O Ona Po Ma Tausaga e i le Pule a Ieova
“E le tusa ona outou iloa o ona po ma ona tausaga, ua tuu e le Tamā i lana lava pule.”—GALUEGA 1:7.
1. Na faapefea ona taliina e Iesu fesili a ona aposetolo ia sa taulai atu i le taimi?
O LE ā se isi mea e sili atu ona tatau ai mo i latou o loo ‘mapuitiga, ma feoi ona o mea inosia uma ua faia’ i Kerisinetoma ma le lalolagi atoa, na i lo le tau mānatu po o afea ea o le a iu ai lenei faiga leaga o mea ae suia i le lalolagi fou amiotonu a le Atua? (Esekielu 9:4; 2 Peteru 3:13) Na fesiligia e aposetolo o Iesu o ia i ni fesili sa taulai atu i le taimi, a o lei maliu o ia, ma ina ua toetu mai. (Mataio 24:3; Galuega 1:6) Peitai, i le tali atu, sa lei taʻuina e Iesu ia i latou se auala e tau ai aso. I se tasi o taimi, na ia faailoa ia i latou se faailoga e tele ni ona vala, ae i le isi taimi, na ia fetalai atu faapea, ‘e lē tusa ma i latou ona iloa o ona po ma ona tausaga, ua tuu e le Tamā i lana lava pule.’—Galuega 1:7.
2. Aisea e mafai ai ona faapea atu e lē o taimi uma na silafia ai e Iesu taimi a lona Tamā mo mea ua atofa e tutupu a o faagasolo taimi o le iuga?
2 E ui o Iesu o le Alo e toatasi o Ieova, ae oo lava foi ia te ia, e na te lē silafia i taimi uma le taimi ua fuafuaina e lona Tamā mo mea e tutupu. I lana valoaga e faatatau i aso e gata ai, na taʻutino ai ma le lotomaulalo e Iesu: “A o lea aso ma lea itu aso e le iloa e se tasi, e le iloa lava e agelu i le lagi, e le iloa foi e le Atalii, ua na o le Tamā lava.” (Mataio 24:36) Sa lotomalie Iesu e faatalitali ma le onosai i lona Tamā e faaali mai ia te ia le taimi tonu mo gaoioiga o le faaumatiaga lea o le a faia i lenei faiga leaga o mea.a
3. O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai tali a Iesu i fesili e faatatau i le fuafuaga a le Atua?
3 E lua mea e mafai ona mautinoa mai le auala na taliina ai e Iesu fesili e fesootai atu i le taimi o le a tutupu ai mea i le faataunuuga o fuafuaga a le Atua. Muamua, e iai se fua o taimi faatulagaina a Ieova; ma lona lua, e na o ia lava e mafai ona faatulagaina, ma e lē mafai ona faatalitalia e ana auauna le tuuina mai ia i latou o ni muai faamatalaga o ana taimi po o ana tau.
O Ona Po ma Tausaga a Ieova
4. O ā uiga o upu Eleni ua faaliliuina i “ona po” ma “tausaga” i le Galuega 1:7?
4 O le ā le uiga o “ona po” ma “tausaga”? O loo iai i le faamatalaga a Iesu o loo faamauina i le Galuega 1:7 ni vala se lua o taimi. O le upu Eleni ua faaaogā mo “ona po” o lona uiga o le “taimi i le tusa ai ma le faagasologa o se mea,” se vaega o le taimi (umi pe puupuu). O “tausaga” o le faaliliuga mo le upu o loo faasino atu i se taimi maʻoti po o se taimi atofaina, se vaitau patino, po o se vaitaimi, ua faailogaina i ni vala patino. E tusa ai ma nei uluai upu e lua, ua taʻua e W. E. Vine e faapea: “I le Galuega 1:7, ‘ua faatulaga e le Tamā i totonu o Lana lava pule’ o ona po (chronos), le uumi o vaitaimi, ma tausaga (kairos), o taimi ua mataulia i ni mea patino e tutupu ai.”
5. O anafea na faailoa atu ai e Ieova ia Noa Lana fuafuaga ina ia faaumatia le lalolagi amioleaga, ma o le ā le tofiga valalua na faatinoina e Noa?
5 A o lei oo mai le Lolo, na faatulaga ai e le Atua se taimi faatapulaa e 120 tausaga mo le lalolagi leaga lea na faatupuina e tagata ma agelu fouvale ia na liu tino faaletino. (Kenese 6:1-3) O le taimi lena ua 480 tausaga o le tagata amioatua o Noa. (Kenese 7:6) Sa lei iai sana fanau ma na faapena lava mo le isi 20 tausaga na sosoo ane ai. (Kenese 5:32) Ua fai sina leva mulimuli ane, ina ua avea atalii o Noa o ni tagata matutua ma ua faaipoipo foi, na faaali atu ai e le Atua ia Noa Lana fuafuaga o le aveesea lea o le amioleaga mai le lalolagi. (Kenese 6:9-13, 18) Ae oo lava foi i lena taimi, e ui ina tuu atu ia Noa le tofiga valalua o le fausiaina o le vaa ma le talaʻi atu i ē sa latou ola i lena vaitaimi, ae sa lei faaalia atu e Ieova ia Noa lana taimi faatulagaina.—Kenese 6:14; 2 Peteru 2:5.
6. (a) Na faapefea ona faaalia e Noa faapea sa ia tuu atu ia Ieova e pule o ia i le taimi? (e) E mafai faapefea ona tatou mulimuli i le faaaoaoga a Noa?
6 Mo le faitau sefulu o tausaga—pe ā ma le ʻafa senituri—“na faia [ai] foi e Noa e faapei ona poloai atu ai le Atua ia te ia i mea uma.” Na faia faapea e Noa “i le faatuatua,” e aunoa ma sona iloa o se aso maʻoti. (Kenese 6:22; Eperu 11:7) Sa lei faailoa e Ieova ia te ia le taimi tonu o mea o le a tutupu seia oo ina ua toe tasi le vaiaso o totoe ona oo mai lea o le Lolo. (Kenese 7:1-5) O le talitonu ma le faatuatua aʻiaʻi o Noa ia Ieova na mafai ai ona ia tuu atu i le faitalia a le Atua e pule ia i le taimi. Ma e maeu se loto faafetai na ia Noa ina ua ia lagonaina le puipuiga a Ieova a o faagasolo le Lolo ma i le taimi mulimuli ane ina ua latou toe ulufafo ese mai le vaa ma ulu atu i se lalolagi ua faamamāina! I le vaai atu i se faamoemoe faapena mo le faasaoina, pe ua lē tatau ai ea la ona tatou faaalia se faatuatua faapena i le Atua?
7, 8. (a) Na faapefea ona iai atunuu ma malo malolosi o le lalolagi? (e) I le ā le auala na ‘tuu ai e Ieova tausaga na tofia anamua, ma tuaoi o mea e nonofo ai tagata’?
7 Ina ua mavae le Lolo, ona lafoaia lea e le toatele o ē na tupuga mai ia Noa le tapuaiga moni a Ieova. I so latou faamoemoe e fia nonofo pea i se vaipanoa e tasi, na amata ai ona latou fausia se aai ma se ʻolo mo tapuaiga sese. Ona filifili ai lea o Ieova ua oo i le taimi e faalaa ane ai. Sa ia faafenuminumiaia la latou gagana ma “faataapeape . . . i latou [mai Papelu] i le lalolagi uma.” (Kenese 11:4, 8, 9) Mulimuli ane, na oo ina olaola aʻe vaega o gagana i atunuu eseese, o nisi na oo ina latou puleaina isi atunuu ma avea ai ma malo malosi i luga o atunuu tuaoi, ma oo lava foi ina avea ma malo malolosi o le lalolagi.—Kenese 10:32.
8 I le ogatusa ma le faataunuuina o lana fuafuaga, e iai nisi taimi e filifilia ai e le Atua tuaoi faaleatunuu, ma le taimi o le a pulea ai e se atunuu ona lava tagata pe avea ai ma malo malosi o le lalolagi. (Kenese 15:13, 14, 18-21; Esoto 23:31; Teuteronome 2:17-22; Tanielu 8:5-7, 20, 21) Sa faasino upu a le aposetolo o Paulo i lenei vala o ona po ma tausaga a Ieova ina ua ia taʻu atu i le au atamamai a Eleni i Atenai: “O le Atua na faia le lalolagi ma mea uma lava o i ai . . . ua faia foi e ia nuu uma o tagata i le toto e tasi, ia nonofo i le fogaeleele uma lava, ua na tuu foi tausaga na tofia anamua, ma tuaoi o mea latou te nonofo ai.”—Galuega 17:24, 26.
9. Ua faapefea ona ‘liua e Ieova o tausaga ma tau’ e tusa ai o le tulaga o tupu?
9 E lē o le uiga o lenei mea faapea o Ieova ua ia faapogaia manumalo uma faapolotiki ma suiga nei o loo faia e atunuu. Ae peitai, e mafai ona ia faalaa ane pe a ia filifili e faia faapea ina ia mafai ai ona faataunuuina lana fuafuaga. O lea, na taʻua ai e le perofeta o Tanielu, o lē na molimauina le faatoilaloina o le Malo Malosi o le Lalolagi o Papelonia ma le suia e Metai ma Peresia, e faatatau ia Ieova e faapea: “O ia foi na te liua tausaga ma tau; e aveeseina e ia o tupu, e tofia foi e ia o tupu; e foaiina mai e ia le poto i e o popoto, ma le malamalama i e o iloa mafaufau.”—Tanielu 2:21; Isaia 44:24–45:7.
“Ua Latalata le Tausaga”
10, 11. (a) O le ā le umi muamua atu na faatulaga ai e Ieova le taimi o le a ia laveaia ai ē na tupuga mai ia Aperaamo mai le pologa? (e) O le ā e taʻu mai ai sa lei iloa lelei e le fanauga a Isaraelu le taimi tonu o le a laveaiina ai i latou?
10 Muamua atu i le silia ma le fa senituri, na faatulaga ai e Ieova le tausaga tonu o le a ia faamaasiasiina ai le tupu o le Malo Malosi o le Lalolagi, o Aikupito, ma faasaʻoloto ai ē na tupuga mai ia Aperaamo mai le faapologaina. I le faailoaina o lana fuafuaga ia Aperaamo, na folafola ai e le Atua: “Ia e iloa lelei e āumau lau fanau i le nuu ese, e nofo pologa foi i latou ia te i latou, e faatigaina foi i latou e i latou, o tausaga ia e fa selau; o le nuu foi latou te nofo pologa ai ou te faasalaina; mulimuli ane latou te o mai ai ma le oloa tele.” (Kenese 15:13, 14) I lana aotelega o le talafaasolopito o Isaraelu, lea na tuu atu i luma o le au Saniterini, na faasino atu ai Setefano i lenei vaitaimi o tausaga e 400, ma faapea atu: “Ina ua latalata le tausaga o le folafolaga na tauto ai le Atua ia Aperaamo, ona tutupu lea o le nuu, ma ua faatoateleina i Aikupito, ua oo i le nofo mai o le tasi tupu, sa le iloa e ia Iosefa.”—Galuega 7:6, 17, 18.
11 O le Farao fou lenei na ia matuā faileagaina le faapologaina o le fanauga a Isaraelu. O le taimi lena e lei tusia ai e Mose le tusi o Kenese, e ui e foliga mai o folafolaga a Ieova ia Aperaamo, sa tuuina mai a lē i le fofoga tuusaʻo mai pe auala mai i se faiga tusitusia. E oo lava i lena tulaga, e foliga mai o faamatalaga na maua e le fanauga a Isaraelu, sa lei faatagaina ai i latou e fuafuaina le aso tonu o lo latou laveaiga mai le faapologaina. Na silafia e le Atua le taimi o le a ia laveaia ai i latou, ae foliga mai sa lei muai taʻuina atu i le fanauga a Isaraelu lea sa mafatia. Tatou te faitau ai: “Ua mavae atu ia aso e tele, ona oti lea o le tupu o Aikupito; a ua mapuitiga le fanauga a Isaraelu ona o le galuega; ua alalaga foi, ua oo ae lava i le Atua lo latou alaga ona o la latou galuega. Ua faafofoga foi le Atua i lo latou feoi, ua manatua foi e le Atua lana feagaiga na na faia ma Aperaamo, ma Isaako, atoa ma Iakopo. Ua silasila mai foi le Atua i le fanauga a Isaraelu, ma ua silafia i latou e le Atua.”—Esoto 2:23-25.
12. Na faapefea ona faaalia e Setefano le muai gaoioi o Mose a o lei oo i le taimi a Ieova?
12 O lenei leai o se iloa i le taimi tonu o le laveaiina o Isaraelu sa mafai foi ona matauina mai le aotelega a Setefano. I le tautala e uiga ia Mose, na ia faapea mai: “Ua oo i le fagafulu o ona tausaga, ona manatu ai lea o ia e asiasi atu i ona uso o le fanauga a Isaraelu. Ua iloa atu foi e ia o le tasi ua agaleagaina, ua na fesoasoani i ai, ma taui atu i lona agaleagaina, ma fasi i le Aikupito. Fa te ia e iloa e ona uso e faaola le Atua ia te i latou i lona lima; a ua le iloa e i latou.” (Galuega 7:23-25) Ua faia e Mose lenei gaoioiga o le laveaiga ae o lea ua toe 40 tausaga oo i le taimi a le Atua. Na taʻua e Setefano faapea sa tatau ona faatali Mose mo le isi 40 tausaga a o lei ‘faaolaina e le Atua le fanauga a Isaraelu i lona lima.’—Galuega 7:30-36.
13. E faapefea ona talitutusa lo tatou tulaga ma le tulaga o le fanauga a Isaraelu a o lei oo i lo latou laveaiina mai Aikupito?
13 E ui lava “ua latalata le tausaga [o le faataunuuina] o le folafolaga na tauto ai” ma ua uma ona faatulaga e le Atua lena tausaga tonu, ae sa tatau pea ia Mose ma le nuu uma o Isaraelu ona faaalia le faatuatua. Sa tatau ona latou faatalitali atu i le taimi atofaina a Ieova, lea e foliga mai, e lē mafai ona muai fuafuaina a o lei oo i ai. Ua tatou mautinoa foi ua lalata le laveaiina o i tatou mai lenei faiga amioleaga o mea. Ua tatou iloa o loo tatou ola i “aso e gata ai.” (2 Timoteo 3:1-5) Po ua lē tatau ea la ona tatou loto malilie e faaalia lo tatou faatuatua ma faatalitali atu i le taimi atofa a Ieova mo lona aso tele? (2 Peteru 3:11-13) I lo tatou pei la o Mose, ma le fanauga a Isaraelu, o le a tatou ono peseina ai se pese matagofie o le laveaiina, mo le viiga o Ieova.—Esoto 15:1-19.
‘Pe a Oo i le Faaatoaga o Tausaga’
14, 15. E faapefea ona tatou iloa sa faatulaga e le Atua le taimi mo lona Alo e afio mai ai i le lalolagi, ma o le ā sa mataala ai pea perofeta, faapea foi ma agelu?
14 Sa faatulaga e Ieova se taimi atofaina mo lona Alo pele e toatasi ina ia afio mai ai i le lalolagi e avea o le Mesia. Na tusi mai Paulo e faapea: “Ua oo atu i le faaatoaga o tausaga, ona auina mai lea e le Atua o lona Alo, na fanau i le fafine, na fanau ua nofo i le tulafono.” (Kalatia 4:4) O le faataunuuga lenei o le folafolaga a le Atua ina ia auina mai le Fanau—‘Sailo, o lē usiusitai atu ia te ia tagata.’—Kenese 3:15; 49:10.
15 O perofeta a le Atua—e oo lava i agelu—sa mataala pea i latou mo le “tausaga” o le a aliai mai ai le Mesia i le lalolagi ma o le a mafai ai le faaolataga mo le fanau a tagata agasala. Na faapea mai Peteru: “O le faaolataga lea na tausailiili i ai ma tausuesue i ai o perofeta, o e na valoia mai le alofa tunoa e oo ia te outou na, o e na sailiili po o afea ona po, ma le uiga o ona po na faailoa mai e le Agaga o Keriso sa i totonu ia te i latou, ina ua muai faailoa mai o tiga o Keriso, ma le mamalu e mulimuli ane i ai; . . . o mea ia e naunau i ai le au agelu i le fia matamata i ai.”—1 Peteru 1:1-5, 10-12.
16, 17. (a) E ala i le ā le valoaga na fesoasoani ai Ieova i tagata Iutaia o le uluai senituri ina ia latou faatalitalia le Mesia? (e) Na faapefea i le valoaga a Tanielu ona aafia ai le faatalitaliga a tagata Iutaia i le Mesia?
