Ola e Tusa ai ma Lo Tatou Tuuina atu “i Aso Fai Soo”
“A fia mulimuli mai se tasi ia te au, ia faafiti o ia ia te ia, ma ave lona satauro i aso fai soo, i le mulimuli mai ia te au.”—LUKA 9:23.
1. O le ā se tasi o auala e mafai ona tatou fuaina ai lo tatou taulau manuia o ni Kerisiano?
“PE UA avea ea i tatou o ni tagata moni ua tuuina atu?” O le tali i lenei fesili e tusa ai ma John F. Kennedy, o lē na avea ma peresitene lona 35 o le Iunaite Setete o Amerika, o se mea moni na fua i ai le taulau manuia o i latou na mau tofiga i le mālō. E mafai foi ona aogā lea fesili i se uiga loloto e tofotofoina ai lo tatou taulau manuia o ni faifeau Kerisiano.
2. Ua faauiga faapefea e se lomifefiloi le upu “tuuina atu”?
2 O lea, o le ā le tuuina atu? Ua faauiga faapea e le Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary, o se “gaoioiga po o se faiga faapitoa o le tuuina atu i sē e mamana pe mo le faaaogaina mo mea paia,” “o se tuutoina po o le faatoina mo se fuafuaga faapitoa,” “o se tuutoina e faataulagaina ai totino.” E foliga mai na faaaogā e John F. Kennedy le upu e faatatau atu i le “tuutoina e faataulagaina ai totino.” Ae mo Kerisiano, o le tuuina atu, e tele nisi mea e uiga i ai.
3. O le ā le tuuina atu faa-Kerisiano?
3 Na fetalai Iesu i ōna soo e faapea: “Ai se tasi e fia mulimuli mai ia te au, ia faafiti o ia ia te ia, ma ave lona satauro, i le mulimuli mai ia te au.” (Mataio 16:24) O le faatoina mo le faaaogaina tauatua, e lē tau o le faia o se gaoioiga faaletapuaiga i le Aso Sa, po o le asiasi atu foi i nisi o nofoaga mo tapuaiga. E aofia ai le ituaiga olaga atoa o ola ai le tagata. Ina ia avea ma Kerisiano, o lona uiga o le lē toe pule lea o le tagata i a te ia lava, po o le faafitia e le tagata o ia lava a o auauna atu i a Ieova, le Atua o lē na auauna i ai Iesu Keriso. E faaopoopo atu i ai, e amoina e le Kerisiano lona “satauro” e ala i le onosaia o so o se puapuaga atonu e māfua mai ona o le avea ma soo o Keriso.
Le Faaaoaoga e Atoatoa ona Lelei
4. O le ā na fai ma faailoga o le papatisoga o Iesu?
4 A o iai i le lalolagi, na faataitaia ai e Iesu mea e aofia ai i le tuuina atu o se tasi i a Ieova. Na faapea mai ōna lagona: “O manu fasia atoa ma taulaga ua e le finagalo i ai, a ua saunia e oe le tino mo aʻu.” Ona ia faaopoopo mai lea: “Le Atua e, silasila mai ia, ou te alu atu e faia lou finagalo, pei ona tusia ia te aʻu i le tusi taai.” (Eperu 10:5-7) I le avea ma sui o se nuu tuuina atu, na tuuina atu ai o ia i a Ieova i lona fanau mai. Peitai ane, i le amataga o lana faiva i le lalolagi, na ia ofoina atu ai ia lava ia papatisoina e fai ma faailoga o le foaiina atu o ia lava e fai le finagalo o Ieova, ma i lana vaega, e aofia ai le foaiina atu o lona ola e fai ma taulaga togiola. O lea, ua ia faataatia ai se faaaoaoga mo Kerisiano ina ia faia so o se mea e finagalo i ai Ieova.
5. Na faataitaia faapefea e Iesu se vaaiga i mea faitino e avea ma faaaoaoga?
5 Ina ua mavae lona papatisoga, na mulimuli atu ai Iesu i se ituaiga olaga na faapea ona taitaiina atu ai i le tumutumuga e ala i se maliu faataulagaina. Sa leʻi naunau o ia i le sailia o se olaga tamaoaiga po o le ola i se olaga sologa lelei ma le toafilemu. Na i lo lea, na avea lana faiva ma vaega e sili ona tāua i lona olaga. Na ia apoapoai atu i ōna soo ina ia “muai saili . . . [le] malo ma lana amiotonu,” ma na ola aʻe o ia e tusa ma na upu. (Mataio 6:33) Ioe, e faatasi foi ona fetalai mai o ia e faapea: “E fai lua o alope, e fai foi mea e momoe ai manu felelei; a o le Atalii o le tagata, e leai se mea e moe ai o ia.” (Mataio 8:20) Na ono mafai ona faatatau atu lana aʻoaʻoga ina ia faatauanau mai ai ni tupe mai ōna soo. I le avea ma kamuta, sa ono mafai ona tuu ese se taimi mai i lana faiva ae faaaogā e fai ai se meāfale matagofie e faatau atu ina ia maua ai nisi āna tupe siliva faaopoopo. Peitai, na te leʻi faaaogaina ōna tomai e sailia ai se tamaoaiga faaletino. Ona o ni auauna tuuina atu a le Atua, pe o tatou faataitai ea i a Iesu e ala i le iai o se vaaiga saʻo e faatatau i mea faitino?—Mataio 6:24-34.
6. E mafai faapefea ona tatou faataitai i a Iesu i le avea o ni auauna tuuina atu a le Atua e faataulagaina totino?
6 I le faamuamua o lana auaunaga i le Atua, na lē sailia ai e Iesu mea e manao ia lava i ai. O lona olaga i le faagasologa o le tolu ma le ʻafa tausaga o lana faiva i le lautele, na avea o se olaga e faataulagaina totino. I se tasi o mea na tupu, ina ua iu le aso mai le tele o galuega, ma e aunoa ma le faaaluina o se taimi e taumafa ai, ae na naunau Iesu e aʻoaʻo tagata o ē na “tuulafoaiina, e pei o mamoe e leai so latou leoleo.” (Mataio 9:36; Mareko 6:31-34) E ui ina “le lavā . . . [mai] le malaga,” ae na ia tausolomua ona talanoa atu i le fafine Samaria o lē na alu ane i le vaipuna o Iakopo i Sukara. (Ioane 4:6, 7, 13-15) Na te faamuamua pea le lelei o isi na i lo ia. (Ioane 11:5-15) E mafai ona tatou faataitai i a Iesu e ala i le faataulagaina o mea e tele tatou te fiafia i ai ina ia auauna ai i le Atua ma isi. (Ioane 6:38) E ala i le manatunatu i auala e mafai ai ona tatou faafiafia moni le Atua, na i lo le faia na o nai mea laiti o loo manaomia, o le a tatou ola moni ai lava e tusa ai ma lo tatou tuuina atu.
7. E mafai faapefea ona tatou faataitai i a Iesu i le avatuina pea lea o le viiga i a Ieova?
7 Sa lē taitai ona taumafai Iesu e faauai atu manatu i a te ia lava e ala i lona fesoasoani atu i tagata. Na tuuina atu o ia i le Atua i le faia o Lona finagalo. O lea, na ia faamautinoa ai pea ua maua e Ieova lona Tamā le viiga uma i so o se mea na faataunuuina ma le manuia. Ina ua fai atu se tasi o faipule i a te ia “Aʻoaʻo Lelei,” i le faaaogaina o le upu “lelei” e avea o se tofi, na faasaʻo o ia e Iesu i lona fetalai atu i ai e faapea: “E leai sē lelei, na o le toatasi, o le Atua lea.” (Luka 18:18, 19; Ioane 5:19, 30) Po o pei ea i tatou o Iesu, e vave ona tatai ese le viiga mai i a i tatou ae faasino atu i a Ieova?
8. (a) Ona o sē ua tuuina atu, na faapefea ona faaesea e Iesu ia lava mai le lalolagi? (e) E tatau faapefea ona tatou faataitai i a te ia?
8 I lona olaga atoa tuuina atu a o iai i le lalolagi, na faataitaia ai e Iesu lona faatoina atu mo le auaunaga i le Atua. Na ia tausia mamā o ia ina ia mafai ona ia ofoina atu ia lava “o le tamai mamoe e le ponā lava, e leai foi sona ila” e avea ma taulaga togiola. (1 Peteru 1:19; Eperu 7:26) Sa tausia e ia mea uma na manaomia e le Tulafono a Mose, ma o lea na faataunuuina ai lena Tulafono. (Mataio 5:17; 2 Korinito 1:20) Na ola o ia e tusa ma āna aʻoaʻoga tau amio. (Mataio 5:27, 28) E leai se tasi na mafai ona tuuaia o ia e tusa ai ma ni faanaunauga sese. E mautinoa lava, na ia “ʻinoʻino i le amio leaga.” (Eperu 1:9) Ona o ni auauna a le Atua, seia tatou faataitai i a Iesu i le tausia o ō tatou olaga ma faanaunauga ia mamā i fofoga o Ieova.
Faaaoaoga e Fai ma Lapataiga
9. O le ā le faaaoaoga e fai ma lapataiga na faasino i ai Paulo, ma aisea e tatau ai ona tatou manatunatu i lenei faaaoaoga?
9 E ese mai i faaaoaoga a Iesu, ua i a i tatou faaaoaoga a tagata Isaraelu e fai ma lapataiga. E ui lava ina latou folafola atu o le a latou faia mea uma ua fetalai atu ai Ieova i a i latou e fai, ae na lē taulau ona latou faia lona finagalo. (Tanielu 9:11) Na faamalosi atu le aposetolo o Paulo i Kerisiano ina ia maua ni aʻoaʻoga aogā mai i mea na pauu ai Isaraelu. Seia tatou iloiloina nisi o mea na tutupu na faasino i ai Paulo i lana uluai tusi i Korinito ma tagaʻi i ai po o ā mea na pauu ai, e manaomia ona alofia e auauna tuuina atu a le Atua i ō tatou aso.—1 Korinito 10:1-6, 11.
10. (a) Na faapefea i a Isaraelu ona ‘tuinanau atu i mea leaga’? (e) Aisea na faamasinoina ai Isaraelu i le taimi lona lua na latou muimui ai e faatatau i meaai, ma o le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai i lenei faaaoaoga e fai ma lapataiga?
10 Muamua, na lapataia i tatou e Paulo, ia aua le “tuʻinanau atu i mea leaga.” (1 Korinito 10:6) Atonu e faamanatu atu i a te oe e lea mea le taimi na faitio ai tagata Isaraelu i le avea o le manai e na o le pau lea o le mea na ʻai. Na auina atu i ai e Ieova salu mo i latou. Na iai foi se mea e tali tutusa na tupu i le tausaga na tuanai atu i le vaomatua o Sina a o toe o se aga folafola atu e Isaraelu lo latou tuuina atu i a Ieova. (Esoto 16:1-3, 12, 13) Ae peitai, sa leʻi tutusa lelei tulaga. Ina ua saunia e Ieova salu mo i latou i le taimi muamua, na te leʻi faasalaina Isaraelu ona o lo latou muimui. Peitai ane, i le taimi lea, na suia ai tulaga. “Sa u i latou i manu a e lei lamuina, ona tupu ai lea o le toasa o Ieova i le nuu, ua fasia foi e Ieova o le nuu i le fasiga e matuā tele lava.” (Numera 11:4-6, 31-34) O le ā na suia? I le avea ma nuu tuuina atu, na faamasinoina ai i latou e tusa ma ā latou amioga. O le leai o so latou talisapaia mo sauniuniga a Ieova na oo ai ina latou muimui faasaga i a Ieova, e ui ina sa folafola atu latou te faia mea uma lava ua fetalai i ai Ieova! Ua tutusa foi lea ma le muimui e faatatau i le laoai a Ieova i aso nei. O isi ua lē taulau ona talisapaia sauniuniga faaleagaga a Ieova e ala mai i le “auauna faamaoni ma le mafaufau.” (Mataio 24:45-47) Ia manatua, o lo tatou tuuina atu e manaomia ai ona tatou manatua ma le talisapaia mea ua faia e Ieova mo i tatou ma talia meaai faaleagaga ua ia auina mai.
11. (a) Na faapefea ona faaleagaina e Isaraelu la latou tapuaiga i a Ieova i ifoga i tupua? (e) E ono faapefea ona aafia i tatou i se ituaiga o ifoga i tupua?
11 Ona sosoo ai lea ma le lapatai mai o Paulo e faapea: “Aua foi tou te ifo i tupua, pei o isi o i latou.” (1 Korinito 10:7) E mautinoa o loo faasino atu e le aposetolo lenei mea i le tapuaiga i le tamai povi lea na tupu ina ua faatoʻā uma lava ona osia e Isaraelu le feagaiga ma Ieova i le Mauga o Sinai. Atonu e te faapea mai, ‘I le avea ma auauna tuuina atu a Ieova, o le a lē taitai ona ou aafia i le ifo i tupua.’ E ui i lea, mātau mai, e tusa ai o lena mea i le manatu o tagata Isaraelu, latou te leʻi lafoaia le tapuai atu i a Ieova; ae na latou faaulufale ane se faiga e tapuai atu i le tamai povi—o se mea na matuā inosia e le Atua. O le ā na aafia ai i lea ituaiga o tapuaiga? Na faia e tagata taulaga i luma o le tamai povi, “ona nonofo lea o le nuu i lalo e aai ma inu, ona tutū lea i luga e sisiva.” (Esoto 32:4-6) I aso nei, atonu o loo faapea mai nisi latou te tapuai i a Ieova. Ae o ō latou olaga e lē o faatauaina ai le tapuaiga i a Ieova, o loo faamuamua fiafiaga i mea o lenei lalolagi, ma latou te taumafai e faaofi atu i ai la latou auaunaga i a Ieova i na mea. E moni, e lē matuā leaga tele e pei o le ifo atu i se povi auro, ae e lē tele se eseesega e tusa ai ma le mataupu silisili. O le faia o se tuinanau o se tasi ma ōna atua, e mautinoa, e lē o ola o ia e tusa ai ma lona tuuina atu i a Ieova.—Filipi 3:19.
12. Mai le mea na tupu i a Isaraelu i Paalapeoro, o le ā tatou te aʻoaʻoina e faatatau i le lē toe pule o i tatou i a i tatou lava?
12 Na aofia ai foi se ituaiga o faafiafiaga i le isi faaaoaoga e fai ma lapataiga na faapea ona taʻua e Paulo: “Aua foi tatou te faitaaga, pei ona faitaaga o isi o i latou, ma fano ai i le aso e tasi e lua sefulu o afe ma afe e tolu.” (1 Korinito 10:8) Na taitaiina atu tagata Isaraelu e tapuai i a Paalapeoro i Setima ina ua faaosoosoina i fiafiaga o amioga lē mamā na ofoina atu e fafine Moapi. (Numera 25:1-3, 9) O le lē toe pule i tatou i a i tatou lava ina ia faia le finagalo o Ieova, e aofia ai le talia o āna faatulagaga o mea e mamā e tusa ai ma tulaga tau amio. (Mataio 5:27-30) I lenei vaitaimi o le paʻū maulalo o mataupu silisili tau amio, ua faamanatu mai ai i a i tatou le manaomia ona tausia o i tatou ia mamā mai amioga eleelea uma lava, ae lolo atu i le pule a Ieova e filifilia ai le mea e lelei ma le mea e leaga.—1 Korinito 6:9-11.
13. E faapefea i le faaaoaoga a Fineaso ona fesoasoani i a i tatou ia malamalama ai i mea e aofia i le tuuina atu?
13 A o toatele na pauu atu i le mailei o le faitaaga i Setima, na iai nisi na ola e tusa ai ma le tuuina atu o se nuu i a Ieova. O se tasi o i latou, o Fineaso, sa matilatila i le maelega. Ina ua ia vaai atu i se alii sili o Isaraelu ua ō atu ma se fafine Mitiana i totonu o lona faleie, ona ave ai loa lea e Fineaso o le tao i lona lima ma tutuʻi ai, ma na atilua i a i laʻua uma. Na fetalai atu Ieova i a Mose e faapea: “O Fineaso ua liueseina ai loʻu ita i le fanauga a Isaraelu, i lona maelega i le lē faatagaina o sē faatautee mai i a te aʻu o iai i a te outou, ua ou lē faaumatia ai le fanauga a Isaraelu i loʻu fuā.” (Numera 25:11, NW) O le maelega i le lē faatagaina o so o se faatautee atu i a Ieova—o le uiga lena o le tuuina atu. E lē mafai ona tatou faatagaina so o se mea e tu i le tulaga e tatau ona iai lo tatou tuuina atu i ō tatou loto i a Ieova. O lo tatou maelega mo Ieova e uunaia ai foi i tatou ina ia tausia le faapotopotoga ia mamā e ala i le lipotia o amioga leaga matuia i toeaina, ae aua le faatuutuu i ai.
14. (a) Na tuuina faapefea e tagata Isaraelu Ieova i le tofotofoga? (e) E mafai faapefea e le tuuina atu atoatoa i a Ieova ona fesoasoani i a i tatou ina ia lē ‘faavaivai’ ai?
14 Na faasino mai foi e Paulo se tasi o faaaoaoga e fai ma lapataiga: “Aua foi tatou te faaonoono i [“a Ieova,” NW], pei ona faaonoono o isi o i latou, ma fano ai i gata.” (1 Korinito 10:9) Na talanoa Paulo i inei i le taimi lea na faitio ai le fanauga a Isaraelu i a Mose e faatatau i le Atua ina ua amata ona latou ‘vaivai ona o le ala.’ (Numera 21:4) Pe e te faia ea lena mea sese? Ina ua tuuina atu oe lava i a Ieova, pe sa e manatu ea na matuā lalata tele mai Amaketo? Pe ua fai ea si umi o le onosai o Ieova na i lo le mea na e manatu i ai? Ia manatua, tatou te leʻi tuuina atu i a Ieova mo se vaitaimi faapitoa po o le tau ina ia oo atu i a Amaketo. O lo tatou tuuina atu e faaauau e faavavau. O lea la, “aua neʻi tatou faapalapala i le amio lelei; auā o ona po e tatau ai tatou te selesele mai ai, pe afai tatou te le faavaivai.”—Kalatia 6:9.
15. (a) O ai na muimui faasaga i ai Isaraelu? (e) E faapefea i lo tatou tuuina atu i a Ieova ona uunaia i tatou e faaaloalo i le pule faatiokarate?
15 Mulimuli ane ai lava, na lapatai mai ai Paulo e faatatau i le avea ma ē “muimui” faasaga i auauna tofia a Ieova. (1 Korinito 10:10) Na matuā malosi le muimui o tagata Isaraelu faasaga i a Mose ma Arona ina ua foi mai tagata asiasi e toʻa 10 mai le toʻa 12 na aauina atu e suesue le laueleele o Kanana ma se lipoti leaga. Na oo lava ina latou talanoaina le suia o Mose e lē toe avea ma ō latou taʻitaʻi ma toe foi atu i Aikupito. (Numera 14:1-4) Pe o tatou talia le faataimuaga ua faaooina mai i a i tatou e ala i le gaoioiga a le agaga paia o Ieova i aso nei? I le vaaia o le anoanoai o mea ua faatumulia ai le laoai faaleagaga ua saunia mai e le vasega o le auauna faamaoni ma le mafaufau, ua manino lelei ai po o ai o loo faaaogā e Iesu e faasoaina mai ‘mea e ʻai i ona itu aso e tatau ai.’ (Mataio 24:45) O le tuuina atu o le tagata atoa i a Ieova e manaomia ai ona tatou faaalia le faaaloalo i āna auauna tofia. Ia aua lava neʻi pei i tatou o le ʻau muimui i aso nei o ē ua uai atu i se taʻitaʻi fou i se uiga faafaatusa, ina ia toe taʻitaʻia atu i latou i le lalolagi.
Pe o Mea Silisili ia e Mafai ona Ou Faia?
16. O ā fesili atonu e naunau auauna tuuina atu a le Atua e suesue ifo ai i a i latou lava?
16 Sa lē ono pauu atu le fanauga a Isaraelu i nā sese matuia pe ana fai latou te manatua o lo latou tuuina atu i a Ieova e mausali e lē mafetuunaia. Na soifua aʻe Iesu e tusa ai ma lona tuuina atu seia oo i le iuga, e ese ai mai na tagata Isaraelu lē faatuatua. I le avea ma soo o Keriso, tatou te faataʻitaʻi ai i lana faaaoaoga o le tuutoina atu o le tagata atoa, ia ola aʻe ō tatou olaga “ina ia le toe usiusitai . . . i tuʻinanau o tagata . . . a ia usiusitai i le finagalo o le Atua.” (1 Peteru 4:2; faatusatusa i le 2 Korinito 5:15.) O le finagalo o Ieova i aso nei “ina ia faaolaina o tagata uma lava, ma ia oo ina iloa lelei le upu moni.” (1 Timoteo 2:4) Ona o lea le faanaunauga, e tatau ai ona tatou talaʻia “lenei tala lelei o le malo” a o leʻi oo mai le iuga. (Mataio 24:14) O le ā le tele o taumafaiga o tatou faaaluina mo lenei auaunaga? Atonu tatou te fesili ifo i a i tatou lava, ‘Pe o mea silisili ia e mafai ona ou faia?’ (2 Timoteo 2:15) E eseese tulaga. E fiafia Ieova e auauna atu tagata i a te ia “e tusa ma mea ua ia te ia, a e le tusa ma mea e le o ia te ia.” (2 Korinito 8:12; Luka 21:1-4) E leai se tasi e tatau ona ia faamasinoina fua le loloto ma le moni o le tuuina atu o le tasi. E tatau i tagata taitoatasi ona fuafua le tele o lona tuuina atu i a Ieova. (Kalatia 6:4) E tatau ona uunaia i tatou e lo tatou alofa mo Ieova e fesili ifo ai, ‘E mafai faapefea ona ou faafiafia Ieova?’
17. O le ā le faiā o iai i le va o le tuutoina atu ma le talisapaia? Faamatala mai.
17 O lo tatou tuuina atu i a Ieova e faateleina a o tupu lo tatou talisapaia mo ia. O se tamaitiiti i Iapani e 14 tausaga le matua, na tuuina atu o ia lava i a Ieova ma na faailoa lona tuuina atu e ala i le papatisoga i le vai. Mulimuli ane, na manao o ia e saili atu i aʻoaʻoga maualuluga ina ia avea ma saienitisi. Sa leʻi tau ane lava sona manatu i le auaunaga faataimi atoa, ae ona o se auauna ua tuuina atu, sa leʻi manao o ia e lafoai Ieova ma lana faalapotopotoga vaaia. Ina ia faataunuu lona sini tau galuega, na ulu atu ai o ia i se iunivesite. Na ia vaaia ai i inā le ʻau faauu o le iunivesite ua faamalosia ia tuutoina lo latou olaga atoa i ā latou kamupani po o ā latou suesuega. Na ia manatunatu ai e faapea, ‘O le ā laʻu mea lea e fai i inei? Pe e mafai moni ea ona ou sailia le ala o ola ai i latou ma tuutoina atu aʻu i galuega faalelalolagi? Pe ua lē uma ea ona tuuina atu aʻu i a Ieova?’ I le toe faafouina o le talisapaia, na avea ai o ia ma paeonia sauatoa. Na faalolotoina le tāua o lona iloa o lona tuuina atu ma uunaia ai o ia e finafinau i lona loto e alu atu i le mea o manaomia tele ai lana fesoasoani. Na ulu atu o ia i le Aʻoga mo le Toleniina i le Faiva ma maua ai se tofiga e auauna o se misionare i atunuu ese.
18. (a) O le ā le tele o aafia ai i lo tatou tuuina atu i a Ieova? (e) O le ā le taui tatou te seleseleina mai i lo tatou tuuina i a Ieova?
18 O le tuuina atu e aofia ai lo tatou olaga atoa. E tatau ona lē toe pule i tatou i a i tatou lava “i aso fai soo,” i le mulimuli atu i le faaaoaoga lelei a Iesu. (Luka 9:23) Ona ua lē toe pule i tatou i a i tatou lava, tatou te lē faatalosaga atu ai la i a Ieova seʻi tatou ō ese ma ia ae fai se malologa. E faaliliu atu ō tatou olaga ina ia talafeagai ma mataupu silisili ua faavaeina e Ieova mo āna auauna. E oo lava i vala e fai ai la tatou filifiliga totino, e lelei ona tagaʻi totoʻa i ai pe o tatou faia le mea silisili e mafai ona tatou faia ina ia ola i se olaga e tuutoina atu i a Ieova. A o tatou auauna atu i a te ia mai lea aso i lea aso i le faia o mea silisili tatou te mafaia i le faafiafiaina o ia, o le a taulau ai i tatou o ni Kerisiano ma o le a faamanuiaina i le talileleia mai e Ieova, o Lē ua aogā ona tuutoina atu i ai lo tatou tagata atoa.
Pe Mafai ona E Faamatalaina?
◻ O le ā na aofia ai i le tuuina atu o Iesu Keriso?
◻ Aisea e tatau ai ona tatou alofia le muimui faasaga i a Ieova?
◻ O le ā le ala e mafai ai ona tatou alofia le totolo mai faaleiloga o le ifo i tupua i ō tatou olaga?
◻ O le manatuaina o le ā e fesoasoani i a i tatou ina ia aua ai tatou te “faavaivai” i le faia o le finagalo o le Atua?
[Ata i le itulau 17]
O Kerisiano tuuina atu latou te lē ‘faavaivai i le faia o le mea lelei’