Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w97 9/15 itu. 10-15
  • Pe o le a E Faamaoni e Pei o Elia?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Pe o le a E Faamaoni e Pei o Elia?
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1997
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • O se Tofotofoga Mataina o le po o Ai Moni le Atua
  • Pe e Lei Sau Lava “Elia le Perofeta”?
  • Sa ia i Latou le Agaga o Elia
  • Faamaoni i Tofotofoga
  • Ia Faamaoni e Pei o Elia
  • Na Faamāfanafanaina Elia e Lona Atua
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2011
  • Na Faamāfanafanaina e Lona Atua
    Faaaʻoaʻo i lo Latou Faatuatua
  • Pe E te Lagona le Fefe ma le Tuua Toʻatasi?
    Ia Aʻoaʻo Lau Fanau
  • Sa Ia Lagolagoina le Tapua‘iga Moni
    Faaaʻoaʻo i lo Latou Faatuatua
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1997
w97 9/15 itu. 10-15

Pe o le a E Faamaoni e Pei o Elia?

“Faauta, ou te auina atu ia te outou o Elia le perofeta a o lei oo mai le aso o Ieova e sili, ma le matautia.”—MALAKI 4:5.

1. O le ā le mala na oo ane ina ua mavae le 500 tausaga talu ona iai Isaraelu i le Nuu o le Folafolaga?

“O LE nuu o tafe ai le suāsusu ma le meli.” (Esoto 3:7, 8) O le mea lena na avatu e Ieova le Atua i tagata Isaraelu ina ua uma ona faasaoloto i latou mai i noataga i Aikupito i le senituri e 16 T.L.M. Ae faauta! Ua lima senituri ua tuanai atu, ae o lea ua feagai le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu ma se oge tele lava. Ua matuā faigata ona maua se vao lanumeamata. Ua faasolo ina mamate meaola, ma ua tolu ma le ʻafa tausaga talu ona lē toe iai se ua. (1 Tupu 18:5; Luka 4:25) O le ā ua pogai ai lenei mala?

2. O le ā le mafuaaga o le mala na oo i le nuu atoa o Isaraelu?

2 O le aposetasi na māfua ai lenei mala. I le solia o le Tulafono a le Atua, sa faaipoipo atu le tupu o Aapo i le purinisese Kanana o Iesepela ma faataga ai o ia e faaofi mai le tapuaiga a Paala i Isaraelu. E sili atu ona leaga nai lo lena, na ia fausia le malumalu mo lenei atua sese i Samaria, le aai laumua. O le mea ua tupu, na faaseseina Isaraelu e talitonu faapea o le tapuai ia Paala o le a fuatele ai a latou faatoaga! Peitai, e pei lava ona lapatai mai Ieova, ua latou iai nei i se tulaga matautia o lo ‘latou faafanoina o lo latou nuu lelei.’—Teuteronome 7:3, 4; 11:16, 17; 1 Tupu 16:30-33.

O se Tofotofoga Mataina o le po o Ai Moni le Atua

3. Na faapefea ona tatai atu e le perofeta o Elia ia manatu i le po o le ā le faafitauli autū o Isaraelu?

3 Ina ua amata le oge, na taʻu atu e le perofeta faamaoni a le Atua o Elia i le tupu o Aapo e faapea: “O loo soifua Ieova le Atua o Isaraelu, o ia ou te tu ai i ona luma, e leai se sau po o se timu i nisi tausaga seʻi iloga ou [te] fai atu.” (1 Tupu 17:1) Ina ua mavae le molimauina o le moni o le faataunuuina matautia o lenei folafolaga, na tuuaia ai e le tupu ia Elia o lē faatiga mai ia Isaraelu. Ae na tali atu Elia, o Aapo ma lona aiga e tuuaia i lo latou aposetasi i le avea ma ē tapuai ia Paala. Ina ia faasaʻo le mataupu, na uunaia e le perofeta a Ieova le tupu o Aapo ina ia faapotopoto Isaraelu uma i le Mauga o Karamelu faatasi ai ma le 450 o perofeta a Paala ma le 400 o perofeta mo le pou paia. Sa faapotopoto atu Aapo ma ona tagata iina, atonu ma le faamoemoe o le faatasiga lea o le a uma ai le mugalā. Peitai sa taulai atu Elia i le mataupu e sili ona tāua. Na ia tuufesili atu: “Pe tou te faaletonu i manatu e lua seia afea? Afai o Ieova o le Atua ia, ia outou mulimuli atu ia te ia; a e afai o Paala, ia outou mulimuli atu ia te ia.” Sa lei iloa e Isaraelu po o le ā se upu e tali mai ai.—1 Tupu 18:18-21.

4. Ina ia faasaʻo le mataupu po o ai moni le Atua, o le ā na fai atu Elia e fai?

4 Mo le tele o tausaga sa taumafai tagata Isaraelu e faafefiloi le tapuaiga ia Ieova ma tapuaiga faa-Paala. Ina ia faasaʻo la le mataupu po o ai moni le Atua, sa faatū atu e Elia se tauvaga. O le a ia saunia se tamai povi mo le taulaga, ae sauni le isi e perofeta a Paala. Ona faapea atu lea o Elia: “Ona valaau atu lea outou i le igoa o outou atua; ou te valaau atu foi i le suafa o Ieova. O le Atua na te tali mai i le afi, o le Atua [“moni,” NW] lea.” (1 Tupu 18:23, 24) Seʻi tau ina tepa faalemafaufau atu i se afi e sau mai le lagi ona o le tali mai i se tatalo!

5. Na faapefea ona faaalialia le lē aogā o le tapuai ia Paala?

5 Na fai atu Elia i perofeta a Paala e amata muamua latou. Na latou sauni le povi mo le taulaga ona faaee lea i luga o le fata faitaulaga. Ona latou setusetu faataamilo lea i le fata faitaulaga, ma tatalo atu: “Paala e, ia e faafogafoga mai ia te i matou.” Na faaauau lenei faiga “mai lava i le taeao seʻi oo i le tutonu o le la.” Sa tauemu atu Elia: “Ina valaau atu ia, ia leo tele.” Atonu o pisi Paala i ni mataupu faanatinati, ia pe “ai lava ua moe ia, e tatau ona fagufagu atu ia te ia.” E lei umi ae foliga mai ua leaga ulu o perofeta a Paala. Seʻi tagai atu! Ua latou selei ia i latou i polo, ma ua tafe ifo le toto mai o latou manuʻa. Ae pagā se malomaloā na iai a o alalaga leo tetele atu lenei toʻa 450 o i latou! Peitai sa lei tali mai.—1 Tupu 18:26-29.

6. O ā sauniuniga na faia e Elia mo le tauvaga po o ai moni le Atua?

6 Ua oo nei i le taimi o Elia. Ua ia toe fausia le fata faitaulaga mo Ieova, ua eli faataamilo ai se ʻautu, ma faatulaga mea e fai ai le taulaga. Na ia aumaia foi ni vai ma sasaa atu i luga o fafie ma le taulaga. E sefulu ma le lua ia kate lapopoa o vai na sasaa atu i luga o le fata faitaulaga seia oo lava foi ina tumu ai ma le ʻautu lea na eli. Seʻi vaai faalemafaufau atu i le saō na iai a o tatalo atu Elia: “Ieova e, le Atua o Aperaamo, ma Isaako, ma Isaraelu, ia faailoa i lenei aso, o oe o le Atua i Isaraelu, o aʻu foi o lau auauna, ma ua ou faia o nei mea uma e tusa ma lau afioga. Ia e faafofoga mai ia te au, Ieova e, ia e faafofoga mai ia te au, ina ia iloa e le nuu nei o oe o Ieova o le Atua, ma ua e faaliliuina mai o latou loto.”—1 Tupu 18:30-37.

7, 8. (a) Na faapefea ona tali mai Ieova i le tatalo a Elia? (e) O le ā ua faataunuuina e ala i mea na tutupu i le Mauga o Karamelu?

7 I le tali mai i le tatalo a Elia, ‘na paʻū ifo le afi a Ieova mai le lagi ma faaumatia ai lana taulaga mu, o fafie, o maa, ma le eleele, na mitiia ai foi le vai sa i le ʻautu.’ Na faapauufao tagata ma faapea atu: “O Ieova o le Atua ia! O Ieova o le Atua ia!” (1 Tupu 18:38, 39) Ona faia loa lea e Elia o se gaoioiga mautinoa. Na ia faatonu atu: “Ia outou pupue i perofeta a Paala; aua neʻi sao atu so latou.” Ina ua mavae le fasiotia o i latou i le ālia o Kisona, sa ufitia le lagi i se ao uliuli. Ona oo mai ai lea o uaga ma uma ai le mugalā!—1 Tupu 18:40-45; faatusatusa i le Teuteronome 13:1-5.

8 Maeu se aso mataina! Ua manumalo Ieova i lenei iloiloga mataina po o ai moni le Atua. E lē gata i lena, ona o nei mea na tutupu na toe faaliliuina ai loto o le toatele o tagata Isaraelu i le Atua. I le mea lena atoa ma isi auala, na faamaonia ai le faamaoni o Elia o se perofeta, ma ua ia faatinoina totino se gaoioiga faavaloaga.

Pe e Lei Sau Lava “Elia le Perofeta”?

9. O le ā na valoia mai i le Malaki 4:5, 6?

9 Mulimuli ane, na valoia e le Atua, e ala mai ia Malaki e faapea: “Faauta, ou te auina atu ia te outou o Elia le perofeta, a o lei oo mai le aso o Ieova e sili, ma le matautia. Na te faaliliuina loto o matua i fanau, ma loto o fanau i o latou matua; neʻi ou alu atu, ma ou taia le nuu i le faafanoga.” (Malaki 4:5, 6) Na soifua Elia pe tusa o le 500 tausaga muamua atu a o lei fetalai maia na afioga. Ona o se valoaga lenei mea, sa faatalitali la tagata Iutaia o le senituri muamua T.A. ia Elia e sau e faataunuu.—Mataio 17:10.

10. O ai le Elia lea na valoia, ma e faapefea ona tatou iloa?

10 O ai la, le Elia lea o le a sau? Na iloa po o ai o ia ina ua fetalai Iesu Keriso e faapea: “Na afua mai i ona po o Ioane le papatiso, ua oo i nei ona po, ua taufaoa ai le malo o le lagi, o loo ua avea faamalosi foi e i latou o taufao. Auā ua vavalo mai le au perofeta uma ma le tulafono, ua oo lava ia Ioane. Afai foi tou te loto ina talia, o Elia lava lea na tuu e sau.” Ioe, o Ioane le Papatiso o Elia lava lea na valoia e sau. (Mataio 11:12-14; Mareko 9:11-13) Na taʻu atu e se agelu ia Sakaria le tamā o Ioane, e faapea o le a iai ia Ioane le “agaga ma le malosi o Elia” ma o le a ia “sauni mo Ieova se nuu ua saunia.” (Luka 1:17, NW) O le papatisoga sa faia e Ioane o se faailoga lea i le lautele o le salamō o tagata taitoatasi i a latou agasala agaʻi i le Tulafono, lea na taʻitaʻia tagata Iutaia ia Keriso. (Luka 3:3-6; Kalatia 3:24) O le galuega la a Ioane na ‘maua ai tagata ua sauniunia mo Ieova.’

11. I le Penetekoso, o le ā na fai atu ai Peteru e uiga i le “aso o Ieova,” ma o anafea na oo ane ai?

11 O le galuega a Ioane le Papatiso i le avea ma “Elia” na faaalia ai le latalata ane o le “aso o Ieova.” O le latalata ane o lena aso lea o le a gaoioi ai le Atua e faasagatau i ona fili ae faasaoina ona tagata sa faaalia mai foi e le aposetolo o Peteru. Na ia faasino atu e faapea o mea na tutupu faavavega i le Penetekoso o le 33 T.A. o faataunuuga na o le valoaga a Ioelu e faatatau i le liligiina ifo o le agaga o le Atua. Na faaalia e Peteru e ao ona taunuu lenei mea a o lumanai le “aso tele ma le silisili o le Alii [Ieova].” (Galuega 2:16-21; Ioelu 2:28-32) O le tausaga e 70 T.A. na faataunuuina ai e Ieova lana Afioga e ala i le faapogaia o autau a Roma e aumaia le faasalaga tauatua i le nuu na teena lona Alo.—Tanielu 9:24-27; Ioane 19:15.

12. (a) O le ā na fai mai ai Paulo ma Peteru e faatatau i le oo mai o le “aso o Ieova”? (e) Aisea sa mautinoa ai e iai se mea e tupu e pei ona faaāta mai e le galuega a Elia?

12 Peitai ane, e iai foi isi mea e ao ona taunuu pe a mavae le 70 T.A. Na faafesootai e le aposetolo o Paulo le oo mai o le “aso o Ieova” ma le faatasi mai o Iesu Keriso. E lē gata i lea, na tautala le aposetolo o Peteru e faatatau i lena aso e fesootai ma “le lagi fou ma le lalolagi fou” i le lumanai. (2 Tesalonia 2:1, 2; 2 Peteru 3:10-13) Aua foi neʻi galo sa faia e Ioane le Papatiso se galuega e pei o Elia a o lei oo ane le “aso o Ieova” i le 70 T.A. O nei mea uma pe a tuufaatasi sa faaalia manino ai e faapea e iai se isi mea o le a tupu i le lumanai e pei ona sa faaāta mai i le galuega sa faia e Elia. O le ā lena mea?

Sa ia i Latou le Agaga o Elia

13, 14. (a) O le ā le tulaga talitutusa o iai i gaoioiga a Elia ma Kerisiano faauuina i aso nei? (e) O le ā ua faia e aposetate a Kerisinetoma?

13 O le galuega a Elia e lē gata ina iai se uiga talitutusa ma gaoioiga a Ioane le Papatiso ae e talitutusa foi i gaoioiga a Kerisiano faauuina i nei taimi faigata ma faasolo atu ai i le oo mai o le “aso o Ieova.” (2 Timoteo 3:1-5) Faatasi ai ma le agaga ma le malosi o Elia, ua avea i latou ma lagolago faamaoni o le tapuaiga moni. Ma e maeu le talafeagai sa iai lenei mea! Ina ua mavae le maliliu o aposetolo o Keriso, na aliaʻi mai ai se aposetasi mai le Faa-Kerisiano moni, e pei lava ona sa olaola le tapuaiga ia Paala i Isaraelu i aso o Elia. (2 Peteru 2:1) Na amata e ē na ona taʻu o Kerisiano ona palu faatasi le Faa-Kerisiano ma faiga ma talitonuga a lotu sese. Mo se faataitaiga, na latou talia le talitonuga faapaupau ma e lē faale-Tusi Paia e faapea o loo i le tagata se solu e lē mafai ona oti. (Failauga 9:5, 10; Esekielu 18:4) Ua taofia foi e aposetate a Kerisinetoma le toe faaaogaina o le suafa o le Atua moni e toatasi, o Ieova. I le isi itu, ua latou tapuai i se Tolutasi. Ua latou faaaogā foi le faiga faa-Paala o le ifo toele i faatusa o Iesu ma lona tinā, o Maria. (Roma 1:23; 1 Ioane 5:21) Ae e lē na pau ai lena.

14 E amata mai i le 19 senituri ma faasolo mai ai, na amata ai e taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma ona faaleo mai lo latou lē talitonu i le tele o vaega o le Tusi Paia. Mo se faataitaiga, ua latou teena le faamatalaga a le Kenese e uiga i le foafoaga ae viiviia le faaevolusione, lea ua taʻua o le “faasaienisi.” E matuā feteenai lava lenei tulaga ma aʻoaʻoga a Iesu Keriso ma ona aposetolo. (Mataio 19:4, 5; 1 Korinito 15:47) Peitai, i le pei o Iesu ma ona uluai soo, ua lagolagoina e Kerisiano faauuagagaina i aso nei le tala a le Tusi Paia i le foafoaga.—Kenese 1:27.

15, 16. I le tuufaafeagai ma Kerisinetoma, o ai o olioli i mea taumafa faaleagaga o loo maua mai e lē aunoa, ma o fea o maua mai ai?

15 A o ulu atu le lalolagi i “ona po o le iuga,” ua feagai Kerisinetoma ma se oge faaleagaga. (Tanielu 12:4; Amosa 8:11, 12) Ae o loo olioli le vaega itiiti o Kerisiano faauuina i taumafa faaleagaga o loo maua mai e lē aunoa mai le Atua “i ona itu aso,” e pei lava foi ona faamautinoa e Ieova ua maua mea e tausi ai Elia i le taimi o le oge i ona aso. (Mataio 24:45; 1 Tupu 17:6, 13-16) Sa mataulia muamua o Tagata Aʻoga Faavaomalo o le Tusi Paia, ae mulimuli ane na talia ai e nei auauna faamaoni a le Atua le igoa faale-Tusi Paia o Molimau a Ieova.—Isaia 43:10.

16 Sa soifua Elia e tusa ai o le uiga o lona suafa, lea e uiga “O Loʻu Atua o Ieova.” I le avea ma mekasini aloaia mo auauna a Ieova i le lalolagi, ua faaauau ai pea ona faaaogā e Le Olomatamata le suafa o le Atua. O le mea moni, o lona lua o ona lomiga (Aokuso 1879) na faamatala mai ai le mautinoa e faapea o le a avea Ieova ma lē e lagolagoina. O lenei mekasini atoa ma isi lomiga a le Sosaiete o le Olo Matamata ua faaalialia ai aʻoaʻoga e lē faale-Tusi Paia a Kerisinetoma ma isi vaega uma o Papelonia le Aai Tele le emepaea o lotu sese a le lalolagi, ae faatumauina le saʻo aʻiaʻi o le Afioga a le Atua, le Tusi Paia.—2 Timoteo 3:16, 17; Faaaliga 18:1-5.

Faamaoni i Tofotofoga

17, 18. Na gaoioi faapefea ia Iesepela ina ua fasiotia perofeta a Paala, ae na faapefea ona maua le fesoasoani mo Elia?

17 O gaoioiga a taʻitaʻi lotu i lenei faaaloaloga sa tutusa ma gaoioiga a Iesepela ina ua ia faalogo ua fasiotia e Elia perofeta a Paala. Na ia auina atu i le perofeta faamaoni a Ieova se feau, e tauto atu o le a fasiotia o ia. Sa lē na o se tala taufaafefe lenei mea, auā o le taimi lea ua uma ona fasiotia e Iesepela le tele o perofeta a le Atua. Ona o le fefe, na sola ai Elia agaʻi i saute sisifo i Peresepa. Na tuu ai iina lana auauna, ae faaauau atu pea i luma, i le vaomatua, ma tatalo ai ia oti. Ae e lei tuulafoaia e Ieova lana perofeta. Na faaali le agelu ia Elia ina ia saunia o ia mo le malaga umi i le Mauga o Horepa. O lea la na ia maua ai se meaʻai ma ʻai ai mo le malaga e 40 aso e sili atu i le 190 maila [300 kilomita]. Na fetalai mai le Atua ia te ia i Horepa, ina ua mavae le faaalia mai i se tulaga matautia o lona mana e ala mai i se matagi tele, se mafuie, ma le afi. Sa lei iai Ieova i nei faailoaga mai. O ni gaoioiga a lona agaga paia, po o le malosi galue. Ona fetalai mai lea o Ieova i lana perofeta. Seʻi vaai faalemafaufau i le faamalosia ai o Elia i lenei mea na tupu. (1 Tupu 19:1-12) Faapefea pe afai e pei o Elia, tatou te fefefe pe a faamataʻuina i tatou e fili o le tapuaiga moni? O le mea na tupu ia Elia e ao ona fesoasoani ia i tatou e iloa ai e lē tuulafoaia e Ieova ona tagata.—1 Samuelu 12:22.

18 Na faamanino mai e le Atua e faapea o loo iai pea galuega a Elia e fai o se perofeta. E lē gata i lena, e ui lava sa manatu Elia toe o ia le perofeta a le Atua moni i Isaraelu, ae na faaali atu e Ieova ia te ia e 7,000 e lei ifo ia Paala. Ona toe auina atu lea e le Atua Elia i le mea sa galue ai. (1 Tupu 19:13-18) I le pei o Elia, e ono tulituliloa i tatou e fili o le tapuaiga moni. E ono avea i tatou ma taulaiga o ni sauaga matautia, e pei ona valoia e Iesu. (Ioane 15:17-20) I nisi taimi tatou te lagona ai le fefe. Peitai, e mafai ona tatou pei o Elia, o lē na maua le faamautinoaga tauatua ma tumau ai ma le faamaoni i le auaunaga ia Ieova.

19. O le ā na oo i Kerisiano faauuina i le vaitaimi o le Taua Muamua a le Lalolagi?

19 Ona o sauaga mamafa i le vaitaimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, na lolo atu nisi o Kerisiano faauuina i le fefe ma lē toe talaʻi ai. Na faaseseina i latou e manatu ua faaiuina la latou galuega i le lalolagi. Ae e lei lafoaia i latou e le Atua. Nai lo lena, sa ia tausia ma le agalelei i latou, e pei lava ona sa ia saunia meaʻai mo Elia. I le pei o Elia, na talia e ē faauuina faamaoni faasaʻoga tauatua ma toe faaleleia ai mai le lē toe galulue sa iai. Sa faamanino ia i latou le faaeaga mataina o le talaʻia o le feau o le Malo.

20. I aso nei, o le ā le faaeaga ua avatu i ē faamaoni e pei o Elia?

20 I lana valoaga e faatatau i lona faatasi mai, na faataatia mai ai e Iesu se galuega e faia i le lalolagi atoa lea o le a faaumaina a o lei faaiuina lenei faiga amioleaga o mea. (Mataio 24:14) I aso nei, o loo faia lenei galuega e Kerisiano faauuina ma le faitau miliona o a latou aumea o ē o loo tepa taulai atu i le ola i se lalolagi parataiso. O le faataunuuina o le galuega o le talaʻia o le Malo seia faaiuina o se faaeaga ua tuuina atu na o i latou lava e faamaoni e pei o Elia.

Ia Faamaoni e Pei o Elia

21, 22. (a) O le ā le galuega ua taimua ai Kerisiano faauuina i aso nei? (e) O loo faataunuuina le galuega talaʻi ona o le ā le fesoasoani, ma aisea e manaomia ai?

21 Faatasi ai ma le maelega e pei o lea sa ia Elia, ua mafai ai e se vaega totoe toaitiiti o Kerisiano faauuina moni ona taulimaina lo latou tiute tauave o le vaavaaia o manaoga o le Tupu ua afio nei i lona nofoalii, o Iesu Keriso. (Mataio 24:47) Ma mo le sili atu nei i le 60 tausaga, o loo faaaogaina e Ieova i latou nei o ē faauuina e taimua i le galuega o le faia ma soo tagata o ē ua ia avatu i ai le faamoemoe matagofie o le ola e faavavau i se lalolagi parataiso. (Mataio 28:19, 20) Maeu le fiafia o lenei faitau miliona o loo iai ona o loo maelega pea ma faamaoni le vaega totoe toaitiiti o loo iai i le faataunuuina o o latou tiute tauave!

22 O lenei galuega talaʻi o le Malo ua faataunuuina e tagata lē lelei atoatoa ma ona o le malosi lea o loo avatu e Ieova ia i latou o ē e tatalo faalagolago atu ia te ia. “O Elia o le tagata ia e tusa ma i tatou,” o le faamatalaga lena a le soo o Iakopo ina ua ia sii maia le faataitaiga a le perofeta i le tatalo ina ia faaalia ai le malosi o le tatalo a le tagata amiotonu. (Iakopo 5:16-18) E lē o taimi uma lava sa vavalo ai Elia ma fai ni vavega. Sa ia te ia faalogona faaletagata ma vaivaiga e pei foi o i tatou, ae sa ia auauna ma le faamaoni i le Atua. Ona o loo tatou maua foi le fesoasoani mai le Atua ma o loo ia faamalosia i tatou, e mafai ona tatou faamaoni e pei o Elia.

23. Aisea ua ia i tatou ai mafuaaga lelei ina ia faamaoni ai ma vaai atu ma le mautinoa i le lumanai?

23 Ua ia i tatou mafuaaga lelei e faamaoni ai ma vaai ma le mautinoa i le lumanai. Manatua na fai e Ioane le Papatiso se galuega faa-Elia a o lumanai le “aso o Ieova” lea na oo ane i le 70 T.A. Ona ua ia i latou le agaga ma le malosi o Elia, ua faia foi e Kerisiano faauuina le galuega lava foi faapena mai le Atua i le lalolagi atoa. Ua faamaonia manino mai ai i lenei mea ua latalata mai le “aso [tele] o Ieova.”

O le a Faapefea Ona E Tali Mai?

◻ Na faapefea ona faamaonia e faapea o Ieova le Atua moni i le Mauga o Karamelu?

◻ O ai le ‘Elia lea o le a sau,’ ma o le ā sa ia faia?

◻ Ua faapefea ona faaalia e Kerisiano faauuina i aso nei e faapea o loo ia i latou le agaga o Elia?

◻ Aisea e mafai ai e i tatou ona faamaoni e pei o Elia?

[Pusa i le itulau 15]

O Fea Lagi Na Siitia i ai Elia?

“UA SAVAVALI atu pea [Elia ma Elisaia], o tautalatala fano; faauta foi, o le nofoa afi faataavalevale ma solofanua afi, ua teʻa eseese ai i laua, ona alu ae ai lea o Elia i le asiosio i le lagi.”—2 Tupu 2:11.

O le ā o uiga i ai le upu “lagi” i lenei mea na tupu? I nisi taimi e faatatau ai le faaupuga i le afioaga faaleagaga o le Atua ma ona atalii agelu. (Mataio 6:9; 18:10) E ono faatatauina foi le “lagi” i le vateatea faitino. (Teuteronome 4:19) E faaaogā foi e le Tusi Paia lenei faaupuga e faatatau atu i le faataamilosaga o le ʻea i le lalolagi lea e taʻua o le vanimonimo, lea e felelei ai manulele ma agi ai le savili.—Salamo 78:26; Mataio 6:26.

O lē fea la o nei lagi na siitia i ai le perofeta o Elia? E aliali mai, na aveina atu o ia i le vanimonimo agaʻi i se isi vaipanoa o le lalolagi. Sa iai pea Elia i le lalolagi i tausaga mulimuli ane ai, auā sa ia tusia se tusi i le tupu o Ioramo i Iuta. (2 Nofoaiga a Tupu 21:1, 12-15) O le lē aveina aʻe o Elia i le afioaga faaleagaga o Ieova le Atua na faamaonia mai ­mulimuli ane e Iesu Keriso, o lē na faapea mai: “E leai foi se tasi na alu ae i le lagi, na o ia na alu ifo mai le lagi, o le Atalii lea o le tagata o loo i le lagi,” o Iesu lea. (Ioane 3:13) O le ala i le soifuaga faalelagi na tatalaina muamua lava i tagata lē lelei atoatoa ina ua mavae le maliu, le toetu, ma le afio aʻe i le lagi o Iesu Keriso.—Ioane 14:2, 3; Eperu 9:24; 10:19, 20.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2025)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga