Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w97 7/15 itu. 4-7
  • Pe a Lē Toe Iai le Agasala

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Pe a Lē Toe Iai le Agasala
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1997
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Na Foafoaina le Tagata e Aunoa ma le Agasala
  • Le Amataga o le Agasala
  • Loto Fuatia Ifo ‘Taʻusalaina ai’ po o le Fai ma ‘Faamolemolega’
  • Saolotoga Mai le Agasala—E Faapefea?
  • Le Mea e Mafai Ona Faia e le Togiola a Keriso mo i Tatou
  • Le Togiola a Keriso—le Ala a le Atua Mo le Faaolataga
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1999
  • Ua Saunia e Ieova se “Togiola e Sui aʻi Tagata e Toʻatele”
    Faalatalata Atu iā Ieova
  • O le ā le Uiga o le Maliu o Iesu ia te Oe?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • E Faaolaina e Iesu—E Faapefea?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2001
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1997
w97 7/15 itu. 4-7

Pe a Lē Toe Iai le Agasala

“PE TATOU te fananau mai ea ua agasala?” O le fesili lena sa lē mautonu ai se tagata e umia se faailoga na faauu mai se aʻoga i le Iunaite Setete ina ua amata ona ia suesueina le Tusi Paia. Ona o ia o se tagata lotu Hinitū, e mamao lava la ma lona mafaufau le manatu e faapea o le agasala e tuufaasolo mai. Ae na ia manatunatu e faapea, afai o le agasala e tuufaasolo mai, o le lē amanaia la po o le teena o lona tulaga moni o le a lē lelei. E faapefea ona maua e se tasi le tali i lenei fesili?

Afai e tuufaasolo mai, e ao la ona iai sona amataga. Pe na foafoaina ea le tamaloa muamua ia amioleaga, ina ia ona faasolo mai ai ia uiga leaga i lana fanau? Po o le mea na faatoʻā tupu mulimuli ane le leaga? O anafea tonu lava na amata mai ai le agasala? I le isi itu, afai o le agasala e lē o se vaega o le tagata, ua na o se uiga leaga po o se talitonuga i fafo mai, pe e mafai ea la ona tatou faamoemoe ina ia tuusaoloto mai ai?

E tusa ai o le talitonuga faa-Hinitū, o mafatiaga ma le amioleaga o ni vaega o le foafoaga. Na matauina e se tagata atamai Hinitū e faapea: “O puapuaga [po o le amioleaga], e pei o maʻi faaumiumi o ponaivi, e na ona faasolosolo mai i le isi itu tino i le isi itu tino ae e lē mafai ona tafieseina atoatoa.” Ua avea le amioleaga ma vaega o le lalolagi o tagata e tusa ai o lona talafaasolopito tusitusia. Afai na muamua iai a o lei iai tusitusiga o talafaasolopito o le tagata, o tali maufaatuatuaina la e faatatau i lona amataga e ao ona sau mai se puna e maualuga aʻe nai lo le tagata. E ao ona maua tali mai le Atua.—Salamo 36:9.

Na Foafoaina le Tagata e Aunoa ma le Agasala

Na tautino mai e le faifilosofia Hinitū o Nikhilananda e faapea o le faamatalaina e le Vedas o le foafoaina o le tagata e faafaatusa. E faapena foi la, o le tele o lotu i Sasaʻe latou te aumaia na o faamatalaga faafagogo e faamatala ai le foafoaga. Peitai, o loo iai mafuaaga e lē gata o mea moni talafeagai ae atoa ma le faasaienitisi e ao ai ona talitonuina le tala a le Tusi Paia i le foafoaga o le uluai tagata.a I lona mataupu muamua lava ua faapea mai: “Ona faia lea e le Atua o le tagata i lona faatusa, o le faatusa o le Atua na ia faia ai o ia; na faia e ia o i laua o le tane ma le fafine.”—Kenese 1:27.

O le ā le uiga o le foafoaina “i le faatusa o le Atua”? O le uiga faigofie lenei: Na faia le tagata i foliga o le Atua, e iai uiga faaleatua—e pei o le faamasinotonu, o le poto, ma le alofa—lea e ese ai o ia mai i meaola. (Faatusatusa i le Kolose 3:9, 10.) O uiga ia ua avatu ai ia te ia le tomai e filifili ai e fai le lelei po o le leaga, ua avea ai o ia o se tagata e saoloto e faia ana ia lava filifiliga. Sa leai se agasala i le tamaloa muamua, leai se leaga po o puapuaga i lona olaga, ina ua foafoaina o ia.

Na tuu atu e Ieova le Atua le poloaiga lenei i le tamaloa o Atamu: “O laau uma o i le faatoaga e te ʻai ai. A o le laau e iloa ai le lelei ma le leaga, aua e te ʻai ai; auā o le aso e te ʻai ai e te oti ai lava.” (Kenese 2:16, 17) Afai e filifili e usiusitai i ai, o le a avatu ai e Atamu ma lana avā o Eva, le viiga ma le mamalu i Lē na Foafoaina i laʻua ma tumau ai ona lē agasala. I le isi itu, o se gaoioiga o le lē usiusitai o le a faaalia ai lo la lē taulau e ausia tapulaa lelei atoatoa a le Atua ma o le a lē lelei atoatoa ai—iai i se tulaga agasala.

Sa lei foafoaina Atamu ma Eva i se tulaga tauatua. Peitai sa ia i laʻua sina vaega o uiga tauatua ma le tomai e fai ai ia filifiliga tau amio. Ona o le Atua na foafoaina, sa aunoa i laʻua ma le agasala, pe sa lelei atoatoa. (Kenese 1:31; Teuteronome 32:4) O le foafoaina o i laua, sa lei faalavelavea ai le autasi lea ua leva ona iai i le Atua ma le vateatea. Na faapefea la, ona amata le agasala?

Le Amataga o le Agasala

Na tupu muamua mai le agasala i le nofoaga agaga. A o lei foafoaina le tagata ma le lalolagi, na muamua foafoaina e le Atua ia foafoaga agaga atamamai—o agelu. (Iopu 1:6; 2:1; 38:4-7; Kolose 1:15-17) O se tasi o nei agelu sa faamaualuga o ia i lona matagofie ma lona atamai. (Faatusatusa i le Esekielu 28:13-15.) E ala i le faatonuga a le Atua ia Atamu ma Eva ina ia fai ni a la fanau, na iloa ai e lenei agelu e faapea o le a lē umi ae tumu le lalolagi uma i tagata amiotonu, e tapuai uma lava i le Atua. (Kenese 1:27, 28) Sa faanaunau lenei foafoaga agaga ina ia latou avatu le tapuaiga ia te ia. (Mataio 4:9, 10) O lona mafaufau pea i lenei tuinanau na oo ai ina ia uia se ala sese.—Iakopo 1:14, 15.

I le tautala atu ia Eva e ala i se gata, na fai atu le agelu fouvale e faapea o le faasaina o le ʻaina o le fua o le laau e iloa ai le lelei ma le leaga, o loo taofia ai e le Atua le poto lea sa tatau ona ia maua. (Kenese 3:1-5) O le fai atu faapena o se pepelo inosia—o se gaoioiga o le agasala. E ala i le fai atu o lenei pepelo, ua faia ai e le agelu ia lava ma sē e agasala. O le iuga, na taʻua ai o ia o le Tiapolo, o lē taufaaleaga, i le ma Satani, o lē e tetee i le Atua.—Faaaliga 12:9.

Sa iai se aafiaga leaga ia Eva o le finauga faatauanau a Satani. Ina ua ia talitonu i upu a le Taufaaosooso, na ia faataga o ia e faaseseina ma ʻai se vaega o le fua o le laau faasaina. Na aufaatasi atu ia te ia lana tane o Atamu, i le ʻaina o le fua, ona avea ai lea o i laua uma ma ē agasala. (Kenese 3:6; 1 Timoteo 2:14) E manino lava, ona sa filifili ia lē usiusitai i le Atua, na lē ausia ai e o tatou uluai mātua le faailoga mo le lelei atoatoa ma la agasala ai.

Ae faapefea le fanau a Atamu ma Eva? Ua faamatala mai e le Tusi Paia e faapea: “Faapei ona oo mai o le agasala i le lalolagi i le tagata e toatasi, o le oti foi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma lava, auā ua agasala uma lava.” (Roma 5:12) Ua uma ona iai le tulafono o le tuufaasolo mai. Sa lē mafai e Atamu ona tuufaasolo mai i ana fanau mea sa lē ia te ia. (Iopu 14:4) Ona ua leiloa lo la lelei atoatoa, e afuafua la fanau a le uluai ulugalii, ua uma ona la agasala. O le iuga, o i tatou uma lava—e leai ma se isi e lē oo i ai—ua tuufaasolo mai i ai le agasala. (Salamo 51:5; Roma 3:23) O le mea ua tupu, na pau le mea ua maua mai i le agasala na o leaga ma mafatiaga. E lē gata i lea, ona o le agasala ua tatou ola matutua uma ai ma oti, “auā o le oti, o le totogi lea o le agasala.”—Roma 6:23.

Loto Fuatia Ifo ‘Taʻusalaina ai’ po o le Fai ma ‘Faamolemolega’

Ia manatunatu foi i aafiaga o le agasala i gaoioiga a le uluai ulugalii. Na la ufiufia ni vaega o o la tino ma taumafai e lalafi mai le Atua. (Kenese 3:7, 8) O le agasala na māfua ai ona iai ni o la lagona nofosala, ua popole, ma ua mamā. Ua masani uma foi le fanau a tagata i aso nei ma ia faalogona.

O ai e lei mafatia i ni faalogona lē lelei ona o le lē faaalia o le agalelei i sē sa manaomia mai, ia po o le lē lagona foi o le masiasi ona o ni upu ua fai atu sa lē tatau ona tautala i ai? (Iakopo 4:17) Aisea ua tatou maua ai na faalogona lē lelei? Na faamatalaina mai e le aposetolo o Paulo e faapea ‘ua tusia le tulafono i o tatou loto.’ So o se taimi e faaleagaina ai lena tulafono e matuā afaina ai o tatou faalogona, vaganā ai ua maaʻa o tatou loto fuatia ifo. O le leo la lena o le loto fuatia ifo a lē ‘taʻusalaina’ ai ia ua fai ma a tatou ‘faamolemolega.’ (Roma 2:15; 1 Timoteo 4:2; Tito 1:15) Pe tatou te iloaina pe leai foi, ae o loo i totonu ia i tatou se lagona e iloa ai le sese, iloa ai le agasala!

Na manino lelei Paulo i ona faanaunauga agasala. Na ia taʻutino mai e faapea: “Pe a ou loto atu i le lelei e fai, ua ia te au le leaga. Auā ou te fiafia i le tulafono a le Atua i le tagata i totonu. A ua ou iloa le tulafono ese i oʻu tino, o loo tau le taua i le tulafono a loʻu mafaufau, ua fai foi aʻu ma tagata o taua i le tulafono a le agasala o loo i oʻu tino.” Ona fesili mai lea o Paulo: “O ai sē laveai ia te au ai le tino o lenei oti?”— Roma 7:21-24.

Saolotoga Mai le Agasala—E Faapefea?

Fai mai se tasi tagata atamai: “I le faa-Hinitū, o le tuusaolotoina, o le tuusaoloto lea mai le toe fanau mai pea i se isi tino atoa ma le oti.” Ina ia maua se tali, e tai faapena foi le talitonuga o tagata lotu Puta, latou te faasino atu i Nirvana—o le laasaga lea o le olaga e galo ai mea i le olaga nei. I le lē malamalama i le tuufaasolo mai o le agasala, na pau le mea o loo folafola mai e le faa-Hinitū, o le tuusaoloto lea mai le tulaga o iai.

I le isi itu, o le auala a le Tusi Paia e tuusaolotoina ai e iʻu ai i le matuā aveeseina uma o le tulaga agasala. Ina ua uma ona fesili po o le a faapefea ona laveaiina o ia mai le agasala, na tali mai le aposetolo o Paulo e faapea: “Ou te faafetai lava i le Atua, e ala ia Iesu Keriso lo tatou Alii!” (Roma 7:25, NW) Ioe, o le laveaiina e sau mai le Atua e ala mai ia Iesu Keriso.

E tusa ai o le Evagelia a Mataio, o “le Atalii o le tagata,” o Iesu Keriso na sau o ia e “foaiina atu lona ola e fai ma togiola e sui aʻi tagata e toatele.” (Mataio 20:28) E pei ona faamauina i le 1 Timoteo 2:6, na tusia e Paulo e faapea o Iesu “na foaifuaina o ia e ia e fai ma togiola [“talafeagai,” NW] mo tagata uma lava.” O le upu “togiola” o lona uiga ua totogia se tau mo le faasaolotoina mai le faapologaina. Ona o le mea moni o loo taʻua o le togiola talafeagai ua faamamafaina ai le tāua o le tau i le faapaleniina o le fua faaletulafono o le faamasinotonu. Peitai e faapefea ona avea le maliu o le tagata e toatasi e manatu i ai o se “togiola talafeagai mo tagata uma lava”?

Na faatau atu e Atamu tagata uma lava, e aofia ai ma i tatou i le agasala ma le oti. O le tau po o le sala, na ia totogia o lona ola faaletagata lelei atoatoa. Ina ia faaleleia lenei tulaga, e manaomia ona totogi atu se isi ola faaletagata lelei atoatoa—e fai ma togiola talafeagai. (Esoto 21:23; Teuteronome 19:21; Roma 5:18, 19) Ona e leai se tagata lē lelei atoatoa e mafai ona ia fai lenei togiola, ua saunia ai e le Atua, i lona lava poto lē mafuafuatia le saolotoga mai i nei tulaga puapuagatia. (Salamo 49:6, 7) Na ia faaliliuina le ola lelei atoatoa o lona Alo pele e toatasi mai le lagi i le manava o se taupou i le lalolagi, ma tuu atu o ia ina ia fanau mai o se tagata lelei atoatoa.—Luka 1:30-38; Ioane 3:16-18.

Ina ia faataunuuina le galuega o le togiolaina o tagata, sa tatau ia Iesu ona tausia lona faamaoni i le taimi atoa lava sa iai i le lalolagi. Ma na ia faia faapea. Ona ia maliu ai lea i se maliu faataulaga. I lona faia faapea na faamautinoa ai e Iesu e faapea o le aogā o le ola faaletagata lelei atoatoa—lona ola—ua mafai ona avanoa e totogi atu e fai ma togiola mo le faasaolotoina o tagata.—2 Korinito 5:14; 1 Peteru 1:18, 19.

Le Mea e Mafai Ona Faia e le Togiola a Keriso mo i Tatou

E mafai ona aogā le togiola a Iesu ia i tatou i le taimi lava lenei. Pe a tatou faatuatua atu i ai, o le a tatou olioli ai i se tulaga mamā i luma o le Atua, ma mafai ai ona tatou iai i lalo o lana tausiga alofa faapelepele. (Galuega 10:43; Roma 3:21-24) Nai lo le tatou lofituina i faalogona nofosala mo ni agasala atonu sa tatou faia, e mafai ona tatou lē fefe e saili atu mo le faamagaloga mai le Atua e faavae i le taulaga.—Isaia 1:18; Efeso 1:7; 1 Ioane 2:1, 2.

I le lumanai, o le togiola o le a mafai ai le faamalologa atoatoa o le tulaga faamaʻia o le fanau a tagata na māfua ona o le agasala. O loo faamatala e le tusi mulimuli o le Tusi Paia ia le “vaitafe manino o le vai o le ola” e tafe mai i le nofoalii o le Atua. O autafa o le vaitafe o loo iai ia laau fua taufuifui o ona lau “e faamalolo ai nuu.” (Faaaliga 22:1, 2) I se tulaga faafaatusa, o loo tautala ai le Tusi Paia iinei e faatatau i le sauniuniga matagofie a Lē na Foafoaina Mea e faasaoloto tagata mai le agasala ma le oti e faavavau e faavae i le taulaga togiola a Iesu.

Ua lē o toe umi ae faataunuuina vaaiga faavaloaga a le tusi o Faaaliga. (Faaaliga 22:6, 7) Ona lelei atoatoa ai loa lea o tagata amiotonu uma, ua ‘faasaolotoina mai le faapologaina i le iuvale.’ (Roma 8:20, 21) Pe e lē uunaia ai ea i tatou e lenei mea ina ia tatou aʻoaʻoina atili mea e faatatau ia Ieova le Atua ma lona Alo faamaoni, o Iesu Keriso, o lē na avea ma togiola? —Ioane 17:3.

[Faaopoopoga i lalo]

a Tagai i le tusi Life—How Did It Get Here? By Evolution or by Creation?, lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Ata i le itulau 6]

Na aumai e Atamu le agasala ma le oti i tagata

[Ata i le itulau 7]

O le taulaga togiola a Iesu e aumai ai le saolotoga mai le agasala ma le oti

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2025)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga