Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • bt mata. 4 itu. 28-35
  • “O ni Tagata e Le‘i A‘oa‘oina ma e Faatauvaa”

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • “O ni Tagata e Le‘i A‘oa‘oina ma e Faatauvaa”
  • ‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • E Lē “o so Ma‘ua Mana” (Galuega 3:11-26)
  • “E Lē Mafai Ona Ma Lē Ta‘u Atu” (Galuega 4:1-22)
  • ‘Ua Latou Tatalo i le Atua’ (Galuega 4:23-31)
  • Tali Atu ‘e Lē i Tagata, a o le Atua’ (Galuega 4:32–5:11)
  • Na Ia A‘oa‘o Mai i le Matai ia Faamagalo Atu
    Faaaʻoaʻo i lo Latou Faatuatua
  • Na Ia A‘oa‘o Mai i le Matai ia Faamagalo Atu
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2010
  • Sa Ia Tauivi Faasaga i le Fefe ma le Masalosalo
    Faaaʻoaʻo i lo Latou Faatuatua
  • Sa Faamaoni Pea o Ia e ui i Tofotofoga
    Faaaʻoaʻo i lo Latou Faatuatua
Faitau Atili
‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
bt mata. 4 itu. 28-35

MATAUPU 4

“O ni Tagata e Le‘i A‘oa‘oina ma e Faatauvaa”

Ua faamanuia e Ieova gaoioiga lototetele a le ‘auaposetolo

Faavae i le Galuega 3:1–5:11

1, 2. O le ā le vavega na faia e Peteru ma Ioane i tafatafa o le ala tatala o le malumalu?

UA SUSULU ifo le lā, ua tū faasipa i le afiafi i luga o le motu o tagata o loo miomiō solo. Ua gasolo atu tagata tapua‘i Iutaia ma soo o Keriso i le lotoā o le malumalu, ma ua toeitiiti oo “i le itula e fai ai tatalo.”a (Galu. 2:46; 3:1) Sa tau faavāvā atu Ioane ma Peteru i le motu o tagata aga‘i i le ala tatala o le malumalu e ta‘ua o Matagofie. A o faia talanoaga leotetele ma le pa‘ō o vae o tagata o loo feoa‘i solo, ae ua alaga leotele atu se tamāloa faamatuā tagata e ‘aisi na fanau mai lava o pipili, mo ni meaalofa.—Galu. 3:2; 4:22.

2 A o latalata atu Peteru ma Ioane, sa toe valaau mai fo‘i le tagata ‘aisi mo ni tupe e pei o lana masani. Na tutū aposetolo ma pulato‘a atu i le tamāloa, ona faapea atu lea o Peteru: “E leai saʻu siliva po o se auro, ae ou te avatu iā te oe le mea lea ua iā te aʻu. I le suafa o Iesu Keriso le Nasareta, inā savali ia!” Se‘i manatu i le maofa o le motu o tagata, a o tago atu Peteru i le lima o le tamāloa pipili, ma o le taimi muamua lea i lona olaga ua tū sa‘o ai i luga! (Galu. 3:6, 7) Po o e iloa atu le tamāloa o loo tū ma tilotilo ifo i ona vae ua faamālōlōina, a o taumafai e laalaa? E lētioa a osooso o ia ma vivii leotele i le Atua!

3. O le ā le meaalofa e sili atu le tāua na mafai ona maua e le tamāloa sa pipili, ma le motu o tagata?

3 Ua tamomo‘e atu le motu o tagata ma le olioli iā Peteru ma Ioane i le faapaologa o Solomona. O le mea tonu lava lea sa tū ai Iesu ma a‘oa‘o atu, lea ua tū ai Peteru ma ta‘u atu iā i latou le uiga moni o le mea na tupu. (Ioa. 10:23) Sa ia avatu ai i le motu o tagata ma le tamāloa na pipili, se meaalofa e sili atu le tāua i lo o auro po o siliva. O lenei meaalofa, e sili atu nai lo o le toe faafo‘isia o le soifua mālōlōina. O le avanoa lea e salamō ai, ina ia faamagaloina a latou agasala ma avea ma soo o le “Sui Sili o le ola” ua tofia e Ieova, o Iesu Keriso.—Galu. 3:15.

4. (a) O le ā le feteena‘iga na māfua ona o le faamālōlōga faavavega? (e) O ā fesili e lua o le a taliina?

4 Ma‘eu se aso ina a mata‘ina! O se tamāloa na faamālōlōina ma ua mafai ona savali. E faitau afe ua maua le avanoa e faamālōlōina ai faaleagaga, ina ia savavali ai e tusa ma le finagalo o le Atua. (Kolo. 1:9, 10) E lē gata i lea, o mea na tutupu i lenā aso, na māfua ai se feteena‘iga i le va o soo faamaoni o Keriso, ma ē o i tulaga pule o loo taumafai e taofi soo mai le faataunuuina o le poloa‘iga a Iesu, e tala‘i le fe‘au o le Malo. (Galu. 1:8) O le ā e tatou te a‘oa‘oina mai i metotia na faaaogā, ma uiga na faaalia e Peteru ma Ioane—“o ni tagata e leʻi aʻoaʻoina ma e faatauvaa”—a o molimau atu i le motu o tagata?b (Galu. 4:13) Ma e faapefea ona tatou faata‘ita‘i i le auala na latou faafetaia‘ia ai teteega?

E Lē “o so Ma‘ua Mana” (Galuega 3:11-26)

5. O le ā e tatou te a‘oa‘oina mai i le auala na talanoa atu ai Peteru i le motu o tagata?

5 A o tutū Peteru ma Ioane i luma o le motu o tagata, na la iloa o loo iai i inā nisi na alalaga ina ia tutuʻi Iesu i luga o le laau. (Mare. 15:8-15; Galu. 3:13-15) Manatu i le lototele o Peteru a o ia folafola atu ma le lē fefe le faamālōlōina o le tagata pipili i le suafa o Iesu. E le‘i faafilogia e Peteru le upu moni. Sa ia tuua‘ia le motu o tagata i le faia o sa latou vaega i le maliu o Keriso. Peita‘i, e le‘i teulotoina e Peteru lona ita i na tagata, auā na latou “faia lenei mea ma le lē iloa.” (Galu. 3:17) Na ia augani atu iā i latou e pei o ni ona uso ma taula‘i atu i vala tāua o le fe‘au o le Malo. Afai e latou te salamō ma faatuatua iā Keriso, ona oo mai ai lea o le “taimi e toe faafouina” ai mai iā Ieova. (Galu. 3:19) E tatau fo‘i ona tatou lototetele ma tautatala sa‘o a o folafola atu le oo mai o le faamasinoga a le Atua. I le taimi e tasi, ia aua ne‘i o tatou faasausili pe faamasinosino. Ae ia vaai i tagata o loo tatou tala‘i i ai, e ono avea ma ni uso, ma i le pei o Peteru, e tatou te taula‘i faapitoa atu i vala tāua o le fe‘au o le Malo.

6. Na faapefea ona faaalia e Peteru ma Ioane le lotomaulalo ma le agamalu?

6 O aposetolo o ni tagata lotomaulalo. E le‘i manana‘o e ta‘uleleia i latou i vavega na latou faia. Na faapea atu Peteru i le motu o tagata: “Aiseā foʻi ua outou pulatoʻa mai ai iā i maʻua, e peiseaʻī o so maʻua mana, po o lo maʻua faamaoni i le Atua ua mafai ai ona savali o ia?” (Galu. 3:12) Na iloa lelei e Peteru ma isi aposetolo, o so o se mea lelei e latou te faataunuuina i la latou faiva, e mafai ona o le mana o le Atua, ae lē o i latou. O le i‘uga, na latou avatu ma le agamalu le viiga uma o mea na latou faataunuuina iā Ieova ma Iesu.

7, 8. (a) O le ā le meaalofa e mafai ona tatou ofo atu i tagata? (e) Ua faapefea ona faataunuuina i aso nei le folafolaga, ‘e toe faafoʻisia mea uma’?

7 E tatau ona tatou faaalia ia lava uiga i le galuega tala‘i o le Malo. O le mea moni, e lē o iai i Kerisiano i aso nei le mana o le Atua e faia ai ni faamālōlōga faavavega. Peita‘i, e mafai ona tatou fesoasoani i tagata ina ia faatuatua iā Ieova ma Iesu, e ala i le ofo atu i ai o le meaalofa lava lea na ofo atu e Peteru—o le avanoa e faamagaloina ai a latou agasala ma faafouina ai e Ieova. I tausaga ta‘itasi, e faitau selau afe e talia lenei ofo, ma papatisoina e avea ma soo o Keriso.

8 Ua tatou ola nei i le taimi e “toe faafoʻisia ai mea uma” e pei ona ta‘ua e Peteru. I le faataunuuina o lana afioga lea “na fetalai mai ai le Atua i fofoga o ana perofeta paia i aso ua mavae,” na faavaeina ai i le lagi le Malo i le tausaga e 1914. (Galu. 3:21; Sala. 110:1-3; Tani. 4:16, 17) E le‘i leva mulimuli ane, na amata ai ona vaavaaia e Iesu le galuega o le toe faafo‘isia o le tapua‘iga moni i le lalolagi. O le i‘uga, ua aumaia ai le faitau miliona o tagata i le parataiso faaleagaga, ma avea ai ma tagatānuu o le Malo o le Atua. Ua latou tuu ese le tagata tuai, ma uiga pi‘opi‘o, ae “oofu i le tagata fou na foafoaina e tusa ma le finagalo o le Atua.” (Efe. 4:22-24) E tusa ai ma le faamālōlōina o le tagata pipili, o lenā galuega ofoofogia e faamaonia ai na mafaia ona o le agaga o le Atua. I le pei o Peteru, e tatau ona tatou faaaogā ma le lototele ma le uigā le Afioga a le Atua e a‘oa‘o ai isi. E so o se mea e tatou te taulau manuia ai i le fesoasoani i tagata e avea ma soo o Keriso, e mafaia ona o le mana o le Atua, ae lē o i tatou.

“E Lē Mafai Ona Ma Lē Ta‘u Atu” (Galuega 4:1-22)

9-11. (a) O ā uiga na faaalia e ta‘ita‘i Iutaia i le fe‘au a Peteru ma Ioane? (e) O le ā le faai‘uga na faia e le ‘auaposetolo?

9 O le lauga a Peteru ma le osooso fiafia o le tamāloa na pipili, na māfua ai se vāvāō. Ona o lenei mea, na faanatinati atu ai le pule o le malumalu, o sē na te vaavaaia le saogalemu o le lotoā o le malumalu, ma faitaulaga sili i le fia iloa o le mea ua tupu. O nei tamāloloa e foliga mai o le ‘au Satukaio, o ē e mauoloa ma o se lotu e malolosi a latou taa‘iga faapolotiki, e galulue mo le tausia o le filemu ma le malo o Roma, e latou te tetee i le tulafono tuugutu lea e fiafia i ai le ‘au Faresaio, ma ta‘ufaatauvaaina le talitonuga o le toetū.c Pagā se lē fiafia na oo iā i latou, ina ua vāai atu o a‘oa‘o ma le lototetele Peteru ma Ioane i le malumalu e faapea, ua toetū Iesu!

10 Na lafo e nei tagata tetee ma feita Peteru ma Ioane i le falepuipui, ma i le aso na sosoo ai na latou fetoso atu i la‘ua i luma o le faamasinoga sili a Iutaia. I le manatu o nei ta‘ita‘i faamaualuluga, o Peteru ma Ioane “o ni tagata e leʻi aʻoaʻoina ma e faatauvaa,” ma e leai se aiā e a‘oa‘o atu ai i le malumalu. E le‘i a‘oa‘oina i la‘ua i se a‘oga lauiloa faalotu. Ae o lo la tautatala sa‘o ma le mautinoa, na maofa ai faamasino. Aiseā na matuā taulau ai Peteru ma Ioane? O se tasi o māfuaaga, ona “sa masani ona faatasi i la‘ua ma Iesu.” (Galu. 4:13) O lo la Matai, sa a‘oa‘o ma le pule, ae e lē pei o le ‘autusiupu.—Mata. 7:28, 29.

11 Na faatonu e le faamasinoga le ‘auaposetolo e aua ne‘i toe tala‘i. E mamafa tele faai‘uga o a latou faamasinoga. O le faamasinoga fo‘i lenā na faalauiloa mai “e tatau ona oti” Iesu. (Mata. 26:59-66) Ae e le‘i fefefe ai lava Peteru ma Ioane. A o tutū i luma o nei tagata mauoloa ma le a‘oa‘oina o loo iai le pule, sa ta‘u atu pea ma le faaaloalo ma le lē fefefe e Peteru ma Ioane e faapea: “E pule outou pe e tonu i le silafaga a le Atua ona ma faalogo iā te outou nai lo o le Atua. A o i maʻua, e lē mafai ona ma lē taʻu atu mea ua ma vāai ma faalogo i ai.”—Galu. 4:19, 20.

LE OSITAULAGA SILI MA FAITAULAGA SILI

O le ositaulaga sili e fai ma sui o ona tagata i luma o le Atua. I le ulua‘i senituri T.A., sa avea fo‘i o ia ma faauluuluga o le ‘au Saniterini. Sa lagolagosua i ai le ‘aufaitaulaga sili, o ta‘ita‘i o Iutaia. E aofia ai ē na avea muamua ma ositaulaga sili, e pei o Ana ma isi tane matutua o aiga—e tusa ma le fā pe e lima aiga—ia sa filifili mai ai ositaulaga sili. Na tusi le tagata poto o Emil Schürer, “O le avea o se tasi ma sui o se aiga ua maua le faaeaga, o lona uiga ua uma ona faaee i ai le mamalu” e avea ma faitaulaga.

Ua faaalia i Tusitusiga Paia, o ositaulaga sili, na auauna i o latou olaga atoa. (Nu. 35:25) Ae peita‘i, i le vaitaimi o loo aofia i le tusi o Galuega, sa pule kovana ma tupu o Roma i le tofiaina ma le aveesea o ositaulaga sili. E foliga mai o nei ta‘ita‘i faapaupau, sa latou filifilia nei faitaulaga mai i le ituaiga o Arona.

12. O le ā e fesoasoani iā i tatou e atia‘e ai le lototele ma le mautinoa?

12 Pe e mafai ona e faaalia se lototele faapena? O le ā sou lagona pe a maua se avanoa e te molimau atu ai i tagata mauoloa, lelei a‘oa‘oga, ma ē e pule i lou vaipanoa? Ae faapefea pe a tauemu atu ou tauaiga, uō i a‘oga, po o ē e tou te faigaluega faatasi ona o ou talitonuga? Pe e te mā ai? Afai o lea, e mafai lava ona e fo‘ia na lagona. A o iai Iesu i le lalolagi, na ia a‘oa‘o le ‘auaposetolo i le auala e puipuia ai ma le mautinoa ma le faaaloalo o latou talitonuga. (Mata. 10:11-18) Ina ua toetū mai Iesu, sa ia folafola i ona soo o le a faatasi pea o ia ma i latou “i aso uma lava seʻia oo i le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi.” (Mata. 28:20) E ala i le ta‘ita‘iga a Iesu, ua a‘oa‘o ai i tatou e le “pologa faamaoni ma le faautauta,” i le auala e puipuia ai o tatou talitonuga. (Mata. 24:45-47; 1 Pete. 3:15) Ua faataunuuina lenei mea e ala mai i faatonuga i sauniga a le faapotopotoga, e pei o La Tatou Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano, ma mataupu o loo i le jw.org i le vaega “Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia.” Po o e faaaogā lelei nei sauniuniga? Afai o e faia faapea, o le a faateleina ai lou lototele ma le mautinoa. Ma i le pei o aposetolo, e leai se mea e taofia ai oe mai le tautala atu e uiga i upu moni faaleagaga ofoofogia ua e vaai ma faalogo i ai.

O loo talaʻi atu se tuafafine i se tagata e la te faigaluega, i le taimi na la mālōlō ai.

Aua lava ne‘i iai se mea e taofia oe, mai le tautala atu e uiga i upu moni ofoofogia faaleagaga ua e a‘oa‘oina

‘Ua Latou Tatalo i le Atua’ (Galuega 4:23-31)

13, 14. Pe a fesaga‘i ma teteega, o le ā e tatau ona tatou faia, ma aiseā?

13 Ina ua tatalaina i la‘ua mai i le falepuipui, na feiloa‘i loa Peteru ma Ioane ma le faapotopotoga atoa. Ona “latou tatalo atu lea i le Atua ma le lotogatasi” mo le lototele e tala‘i ai pea. (Galu. 4:24) Na iloa lelei e Peteru le sesē o le faatuatua i le malosi faaletagata, a o taumafai e fai le finagalo o le Atua. I ni nai vaiaso muamua atu, na ia ta‘u atu ma le mautinoa iā Iesu: “E tusa lava pe tuulafoaʻia oe e i latou uma, ae ou te lē tuulafoaʻia lava oe!” Peita‘i, e pei ona sa valoia e Iesu, na vave lava ona lolo Peteru ona o le fefe i tagata, ma faafitia ai lana uō ma lona faia‘oga. Ae na a‘oa‘oina e Peteru se lesona mai lana mea sesē.—Mata. 26:33, 34, 69-75.

14 E lē lava le tau ina maumaua‘i e faatumauina ai oe a o faataunuu lou tofiga o se molimau a Keriso. Pe a taumafai ē e tetee e gausia lou faatuatua, pe taumafai e taofia oe mai i le galuega tala‘i, ia mulimuli i le faaa‘oa‘oga a Peteru ma Ioane. Tatalo iā Ieova mo le malosi. Sa‘ili le lagolagosua a le faapotopotoga. Faailoa i toeaina ma isi tagata ta‘umatuaina tulaga faigatā o loo e fesaga‘ia. E mafai ona avea tatalo a isi ma mana malosi e faatumauina ai oe.—Efe. 6:18; Iako. 5:16.

15. Na faapefea ona maua e nisi na lē toe tala‘i le lototele?

15 Pe afai e iai se taimi na e lolo atu ai i omiga ma e lē toe tala‘i ai mo sina taimi, ia lototele. Manatua, na lē toe tala‘i le ‘auaposetolo uma mo sina taimi ina ua maliu Iesu, ae e le‘i pine ae toe maelega i latou e tala‘i. (Mata. 26:56; 28:10, 16-20) Nai lo o le faataga o mea sesē i aso ua mavae e faavaivaia ai oe, pe e mafai ona e a‘oa‘o ni lesona mai i mea na tutupu, ma faaaogā e faamalosia ai isi?

16, 17. O le ā e tatou te a‘oa‘oina mai i le tatalo na fai e soo o Keriso i Ierusalema?

16 O le ā e tatau ona tatou tatalo atu ai pe a tetee mai ē e iai le pule iā i tatou? Mātau faamolemole, e le‘i talosaga atu le ‘ausoo e faasao i latou mai tofotofoga na latou fesaga‘ia. Na latou manatua lelei le fetalaiga a Iesu: “Afai na latou faasauā mai iā te aʻu, e latou te faasauā foʻi iā te outou.” (Ioa. 15:20) Nai lo o lenā, na talosaga atu nei soo faamaoni iā Ieova e “silasila mai” i le faamata‘u a nei tagata tetee. (Galu. 4:29) Sa iloa lelei e le ‘ausoo, o sauāga o loo latou fesaga‘ia, o le faataunuuga ia o valoaga. Na iloa e le ‘ausoo, o le a ‘faia le finagalo o le Atua i le lalolagi’ e pei ona a‘oa‘oina ai i latou e Iesu i le tatalo, e tusa lava po o ā tala a pule faaletagata e fai mai.—Mata. 6:9, 10.

17 Ina ia faia le finagalo o le Atua, na tatalo le ‘ausoo iā Ieova: “Ia tuuina mai i au pologa le malosi e tautatala atu ai pea i lau afioga ma le lototetele.” Na faapefea ona tali vave mai Ieova? “Ona lūlūina lea o le nofoaga na latou faapotopoto faatasi ai; ua faatutumuina foʻi i latou uma i le agaga paia, ma ua taʻutaʻu atu le afioga a le Atua ma le lototetele.” (Galu. 4:29-31) E leai se mea e mafai ona taofia le finagalo o le Atua mai i le faataunuuina. (Isa. 55:11) E tusa lava pe e foliga mai e lē mafai pe e tetee malosi mai, ae afai e tatou te alalaga atu i le Atua i le tatalo, e mautinoa e na te foa‘i mai iā i tatou le malosi e tautatala atu ai pea i lana Afioga ma le faamalolosi.

Tali Atu ‘e Lē i Tagata, a o le Atua’ (Galuega 4:32–5:11)

18. O le ā na faia e sui o le faapotopotoga i Ierusalema mo o latou uso?

18 Na vave ona oo atu le faitau aofa‘i o le faapotopotoga fou i Ierusalema, i le 5,000 sui.d E ui e eseese o latou talaaga, ae sa “tasi le loto ma le manatu” o le ‘ausoo. Sa autasi i latou i manatu ma mafaufauga. (Galu. 4:32; 1 Kori. 1:10) E iai isi mea na faia e le ‘ausoo, nai lo o le na o le tatalo iā Ieova ia faamanuia a latou taumafaiga. Sa fesoasoani le isi i le isi, e lē gata i le faaleagaga, ae faapea fo‘i i le faaletino pe a talafeagai. (1 Ioa. 3:16-18) O se faaa‘oa‘oga, o le soo o Iosefa sa faaigoa e le ‘auaposetolo iā Panapa, na ia faatau lona fanua ma foa‘i atu ma le lē manatu faapito le tau atoa e fesoasoani ai i ē na malaga mamao mai, ina ia nonofo ai pea i Ierusalema ma a‘oa‘o atili e uiga i lo latou faatuatuaga fou.

19. Aiseā na faasala ai e Ieova i le oti Anania ma Safaira?

19 Sa faatau atu fo‘i e se ulugalii e igoa iā Anania ma Safaira lo la fanua, ma foa‘i atu se meaalofa. Sa faafoliga na la avatuina le tau atoa o le fanua, peita‘i “na ia nanā se isi vaega o le tau o le fanua.” (Galu. 5:2) Na taia e Ieova lenei ulugalii ma feoti ai, e lē faapea e le‘i lava le tupe na avatu, ae ona o le leaga o le uuna‘iga na la avatu ai ma le taufaavalea. Ua la ‘pepelo ai e lē i tagata, a o le Atua.’ (Galu. 5:4) I le pei o tagata faafiaamiotonu na ta‘usalaina e Iesu, na sili atu le popole o Anania ma Safaira i viiga mai tagata i lo o le faamaoniga mai le Atua.—Mata. 6:1-3.

20. O ā lesona e tatou te a‘oa‘oina e uiga i le foa‘i atu iā Ieova?

20 I se agaga limafoa‘i e pei o soo faamaoni i Ierusalema i le ulua‘i senituri, e faitau miliona Molimau i aso nei o loo lagolagoina le galuega tala‘i i le lalolagi atoa, e ala i le faia o foa‘i tauofo. E lē faamalosia se isi e foa‘i atu lona taimi ma ana tupe e lagolago ai lenei galuega. O le mea moni, e lē finagalo Ieova e tatou te auauna ma le muimui iā te ia pe fai faamalosi. (2 Kori. 9:7) E fiafia Ieova e lē o le tele o mea e tatou te foa‘i atu, ae o le agaga e foa‘i atu ai. (Mare. 12:41-44) Aua lava ne‘i o tatou pei o Anania ma Safaira i le faia o la tatou auaunaga i le Atua mo so tatou lava lelei, pe sa‘ilia ai le viiga. Nai lo o lenā, tau ina ia uuna‘ia i le alofa moni i le Atua ma o tatou uso a tagata la tatou auaunaga iā Ieova, e pei o Peteru, Ioane ma Panapa.—Mata. 22:37-40.

PETERU—MAI I SE FAIFAIVA E AVEA MA APOSETOLO MAELEGA

Na iloa Peteru i le Tusi Paia i ona igoa e lima. Na iloa o ia i lona igoa Eperu o Simeona, e tutusa ma Simona i le gagana Eleni, ma o Peteru e tutusa ma Kefa i le gagana Arama. E mātaulia fo‘i o ia i le igoa Simona Peteru, o le tuufaatasiga o na igoa e lua.—Mata. 10:2; 16:16; Ioa. 1:42; Galu. 15:14.

O loo sii e le aposetolo o Peteru se ato iʻa.

Na faaipoipo Peteru, ma sa nonofo faatasi ma lona uso, ma le tinā o lana avā. (Mare. 1:29-31) O ia o se faifaiva mai Petesaita, o se aai i le itu i mātū o le Sami o Kalilaia. (Ioa. 1:44) Mulimuli ane, sa nofo latalata o ia i Kapanaumi. (Luka 4:31, 38) O Peteru e ona le vaa lea sa nofo ai Iesu, ma lauga atu i le motu o tagata sa tumutumu i le matafaga i le Sami o Kalilaia. E le‘i pine mulimuli ane, na sisi a‘e ai e Peteru se ‘aui‘a na maua faavavega, ona o le faatonuga a Iesu. Sa faapa‘ū Peteru i vae o Iesu ona o le fefe, ae sa ia fetalai atu: “Aua e te toe fefe, e amata atu nei ona e maua tagata.” (Luka 5:1-11) Sa faifaiva faatasi Peteru ma lona uso o Aneterea, faapea fo‘i Iakopo ma Ioane. Sa tuua e le to‘afā lea a latou pisinisi faifaiva, ina ia mulimuli atu iā Iesu e avea ma ona soo. (Mata. 4:18-22; Mare. 1:16-18) E tusa ma le tausaga mulimuli ane, na avea ai Peteru o se tasi o le to‘a 12 na filifilia e Iesu e avea ma ona “aposetolo.”—Mare. 3:13-16.

Sa filifilia e Iesu Peteru, Iakopo ma Ioane e latou te ō faatasi i ni malaga faapitoa. Na latou molimauina le faaliliuina o Iesu, vāai i lona toe faatūina o le afafine o Iairo, ma sa aufaatasi i lona faavauvau i le faato‘aga o Ketesemane. (Mata. 17:1, 2; 26:36-46; Mare. 5:22-24, 35-42; Luka 22:39-46) O le to‘atolu lava lea faatasi ma Aneterea, na fesiligia Iesu e uiga i se faailoga o lona faatasi mai.—Mare. 13:1-4.

O Peteru o se tagata e tautala sa‘o ma maelega, ae e osovale i nisi taimi. E foliga mai, e masani lava ona tautala muamua Peteru i lo o ona uso. E tele atu faamatalaga a Peteru o loo faamauina i tusi o Evagelia, nai lo o isi aposetolo e to‘a 11 pe a tuufaatasi. E na o Peteru lava e masani ona lāgā le tele o fesili nai lo o isi. (Mata. 15:15; 18:21; 19:27-29; Luka 12:41; Ioa. 13:36-38) O ia fo‘i na tetee iā Iesu i le mulumuluina o ona vae, ma ina ua faasa‘oina e Iesu, na ia talosaga atu ia fufulu fo‘i la ma ona lima ma lona ulu!—Ioa. 13:5-10.

Ona o le malolosi o ona faalogona alofa, na uuna‘ia ai Peteru e faatalitonu Iesu, e lē oo ni puapuaga ma fasiotia o ia. Sa matuā faasa‘oina o ia e Iesu i le sesē o ona manatu. (Mata. 16:21-23) I le toe pō o Iesu a o le‘i maliu, na folafola atu ai e Peteru iā Iesu, e ui lava ina tuulafoa‘ia o ia e isi aposetolo uma, ae e lē mafai ona faapena o ia. Ina ua pu‘eina Iesu e ona fili, o le lototele na uuna‘ia ai Peteru e puipuia Iesu i le pelu, ma mulimuli atu iā te ia e oo lava i le lotoā o le ositaulaga sili. Peita‘i, e le‘i umi ae faafitia faatolu e Peteru lona Matai, ma ina ua ia iloa lana mea ua fai, ona tagi lotulotu ai lea.—Mata. 26:31-35, 51, 52, 69-75.

E le‘i pine lava talu ona faaali atu Iesu i ona aposetolo mo le ulua‘i taimi talu ona toetū mai, ae fai atu loa Peteru o le a alu e fagota, ma sa faatasi ma ia isi aposetolo. Ina ua vaai atu iā Iesu i le matafaga, sa vave ona oso atu Peteru i le sami ma ‘a‘au atu i le matafaga. I le taumafataga o le taeao ina ua faavela e Iesu i‘a mo ona aposetolo, sa fesili atu Iesu iā Peteru pe e sili lona alofa iā te ia nai lo o “nei mea”—o lona uiga, o i‘a o loo i o latou luma. Sa uuna‘ia e Iesu Peteru e filifili pe e mulimuli atu iā te ia nai lo o le sa‘ilia o se galuega e pei o le pisinisi faifaiva.—Ioa. 21:1-22.

E tusa o le 62-64 T.A., na tala‘i ai e Peteru le tala lelei i Papelonia, po o Iraq i aso nei, o i inā, na matuā to‘atele ai tagata Iutaia. (1 Pete. 5:13) I Papelonia, na tuufaatasia ai e Peteru le tusi muamua ma atonu ma le tusi lona lua, o tusi faagaeeina e lua ia e ta‘ua ai lona igoa. Na tuu atu e Iesu iā Peteru “le pule e avea ai ma aposetolo i ē ua peritomeina.” (Kala. 2:8, 9) Na faataunuu ma le alofa ma le maelega e Peteru lona tofiga.

IOANE—LE SOO NA ALOFAGIA E IESU

O le aposetolo o Ioane, o le atalii o Sepetaio ma o le uso o le soo o Iakopo. E foliga mai o le igoa o lona tinā o Salome, atonu o le uso o Maria le tinā o Iesu. (Mata. 10:2; 27:55, 56; Mare. 15:40; Luka 5:9, 10) O Ioane la, atonu o se tauaiga o Iesu. E foliga mai fo‘i e maumea le aiga o Ioane. E telē le pisinisi faifaiva a Sepetaio, ma sa mafai ona faafaigaluega ai tagata. (Mare. 1:20) Sa ō faatasi Salome ma Iesu ma auauna iā te ia a o iai i Kalilaia, ma mulimuli ane, ua ia aumaia ni mea manogi e sauniuni ai le tino o Iesu mo lona tanuga. (Mare. 16:1; Ioa. 19:40) Atonu sa iai se fale o Ioane lava ia.—Ioa. 19:26, 27.

O loo uu e le aposetolo o Ioane se tusi tāʻai.

E foliga mai o Ioane, o se soo o Ioane le Papatiso, sa tutū faatasi ma Aneterea ina ua vaai atu Ioane le Papatiso iā Iesu ma faapea atu: “Faauta, o le Tama‘i Mamoe a le Atua!” (Ioa. 1:35, 36, 40) Ina ua uma lenei faafeiloa‘iga, e mautinoa na ō faatasi Iesu ma Ioane le atalii o Sepetaio i Kana, ma na ia vaaitino ai i le vavega muamua a Iesu. (Ioa. 2:1-11) Ona o le manino lelei o le auala na faamatala ai e Ioane mea na faia e Iesu i Ierusalema, Samaria ma Kalilaia, na ono faapea ai na vaaitino le tusitala o le Evagelia i nei mea na tutupu. Ina ua valaauliaina Ioane e Iesu e mulimuli atu iā te Ia, na nofosauni Ioane e tuua ana upega fagota, vaa ma mea uma e ola ai e faamaonia ai lona faatuatua—e pei fo‘i o Iakopo, Peteru ma Aneterea.—Mata. 4:18-22.

E foliga mai e le‘i lauiloa Ioane e pei o Peteru e tusa ai ma faamatalaga a Evagelia. Ae peita‘i, e iai fo‘i le uiga maelega o Ioane, e pei ona faaalia i le igoa na faaigoa ai e Iesu i la‘ua ma lona uso o Iakopo—o Poaneki, o lona uiga o “Atalii o le Faititili.” (Mare. 3:17) I le taimi muamua, sa fiasili ma fia lauiloa Ioane, o lea na la tauanauina ai lo la tinā e talosaga atu iā Iesu, e avatu iā i la‘ua ni tulaga aloa‘ia i lona Malo. E ui o lenei faanaunauga e manatu faapito, ae o se faamaoniga lea o lo la talitonu i le moni o le Malo. O le fiasisili o lea ‘auso, na maua ai e Iesu le avanoa e apoapoa‘i atu ai i ona aposetolo uma, e faatatau i le tāua o le lotomaulalo.—Mata. 20:20-28.

Na mātaulia le ituaiga o tagata e iai Ioane, ina ua ia taumafai e taofia se tamāloa e lē o se soo o Iesu, mai i le tutulia o temoni i le suafa o Iesu. I se tasi taimi, na nofosauni ai Ioane e valaau i le afi mai le lagi e faaumatia ai tagata Samaria, o ē na lē talia avefe‘au na auina atu e Iesu e sauniuni ni mea mo ia. Ona o nei uiga faaalia, sa a‘oa‘ia ai e Iesu Ioane. E manino mai, a o faagasolo taimi, sa atia‘e e Ioane se uiga paleni ma le alofa mutimutivale, lea e le‘i iai muamua iā te ia. (Luka 9:49-56) E ui i ona vaivaiga, ae o Ioane “o le soo o lē e alofa i ai Iesu.” O lea, ina o le a maliu Iesu, na tuuina atu ai e Ia lona tinā o Maria i le tausiga a Ioane.—Ioa. 19:26, 27; 21:7, 20, 24.

Na sili atu ona umi le soifua o Ioane nai lo o isi aposetolo e pei ona valoia e Iesu. (Ioa. 21:20-22) Sa auauna faamaoni Ioane iā Ieova mo tausaga e 70. A o lata i le i‘uga o lona soifuaga, i le vaitaimi o le pulega a le Emeperoa o Roma, o Tominiko, sa ave faapagota ai Ioane i le motu o Patamo “ona o le talaʻiga e uiga i le Atua, ma le molimau atu e faatatau iā Iesu.” E tusa o le 96 T.A., na vaaia ai e Ioane i inā se faaaliga, lea na ia faamauina i le tusi o Faaaliga. (Faaa. 1:1, 2, 9) E tusa ai ma talitonuga masani, ina ua tatalaina o ia, na alu atu ai Ioane i Efeso, o i inā na tusia ai le Evagelia o loo ta‘ua ai lona igoa, ma tusi o le Ioane 1, 2 ma le 3, ma na maliu o ia i Efeso e tusa o le tausaga e 100 T.A.

a O loo faia tatalo i le malumalu i taimi e masani ona fai ai taulaga i le taeao ma le afiafi. Sa faia taulaga o le afiafi ‘i le itula e iva,’ pe e tusa o le tā o le tolu i le afiafi.

b Taga‘i i le pusa “Peteru—Mai i se Faifaiva e Avea ma Aposetolo Maelega” ma le pusa “Ioane—Le Soo na Alofagia e Iesu.”

c Taga‘i i le pusa “Le Ositaulaga Sili ma Faitaulaga Sili.”

d Atonu e na o le 6,000 le ‘au Faresaio ma se vaega to‘aitiiti o le ‘au Satukaio sa iai i Ierusalema i le 33 T.A. Atonu o le tasi lea o māfuaaga na faamata‘uina ai nei vaega e lua i a‘oa‘oga a Iesu.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2025)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga