Savavali i le Loto e Tasi
“Ieova e, ia e aʻoaʻo mai ia te aʻu, . . . ia e faia ina ia tasi loʻu loto e mataʻu i lou suafa.”—SALAMO 86:11, NW.
1. Ua faapefea ona tauia e Ieova ona tagata faamaoni?
ʻIEOVA e, o le Atua oe, e toatasi lava oe.’ (Salamo 86:8, 10) Sa vivii atu Tavita i le Atua mai se loto ua faatumulia i le talisapaia. A o leʻi avea foi Tavita ma tupu ia Isaraelu uma, sa laveaiina o ia e Ieova mai ia Saulo, atoa ma tagata Filisitia. O le mea lea na mafai ai ona ia vivii atu: “O Ieova, o loʻu papa lea, ma loʻu ʻolo, ma loʻu faaola. E te [faamaoni] oe i le ua [faamaoni].” (2 Samuelu 22:2, 26) Na faasaoina e Ieova lana auauna faamaoni i le tele o tofotofoga. Sa mafai e Tavita ona faalagolago ma talitonu i lona Atua faamaoni, peitai, sa ia manaomia se taʻitaʻiga faaauau pea. O lea, na ole atu ai Tavita i le Atua: “Ieova e, ia e aʻoaʻo mai ia te aʻu lou ala.”—Salamo 86:11, “NW.”
2. Ua faia faapefea e Ieova se sauniuniga mo lona aʻoaʻoina o i tatou?
2 Na manao Tavita e alofia atoatoa manatu ma filosofia a le lalolagi. O lona manao ina ia ‘aʻoaʻoina o ia e Ieova,’ e pei o upu sa faaalia mulimuli ane e se perofeta a le Atua. (Isaia 54:13) E foliga mai e na o le iva lava tusi o le Tusi Paia na iai i ona aso, sa mafai ona mafaufau loloto i ai Tavita. E ui i lea, sa tāua ia te ia na faatonuga mai ia Ieova! I le aʻoaʻoina, ua mafai ai ona tatou saoloto i aso nei i tusi uma e 66 o le Tusi Paia, atoa ma le fau ma soloi o lomiga o le Malo ua saunia mai e ala i “le auauna faamaoni ma le mafaufau.” (Mataio 24:45) I le pei o Tavita, seʻi o tatou valaau atu ia ia Ieova, ina ia fesoasoani mai lona agaga ia i tatou i le sailia o ‘mea ua saunia e le Atua mo i latou o ē alolofa ia te ia, . . . e oo foi i mea loloto a le Atua.’—1 Korinito 2:9, 10.
3. O ā auala e mafai ai ona aogā ia i tatou faatonuga mai le Tusi Paia?
3 Ua iai i le Tusi Paia le tali mo fesili ma faafitauli uma atonu e mapuna aʻe i o tatou olaga. Auā “o mea uma foi na tusia anamua, na tusia ia e aʻoaʻo mai ai ia te i tatou; ina ia tatou maua le faamoemoe e tupu mai i le onosai ma le faamafanafana mai o Tusi.” (Roma 15:4) O le aʻoaʻoina o faatonuga mai ia Ieova, o le a faamalosia ai i tatou e onosai i mea faigata, e faamafanafana ai i tatou i taimi o mafatiaga, ma e tausia ai le faamoemoe o le Malo ina ia matuā olaola i o tatou loto. Talosia ia tatou maua le fiafia i le faitauina o le Afioga a le Atua ma mafaufau loloto i ai i le “ao atoa ma le po,” auā o le a avea ai le atamai e faavae i le Tusi Paia ma “laau o le ola i e tago atu ia te ia; [e fiafia] foi i latou o e taofi atu ia te ia.”—Salamo 1:1-3; Faataoto 3:13-18; tagai foi i le Ioane 17:3.
4. O le ā le faaaʻoaʻoga na faataatia e Iesu mo i tatou e faatatau i a tatou gaoioiga?
4 Sa vaavaai atu pea le Alo o le Atua, o Iesu, o lē na taʻua foi o le ‘Alo o Tavita,’ ia Ieova mo faatonuga. (Mataio 9:27)a Fai mai a ia: “E le mafai e le Atalii ona fai o se mea, na o ia lava; a o mea na te vaai atu i le Tamā o faia; o mea foi o faia e ia, o loo faia foi ia lava mea e le Atalii.” “Ou te le fai fua foi se mea, a e peitai, faapei ona aʻoaʻo mai e loʻu Tamā ia te au, o mea ia ou te tautala atu ai.” (Ioane 5:19; 8:28) Na tuu e Iesu se faaaʻoaʻoga mo i tatou ‘ina ia mulimuli tuʻi i ona tulaga aao.’ (1 Peteru 2:21) Seʻi tau ina manatu! Afai tatou te suesue e pei ona sa tatau ai ona faia e Iesu, i so o se tulaga, o le a mafai ai la ona tatou gaoioi e pei o loo faatonuina i tatou e Ieova. Ua avea pea le ala o Ieova ma ala saʻo.
5. O le ā le “upu moni”?
5 Ona sosoo ai lea ma le folafola atu e Tavita: “Ou te savali i le mea moni mai ia te oe.” (Salamo 86:11) E tusa ma le afe tausaga mulimuli ane ai, na fesili atu ai Pilato i le Alo o Tavita, o Iesu: “O le a le upu moni?” Peitai, faatoʻā uma lava ona tali atu Iesu i lena fesili, i le faapea atu ia Pilato: “E le mai le lalolagi nei loʻu malo,” ma faaopoopo atu: “O aʻu o le tupu. O le mea lenei na fanau mai ai aʻu, o le mea foi lenei na ou sau ai i le lalolagi, ina ia ou molimau i le upu moni.” (Ioane 18:33-38) O lea, na faailoa atu ai e Iesu faapea, o le upu moni, o loo faaautū lea i le Malo faa-Mesia. O le mea moni, o le matua atoa o le Tusi Paia, o le faapaiaina lea o le suafa o Ieova e ala i lena Malo.—Esekielu 38:23; Mataio 6:9, 10; Faaaliga 11:15.
6. O le ā e ao ona tatou faaeteete ai, a o savavali i le upu moni?
6 O le ā le uiga o le savavali i le upu moni? O lona uiga, ia avea le faamoemoe o le Malo ma faanaunauga autū o o tatou olaga. E tatau ona tatou ola e tusa ma le upu moni o le Malo. E lē tatau ona tatou faalotolotolua i le faamuamuaina o manaoga o le Malo, ma ia maelega e tusa ai ma avanoa ua tatou maua e molimau atu ai i le upu moni o le Malo, i le mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Iesu. (Mataio 6:33; Ioane 18:37) E lē mafai ona tatou savavali mo na o sina taimi i le upu moni, i le avatua o se auaunaga faatagafai, ae faafiafiaina i tatou lava e ala i le uia o nisi ala ese ina ia tafili saunoa ai i evaevaga soonafai pe ia ulu atu foi i se galuega e alu uma ai le taimi po o le avea ma ‘pologa . . . mo Oa.’ (Mataio 6:24) E mafai ona tatou sese i se tasi o na ala ʻalo, ma lē taitai ai ona toe maua le auala e foi mai ai i ‘le ala va apiapi e iʻu i le ola.’ Tau lava ia aua neʻi tatou ō ese mai lena auala! (Mataio 7:13, 14) Ua faamalamalamaina lena ala e lo tatou Faiaʻoga Sili, o Ieova, e ala i lana Afioga ma lana faalapotopotoga, i le faapea mai: ‘O le ala lava lenei, ia outou savavali ai, neʻi tou ō ese i le itu taumatau pe tou te ō ese i le itu tauagavale.’—Isaia 30:21.
Le Mataʻu Tatau
7. E mafai faapefea ona “tasi” o tatou loto?
7 Ua faaauau le tatalo a Tavita i le fuaiupu e 11: “Ia e faia ina ia tasi loʻu loto e mataʻu i lou suafa.” I le pei o Tavita, e ao ona tatou mananao ina ia aua tatou te faalotolotolua, a ia atoatoa i le faia o le finagalo o le Atua. Ua ōgatasi lea ma le fautuaga a Mose e faapea: “O lenei, Isaraelu e, se a se mea e finagalo i ai Ieova lou Atua ia te oe, na ona ia e mataʻu ia Ieova lou Atua, ina ia e savali i ona ala uma lava, ma ia e alofa atu ia te ia, ma ia e auauna ia Ieova lou Atua ma lou loto atoa ma lou agaga atoa, ina ia e tausiusi i poloaiga a Ieova ma ana tulafono ou te fai atu ai ia te oe i le aso nei, ina ia manuia ai oe?” (Teuteronome 10:12, 13) O le mea moni, e mo lo tatou lelei e ao ai ona tuuina atu o tatou loto ma o tatou ola e auauna ai ia Ieova. E faaalia ai i lea lo tatou mataʻu tatau i lona suafa taʻutaʻua. O le uiga moni lava o le suafa o Ieova, o “Ia ua Pogai ai Ona Iai,” ae maise lava e faatatau i le faataunuuina o ana fuafuaga sili. E faaataina ai foi lana pule silisiliese i le lagi ma le lalolagi uma. I le auauna atu la ma le mataʻu i le malualii o le Atua, o le a lē faaseseina ai i tatou i le mataʻu i tagata ola. O le a tatou lē faalotolotolua ai. Na i lo o lena, o le a tatou matataʻu ai e faia so o se mea e toasa ai Ieova, le Faamasino Sili ma le Alii Silisiliese, o lē o loo umia o tatou ola i lona aao.—Isaia 12:2; 33:22.
8, 9. (a) O le ā lona uiga o le “le ni o le lalolagi”? (e) O ā laasaga e ao ona tatou uia, ona o loo fai i tatou ma “mataaga”?
8 E tusa foi pe fesagaʻi ma le faalumaina ma sauāga, ae o le a tatou mulimuli i le faaaʻoaʻoga lototele a Iesu, i le lē avea ma vaega o le lalolagi amioleaga o loo siomia ai i tatou. (Ioane 15:17-21) E lē o lona uiga e faapea, e ao i soʻo o Iesu ona pei o ni monike pe ave e natia i se nofoaga faamonaseri. Na tatalo Iesu i lona Tamā: “Ou te le ole atu ina ia e ave ese ia te i latou i le lalolagi, a ia e tausi ia te i latou ina neʻi leaga. E le ni o le lalolagi i latou, faapei o aʻu foi, ou te le so le lalolagi aʻu. Ia e faapaiaina i latou i lau upu moni; o lau afioga o le upu moni lea. Faapei ona e auina mai aʻu i le lalolagi, ua faapea foi aʻu ona auina atu o i latou i le lalolagi.” (Ioane 17:15-18) E pei o Iesu, ua aauina atu foi i tatou e folafola atu le upu moni o le Malo. Sa faigofie ona ō atu tagata ia Iesu. Ma na faafouina i latou i le ala na ia aʻoaʻo atu ai. (Faatusatusa i le Mataio 7:28, 29; 11:28, 29; Ioane 7:46.) E ao foi ona faapena i tatou.
9 O lo tatou talatalanoa atu faaleuō, o laei ma foliga tausaafia, o talanoaga agalelei ma mamā, e ao ona taliaina ai i tatou ma la tatou feau i tagata e saʻo o latou loto. E ao ona tatou alofia le faatalalē, o laei e lē onomea, o aumea e mafai ona taʻitaʻiina atu ai i aafiaga i le lalolagi, ma ala tuufau ma le lē pulea o le olaga o loo tatou vaaia i le lalolagi o loo siomia ai i tatou. I le avea ma “mataaga i le lalolagi, o agelu atoa ma tagata,” ua tatou galulue ai i itula e 24 i aso taitasi ina ia auauna ma ina ia ola o ni Kerisiano e faia ni faaaʻoaʻoga lelei. (1 Korinito 4:9; Efeso 5:1-4; Filipi 4:8, 9; Kolose 4:5, 6) E tatau ona tasi o tatou loto i le faia o lenei mea.
10. E faapefea ona manatua e Ieova i latou o ē ua tasi o latou loto i le auaunaga paia?
10 O i tatou o ē ua tasi o tatou loto i le mataʻu i le suafa o Ieova, ma mafaufau loloto i ana fuafuaga uigaese ma faatumuina o tatou olaga i le auaunaga paia, o le a manatuaina i tatou e Ieova. “Auā o fofoga o Ieova e fetaufetuliai i le lalolagi uma, na te fesoasoani ia te i latou o e ua sao o latou loto ia te ia.” (2 Nofoaiga a Tupu 16:9) I le faatatauina faavaloaga i o tatou aso, e faapea le faitauina o le Malaki 3:16: “Ona fetautalatalai lea e na matatau ia Ieova; ua liliu mai foi e Ieova ona fofoga, ma ua faafofoga mai; ona tusia lea o le tusi e faamanatu i ona luma, mo e matatau ia Ieova, ma mafaufau i lona suafa.” Talosia ia tasi o tatou loto i lena mataʻu aogā mo Ieova!
Le Alofa ma le Agalelei o Ieova
11. O le a faapefea ona faaalia le alofa ma le agalelei o Ieova i ē faamaoni?
11 Maeu le naunautai o le tatalo a Tavita! Ua faaauau ona ia faapea atu: “[Ieova] e, loʻu Atua, ou te vivii atu ia te oe i loʻu loto atoa; ou te faaneenee atu lava i lou suafa e faavavau. Auā e tele lava lou alofa [ma le agalelei] ia te au; na e laveai mai loʻu agaga ai seoli e maulalo lava.” (Salamo 86:12, 13) O le taimi lona lua ai lea i lenei salamo, ua vivii atu ai Tavita ia Ieova ona o lona alofa ma le agalelei—Lona alofa faamaoni. Ona o le tele nauā o lenei alofa, e mafai ai ona ia laveaia ni tulaga e aliali mai e lē mafaia. I le taimi na tuliloaina ai o ia e Saulo i le vaomatua, atonu na oo ia Tavita se lagona e pei o loo totolo atu i se tulimanu ina ia oti ai. Sa pei ua ia fesagaʻi ma le mea e sili ona maulalo o Seoli—le loloto o le tuugamau. Peitai, sa laveaiina o ia e Ieova! I se auala faapena, ua masani ai foi ona aumaia e Ieova se mapusaga i ana auauna o aso nei i ni auala ofoofogia, ma ua ia faatumauina foi i latou o ē tausisi i le faamaoni o ē ua tumau ma le faamaoni e oo lava i le oti. O le a maua e i latou uma e faamaoni lo latou taui, e oo foi i le toe faatuina mai pe afai e manaomia.—Faatusatusa i le Iopu 1:6-12; 2:1-6, 9, 10; 27:5; 42:10; Faataoto 27:11; Mataio 24:9, 13; Faaaliga 2:10.b
12. Ua faapefea ona faafiapopoto ma faasauā le au taʻitaʻi lotu, ma o le ā lo latou taui?
12 Ua alaga atu Tavita e faatatau i ē faasauā: “[Ieova] e, ua laga mai ia te au o e faamaualuga, o le faapotopotoga foi o e saua ua latou sailia mai aʻu e fasioti; latou te lei tuuina atu oe i o latou luma.” (Salamo 86:14) I aso nei, o ē faasauā, ua aofia ai taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma. Ua faapea mai i latou ia e tapuai i le Atua, ae ua latou suia lona suafa i le taʻu o le “Alii” ma ua latou faaataina foi o ia i se Tolutasi lilo e matuā aunoa ma se mea o taʻua ai i le Tusi Paia. Pagā le faafiapopoto! E faaopoopo atu i ai, ua latou taumafai e tauanau malo faapolotiki ina ia faasā ma faafalepuipui i Molimau a Ieova, e pei ona o loo faia pea i se aofaiga tele e maofa ai i atunuu o le lalolagi atoa. O nei faifeau o ē fia oofu i ofu tatapuvae ma upu leaga i le suafa o le Atua, o le a latou seleseleina lo latou taui faatasi ma vaega uma e pei se fafine talitane a Papelonia Tele.—Faaaliga 17:1, 2, 15-18; 19:1-3.
13. O ā uiga ua faaalia e Ieova i le faailoaina mai o lona agalelei?
13 I se eseesega fiafia, ua faaauau ai le tatalo a Tavita: “A o oe [Ieova] e, o le Atua oe lē alofa mutimuti vale ma lē alofa fua, o lē tele gese lona toasa, a e tele le alofa ma le faamaoni.” (Salamo 86:15) O le mea moni, e matuā maoaʻe lava na uiga o lo tatou Atua. Ua toe faamanatu mai ia i tatou e na upu le Mauga o Sinai ina ua talosaga atu Mose e fia vaai i le mamalu o Ieova. Ae na tali mai Ieova: “Ou te faaui atu loʻu lelei uma i ou luma; ou te taʻu atu foi le igoa o Ieova i ou luma.” Ma na ia lapataia Mose e faapea: “E te le mafaia ona vaai mai i oʻu mata; auā e le mafai ona vaai mai lava se tagata ia te au, ma ola pea ia.” Mulimuli ane, na afio ifo Ieova i le ao, ma folafola mai: “O Ieova, o Ieova, o le Atua alofa mutimutivale ma le alofa fua, e telegese lona toasa, a e tele le alofa ma le faamaoni.” (Esoto 33:18-20; 34:5, 6) O upu ia na sii mai e Tavita i lana tatalo. E sili atu le uigā o na uiga o Ieova ia i tatou na i lo o so o se foliga faaletino! Ona o mea ua tutupu ia i tatou lava, pe tatou te lē talisapaia ai ea le agalelei o Ieova e pei ona faaalia mai i na uiga matagofie?
‘Se Faailoga o le Agalelei’
14, 15. Ua faapefea ona faia e Ieova ‘se faailoga o le agalelei’ mo ana auauna?
14 Ua toe ole atu foi Tavita mo le faamanuiaga a Ieova e faapea: “Ia e liuliu alo mai ia te au, ma ia e alofa mai ia te au; ia e foai mai lou malosi i lau auauna, ma ia e faaola mai i le tama tane a lau auauna fafine. Ia e faia [mo aʻu se faailoga o le agalelei, “NW”]; ina ia iloa ai e o ʻinoʻino mai ia te au, latou te mamā ai; auā o oe, Ieova e, ua e fesoasoani mai ia te au, ma e faamafanafana mai ia te au.” (Salamo 86:16, 17) Na iloa e Tavita faapea ona o ia o ‘le tama tane a le auauna fafine a Ieova,’ o Ieova foi la e ona o ia. E tutusa pau lava ma i tatou uma i aso nei o ē ua tuuina atu o tatou olaga ia Ieova ma o ē o loo auauna i lana auaunaga. Tatou te manaomia le mana faaola o Ieova e ala i lona agaga paia. O lea, tatou te talosaga atu ai i lo tatou Atua ina ia ona faia ‘se faailoga o le agalelei’ mo i tatou. O le agalelei o Ieova, e aofia ai uiga lelei faatoʻā mavae atu ona tatou talanoaina. Ona o lea, o le ā la se faailoga e mafai ona tatou faatalitalia o le a aumaia e Ieova mo i tatou?
15 O Ieova o Lē na te foaiina mai ‘mea lelei uma, atoa ma meaalofa uma e lelei atoatoa’ ma e agaalofa o ia, e pei ona faamautinoa mai e Iesu ia i tatou, i le foaiina mai o le “Agaga Paia i e ole atu ai ia te ia.” (Iakopo 1:17; Luka 11:13) Le agaga paia—maeu se meaalofa tautele mai ia Ieova! E ala i le agaga paia, ua aumai ai e Ieova le olioli i o tatou loto, e oo foi i taimi o sauāga. O lea, ina ua faamasinoina pe tatau ona fasioti le au aposetolo o Iesu, sa mafai ona latou folafola atu ma le olioli e faapea, ua foaiina mai e le Atua le agaga paia ia i latou o ē usiusitai ia te ia o so latou pule. (Galuega 5:27-32) Ua faaauau pea ona saunia e le olioli mai le agaga paia ‘se faailoga o le agalelei.’—Roma 14:17, 18.
16, 17. (a) O le ā le faailoga o lona agalelei na avatu e Ieova ia Paulo ma Panapa? (e) O le ā le faailoga na avatu i tagata Tesalonia o ē na sauāina?
16 I le gasologa o la la malaga faamisionare i Asia Itiiti, na fetaiai ai Paulo ma Panapa ma ni mea faigata, e oo lava i sauāga ogoogo. Ina ua la talaʻi atu i Anetioka i Pisita, sa teena la la feau e tagata Iutaia. O lea, na la liliu atu ai i tagata o nuuese. O le ā na iʻu i ai? “Ua faalogo tagata o nuu ese, ona olioli ai lea, ma vivii atu i le afioga a le Alii; ua faatuatua foi i latou uma lava e ua saunia i le ola e faavavau.” Ae na faapogaia e na tagata Iutaia se vevesi, na mafua ai ona tutuli ese na misionare mai le atunuu. Pe sa avea lena ma itu na lotovaivai ai i laua, atoa ma ē fou ua talitonu? E matuā leai lava! Na i lo lena, sa faaauau pea ona “tutumu le au soo i le olioli ma le Agaga Paia.” (Galuega 13:48, 52) Sa avatu ia i latou e Ieova lena faailoga o lona agalelei.
17 Mulimuli ane, sa fesagaʻi le faapotopotoga fou i Tesalonia ma ni sauāga. O lea na mafua ai ona tusia e le aposetolo o Paulo se tusi faamafanafana, e faamālō atu ai i lo latou onosai i lalo o puapuaga. Sa latou “talia le upu i le puapuaga tele, ma le olioli mai le Agaga Paia.” (1 Tesalonia 1:6) Sa faaauau pea ona faamalosia i latou i le “olioli mai le Agaga Paia” e avea o se faailoga moni mai le Atua o lē e alofa mutimutivale ma alofa fua, e telegese lona toasa, ae tele lona alofa ma le faamaoni.
18. Ua faaalia faapefea e o tatou uso i Europa i Sasaʻe le talisapaia mo le agalelei o Ieova?
18 Talu ai nei, na faaalia ai e Ieova lona agalelei i o tatou uso faamaoni i Europa i Sasaʻe, ma faalumaina ai i latou o ē na inoino ia i latou—o ē sa muai sauāina i latou. E ui ina e leʻi leva ona faasaolotoina mai i le tele o tausaga o omiga, ae o loo manaomia pea ona onosai nei uso pele, ona o le toatele o i latou ua fesagaʻi ma tulaga e sili ona faigata tau tamaoaiga. Peitai, ua faamafanafanaina i latou ona o lo latou “olioli mai le agaga paia.” O le ā se isi olioli e sili atu ua ia i latou na i lo le faaaogāina o lo latou saolotoga fou ua maua e faalautele atu ai le molimau? E toatele tagata ua faalogo atu ia te i latou, e pei ona faaalia i lipoti o tauaofiaga ma papatisoga.—Faatusatusa i le Galuega 9:31.
19. E mafai faapefea ona fai mo i tatou lava upu o le Salamo 86:11?
19 O mea uma ua talanoaina i lenei mataupu, atoa ma le mataupu o loo muamua atu, ua toe faamanatu mai ai le tatalo naunautai a Tavita ia Ieova e faapea: “Ieova e, ia e aʻoaʻo mai ia te au . . . ia e faia ina ia tasi loʻu loto e mataʻu i lou suafa.” (Salamo 86:11, NW) Seʻi fai ia mo i tatou lava na upu o la tatou mau o le tausaga 1993, a o tatou galulue ma le loto atoa e lagolagoina manaoga o le Malo ma i le talisapaia o le agalelei e lē mavae o lo tatou Atua e toatasi, le Alii Silisiliese o Ieova.
[Faaopoopoga i lalo]
a Ona o ia o le “fanau” folafolaina, na avea ai Iesu ma suli o le malo o Tavita ma o lea sa avea ai ma ‘Alo o Tavita’ i se uiga faaletino, atoa ma se uiga faaleagaga.—Kenese 3:15; Salamo 89:29, 34-37.
b Mo ni faaaʻoaʻoga i aso nei, tagai i le Yearbook of Jehovah’s Witnesses, lomiga o le 1974, itulau e 113-212; 1985, itulau e 194-197; 1986, itulau e 237-238; 1988, itulau e 182-185; 1990, itulau e 171-172; 1992, itulau e 174-181.
O le ā Sau Tali?
◻ O le ā ua tatou faaalia i le tatalo atu, “Ieova e, ia e aʻoaʻo mai ia te aʻu”?
◻ O le ā le uiga o le tasi o o tatou loto e mataʻu i le suafa o Ieova?
◻ O le a faaalia faapefea e Ieova lona alofa ma le agalelei i ē uma e faamaoni?
◻ E faapefea ona faia e Ieova ‘se faailoga o le agalelei’ mo i tatou?
[Pusa i le itulau 18]
Le mau mo le tausaga 1993: “Ieova e, ia e aʻoaʻo mai ia te aʻu . . . ia e faia ina ia tasi loʻu loto e mataʻu i lou suafa.”—Salamo 86:11, NW.
[Ata i le itulau 15]
O Ieova o ia o le papa ma le ʻolo malosi ia i latou o ē savavali saʻo i le upu moni
[Ata i le itulau 20]
I le Tauaofiaga Faavaomalo “O Ē Faasusulu Atu le Malamalama” a Molimau a Ieova i St. Petersburg, Rusia, ia Iuni, e 46,214 na auai, ae 3,256 ē na papatisoina ai. Maeu le matagofie o le faaavanoaina e na tagata o i latou lava mo le agalelei o Ieova, faatasi ma le “olioli mai le Agaga Paia”!