O se Taimi e Tausia ai Pea le Mataala
“Ia muai talaʻiina foi le tala lelei i nuu uma lava e ao ai. . . . A o lē tumau seia oo i le iuga, e faaolaina lea.”—MAREKO 13:10, 13.
1. Aisea e tatau ai ona tatou tutumau ma loto tetele?
E TATAU ona tatou tutumau—e ui lava o loo iai se tupulaga lē faatuatua ma le faapiopio! Talu mai le 1994, ua iai se tupulaga o tagata ua piopio e pei lava ona sa iai i aso o Iesu. Ma i aso nei, ua salalau atu le faapiopio i so o se vaega o le lalolagi. I nei “aso e gata ai,” o “aso faigata” na faamatalaina e le aposetolo o Paulo, o loo afaina ai tagata. ‘Ua faaauau pea ona faasolo atu ina leaga tele tagata amio leaga ma tagata tau faasese.’ E matuā manino lelei ai, “o le lalolagi uma o loo nofo toilalo i loo leaga,” ia Satani le Tiapolo, o lē o loo faia nei ana taumafaiga faaiu ina ia faaleagaina le lalolagi. Ae ia loto tetele! O loo iai se “puapuaga tele” o loo fotuai mai o le a na aumaia le mapusaga tumau ia i latou uma o ē alolofa i le amiotonu.—2 Timoteo 3:1-5, 13; 1 Ioane 5:19; Faaaliga 7:14.
2. Na faataunuuina faapefea le valoaga i le 1914?
2 E fiafia lava, ua faanofotupuina nei e Ieova ia le Alii o Iesu Keriso i le nofoālii i le lagi, e sauniuni ai i le aveeseina o fili sauā o tagata. (Faaaliga 11:15) E pei lava ona faataunuuina se valoaga faale-Tusi Paia na tusia e Tanielu i le vaitaimi o le afio muamua mai o le Mesia, e faapena foi i lenei senituri ona faataunuuina se valoaga tāua na tusia foi e Tanielu. I le Tanielu 4:16, 17, 32, ua faailoa mai ai ia i tatou le aveesea o le aiā e faia ai le pulega tau tupu i luga o le lalolagi mo se vaitaimi e ‘fitu taimi’ lona umi. O lo latou faataunuuga autū, o nei taimi e fitu e tusa lea e fitu tausaga faale-Tusi Paia, e 360 ‘aso’ i le tausaga, po o le 2,520 tausaga lona aofaiga atoa.a Na amata ona tau mai i le 607 T.L.M., ina ua faatoilaloina e Papelonia le malo o Isaraelu, seia oo atu i le 1914 T.A., le tausaga na faanofotupuina ai Iesu i le lagi o lē ua iai le tonu e fai ma Tupu o tagata. Na iu ai loa ‘taimi atofaina o nuu ese.’ (Luka 21:24) Ae peitai ua mumusu atunuu e gauai atu i le Malo faa-Mesia o fotuai mai.—Salamo 2:1-6, 10-12; 110:1, 2.
3, 4. (a) O le ā le faatusatusaga e mafai ona faia o mea na tutupu i le uluai senituri ma mea o tutupu i o tatou vaitaimi? (e) O ā fesili talafeagai e ono mafai ona fesili ai?
3 Na faatalitalia e tagata e matata’u i le Atua le afio mai o le Mesia ina ua lalata atu i le vaiaso lona fitusefulu o vaiaso faaletausaga, (29-36 T.A.), ma sa faapea foi ina ua lalata atu i le tausaga e 1914. Ma na afio mai lava o ia! E ui i lea, i na vala taitasi, na ese le auala na faaali mai ai o ia nai lo le mea na faatalitalia. I na faailoaga mai taitasi, ina ua mavae sina vaitaimi puupuu pe a faatusatusa atu i ai, na faaumatia ai se “tupulaga” leaga i le faasalaga mai le Atua.—Mataio 24:34.
4 I la tatou mataupu ua mavae atu, na tatou mātauina ai o le tupulaga o tagata Iutaia amioleaga lea na latou faatonuina malosi le fasiotia o Iesu, na faaumatiaina. Ae, e faapefea la le tupulaga leaga o tagata o loo faapea ona teena pe lē o amanaiaina o ia i lenei vaitaimi? O afea o le a faaoo mai ai le sala tau faamasinoga i lenei tupulaga lē faatuatua?
‘Ia Tausia Pea le Mataala’!
5. (a) O le ā se mafuaaga aogā e lē manaomia ai ona tatou iloa le taimi o lea “aso ma lea itu aso,” a Ieova? (e) E tusa ai ma faamatalaga a Mareko, o le ā le fautuaga aogā na faaiu ai e Iesu lana valoaga?
5 Ina ua uma ona vavalo i mea e tutupu e taʻitaʻiina atu ai i se taimi o le “puapuaga tele,” na faaopoopo mai Iesu e faapea: “A o lea aso ma lea itu aso e le iloa e se tasi, e le iloa lava e agelu i le lagi, e le iloa foi e le Atalii, ua na o le Tamā lava.” (Mataio 24:3-36; Mareko 13:3-32) Tatou te lē manaomia ona iloa le taimi tonu e tutupu ai mea. Nai lo lena, e ao ona tatou taulai atu i le tausia pea o le mataala, atiina aʻe o le faatuatua ia malosi, ma pisi i le auaunaga a Ieova—ae lē o le faitauina o se aso. Na faaiu e Iesu lana valoaga tāua i le faapea mai: “Ia outou, ina mataala ia, auā tou te le iloa pe oo mai afea ia aso. . . . Ia mataala outou . . . O le mea ou te fai atu ia te outou, ou te fai atu ai i tagata uma: Ina mataala ia.” (Mareko 13:33-37) O loo faamalumalu mai se tulaga matautia i lenei lalolagi. E ao ai ona tausia pea lo tatou mataala!—Roma 13:11-13.
6. (a) O le ā e ao ona faamautū i ai lo tatou faatuatua? (e) E mafai faapefea ona tatou “faitauina o [tatou] aso”? (i) O le ā le uiga autū o le fetalaiga a Iesu i le “tupulaga”?
6 E lē gata ina tatau ona tatou usiusitai atu i valoaga faagaeeina e faatatau i nei aso mulimuli o se faiga o mea amioleaga, ae e ao foi ona faamautū lo tatou faatuatua e faavae i le taulaga tāua a Keriso Iesu ma folafolaga ofoofogia a le Atua e faavae aʻe i lena taulaga. (Eperu 6:17-19; 9:14; 1 Peteru 1:18, 19; 2 Peteru 1:16-19) I le naunau e vaai atu ua faaiuina lenei faiga leaga o mea, e iai ni taimi ua taumate ai e tagata o Ieova le taimi o le a pa ai le “puapuaga tele,” e oo foi lava ina faafesootai lena mea ma le faitauina o le umi o le vaitaimi o se tupulaga talu mai le 1914. Peitai ane, tatou te “maua . . . le poto i [le] loto,” e lē o le faitauina pe fia tausaga po o aso o se tupulaga, ae i le mafaufau lea pe faapefea ona “faitauina o [tatou] aso” e avatu ai le viiga ma le olioli ia Ieova. (Salamo 90:12) Nai lo le saunia o se tulafono e fua i ai le umi o le taimi, o le faaupuga “tupulaga” e pei ona sa faaaogaina ai e Iesu, e faatatau autū atu lava i tagata o se vaitaimi faapitoa o le talafaasolopito, ma o latou uiga e iloagofie ai.b
7. O le ā ua tusia e se tasi polofesa o talafaasolopito e faatatau “i le tupulaga o le 1914,” ma ua faapefea ona fesootai lenei mea ma le valoaga a Iesu?
7 I le talafeagai ma le manatu o taʻua i luga, na tusi mai ai le polofesa o talafaasolopito o Robert Wohl i lana tusi, The Generation of 1914 e faapea: “O se tupulaga o le talafaasolopito e lē faauigaina e ala i le fuafuaina o le taimi . . . E lē iloa ona o le taimi.” Ae na ia faasinoina mai e faapea, o le Taua Muamua o le Lalolagi na ia saunia “se suiga mai le mea na iai muamua,” ma ia faaopoopo mai: “O i latou na sao mai le taua e lē mafai ona galo i o latou mafaufau e faapea na muta ai i inā se tasi lalolagi, ae amata ai ia Aokuso i le 1914 se isi lalolagi.” Maeu le moni o lena tala! Ma ua taulai atu i le aano o le mataupu. O “lenei tupulaga” o tagata talu mai le 1914, ua oo i ai ni suiga e matautia le leaga. Ua ia vaaia le laueleele ua tafetoto i toto o le faitau miliona. O taua, o le faatamaʻiaga o se ituaiga o tagata, o tagata faatupu faalavelave matautia, o soligatulafono, ma le lē taupulea ua sasao aʻe i le lalolagi aoao. O oge, o faamaʻi, ma amioga lē mamā ua pulea lo tatou lalolagi. Na valoia e Iesu e faapea: “Ia faapea foi outou, pe a iloa e outou [o ona soo] ia mea ua faia, ia outou iloa ua latalata le malo o le Atua. E moni, ou te fai atu ia te outou, E le mavae atu lenei tupulaga, seia taunuu mea uma.”—Luka 21:31, 32.
8. Ua faapefea ona faatāua mai e perofeta a Ieova le manaomia o le tausia pea o le mataala?
8 Ioe, ua lalata mai le manumalo aoao o le Malo Faa-Mesia! Pe e iai ea se mea e maua ai i le vaavaai lea po o afea le itu aso tonu, po o le faitauina o le umi o tausaga o se “tupulaga”? E matuā leai lava! Ua taʻu manino mai i le Sapakuka 2:3 e faapea: “Auā o le faaaliga ua tuuina mo ona aso ua tuupoina, a e tautala mai pe a oo i le iuga, e le pepelo lava; e ui lava ina tuai mai, a ia faatalitali pea i ai; auā e oo mai lava, e le faatuai mai.” Ua matuā lalata tele mai le aso o Ieova.—Ieremia 25:31-33; Malaki 4:1.
9. O ā mea ua tutupu talu mai le 1914 e faaalia ai ua puupuu le taimi?
9 Ina ua amata le pulega o le Malo o Keriso i le 1914, ona lafoina mai loa lea o Satani i le lalolagi. O le uiga o lena mea, “oi talofa . . . [i] le fanua, . . . auā ua alu ifo ia te . . . [oe] le tiapolo ua lotoa tele, auā ua na iloa ua saasaa ona po.” (Faaaliga 12:12) E mautinoa ua puupuu lava lena taimi, pe a fua atu i le faitau afe o tausaga o le pulega a Satani. Ua toe o se aga oo mai le Malo, e faapena foi ma le aso ma le itu aso e faaoo mai ai e Ieova le faamasinoga i lenei tupulaga amioleaga!—Faataoto 3:25; 10:24, 25.
Le “Tupulaga” e Mavae Atu
10. Ua faapefea i “lenei tupulaga” ona pei o ona po o Noa?
10 Seʻi o tatou iloiloina auiliili fetalaiga a Iesu o i le Mataio 24:34, 35: “E moni, ou te fai atu ia te outou, E le mavae atu lava lenei tupulaga, seia oo mai nei mea uma. E mavae atu le lagi ma le lalolagi, a o aʻu upu e le mavae atu lava ia.” O fetalaiga a Iesu na sosoo ai e faaalia ai e ‘leai se tagata na te iloaina lena aso.’ E sili ona tāua, ua ia faaalia mai ia i tatou e faapea e ao ona alofia mailei o siosiomia ai i tatou i lenei tupulaga. O lea na faaopoopo mai ai Iesu e faapea: “A e pei o ona po o Noa, e faapea foi pe a sau le Atalii o le tagata. Auā e pei ona faia i ona po a o lei oo le lolo, ua latou aai ma inu, ua latou fai avā foi ma faaavaga, ua oo lava i le aso na ulu atu ai Noa i le vaa, na le iloa foi e i latou ina seia oo le lolo, ma aveesea i latou uma; e faapea foi pe a sau le Atalii o le tagata.” (Mataio 24:36-39) Na faatusaina e Iesu i inei le tupulaga o ona aso ma le tupulaga sa iai i aso o Noa.—Kenese 6:5, 9; ma le faaopoopoga i le pito i lalo i le NW.
11. O le ā le faatusatusaga o ‘tupulaga’ na faia e Iesu, e pei ona lipotia mai e Mataio ma Luka?
11 E lē o le taimi muamua lea na faalogo ai aposetolo ia Iesu o faia lenei faatusatusaga o ʻtupulaga,’ aua i nai aso na muamua atu, na ia fetalai ai e faatatau ia te ia lava: “E faapea foi le Atalii o le tagata . . . e tatau ona muai tiga o ia i mea e tele, ma lafoaiina e lenei tupulaga. Pei ona faia foi i ona aso o Noa, e faapea lava ona fai i ona aso o le Atalii o le tagata.” (Luka 17:24-26) Ua faapena foi faatusatusaga ua faia i le Mataio mataupu e 24 ma le Luka mataupu e 17. I ona po o Noa, “o tagata uma ua leaga ia i latou a latou amio i le lalolagi,” ma o le mea lena sa faaumatia i le Lolo, o “lenei tupulaga.” I ona po o Iesu, o tagata aposetate Iutaia ma tagata na latou teena Iesu sa avea o “lenei tupulaga.”—Kenese 6:11, 12; 7:1.
12, 13. (a) I aso nei, o le ā “lenei tupulaga” lea e ao ona mavae atu? (e) O faapefea ona faafetaiaia ma le onosai e tagata o Ieova lenei “tupulaga amio faapiopio ma le finau vale”?
12 O lea la, o le faataunuuga mulimuli o le valoaga a Iesu i aso nei, o “lenei tupulaga,” e manino e faatatau atu i tagata o le lalolagi o ē vāai i le faailoga o le faatasi mai o Keriso ae ua lē taulau ona suia o latou ala. I sona faaeseesega, o i tatou o soo o Iesu, tatou te teena le faaliliu atu o o tatou olaga i tu a “lenei tupulaga.” E ui o loo tatou iai i le lalolagi, ae lē tatau ona avea ai i tatou ma sona vaega, “auā ua latalata ona po [atofaina].” (Faaaliga 1:3; Ioane 17:16) Ua apoapoai mai ia i tatou le aposetolo o Paulo e faapea: “Ia faia mea uma lava ma le le muimui, ma le le fefinauai; ina ia avea outou ma e ua le mataʻuleagaina, ma e ua sao le amio, o le fanau a le Atua e le ponā i totonu o le tupulaga amio faapiopio ma le finau vale; ua outou susulu atu i ai faapei o mea e faamalamalama aʻi le lalolagi.”—Filipi 2:14, 15; Kolose 3:5-10; 1 Ioane 2:15-17.
13 O lo tatou “susulu atu . . . o mea e faamalamalama aʻi le lalolagi,” e aofia ai e lē gata i le faaalia o se uiga totino mamā faa-Kerisiano, ae o le mea e sili atu ona tāua, o le faataunuuina lea o le poloaiga faavaloaga a Iesu: “E talaʻiina atu foi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma; ona oo mai ai lea o le gataaga.” (Mataio 24:14) E leai se tagata e mafai ona ia taʻuina mai le taimi tonu o le a oo mai ai lena iuga, ae ua tatou iloaina o le iuga o “lenei tupulaga” o tagata amioleaga o le a oo mai, pe a oo atu le molimau i le tulaga e finagalo malie ai le Atua, ‘i tuluʻiga uma o le lalolagi.’—Galuega 1:8.
“Lea Aso ma Lea Itu Aso”
14. O le ā le faalaeiauga na aumaia e Iesu ma Paulo mo i tatou e faatatau i “aso ma tausaga,” ma e ao faapefea ona tatou tali atu i ai?
14 Pe a faataunuuina le molimau atu i le lalolagi i le tele ua fuafuaina e Ieova, ona oo ai lea i lona “aso ma lea itu aso” e tafiesea ai le faiga o mea a lenei lalolagi. Tatou te lē manaomia ona muai iloaina le aso. O lea, i le mulimuli atu i le faaaoaoga a Iesu, na faalaeiau mai le aposetolo o Paulo e faapea: “A o aso ma tausaga, e le aoga ia te outou, le au uso e, ona ou tusi atu ai ia te outou. Auā ua outou iloa lelei lava, o le aso o le Alii e pei o le gaoi i le po, e faapea ona oo mai ai; auā pe a latou fai ane, ‘O loo filemu, ua le afaina,’ ona oo lea ia te i latou o le fano faafuasei, faapei o le faatiga o le fafine to a fanau mai, latou te le sosola ai lava.” Mātau le mea o taulai i ai upu a Paulo: ʻAuā pe a latou fai ane.’ Ioe, ao talanoaina le ‘filemu ma le saogalemu,’ ona oo faafuasei mai loa lea o le faamasinoga faaoosala a le Atua i le taimi e lē o faatalitalia ai. Maeu la le talafeagai o le fautuaga a Paulo e faapea: “O lea, aua neʻi tatou momoe ai faapei o isi, a ia tatou mataala, ma ia faautauta”!—1 Tesalonia 5:1-3, 6; tagai foi i le fuaiupu 1 Tesalonia 5:7-11; Galuega 1:7.
15, 16. (a) Aisea e lē tatau ai ona tatou manatu e faapea e lei taitai mai Amaketo atonu e ese mai i le mea na tatou talitonu i ai muamua? (e) E ao faapefea ona faasilisilia le pule silisili ese a Ieova i le lumanai ua latalata tele mai?
15 Po o la tatou vaaiga e sili atu ona saʻo e uiga “i lenei tupulaga” e faapea ai e lei taitai mai Amaketo, e ese mai i le mea na tatou manatu muamua i ai? E matuā leai lava! E ui e lei iai lava se taimi ua tatou iloa ai le “aso ma lea itu aso,” ua silafia e Ieova le Atua i taimi uma, ma e lē liliu o ia. (Malaki 3:6) E mautinoa lava, ua faaauau ona matuā magoto atu le lalolagi i le faatamaʻiaga atoatoa. Ua manaomia tele ai la le mataala pea i lenei taimi nai lo se isi lava taimi. Ua faailoa mai e Ieova ia i tatou “o mea e tusa ona vave oo mai,” ma e ao ona tatou tali atu i ai ma se uiga o le matuā iloa lelei o le faanatinati.—Faaaliga 1:1; 11:18; 16:14, 16.
16 A o lalata mai le taimi, ia tausia pea le mataala, aua ua toeitiiti ona faaoo mai lea e Ieova le mala i le faiga aoao o mea a Satani! (Ieremia 25:29-31) Ua fetalai mai Ieova: “Ou te faasilisiliina o aʻu e aʻu, ma ou faapaiaina o aʻu; e iloa foi aʻu i luma o nuu e tele, e iloa ai lava e i latou o aʻu lava o Ieova.” (Esekielu 38:23) O lena “aso o Ieova,” e mautinoa, ua lalata tele mai!—Ioelu 1:15; 2:1,2; Amosa 5:18-20; Sefanaia 2:2, 3.
Le “Lagi Fou ma le Lalolagi Fou” Amiotonu
17, 18. (a) E tusa ai ma faamatalaga a Iesu ma Peteru, o le a faapefea ona mavae atu “lenei tupulaga”? (e) Aisea e tatau ai ona tausia pea lo tatou mataala e tusa ai ma le amio lelei ma le amio Atua?
17 E tusa ai ma nei ‘mea uma e ao ona taunuu,’ na fetalai Iesu e faapea: “E mavae atu le lagi ma le lalolagi, a o aʻu upu e le mavae atu lava ia.” (Mataio 24:34, 35) E foliga mai o le “lagi ma le lalolagi” sa i le finaglo o Iesu—o ē pule ma ē o latou pulea—o “lenei tupulaga.” Na faaaogā e le aposetolo o Peteru faaupuga faapena ina ua ia faatatau atu i “le lagi ma le lalolagi o ona po nei,” lea ua “tuu mo le afi ona o lea lava afioga; ua taofia . . . mo le aso e faamasino ai ma fano ai tagata faalematau.” Ona sosoo ai lea ma lona faamatalaina o le auala o le a “sau [ai] le aso o le Alii [Ieova] pei o se gaoi, e mavaeeseina ai le lagi [faiga malo],” faatasi ma se sosaiete faapiopio o tagata, po o le “lalolagi,” ma ana galuega ua tumu i le agasala. Ona faalaeiau mai lea o le aposetolo ia i tatou e faia “amio e tatau ai i le amio lelei ma le amio Atua, [a o tatou] . . . faatalitali ma naunau atu ia aulia mai le aso o le Atua, e teʻa eseese ai le lagi ina ua mu, e liu suāvai foi o mea na fai aʻi ina ua mu”! O le ā o le a sosoo mai? Ona faasino atu lea e Peteru i tatou i le ‘lagi fou ma se lalolagi fou e mau ai le amiotonu.’—2 Peteru 3:7, 10-13.c
18 O lena “lagi fou,” le Malo e pulea e Keriso Iesu ma ana tupu lagolago, o le a na liligiina mai faamanuiaga i le “lalolagi fou,” le sosaiete o tagata amiotonu. Pe o avea ea oe ma se tasi o le a fai ma sui o lena sosaiete? Afai e faapea, ua iai la mafuaaga e te fiafia ai i mea e sili ona lelei o le a oo mai i le lumanai!—Isaia 65:17-19; Faaaliga 21:1-5.
19. O le ā le faaeaga sili e mafai ona tatou olioli ai nei?
19 Ioe, o loo aoaoina se “tupulaga” amiotonu o tagata i le taimi nei. I aso nei, ua saunia ai e le “auauna faamaoni ma le mafaufau” aʻoaʻoga mai le Atua e talafeagai ai ma upu o le Salamo 78:1, 4: “Loʻu nuu e, ia outou faalogologo mai i laʻu tulafono; ia uai mai o outou taliga i upu a loʻu gutu . . . , e taʻutaʻu atu i tupulaga amuli o viiga o Ieova, ma lona malosi, ma ona vavega na na faia.” (Mataio 24:45-47) Ia Aperila 14 o lenei tausaga, i faapotopotoga e silia ma le 75,500 mai atunuu e tusa ma le 230, e silia ma le 12,000,000 tagata i le lalolagi aoao na faatasi atu i le Faamanatuga o le maliu o Keriso. Pe na avea oe ma se tasi o na tagata? Ia e faatuatua atu ia Keriso Iesu ma ia e ‘valaau i le suafa o Ieova mo le faaolataga.’—Roma 10:11-13.
20. Ona “ua itiiti ona aso ua totoe,” e ao faapefea ona tausia pea lo tatou mataala, faatasi ai ma le ā le faamoemoe o tepa taulai atu i ai?
20 “Ua itiiti ona aso ua totoe,” o upu ia a le aposetolo o Paulo. O lea la, ua oo mai le taimi e tausia ai pea le mataala ma ia pisi i le galuega a Ieova, a o tatou onosaia tofotofoga ma le ʻinoʻino ua faaooina mai e se tupulaga amioleaga o tagata. (1 Korinito 7:29; Mataio 10:22; 24:13, 14) Seʻi o tatou tumau pea i le mataala, ma mātauina mea uma ua valoiaina e le Tusi Paia e oo mai i “lenei tupulaga.” (Luka 21:31-33) I le faasaoina mai i nei mea ma laulaututū i luma o le Atalii o le Tagata o ē ua taliaina e le Atua, e mafai ai ona tatou maua le taui o le ola e faavavau.
[Faaopoopoga i lalo]
a Tagai i le tusi “Ia Oo Mai Lou Malo,” itulau e 127-139, 186-189 mo ni faamatalaga auiliili o ‘taimi e fitu,’ lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b Tagai i le Insight on the Scriptures, Tusi 1, itulau e 918, lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
c Tagai foi i le tusi Our Incoming World Government—God’s Kingdom, itulau e 152-156 ma le itulau e 180-181, lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
Fesili Autalu:
◻ I le mātauina o le faataunuuina o le Tanielu 4:32, e ao faapefea ona tatou ‘tausia pea le mataala’ i le taimi nei?
◻ Ua faailoaina mai faapefea e Evagelia a Mataio ma Luka “lenei tupulaga”?
◻ A o tatou faatalitali atu i “lea aso ma lea itu aso,” o le ā o tatou mātauina, ma e ao faapefea ona tatou tali atu i ai?
◻ O le ā e ao ona tatou faia ona o le faamalosiau mai o le faamoemoe i le “lagi fou ma le lalolagi fou”?
[Ata i le itulau 17]
O puapuaga faaletagata o le a aveesea pe a mavae atu lenei tupulaga sauā ma le amioleaga
[Ē Ana le Ata]
Alexandra Boulat/Sipa Press
[Ē Ana le Ata]
Itu tauagavale ma le pito i lalo: Luc Delahaye/Sipa Press
[Ata i le itulau 18]
O le “lagi fou ma le lalolagi fou,” matagofie ua toe o se aga ona oo mai lea mo tagata o ituaiga uma lava