16 E auala mai i lana perofeta o Tanielu—le tagata sa lei maluelue lona faatuatua—na tuu atu ai e Ieova se valoaga e aofia ai “vaiasosa e fitugafulu.” O lena valoaga sa mafai ai e tagata Iutaia o le uluai senituri ona iloa e faapea, ua latalata le aliai mai o le Mesia folafolaina. I sona vaega, ua faapea mai lea valoaga: “E afua mai i le oo atu o le poloaiga ia toe faia ma ia atiina ae Ierusalema, e oo atu i le Mesia le Alii, e fitu vaiasosa ma vaiasosa e onogafulu ma le lua.” (Tanielu 9:24, 25) E taufai ioe uma tagata suesue atamamai Iutaia, o tagata suesue Katoliko, ma tagata suesue Porotesano e faapea, o “vaiasosa” o loo taʻua iinei e faauiga atu lea i vaiasosa o tausaga. O le 69 “vaiasosa” (483 tausaga) o le Tanielu 9:25 na amata ona faitauina mai i le 455 T.L.M., ina ua avatu e le tupu Peresia o Aretaseta le poloaiga ia Neemia ina “ia toe faia ma ia atiina ae Ierusalema.” (Neemia 2:1-8) Na faaiuina le 483 tausaga mulimuli ane—i le 29 T.A., ina ua papatisoina Iesu ma faauuina i le agaga paia, ma avea ai loa o ia ma Mesia, po o le Keriso.—Mataio 3:13-17.
17 E lē o matuā iloa lelei pe na iloa e tagata Iutaia o le uluai senituri po o anafea tonu na amata ai tausaga e 483. Peitai, ina ua amata e Ioane le Papatiso lana faiva, sa “faatalitali le nuu, ma manatunatu uma lava i o latou loto ia Ioane, po o ia o le Keriso.” (Luka 3:15) Ua faafesootai atu e nisi tagata suesue atamamai i mataupu faale-Tusi Paia lenei faatalitaliga i le valoaga a Tanielu. I se manatu sa faia e faatatau i lenei fuaiupu, na tusi ai Matthew Henry e faapea: “Iinei o loo taʻuina mai ai ia i tatou . . . pe na faapefea i tagata ona latou faia se faaiuga mai le faiva ma le papatisoga a Ioane, e mafaufau ai i le Mesia, ma mafaufau ai ia te ia faapea ua lē o toe mamao ona aliai mai lea. . . . O lea ua latalata ina maeʻa vaiasosa e fitugafulu o le valoaga a Tanielu.” Ua faapea mai le nusipepa a Falani o le Manuel Biblique, na tusia e Vigouroux, Bacuez, ma Brassac: “Sa iloa e tagata le latalata ona faaiuina o vaiasosa e fitusefulu o tausaga lea na valoia e Tanielu; e leai se tasi na faateʻia ina ua latou faalogo i le faasilasilaina e Ioane le Papatiso faapea ua latalata mai le malo o le Atua.” Na tusi le tagata aʻoga Iutaia o Abba Hillel Silver e faapea, e tusa ai ma “le faitauga masani o taimi” o lea vaitaimi, “sa faatalitalia ai le oo mai o le Mesia i le tusa ma le va o le 25-50 i le uluai senituri T.A.”
Mea e Tutupu —Ae Lē i le Faitauina o Taimi
18. E ui sa fesoasoani le valoaga a Tanielu i tagata Iutaia latou te mataulia ai le taimi e mafai ona faatalitalia le aliai mai ai o le Mesia, ae o le ā le faamaoniga e sili atu ona mautinoa ai le tulaga faa-Mesia o Iesu?
18 E ui ina foliga mai sa fesoasoani le faitauina o taimi i tagata Iutaia ina ia latou maua ai se manatu lautele i le taimi sa fuafuaina e aliai mai ai le Mesia, ae o mea na tutupu mulimuli ane ua faaalia ai sa lei iai se aogā o lena faitauina o taimi ina ia faatalitonu ai le toatele o i latou e uiga i le tulaga faa-Mesia o Iesu. I le itiiti ifo ma le tausaga a o lei oo i lona maliu, na fesili atu ai Iesu i ona soo e faapea: “ ‘Se a le upu a tagata ia te au po o ai?’ Ua latou tali mai, ‘O Ioane le papatiso; a o isi, O Elia; a o isi, Ua toe tu mai le tasi o le au perofeta anamua.’ ” (Luka 9:18, 19) Tatou te lē maua se faamaumauga e iloa ai pe na sii mai e Iesu le valoaga o vaiasosa faafaatusa e faamaonia ai faapea o ia o le Mesia. Ae peitai i se tasi taimi, na ia fetalai ai: “Ua ia te au le molimau e sili ia Ioane; auā o galuega na tuuina mai ia te au e le Tamā ia ou faaumaina, o galuega lava ia ou te faia, e molimau mai ia ia te au ua auina mai aʻu e le Tamā.” (Ioane 5:36) Na i lo le faitauga o taimi ua faailoa mai, ae o le talaʻiga a Iesu, o ana vavega, ma mea na tutupu e tusa ai o lona maliu (le pogisa faavavega, le saeluaina o le ie puipui o le malumalu, ma le mafuie) o mea na sa molimau ia te ia o le Mesia na auina mai e le Atua.—Mataio 27:45, 51, 54; Ioane 7:31; Galuega 2:22.
19. (a) Sa faapefea ona iloa e Kerisiano ua latalata le faaumatiaga o Ierusalema? (e) Aisea na manaomia ai pea e uluai Kerisiano o ē na sosola ese mai Ierusalema le tele o le faatuatua?
19 E faapena foi, ina ua mavae le maliu o Iesu, sa lei iai ni auala na mafai ai e uluai Kerisiano ona faitauina le oo mai o le iuga o le faiga o mea faa-Iutaia. E moni, o le valoaga a Tanielu i vaiasosa faafaatusa sa taʻua ai le faaumatiaga o lena faiga o mea. (Tanielu 9:26e, 27e) Ae o le a tupu lenei mea pe a mavae le iuga o “vaiasosa e fitugafulu” (455 T.L.M.–36 T.A.). I se isi faaupuga, ina ua avea uluai tagata o Nuu Ese ma soo o Iesu i le 36 T.A., sa lē toe mafai loa e Kerisiano ona faitauina tonu taimi i le agaʻi mai i luma e tusa ai o le Tanielu mataupu e 9. Mo i latou, o mea e tutupu, ae lē o le faitauina o taimi, o le a faaalia ai ua tatau ona vave oo mai le iuga o le faiga o mea faa-Iutaia. O na mea tutupu, na valoia e Iesu, na amata ona oo i se tumutumuga mai le 66 T.A., ina ua osofaia Ierusalema e autau a Roma ma toe tuumuli ese mai. O iina na maua ai e Kerisiano usiusitai ma faamaoni, o ē sa i Ierusalema ma Iutaia le avanoa e ‘sosola ai i mauga.’ (Luka 21:20-22) I le leai o ni faailoilo mo le faitauina o taimi, sa lē iloa ai e na uluai Kerisiano le taimi o le a oo mai ai le faaumatiaga o Ierusalema. Maeu so latou faatuatua na māfua ai ona ō ese mai o latou fale, a latou faatoaga, ma a latou galuega, ae nonofo ese mai Ierusalema mo le fa tausaga seia oo ina taliu mai autau a Roma i le 70 T.A. ma faatamaia aʻiaʻi le faiga o mea faa-Iutaia!—Luka 19:41-44.
20. (a) E mafai faapefea ona tatou maua aogā mai faaaoaoga a Noa, Mose, ma Kerisiano o le uluai senituri i Iutaia? (e) O le ā o le a tatou talanoaina i le mataupu o loo sosoo mai?
20 I le pei o Noa, Mose, ma Kerisiano o le uluai senituri i Iutaia, e mafai foi e i tatou i aso nei ona lafo atu ma le mautinoa i aao o Ieova ma ana fuafuaga taimi ma tausaga. O lo tatou talitonuga maumauai e faapea, o lo tatou ola i taimi o le iuga ma le latalata mai o lo tatou laveaiina, e faalagolago, e lē i le na o le faitauina o taimi, ae i mea moni o loo tutupu o le olaga e faataunuu ai valoaga a le Tusi Paia. E lē gata i lea, e ui ina tatou ola i le faagasologa o le faatasi mai o Keriso, ae ua lē o gata mai ai le manaoga ina ia tatou faaalia le faatuatua ma ia mataala pea. E ao ona faaauau ona tatou ola ma se matuā faatalitali i mea mataina o le a tutupu e pei ona muai valoia mai i le Tusi Paia. O le autū lena o le mataupu o loo sosoo mai.
[Faaopoopoga i lalo]
a Tagai i Le Olomatamata, Aokuso 1, 1996, itulau 30-31.
Se Autaluga
◻ E tusa ai o ona po ma tausaga a Ieova, o le ā na taʻu atu e Iesu i ona aposetolo?
◻ O le ā le umi na muai iloa ai e Noa le taimi ua atofa e oo mai ai le Lolo?
◻ O le ā e faaalia ai sa lei iloa lelei e Mose ma le fanauga a Isaraelu le taimi tonu o le a laveaiina ai i latou mai Aikupito?
◻ E mafai faapefea ona tatou maua aogā mai faaaoaoga faale-Tusi Paia o loo aofia ai ona po ma tausaga a Ieova?
[Ata i le itulau 11]
O le faatuatua o Noa na mafai ai ona ia tuu atu e pule Ieova i le taimi