga. O le a lē mafai ona lilo lena limafoai i le silafaga mai a lo tatou Tamā faalelagi, o lē o lona finagalo, ina ia tausia lelei ana auauna. (Salamo 37:25) I ni tausaga ua mavae, na valaaulia ai le ovasia faimalaga ma lana avā, i le fale o se uso o lē, sa na o le pau lava le mea na ia gafatia ona faia, ua na o sina ʻaiga māmā. Ina o le a toe taliu le ulugalii mo le auaunaga i le fanua i le afiafi, sa tuu atu i ai e le uso i ana mālō se teutusi. I lena teutusi sa iai i totonu se pepa e tala ai tupe (e tutusa lona aogā ma le tasi le tālā Amerika), faatasi ai ma se tamai pepa na iai le tusitusiga lenei: “Mo se iputi pe mo le penisini.” Maeu se agaga o le talisapaia na faaalia i lenei uiga loto maulalo!

20. O le ā le faaeaga ma le tiute tauave tatou te lē mananao e lafoaia?

20 Ua faamanuiaina tagata o Ieova i le itu faaleagaga! O loo tatou olioli i ni faigaai faaleagaga i ā tatou fonotaga ma tauaofiaga, lea o loo tatou mauaina ai lomiga fou, o aʻoaʻoga matagofie, ma fautuaga aogā. Ona o le faatumulia o ō tatou loto i le agaga talisapaia o ō tatou faamanuiaga faaleagaga, tatou te lē faagaloina ai lo tatou faaeaga ma le tiute tauave, ina ia foai atu ni meaalofa tau tupe auā le faalauteleina o manaoga o le Malo o le Atua i le lalolagi aoao.

‘Faia o Uo e Ala i Oa o le Amioletonu’

21, 22. O le ā ua lē o toe umi ona tupu lea i “oa o le amioletonu,” lea ua manaomia ai ona tatou faia le ā i le taimi lava lenei?

21 O le mea moni, e anoanoai auala e mafai ona tatou faaali atu ai lo tatou faamuamuaina o le tapuaiga a Ieova i ō tatou olaga, ae maise lava e aofia ai lo tatou utagia o le fautuaga a Iesu e faapea: “O le oa o le amioletonu ia outou fai ai uo mā outou, ina ia latou talia mai outou i fale faavavau, pe a oo ina le toe aoga ia mea.”—Luka 16:9.

22 Seʻi mātau le talanoaina e Iesu o le lē aogā o oa o le amioletonu. Ioe, o le a oo mai le aso o le a lē toe aogā ai tupe a lenei faiga o mea. Na valoia mai e Esekielu: “E lafoai e i latou a latou ario i fafo, ma a latou auro e fai ma mea leaga ia; o a latou ario ma a latou auro e le mafai ai ona laveaiina o i latou i le aso o le ita o Ieova.” (Esekielu 7:19) A o leʻi oo ina tupu lenei mea, e tatau i a i tatou ona tatou atamamai ma faautauta i le auala e faaaogā ai ā tatou alāmanuia faitino. Ona tatou lē toe tepa ai lea i tua ma le faanoanoa, ona o lo tatou lē utagiaina o le lapataiga a Iesu e faapea: “Afai la tou te lei faamaoni i le oa o le amioletonu, o ai se na te tuu atu ia te outou le oa moni e tausi? . . . Tou te le mafaia ona auauna i le Atua atoa ma le oa.”—Luka 16:11-13.

23. O le ā e ao ona tatou faaaogā ma le atamai, ma o le ā o le a fai ma ō tatou taui?

23 Ia tatou utagia la ma le faamaoni nei upu faamanatu, ina ia faamuamua le tapuaiga a Ieova i ō tatou olaga, ma faaaogā tatau ā tatou mea faitino. Ona tatou tausisia ai lea o la tatou faauoga ma Ieova ma Iesu, o ē ua folafola mai, pe a leai ni tupe, o le a la taliaina i tatou i “fale e faavavau,” ma le faamoemoe o le ola e faavavau, i le Malo faalelagi po o le ola e faavavau i le lalolagi parataiso.—Luka 16:9.

[Faaopoopoga i lalo]

a O le upu Eperu mo le “foai” e maua mai i le veape lea e faauiga i le “faamaualugaina; faasilisilia; siitia i luga.”

b Tagaʻi i le Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom, itulau e 307-315, na lomia i le 1993 e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

Po o E Manatua?

◻ Na faapefea ona tali atu Isaraelu i le valaaulia a Ieova ina ia foai ni meaalofa mo le fausiaina o le fale fetafai?

◻ Aisea na aogā ai le foai a le fafine ua oti lana tane?

◻ O le ā le tiute tauave ua iai i Kerisiano i le auala e faaaogā ai ā latou alāmanuia?

◻ E mafai faapefea ona tatou alofia faanoanoaga ona o le faaaogaina o tupe?

[Ata i le itulau 15]

E ui ina itiiti le meaalofa a le fafine ua oti lana tane, ae sa aogā

[Ata i le itulau 16, 17]

O ā tatou meaalofa e lagolagoina ai le galuega o le Malo i le lalolagi aoao

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga