Tusi o le Tusi Paia Numera 4—Numera
Lē na Tusia: Mose
Nofoaga na Tusia Ai: Le Vaomatua ma Fanua Laugatasi o Moapi
Maeʻa Ona Tusia: 1473 T.L.M.
Vaitaimi o Aofia Ai: 1512-1473 T.L.M.
1. Aisea na tusia ai mea na tutupu o i le Numera, ma o le ā ua faamamafa mai e nei mea ia i tatou?
O MEA na tutupu ia Isaraelu i le savaliga i le vaomatua ua tusia i le Tusi Paia mo lo tatou lelei i aso nei.a E pei ona taʻua e le aposetolo o Paulo e faapea: “Na fai foi na mea ma faailoga mo i tatou, ina neʻi tatou tuʻinanau atu i mea leaga.” (1 Kori. 10:6) O le tala manino o i le Numera ua faamamafa mai ai ia i tatou e faapea e faalagolago le faasaoina i le faapaiaina o le suafa o Ieova, usiusitai atu ia te ia i lalo o tulaga uma lava, ma le faaalia o le faaaloalo i ē ua fai ma ona sui. E lē auala mai lona finagalo malie ona o se lelei po o se taui i ona tagata, ae e ala mai ona o le tele o lona alofa mutimutivale ma le agalelei faifua.
2. O le ā o loo faasino atu i ai le igoa Numera, ae o le ā le igoa ua sili ona talafeagai na faaigoa ai e tagata Iutaia le tusi?
2 O le igoa Numera e faasino atu i le faitauina o tagata lea na faia muamua i le Mauga o Sinai ma mulimuli ane i Laufanua Laugatasi o Moapi, e pei ona tusia i mataupu e 1-4 ma le 26. Ua faaauau ona faaaogā lenei igoa mai le igoa Numeri o i le Tusi Paia faa-Latina o le Vulgate ma e sau mai le upu A·rith·moiʹ e maua i le Tusi Paia faa-Eleni o le Septuagint. Peitai, ua sili ona talafeagai le igoa Bemidh·barʹ lea ua faaigoa ai e tagata Iutaia le tusi auā o lona uiga “I le Vaomatua.” O le upu Eperu midh·barʹ e faasino i se vaipanoa taalaelae, e leai ni aai ma ni taulaga. O le vaomatua i le itu i saute ma le itu i sasaʻe o Kanana na tutupu ai mea o loo i le Numera.
3. O le ā ua faamaonia ai o Mose na ia tusia le Numera?
3 E foliga mai na avea le Numera ma vaega o tusi muamua e lima na tuufaatasi lea e aofia ai tusi mai le Kenese e oo i le Teuteronome. Ua amata lona fuaiupu muamua i le sooupu o le “ma” (NW), ua fesootai atu ai i mea na tutupu muamua atu. O lea, ua tatau ai ona tusia e Mose, o lē na tusia faamaumauga o muamua atu. Ua manino mai foi lenei mea i le faamatalaga o loo iai i le tusi e faapea, “Na faaauau ona tusia e Mose,” ma faapena foi ma faaupuga faaiu, “O poloaiga lava ia ma faamasinoga na poloai mai ai Ieova ia Mose.”—Nu. 33:2, NW; 36:13.
4. O le ā le vaitaimi o loo aofia mai e le Numera, ma o anafea na faamaeʻaina ai le tusi?
4 Na ō ese Isaraelu mai Aikupito e sili itiiti aʻe ma le tausaga e tasi ua mavae. I le faaauau mai o le tala mai le masina lona lua o le tausaga lona lua ina ua mavae le Malaga Ese Atu, ua aofia mai e le Numera le isi 38 tausaga ma masina e iva, mai le 1512 e oo i le 1473 T.L.M. (Nu. 1:1; Teu. 1:3) E ui e lei tutupu i lea vaitaimi nei mea, ae o tala o loo aumaia i le Numera 7:1-88 ma le 9:1-15, ua aumaia e fai ma faamatalaga e faailoa mai ai le talaaga. O vaega muamua o le tusi na tusia i le taimi na tutupu ai nei mea, peitai ua manino mai sa lei faamaeʻaina ona tusia e Mose le Numera seia oo atu i le faaiuga o le tausaga lona 40 i le vaomatua, i le tauamataga o le tausaga e 1473 T.L.M.
5. O ā vala ua molimautino i le moni aʻiaʻi o le Numera?
5 E leai ma se masalosalo i le moni aʻiaʻi o le tala. I le tulaga taatele o le oge vai o le laueleele na latou malaga ai, na faapea mai Mose sa avea o se “vao . . . e lautele ma le matautia,” ma o loo faapena ona moni e oo mai lava i aso nei, o ē faataapeape solo o mau ai o loo fesiitai pea mo le sailia o laufanua mo fāgaga ma ni vai. (Teu. 1:19) E lē gata i lea, o faamatalaga auiliili e faatatau i le toagalauapi o le nuu, o le faagasologa o le savaliga, ma faailoilo o leo o pu ina ia faatonutonu ai mataupu o le toagalauapi ua faapea ona faamaonia ai na tusia moni lava nei tala “i le vao.”—Nu. 1:1.
6. E faapefea ona lagolagoina e mea ua maua mai i suesuega o toega mea o le eleele le tusi o Numera?
6 E oo foi i le lipoti faamataʻu a sipai ina ua latou foi mai i la latou sailiiliga i Kanana, ma iloa ai e faapea “o aai foi e nofo ʻolo e matuā tetele lava,” ua faamaonia lea i mea ua maua mai i suesuega o toega mea i le eleele. (13:28) O mea ua maua i ona po nei ua faaalia ai o ē na ʻaināina Kanana i lea taimi na faamautuina o latou laufanua e pule ai e ala i se faasologa o ʻolo e ati i nisi nofoaga o le atunuu, mai Laueleele Laugatasi Maulalo o Isereelu i le itu i mātū e oo atu i Kira i le itu i saute. E lē gata ina malupuipuia lelei ia aai ae sa masani foi ona fausia i tumutumu o eleele maupuepue, ma ʻolo e maualuluga atu i ona pa, lea na matautia tele ai lo latou foliga mai i tagata e pei o tagata Isaraelu, o ē na autupulagā o nonofo i laueleele laugatasi o Aikupito.
7. O le ā le faamautinoaga faamaoni o loo maua i le Numera?
7 E tele ina māfuli atu atunuu o le lalolagi e tapē ese atoatoa mea na latou lē taulau ai ae faasilisilia o latou manumalo, peitai o se faamautinoaga faamaoni o loo faaalia manino mai ai upu moni o le talafaasolopito, ua taʻu mai e faamatalaga o i le Numera e faapea na faatoilalopopo e sa Amalekā ma sa Kananā Isaraelu. (14:45) Ua tautino mai i lumāmea e faapea na lē faatuatua tagata ma lē āva i le Atua. (14:11) I uiga faamaoni ofoofogia, ua faailoa ai i lumāmea e Mose le perofeta a le Atua, agasala a le nuu, agasala a atalii o lona uso, ma agasala a lona lava uso ma lona lava tuafafine. Na te lei tau punipuni foi i lona lava tulaga, auā o loo ia taʻuina mai foi le taimi na ia lē taulau ai ona ia faapaiaina Ieova ina ua saunia mai le vai i Meripa, ma o lea na ia misia ai le faaeaga o le ulufale atu i le Nuu Folafolaina.—3:4; 12:1-15; 20:7-13.
8. E faapefea ona molimau isi tusitala o le Tusi Paia i le faagaeeina e le Atua o le Numera?
8 O lena tala o se vaega moni o le Tusi Paia ua faagaeeina e le Atua ma e aogā e pei ona iloa mai i faamaoniga e faapea e toetoe lava o mea mataina uma o iai, e faapena foi ma le tele o isi faamatalaga auiliili, ua faasino tuusaʻo atu i ai faamatalaga a isi tusitala o le Tusi Paia, e toatele ua faamatilatilaina mai uiga tāua o na mea. Mo se faaaoaoga, o Iosua (Iosua 4:12; 14:2), Ieremia (2 Tu. 18:4), Neemia (Nee. 9:19-22), Asafo (Sala. 78:14-41), Tavita (Sala. 95:7-11), Isaia (Isa. 48:21), Esekielu (Eseki. 20:13-24), Hosea (Ho. 9:10), Amosa (Amo. 5:25), Mika (Mika 6:5), Luka i lana faamaumauga i le lauga a Setefano (Galu. 7:36), Paulo (1 Kori. 10:1-11), Peteru (2 Pete. 2:15, 16), Iuta (Iuta 11), ma Ioane i le faamauina o fetalaiga a Iesu mo le faapotopotoga i Perekamo (Faaa. 2:14), o na faamatalaga uma ua tusia e faavae i faamaumauga o i le Numera, sa fetalai foi i ai Iesu Keriso lava ia.—Ioa. 3:14.
9. O le ā ua faamamafa mai e le Numera e faatatau ia Ieova?
9 O le ā la le fuafuaga mo le tusi o Numera? O le mea moni, o lana tala e iai nisi aogā e sili atu na i lo le aogā i le talafaasolopito. Ua faamamafa mai e le Numera o Ieova o le Atua maopoopo, e manaomia ona tuutoina atu atoatoa i ai ana foafoaga. Ua faamanino lelei mai lenei mea i le mafaufau o lē e faitau i ai a o ia matauina le faitauina, tofotofoina, ma le faamamāina o Isaraelu ma iloa ai le auala ua faaaogā mai ai le ala lē usiusitai ma le fouvale o le nuu e faamamafa mai le tāua o le manaomia o le usiusitai ia Ieova.
10. Mo le lelei o ai ua faasaoina mai ai le Numera, ma aisea?
10 Na faasaoina lenei tala mo le lelei o tupulaga fai mai, e pei lava ona faamatala mai e Asafo, “ina ia fai le Atua mo latou faatuatuaga; ma ia le galo galuega a le Atua; a ia latou tausi i ana poloaiga” ma ia “le pei o [o] latou tamā i latou, o le tupulaga vaogata ma le fouvale; o le tupulaga na le sauni o latou loto; e lei faamaoni foi o latou loto i le Atua.” (Sala. 78:7, 8) Ua faatele ona toe sii mai tala o i le Numera i salamo, o pese paia na i tagata Iutaia o lea sa masani ona toe taʻua ona e aogā i le nuu.—Salamo 78, 95, 105, 106, 135, 136.
LE POGAI E AOGĀ AI
32. O ā auala ua faaatagia mai ai e le Numera ia Iesu ma lana taulaga?
32 Sa iai ni taimi na faasino atu ai Iesu i le Numera, ma ua faailoa manino mai ai e ona aposetolo ma isi tusitala o le Tusi Paia, le tele o le uigā ma le aogā o ana tala faamaumauina. Na faatusatusa faapitoa e le aposetolo o Paulo le auaunaga faamaoni a Iesu ma le auaunaga a Mose, lea o loo tele ina faamauina i le Numera. (Epe. 3:1-6) O taulaga i manu ma le luluina o lefulefu o le povi fafine efu o i le Numera 19:2-9, ua tatou toe vaaia ai le ata o le sauniuniga e sili atu mo le faamamāina e ala i le taulaga a Keriso.—Epe. 9:13, 14.
33. Aisea e avea ai le puna mai o le vai i le vaomatua ma mea tatou te naunau i ai i aso nei?
33 I se uiga tutusa, ua faaalia mai e Paulo le iai o uiga e tele mo i tatou o le puna mai o le vai mai le papa i le vaomatua i le faapea mai: “Na latou inu i le papa faaleagaga sa mulimuli atu ia te i latou, o lena papa foi o Keriso lea.” (1 Kori. 10:4; Nu. 20:7-11) I se tulaga talafeagai lelei, o Keriso lava ia na faapea mai: “A o sē inu i le vai ou te avatu ia te ia, e le toe fia inu lava ia; a o le vai ou te avatu ia te ia, e avea i totonu ia te ia o le vaipuna, e puna i luga i le ola faavavau.”—Ioa. 4:14.
34. Na faapefea ona faaalia e Iesu o le gata apamemea sa iai sona uiga faavaloaga?
34 Na faasino tuusaʻo foi Iesu i se mea na tupu o loo faamauina i le Numera e faapea ona faaatagia ai le sauniga ofoofogia a le Atua na faia e ala ia te ia. Na ia fetalai: “E pei ona siitia i luga e Mose o le gata i le vao, e ao ina faapea ona siitia i luga o le Atalii o le tagata; ina ia maua le ola faavavau e i latou uma o e faatuatua ia te ia.”—Ioa. 3:14, 15; Nu. 21:8, 9.
35. (a) Faasaga i ā e ao ona leoleoina mai ai Kerisiano, e pei ona faataitaia mai i le mea na tupu i tagata Isaraelu i le vaomatua, ma aisea? (e) I a latou tusi, o ā faaaoaoga o le matapeapea ma le fouvale na faasino atu i ai Iuta ma Peteru?
35 Aisea na faasalaina ai Isaraelu e fesetai mo le 40 tausaga i le vaomatua? Ona o le leai o se faatuatua. Na aumaia e le aposetolo o Paulo apoapoaiga malolosi i lenei manatu e faapea: “Le au uso e, ia outou, neʻi ai i so outou le loto leaga ma le le faatuatua, tou te o ese ai i le Atua soifua. A ia outou fefaamafanafanai i lea aso ma lea aso.” Ona o lo latou lē usiusitai ma le leai o so latou faatuatua, na feoti ai na tagata Isaraelu i le vaomatua. “O lenei, ina tatou finafinau ia ina ia sao atu i lena malologa [a le Atua], neʻi ai se tasi e paū i lona faaaʻoaʻo i lo latou faalogogata.” (Epe. 3:7–4:11; Nu. 13:25–14:38) I le lapatai faasaga i tagata lē amioatua o ē upu leaga i mea paia, na faatatau atu ai faamatalaga a Iuta i le matapeapea o Palaamo i le taui ma upu fouvale a Koru faasaga ia Mose le auauna a Ieova. (Iuta 11; Nu. 22:7, 8, 22; 26:9, 10) Na faatatau atu foi faamatalaga a Peteru ia Palaamo, “o le na manao i le totogi o le amioletonu,” ma na faapena foi ona faatatau atu i ai fetalaiga a Iesu ua faamamaluina i lana faaaliga e ala ia Ioane e faapea o Palaamo na ia ‘tuu atu le mea e tausuai ai i luma o le fanauga a Isaraelu o le ifo i tupua ma le faitaaga.’ E mautinoa lava le tatau ona lapataia le faapotopotoga Kerisiano i aso nei faasaga i na tagata e lē paia a latou amio.—2 Pete. 2:12-16; Faaa. 2:14.
36. Faasaga i ā faiga leaga ia na lapatai mai ai Paulo, ma e ono mafai faapefea ona aogā ia i tatou i aso nei lana fautuaga?
36 Ina ua tupu aʻe le amioleaga i le faapotopotoga i Korinito, na tusi atu i ai Paulo e faatatau i “le tuʻinanau atu i mea leaga,” o loo faasino patino atu i le Numera. Na ia faalaeiau atu e faapea: “Aua foi tatou te faitaaga, pei ona faitaaga o isi o i latou, ma fano ai i le aso e tasi e lua sefulu o afe ma afe e tolu.” (1 Kori. 10:6, 8; Nu. 25:1-9; 31:16)b Ae faapefea le tulaga lea e faitio ai tagata e faapea o le usiusitai atu i tulafono a le Atua na aumaia ai ni faigata totino ma sa lē faamalieina ai i latou i le manai na saunia mai e Ieova? Na faapea mai Paulo e tusa ai ma lenei tulaga: “Aua foi tatou te faaonoono i le Alii, pei ona faaonoono o isi o i latou, ma fano ai i gata.” (1 Kori. 10:9; Nu. 21:5, 6) Ona faaauau atili mai lea o Paulo: “Aua foi tou te muimui, pei ona muimui o isi o i latou, ma fano ai i le na te fasiotia.” Pagā se tiga o mea na oo ia Isaraelu ona o le muimui faasaga ia Ieova, i tagata ua fai ma ona sui, ma ana sauniuniga! O nei mea uma “na oo . . . ia te i latou e fai ma faailoga,” e tatau ona tu matilatila mai e avea o se lapataiga manino ia i tatou uma lava i aso nei, ina ia faaauau ai pea ona tatou auauna atu ia Ieova ma le faatuatua atoatoa.—1 Kori. 10:10, 11; Nu. 14:2, 36, 37; 16:1-3, 41; 17:5, 10.
37. Ia faataitai mai pe faapefea ona aogā ia i tatou le tusi o Numera e malamalama ai i isi fuaitau o le Tusi Paia.
37 Ua saunia foi e le Numera le talaaga e malamalama atili ai i le tele o isi fuaiupu o i le Tusi Paia.—Nu. 28:9, 10—Mata. 12:5; Nu. 15:38—Mata. 23:5; Nu. 6:2-4—Luka 1:15; Nu. 4:3—Luka 3:23; Nu. 18:31—1 Kori. 9:13, 14; Nu. 18:26—Epe. 7:5-9; Nu. 17:8-10—Epe. 9:4.
38. O ā ni ala faapitoa ua aogā ai le tusi o Numera, ma o le ā o loo tatai atu i ai e le tusi i tatou?
38 O mea o loo tusia i le Numera e mautinoa lava e faagaeeina e le Atua, ma e aogā e aʻoaʻo mai ai ia i tatou le tāua o le usiusitai atu ia Ieova ma faaaloalo ia i latou ua ia tofia e avea ma ovasia i ona tagata. E ala i faaaoaoga, ua aoaia ai e le tusi le fai mea sese, ma e ala i mea tutupu e iai ni sootaga faavaloaga, ua tatai atu i ai e le tusi i tatou i Lē ua saunia mai e Ieova o le Faaola ma le Taʻitaʻi o Ona tagata i aso nei. Ua saunia mai e le Numera se sootaga tāua ma aʻoaʻoina ai i faamaumauga e taitaia atu ai i le faamausalīina o le Malo amiotonu a Ieova i aao o Iesu Keriso, o lē ua Ia tofia e avea ma Puluvaga ma Ositaulaga Sili.
[Faaopoopoga i lalo]