Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • bt mata. 3 itu. 20-27
  • ‘Ua Faatutumuina i le Agaga Paia’

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • ‘Ua Faatutumuina i le Agaga Paia’
  • ‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • “Ua Faatasitasi i Latou Uma i le Nofoaga e Tasi” (Galuega 2:1-4)
  • “Ua Ta‘itasi ma Faalogo Atu . . . i Lana Lava Gagana” (Galuega 2:5-13)
  • “Ua Tū i Luga Peteru” (Galuega 2:14-37)
  • “Ia Ta‘itasi ma Papatisoina Outou” (Galuega 2:38-47)
  • Ua Tala‘i Peteru i le Penetekoso
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1996
  • Ua Salalau Atu le Faa-Kerisiano i Tagata Iutaia o le Ulua‘i Senituri
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2005
  • Fesili Mai le ‘Aufaitau
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2003
  • Ua Faalogo Tagata ai “Gagana Uma o Nuu Ese” i le Tala Lelei
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2005
Faitau Atili
‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
bt mata. 3 itu. 20-27

MATAUPU 3

‘Ua Faatutumuina i le Agaga Paia’

I‘uga o le liligiina ifo o le agaga paia i le aso Penetekoso

Faavae i le Galuega 2:1-47

1. Faamatala mai le tulaga sa iai i le taimi o le tausamiga o le Penetekoso.

SA FAATUMULIA le aai o Ierusalema i le fiafia.a Sa alu a‘e le asu mai i le fata faitaulaga o le malumalu, a o usu e le ‘au sa Levī le pese Aleluia (Salamo e 113 e oo i le 118), atonu na latou pepese fetalia‘i ai. Sa faatumulia ala tetele i tagata na asiasi ane. Na ō mai i latou mai i nuu mamao e pei o Elama, Mesopotamia, Kapatokia, Pono, Aikupito ma Roma.b O le ā le mea o loo fai ai? O le Penetekoso, sa ta‘ua fo‘i o “le aso o uluaʻi fua ua matutua.” (Nu. 28:26) O lenei tausamiga faaletausaga, sa faailoga ai le i‘uga o le seleselega o karite ma le amataga o le seleselega o saito. O se aso e olioli tele ai.

Faafanua o loo iai vaipanoa na ō mai ai i latou na faalogo i le tala lelei i le Penetekoso 33 T.A. 1. Vaipanoa: Lipua, Aikupito, Aitiope, Pitunia, Pono, Kapatokia, Iutaia, Mesopotamia, Papelonia, Elama, Metai, ma Patia. 2. Aai: Roma, Alesania, Mafi, Anetioka (i Suria), Ierusalema, ma Papelonia. 3. Sami: Sami Metitirani, Sami Uliuli, Sami Ulaula, Sami Kasipiane, ma le Fagaloa i Peresia.

IERUSALEMA—O LE OGATOTONU O FAIGA FAA-IUTAIA

O le tele o gaoioiga o loo ta‘ua i ulua‘i mataupu o le tusi o Galuega, na faia i Ierusalema. O lenei aai e tū i mea maupu‘epu‘e i le atumauga tutotonu o Iutaia, e tusa ma le 34 maila [55 km] i sasa‘e o le Sami Metitirani. I le 1070 T.L.M., na faato‘ilalo ai e le tupu o Tavita le ‘olo malosi i le tumutumu o le Mauga o Siona, ma o le aai na si‘omia ai, na avea ma laumua o le malo o Isaraelu anamua.

E tū latalata i le Mauga o Siona le Mauga o Moria, e tusa ai ma uputuu a tagata Iutaia anamua, o i inā na taumafai ai Aperaamo e ofo atu Isaako e fai ai le taulaga, pe tusa ma le 1900 tausaga a o le‘i tutupu mea o loo faamatalaina i le tusi o Galuega. O le Mauga o Moria, na avea ma vaega o le aai i le taimi na fausia ai e Solomona le malumalu muamua o Ieova. Ma na avea lenei ‘olo ma nofoaga autū i olaga ma le tapua‘iga a tagata Iutaia.

O le malumalu o Ieova, sa masani ona faapotopoto ai tagata maelega o le lotu Iutaia e fai ai taulaga, tapua‘iga, ma faamanatu ai aso o tausamiga. Na latou faia faapea ona o le usiusita‘i i le poloa‘iga a le Atua: “E faatolu i le tausaga ona tutū ou tane uma i luma o Ieova lou Atua i le nofoaga e filifili e ia.” (Teu. 16:16) Na avea fo‘i Ierusalema ma nofoaga o le ‘au Saniterini Sili, le faamasinoga maualuga, ma le fono faitulafono a Iutaia.

2. O ā mea mata‘ina na tutupu i le aso Penetekoso 33 T.A.?

2 I le tusa o le tā o le iva i lenā taeao māfanafana o le 33 T.A., na tupu ai se mea ofoofogia ma o loo manatuaina pea mo le tele o senituri. E le‘i umi ae faalogoina le “taalili mai i le lagi e pei o le agi o se matagi malosi.” (Galu. 2:2) Sa faatumulia le fale lea sa faapotopoto ai soo e tusa ma le 120 i le taalili leotele. Ona sosoo ai lea ma se mea na faate‘ia ai. O laulaufaiva e pei o ni afi, na vaaia ua nofo i luga o soo ta‘ito‘atasi.c Ona ‘faatutumuina ai lea o soo i le agaga paia,’ ma amata ona tautatala i gagana eseese! Ina ua tuua e soo le fale, sa matuā maofa tagata asiasi na latou feiloa‘i i ala tetele o Ierusalema, ona ua mafai ona tautatala atu soo ‘i a latou lava gagana’!—Galu. 2:1-6.

3. (a) Aiseā ua ta‘ua ai le aso Penetekoso 33 T.A., o se amataga fou i le talafaasolopito o le tapua‘iga moni? (e) Sa faapefea ona fesoota‘i le lauga a Peteru ma le faaaogāina o “ki o le Malo”?

3 O lenei tala faagaeeloto, o se faailoga o le amataga fou o le tapua‘iga moni—o le faavaeina lea o le nuu o Isaraelu faaleagaga, le faapotopotoga o Kerisiano faauuina. (Kala. 6:16) Ae e iai se isi mea. Ina ua lauga atu Peteru i le motu o tagata i lenā aso, sa ia faaaogā le ki muamua o “ki [e tolu] o le Malo,” ia e mafai ai ona tatala atu se avanoa, e maua ai e ni vaega o tagata eseese se faaeaga faapitoa. (Mata. 16:18, 19) O le ki muamua, na talia ai e tagata Iutaia ma ē na liliu i le lotu Iutaia le tala lelei, ma faauuina ai i le agaga paia o le Atua.d Ona avea ai lea o i latou ma vaega o le Isaraelu faaleagaga, ma maua ai le faamoemoe e pule o ni tupu ma ositaulaga i le Malo Faa-Mesia. (Faaa. 5:9, 10) Mulimuli ane, na faalautele atu lenā faaeaga i tagata Samaria, ona sosoo ai lea ma tagata o Nuu Ese. O le ā e a‘oa‘oina e Kerisiano i aso nei mai i mea mata‘ina na tutupu i le aso Penetekoso 33 T.A.?

“Ua Faatasitasi i Latou Uma i le Nofoaga e Tasi” (Galuega 2:1-4)

4. Ua faapefea ona faaauauina e le faapotopotoga Kerisiano i aso nei, le faapotopotoga lea na amata mai i le 33 T.A.?

4 Na amata le faapotopotoga Kerisiano i soo e tusa ma le 120 ua faauuina e le agaga paia, o ē na ‘faatasitasi uma i le nofoaga e tasi,’ i se potu pito i luga. (Galu. 2:1) E māe‘a ane lenā aso, ua faitau afe i latou o lenā faapotopotoga ua uma ona papatiso. Ma o le amatamataga lenā o se faapotopotoga, lea o loo faaauau ona faatuputeleina e oo mai i aso nei! Ioe, o se nuu o tane ma fafine e matata‘u i le Atua—le faapotopotoga Kerisiano i aso nei—lea o loo auala atu ai le ‘tala‘iina o le tala lelei o le Malo i le lalolagi atoa e fai ma molimau i atunuu uma,’ a o le‘i oo mai le i‘uga o lenei faiga o mea.—Mata. 24:14.

5. O ā faamanuiaga e maua mai i le auaufaatasi ma le faapotopotoga Kerisiano, e lē gata i le ulua‘i senituri, ae faapea fo‘i aso nei?

5 Ua avea fo‘i le faapotopotoga Kerisiano ma puna o faalaeiauga faaleagaga mo ona sui, e lē gata i le ‘aufaauuina, ae mulimuli ane o “isi mamoe.” (Ioa. 10:16) Na faaalia e Paulo lona talisapaia o le lagolagosua a sui o le faapotopotoga ina ua tusi i Kerisiano i Roma: “Ua ou matuā naunau lava e fia feiloaʻi ma outou, ina ia ou avatu ni meaalofa faaleagaga e faatumauina ai outou; ma ia tatou fefaalaeiauaʻi ai i le faatuatua, o outou atoa ma aʻu.”—Roma 1:11, 12.

ROMA—O LE LAUMUA O SE EMEPAEA

A o faagasolo taimi ia o loo aofia i le tusi o Galuega, o Roma o se aai sa sili ona telē, ma sili ona tāua i faiga faapolotiki i le lalolagi i lenā vaitaimi. Sa avea ma laumua o se emepaea, lea sa oo lana pulega i le mamao e mai i Peretania e oo atu i Aferika i Mātū, ma e mai i le Vasa Atalani e oo i le Fagaloa i Peresia.

O Roma sa faatasia uma iai aganuu, o ituaiga o tagata, gagana, ma faiga faanuupō. Sa avea fo‘i o se fetaula‘iga o auala lelei mo femalagaa‘iga ma fefaataua‘iga mai i tulimanu uma o le emepaea. I le uafu e latalata ane o Ostia, na la‘u ese ai mai vaa mea‘ai, ma isi oloa taugatā sa fuafuaina mo le aai.

E oo ane i le ulua‘i senituri T.A., ua sili atu i le miliona tagata e nonofo i Roma. E lē taumatea, o le ‘afa o le faitau aofa‘i o i latou, o pologa—o tagata solitulafono ua faasalaina, o tamaiti ua faatau atu po ua tuulafoa‘ia e o latou mātua, ma pagota na pu‘eina e fitafita Roma i taimi o taua. Na aofia iā i latou na aumai i Roma e fai ma pologa, tagata Iutaia mai Ierusalema, ina ua faato‘ilaloina lenā aai e le Ta‘ita‘i‘au Roma o Pomepei i le 63 T.L.M.

O le to‘atele o tagata sa‘oloto, o ni tagata matitiva sa nonofo feoma‘i i fale e tele fogāfale, ma sa faalagolago i tupe e maua mai i le malo. Ae o le mea e sili ona leaga, sa teuteu e emeperoa le laumua i fale matuā mananaia ma fe‘ilafi e le‘i vaaia muamua. Sa iai i inā fale mataaga ma fale taalo tetele, sa maimoa ai tagata a o faia taaloga sauā a fitafita ma tuuga kariota, e ulufua e lē totogia.

6, 7. Ua faapefea ona faataunuuina e le faapotopotoga Kerisiano i aso nei, le poloa‘iga a Iesu e tala‘i i atunuu uma?

6 E tutusa lelei fuafuaga a le faapotopotoga Kerisiano i aso nei, ma lea sa iai i le ulua‘i senituri. Sa tuu atu e Iesu i lona ‘ausoo se galuega faigatā e fai, ae e maua ai le olioli. Na ia ta‘u atu iā i latou: “Ia outou ō atu e fai tagata o nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu iā i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le agaga paia, ma ia aʻoaʻoina i latou ia tausi i mea uma ua ou poloaʻi atu ai iā te outou.”—Mata. 28:19, 20.

7 O le faapotopotoga Kerisiano o Molimau a Ieova, o le auala lea o loo faataunuu ai lenā galuega i aso nei. E moni o se lu‘i le talanoa atu i tagata e tautatala i gagana eseese. Peita‘i, ua saunia e Molimau a Ieova lomiga faale-Tusi Paia i gagana e sili atu i le 1,000. Afai o loo e auaufaatasi e lē aunoa ma le faapotopotoga Kerisiano, ma faia se vaega i le galuega o le tala‘ia o le Malo ma le faia o soo, ua tatau la ona e olioli. Ua faitaulia oe faatasi ma se vaega to‘aitiiti i le lalolagi, o ē ua iai le faaeaga o le avatuina o se molimau māe‘ae‘a i le suafa o Ieova!

8. O le ā le fesoasoani e tatou te maua mai i le faapotopotoga Kerisiano?

8 Ua saunia e Ieova le Atua se aufaatasiga o uso i le lalolagi aoao, ina ia fesoasoani iā te oe e tumau ma le olioli i nei taimi faigatā. Na tusi Paulo i Kerisiano i Eperu e faapea: “Ia tatou manatunatu foʻi le tasi i le isi ina ia faatupu ai le alofa ma galuega lelei, aua neʻi tuulafoaʻiina le faapotopotoina o i tatou e pei o le masani a isi, ae ia fefaalaeiauaʻi, ia sili foʻi ona faia faapea auā ua outou iloa ua matuā latalata mai lava le aso.” (Epe. 10:24, 25) O le faapotopotoga Kerisiano, o se sauniuniga mai iā Ieova ina ia mafai ai ona e faalaeiau i isi ma faalaeiauina ai fo‘i oe. Ia mafuta vavalalata atu i ou uso ma tuafāfine faaleagaga. Aua lava ne‘i lafoa‘iina le faapotopoto faatasi i sauniga faa-Kerisiano!

“Ua Ta‘itasi ma Faalogo Atu . . . i Lana Lava Gagana” (Galuega 2:5-13)

O loo talaʻi atu soo o Iesu i tagata Iutaia ma tagata liulotu i se magāala pisi.

“Ua tatou faalogo atu ua latou tautatala mai i a tatou lava gagana, e uiga i mea matagofie a le Atua.”​—Galuega 2:11

9, 10. E faapefea ona faaavanoa e nisi i latou lava ia talanoa atu i tagata e tautatala i isi gagana?

9 Se‘i manatu i le fiafia na oo i le aofia o tagata eseese, o Iutaia ma tagata liulotu i le aso Penetekoso 33 T.A. O le to‘atele na iai e foliga na tautatala i se gagana taatele, atonu o le gagana Eleni po o le gagana Eperu. A o lea “ua ta‘itasi ma faalogo atu [i le ‘ausoo] o tautala i lana lava gagana.” (Galu. 2:6) E mautinoa, na pā‘ia loto o le ‘aufaalogologo ina ua faalogo atu i le tala lelei i a latou lava gagana. O le mea moni, e lē o tuuina mai i Kerisiano i aso nei se tomai faavavega e tautatala ai i isi gagana. Ae peita‘i, ua faaavanoa e le to‘atele i latou lava e faasalalau atu le fe‘au o le Malo i tagata o atunuu uma. E faapefea? O nisi ua latou a‘oa‘oina se gagana fou ina ia mafai ai ona auauna i faapotopotoga tuaoi e ese a latou gagana, pe e siitia atu fo‘i i se isi atunuu. E masani ona latou iloa, e fiafia tele la latou ‘aufaalogologo i a latou taumafaiga.

10 Se‘i manatu iā Christine, o lē na a‘oa‘oina le gagana Gujarati faatasi ma isi Molimau e to‘afitu. Na talanoa atu o ia i se fafine talavou e la te faigaluega faatasi, e tautala i le gagana Gujarati. Na matuā fiafia le fafine ma mana‘o e fia iloa le māfuaaga ua taumafai ai Christine, e a‘o lenei gagana faigatā o le faa-Gujarati. Sa mafai ai e Christine ona avatu se molimau lelei. Na faapea atu le fafine iā Christine: “Atonu e iai se mea tāua o loo e fia ta‘u mai.”

11. E faapefea ona tatou nofosauni e talaʻi atu le feʻau o le Malo i tagata e tautatala i isi gagana?

11 O le mea moni e lē mafai e i tatou uma ona a‘oa‘o se isi gagana. Peita‘i, e mafai ona tatou sauniuni e tala‘i atu le fe‘au o le Malo i tagata e tautatala i isi gagana. E faapefea? O se tasi o auala, o le faaaogā lelei lea o le polokalame o le JW Language® ina ia aʻoaʻo ai se faafeiloaʻiga faigofie, i se gagana e masani ona faaaogāina i lou vaipanoa. E mafai foʻi ona e aʻoaʻoina ni nai faaupuga i lenā gagana, lea e ono faaosofia ai le naunau o i latou e tautatala ai. Ia faasino i latou i le tatou upega tafaʻilagi o le jw.org, ma faasino i ai lomiga ma vitiō eseese o loo maua i la latou gagana. O le faaaogāina o nei meafaigaluega i le talaʻiga, e tatou te tofo ai foʻi i le olioli na maua e o tatou uso i le uluaʻi senituri, ina ua faalogo tagata mai i isi atunuu i le tala lelei, “i [latou] lava gagana.”

TAGATA IUTAIA I MESOPOTAMIA MA AIKUPITO

Ua ta‘ua i le Talafaasolopito o Tagata Iutaia i le Vaitaimi o Iesu Keriso (175 T.L.M.–T.A. 135) (History of the Jewish People in the Age of Jesus Christ) e faapea: “Sa nonofo tuaa o tagata o le malo o ituaiga e sefulu [o Isaraelu] i Mesopotamia, Metai ma Papelonia, faatasi ai ma tagata o le malo o Iuta, ia na ave faapagota e Asuria ma Papelonia.” E tusa ai ma faamatalaga i le Esera 2:64, e na o le 42,360 tagata Isaraelu na toe fo‘i i Ierusalema mai le aveina faapagota i Papelonia. Na faia lenei mea i le 537 T.L.M. Ua ta‘ua e Flavius Josephus e faapea, i le ulua‘i senituri T.A., e faitau sefulu afe tagata Iutaia na “nonofo solo i Papelonia”. Mai i le senituri lona tolu e oo i le senituri lona lima T.A., na saunia ai e nei tagata le galuega sa lauiloa o le tusitusiga a tagata Papelonia, e ta‘ua o le Talmud.

O faamaumauga e faamaonia ai sa iai tagata Iutaia i Aikupito, mai lava i le amatamataga o le senituri lona ono T.L.M. A o faasolo lenā vaitaimi, na avatu ai e Ieremia se fe‘au i tagata Iutaia o loo nonofo i vaega eseese o Aikupito, e aofia ai Mafi. (Iere. 44:1, fpl.) E foliga mai e matuā to‘atele tagata Iutaia na faimalaga atu i Aikupito i le vaitaimi o le pulega a Eleni. Na faapea mai Josephus, o tagata Iutaia, e aofia ai i tagata muamua na faamautū i Alesania. Mulimuli ane, na foa‘i atu ai se vaega atoa o lenei aai, e fai ma o latou tofi. I le ulua‘i senituri T.A., na manatu ai le tusitala Iutaia o Philo e faapea, e faitau miliona tagata o le atunuu na nonofo i Aikupito uma e amata mai “i Lipua, e oo atu i tuaoi o Aitiope.”

“Ua Tū i Luga Peteru” (Galuega 2:14-37)

12. (a) Na faapefea ona fesoota‘i le valoaga a le perofeta o Ioelu ma le vavega na faia i le aso Penetekoso o le 33 T.A.? (e) Aiseā na faatalitalia ai le faataunuuga o le valoaga a Ioelu i le ulua‘i senituri?

12 “Ua tū i luga Peteru” e lauga atu i tagata mai atunuu eseese. (Galu. 2:14) Ua ia faamatala atu i tagata uma na faalogologo e faapea, o le Atua na foa‘i maia le tomai e tautatala ai i gagana ese ina ia faataunuu ai le valoaga a Ioelu: “Ou te liligi ifo loʻu agaga i luga o ituaiga uma o tagata.” (Ioe. 2:28) A o le‘i afio a‘e Iesu i le lagi, na ia ta‘u atu i ona soo e faapea: “Ou te talosaga atu foʻi i le Tamā e foaʻi mai iā te outou se isi fesoasoani,” lea na faailoa mai e Iesu, “o le agaga.”—Ioa. 14:16, 17.

13, 14. Na faapefea ona taumafai Peteru e pā‘ia loto o lana ‘aufaalogologo, ma e faapefea ona tatou faata‘ita‘i i lana auala?

13 Sa tuusa‘o atu upu faai‘u a Peteru i le motu o tagata e faapea: “Ia iloa lelei e le aiga uma o Isaraelu, ua faia o ia e le Atua e avea ma Alii ma Keriso, o Iesu lenei na outou tutuʻia i luga o le laau.” (Galu. 2:36) E moni, e le‘i iai uma le to‘atele o le ‘aufaalogologo a Peteru i le taimi na fasiotia ai Iesu i le laau faaoosala. Peita‘i, ona o i latou o se vaega o le nuu, ua talafeagai ai la ona tuua‘ia i latou i lenei gaoioiga. Mātau fo‘i, na lauga atu ma le faaaloalo Peteru i ona uso Iutaia ma na pā‘ia ai o latou loto. O le sini o Peteru, ia uuna‘ia lana ‘aufaalogologo ia salamō, ae e lē o le ta‘usalaina o i latou. Pe sa lē fiafia tagata i le lauga a Peteru? E leai. Nai lo o lenā, na “tuia . . . o latou loto.” Na latou fesili atu: “O le ā se mea e ao ona matou faia?” E foliga mai, o le auala faaaloalo ma mautinoa na faaaogā e Peteru, na pā‘ia ai loto o le to‘atele ma oo ai ina salamō.—Galu. 2:37.

14 E mafai ona tatou faata‘ita‘i i le auala na pā‘ia ai e Peteru loto o tagata. Pe a molimau atu i isi, e lē tatau ona tatou finau atu i mataupu e lē faale-Tusi Paia e ono lāgā e le tagata e ona le fale. Ae e lelei ona tatou talanoa i manatu e tatou te ioe faatasi i ai. Pe afai e tatou te talanoa i mataupu e ioe iai la tatou ‘aufaalogologo, e mafai la ona tatou fefulisa‘i ma le faautauta manatu mai i le Afioga a le Atua. E masani lava, pe a faailoa atu ni manatu e ioe faatasi i ai mai i le Tusi Paia, e ono tali lelei mai tagata lotofaamaoni.

LE FAA-KERISIANO I PONO

O i latou na faalogologo i le lauga a Peteru i le aso Penetekoso i le 33 T.A., sa aofia ai tagata Iutaia mai i Pono, o le itumalo i le itu i Mātū o Asia Itiiti. (Galu. 2:9) E mautinoa, ina ua toe fo‘i atu nisi o i latou i o latou aiga, na ō ma avatu le tala lelei, auā o i latou na tusi atu i ai Peteru i lana tusi muamua, e aofia ai ē ua talitonu sa “nonofo solo” i nuu e pei o Pono.g (1 Pete. 1:1) Ua faaalia i ana tusitusiga e faapea, o nei Kerisiano sa “mafatia i tofotofoga eseese” ona o lo latou faatuatua. (1 Pete. 1:6) E foliga mai o loo aofia ai teteega ma sauāga.

O isi tofotofoga na feagai ma Kerisiano i Pono, o loo faamatalaina i fetusia‘iga a Pliny the Younger, le kovana o le itumalo o Pitunia ma Pono, ma le Emeperoa o Trajan. I lana tusi mai Pono i le pe tusa o le 112 T.A., na ta‘ua ai e Pliny e faapea, o le salalau atu o le faa-Kerisiano ua faamata‘uina ai tagata uma, e tusa lava po o le ā le itupā, matua, po o le tulaga. Na tuuina atu e Pliny le avanoa i Kerisiano na tuua‘ia, ina ia faafitia o latou talitonuga, ma o i latou e lē faia faapea, na ia fasiotia. E so o se tasi e upu leaga i le Keriso, pe tatalo atu i atua po o faatusa o Trajan, sa faasa‘olotoina. Na iloa lelei e Pliny, “e lē mafai e Kerisiano moni ona faia nei mea.”

g O le faaupuga “nonofo solo,” e sau mai i le upu Eleni o lona uiga, “taapeape solo.” O lenei faaupuga i le gagana Iutaia, e ta‘u mai ai o i latou na muamua liulotu, e ō mai i nuu e iai tagata Iutaia.

“Ia Ta‘itasi ma Papatisoina Outou” (Galuega 2:38-47)

15. (a) O le ā le faamatalaga na faia e Peteru ma o le ā le tali mai a tagata? (e) Na faapefea ona agavaa mo le papatisoga le faitau afe na faalogo i le tala lelei i le aso Penetekoso o le 33 T.A.?

15 I le aso mata‘ina o le Penetekoso i le 33 T.A., na faapea atu ai Peteru i tagata Iutaia ma tagata liulotu na tali lelei ane: “Inā salamō ia ma ia ta‘itasi ma papatisoina outou.” (Galu. 2:38) O le i‘uga, e tusa ma le 3,000 na papatisoina, atonu i vai ta‘ele i Ierusalema pe e latalata ane fo‘i.e Po o se gaoioiga faavavevave ea lenei? Po ua avea lenei faamatalaga o se faaa‘oa‘oga mo tagata a‘oga o le Tusi Paia, ma fanau a mātua Kerisiano, e faanatinati ai ona papatiso ae e le‘i sauni? E matuā leai lava. Ia manatua, o tagata Iutaia ma tagata na liulotu, o ē na papatiso i le aso Penetekoso i le 33 T.A., o ni tagata a‘oga maelega o le Afioga a le Atua, ma o i latou o se vaega o le nuu ua uma ona tuuina atu iā Ieova. E lē gata i lea, ua faaalia lo latou maelega—e ala i le malaga mamao atu ina ia auai i lenei tausamiga. Ina ua māe‘a ona talia le mea moni e faatatau i le vaega a Iesu i le faataunuuina o le finagalo o le Atua, ona faaauau ai lea ona latou auauna i le Atua—ma avea ai ma soo papatiso o Keriso.

O AI Ē NA LILIU I LE LOTU IUTAIA?

“O tagata Iutaia ma tagata liulotu,” na faalogo atu iā Peteru o lauga i le aso Penetekoso i le 33 T.A.—Galu. 2:10.

E aofia ai i tane agavaa na tofia e vaavaaia “galuega tāua” o le tufatufaina o mea‘ai, Nikolao lea na mātaulia o se “tagata liulotu mai i Anetioka.” (Galu. 6:3-5) O tagata liulotu, e mai i Nuu Ese, o lona uiga, e lē o ni Iutaia, ae na liliu i le faa-Iutaia. E manatu iā i latou o ni Iutaia i so o se vala, ona ua latou taliaina le Atua ma Tulafono a Isaraelu, ae teena isi atua uma. Na peritomeina i latou (pe afai o se tane), ma aufaatasia i latou ma le nuu o Isaraelu.

Ina ua faasa‘oloto tagata Iutaia na ave faapagota i Papelonia i le 537 T.L.M., e to‘atele na nonofo mamao ese mai i Isaraelu, ae sa faia pea faiga faa-Iutaia. O le māfuaaga lenā na masani ai i le lotu Iutaia tagata i Sasa‘e Lata Mai ma tala atu. Na molimau ni tusitala anamua o Horace ma Seneca e faapea, o le to‘atele o tagata i nuu eseese o ē na fiafia i tagata Iutaia ma o latou talitonuga, sa auai i a latou faigānuu ma i‘u ai ina liulotu.

16. Na faapefea ona faaalia e Kerisiano o le ulua‘i senituri le agaga faataulagaina?

16 E mautinoa sa iai le faamanuiaga a Ieova i lenā vaega. Na faapea mai se faamatalaga: “Ona faapotopoto faatasi lea o na soo fou uma, ma fetufaa‘i mea uma na iai iā i latou, ma ua faatau atu a latou meatotino, ma fanua, ma tufatufa atu le tau o nei mea i tagata uma, e tusa ai ma manaʻoga o tagata taʻitoʻatasi.”f (Galu. 2:44, 45) E mautinoa e manana‘o Kerisiano moni uma e faata‘ita‘i i lenā agaga alofa faataulagaina.

17. O ā vala e tatau ona ausia e se tagata ona agavaa lea mo le papatisoga?

17 O le tuuina atu ma le papatisoga faa-Kerisiano, e aofia ai ni laasaga faale-Tusi Paia e ao ona ausia. E ao i le tagata ona ave i fale le poto sa‘o i le Afioga a le Atua. (Ioa. 17:3) E mana‘omia ona faaalia le faatuatua, ia salamō moni ma liliu ese mai i ona ala tuai. (Galu. 3:19) E tatau fo‘i ona liliu ma fulitua i na mea, ma auai i galuega sa‘o ia e ōgatusa ma le finagalo o le Atua. (Roma 12:2; Efe. 4:23, 24) O laasaga na e mulimuli mai pe a uma ona ia faia se tuuina atu i le Atua i le tatalo, ma papatisoina.—Mata. 16:24; 1 Pete. 3:21.

18. O le ā le faaeaga ua faaavanoa atu mo soo papatiso o Keriso?

18 Po o oe o se soo tuuina atu ma papatisoina o Iesu Keriso? Afai o lea, ia e fiafia i le avanoa ua faalautele atu iā te oe. E pei o soo i le ulua‘i senituri na faatumuina i le agaga paia, e mafai fo‘i la ona faaaogāina oe i se auala lelei, e avatu ai se molimau māe‘ae‘a ma faia le finagalo o Ieova!

a Taga‘i i le pusa “Ierusalema—O le Ogatotonu o Faiga Faa-Iutaia.”

b Taga‘i i le pusa “Roma—O le Laumua o se Emepaea,” “Tagata Iutaia i Mesopotamia ma Aikupito,” ma “Le Faa-Kerisiano i Pono.”

c O “laulaufaiva” e lē o se afi moni, ae e foliga mai e mūmū e “pei o le afi,” ua faaalia ai, o le faailoga na vaaia i luga o soo ta‘ito‘atasi, e susulu ma mumū e pei o se afi.

d Taga‘i i le pusa “O Ai Ē na Liliu i le Lotu Iutaia?”

e I se faatusatusaga, iā Aokuso 7, 1993, i le tauaofiaga faavaomalo a Molimau a Ieova i Kiev, Ukraine, e to‘a 7,402 na papatisoina i ni vai ta‘ele se ono. E lua itula ma le sefulu lima minute na faia ai lenei papatisoga.

f O lenei faatulagaga lē tumau, na faamalieina ai le mana‘oga na tula‘i mai, ona o ē na asiasi mai o loo totoe pea i Ierusalema, e mana‘omia ona faamalosia atili lo latou itu faaleagaga. E lē tatau la ona faauiga sesē lenei gaoioiga tauofo e faapea, na fai faamalosi.—Galu. 5:1-4.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga