Pe o Ola mo le Asō pe mo le Lumanai e Faavavau?
“E faaolaina i tatou i le faamoemoe.”—ROMA 8:24.
1. O le ā na aʻoaʻoina e le au Epikuro, ma na faapefea i lena ituaiga o filosofia ona aafia ai nisi Kerisiano?
SA TUSI atu le aposetolo o Paulo i Kerisiano sa nonofo i Korinito e faapea: “Pe faapefea ona fai mai o isi o outou, e leai se toe tu mai o e ua oti?” (1 Korinito 15:12) E foliga mai, o le filosofia sese a le tagata Eleni atamai o Epikuro na iu ina ofi atu i nisi o Kerisiano o le uluai senituri. O lea na tatai atu ai e Paulo manatu i le aʻoaʻoga faa-Epikuro e faapea: “Ina tatou aai ma inu, auā o a taeao tatou te oti ai.” (1 Korinito 15:32) I le lē taliaina o so o se faamoemoe i se olaga pe a mavae le oti, sa talitonu ai soo o le faifilosofia e faapea, o fiafiaga i la le tino o le mea autū po o le mea sili lena i le olaga. (Galuega 17:18, 32) O le filosofia faa-Epikuro sa iai le manatu faapito, le masalosalo, ma aumaia ai le faalumaina.
2. (a) Aisea na matautia tele ai le faafitia o le toetu? (e) Na faapefea ona faamalosia e Paulo le faatuatua o Kerisiano i Korinito?
2 O lenei faafitia o le toetu sa matuā loloto ni ona taunuuga. Na finau atu Paulo: “A e afai e leai se toe tu mai o e ua oti, po ua le toe faatuina mai Keriso; afai foi ua le toe faatuina mai Keriso, po ua faaleaoga la matou talaʻi, ua faaleaoga foi lo outou faatuatua. . . . Afai e gata i lenei olaga mea tatou te faamoemoe i ai ia Keriso, ua sili lo tatou malaia i tagata uma lava.” (1 Korinito 15:13-19) Ioe, pe ana aunoa ma se faamoemoe i le lumanai e faavavau, semanu e ‘leai se aogā’ o le Faa-Kerisiano. Na semanu e leai se fuafuaga aogā. E lētioa lava la, ina ua taaʻia e lenei mafaufauga faapaupau, na oo ai ina matuā televave le tuputupu aʻe o faafitauli i le faapotopotoga i Korinito. (1 Korinito 1:11; 5:1; 6:1; 11:20-22) O lea la, sa faanaunau ai Paulo ina ia faamalosia lo latou faatuatua i le toetu. I lona faaaogaina o faamatalaga ua lelei ona faavaeina, o upu sii ma tala faatusa malolosi ma le saʻo mai le Tusi Paia, sa ia matuā faamaonia atu ai e faapea, e lē o se mea pepelo le faamoemoe o le toetu ae o se mea moni e mautinoa le faataunuuina. E faavae aʻe i lenei manatu, na mafai ai ona ia uunaia ona uso talitonu: “Ia outou tumau, ma le le faagaeetia, ia alualu lo outou faamalosi i le galuega a le Alii ma le le aunoa, ina ua outou iloa e le se mea faaleaoga lo outou tautiga i le Alii.”—1 Korinito 15:20-58.
“Ia Outou Mataala”
3, 4. (a) E tusa ai ma manatu o Peteru, o le ā le uiga matautia o le a aafia ai nisi tagata i aso e gata ai? (e) O le ā e manaomia ona tatou faamanatu pea ia i tatou lava?
3 I aso nei, e toatele tagata ua lē mautinoa, faapea e tau lava ina ia ola mo le taimi nei. (Efeso 2:2) Ua pei lava ona muai valoia mai e le aposetolo o Peteru. Sa ia tautala e faatatau i “e tauemu . . . e faapea mai, Ofea nei le folafolaga o lona afio mai? auā talu ona momoe o le augātamā, ua tutumau pea o mea uma pei ona faatoa faia.” (2 Peteru 3:3, 4) Pe afai e lolo atu tagata tapuai faamaoni i se manatu faapena, latou te ono oo atu ai i le ‘paie po o le lē fua mai.’ (2 Peteru 1:8) O le mea e fiafia ai, auā e lē o le tulaga lena o loo iai le toatele o tagata o le Atua i aso nei.
4 E lē sese le naunau atu i le oo mai o le iuga o le faiga o mea amioleaga o loo iai nei. Seʻi manatu i le fiafia na faaalia e aposetolo o Iesu: “Le Alii e, o ona po nei ea e te toe fuatai mai ai le malo ia Isaraelu?” Na tali atu Iesu: “E le tusa ona outou iloa o ona po ma ona tausaga, ua tuu e le Tamā i lana lava pule.” (Galuega 1:6, 7) O na upu o loo tauaveina ai le feau autū lea sa ia faaoo mai i luga o le Mauga o Olive: “Tou te le iloa po o le fea aso e sau ai lo outou Alii. . . . o le itu aso tou te le manatunatu ai, e sau ai le Atalii o le tagata.” (Mataio 24:42, 44) E manaomia ona tatou faamanatu pea ia i tatou lava lena fautuaga! Atonu e faaosoosoina nisi i le uiga lea, ‘Atonu e tatau ona ou faagesegese teisi ma aua le soona popole naua i le oo mai o le iuga.’ Pagā le sese o lena mea! Seʻi manatu ia Iakopo ma Ioane, o “Atalii o le Faititili.”—Mareko 3:17, NW.
5, 6. O ā lesona e mafai ona tatou maua mai faaaoaoga a Iakopo ma Ioane?
5 Ua tatou iloa o Iakopo o se aposetolo na sili ona maelega. (Luka 9:51-55) Ina ua faavaeina le faapotopotoga Kerisiano, atonu sa ia faatinoina se matafaioi uigā. Peitai i le taimi o loo talavou pea Iakopo, na faatonuina ai e Herota Akeripa I ina ia fasiotia o ia. (Galuega 12:1-3) Pe tatou te manatu ea, talu ai le faamutaina faafuasei o le ola o Iakopo, e faapea ai na faanoanoa o ia ona sa ia maelega naua, sa ia soona naunautai i lana faiva? E leai lava! E mautinoa sa fiafia o ia ona sa ia faaaluina tausaga e sili ona lelei o lona olaga puupuu i le auaunaga a Ieova. I le taimi nei, e leai se tasi o i tatou e mafai ona iloa pe mata e faamutaina faafuasei o tatou olaga. (Failauga 9:11; faatusatusa i le Luka 12:20, 21.) E manino ai la, le atamai ona faasilisilia pea o lo tatou maelega ma le tiotio i le auauna atu ia Ieova. O le auala lena o le a tatou tausisia ai se igoa lelei ma ia ma tatou ola ai pea a o faamoemoe atu i lo tatou lumanai e faavavau.—Failauga 7:1.
6 E iai se lesona aogā e maua mai le aposetolo o Ioane, o lē sa iai a o matuā augani atu Iesu, “Ia outou mataala.” (Mataio 25:13; Mareko 13:37; Luka 21:34-36) Sa teuloto e Ioane lena mea, ma auauna ai ma le maelega mo le tele o tausaga. O le mea moni, e foliga mai na o ia lava na totoe mai ina ua maliliu uma isi aposetolo. Ina ua āfu le soifua o Ioane, ma mafai ona ia toe tepa i tua i le tele o tausaga o lana auaunaga faamaoni, pe na manatu ea o ia o se mea sese, o se olaga sa taitaiseseina pe na lei paleni? E matuā leai lava! Sa naunau pea o ia e taulai atu lana vaai i le lumanai. Ina ua fetalai Iesu o lē na toe faatuina mai, “E moni, ou te vave alu atu,” sa vave ona tali atu Ioane, “Amene. O lea lava, le Alii e Iesu, ia e afio mai!” (Faaaliga 22:20) E mautinoa lava sa lei tau ina ola Ioane mo lena taimi, ma moomoo atu mo se olaga faifai mālie ma se ‘olaga ua masani ai.’ Sa maumauai o ia e auauna atu pea i lona olaga atoa ma lona malosi atoa, e tusa lava po o afea e afio mai ai le Alii. Ae faapefea i tatou?
O Faavae mo le Talitonuga i le Ola e Faavavau
7. (a) Na faapefea i le faamoemoe o le ola e faavavau ona “folafolaina mai talu mai tausaga o le vavau”? (e) Sa faapefea ona faamalamalamaina e Iesu le faamoemoe o le ola e faavavau?
7 Ia mautinoa o le faamoemoe i le ola e faavavau e lē o se miti na faia e se tagata po o se moomooga faavalea. E pei ona fai mai le Tito 1:2, o lo tatou tuutoina i le Atua e faavae aʻe i “le faamoemoe i le ola faavavau, na folafolaina mai talu mai tausaga o le vavau e le Atua e le mafai ona tala pepelo.” O le uluai fuafuaga lava a le Atua mo tagata uma e usiusitai ina ia ola e faavavau. (Kenese 1:28) E leai se mea, e oo lava i le fouvalega a Atamu ma Eva, e mafai ona taofia lenei fuafuaga. E pei ona faamauina i le Kenese 3:15, sa vave lava ona folafolaina mai e le Atua se “fanau” o le a ia aveesea mea leaga uma o loo pagatia ai tagata. Ina ua taunuu mai le “fanau” po o le Mesia, o Iesu, sa ia avea le faamoemoe o le ola e faavavau o se tasi o ana aʻoaʻoga autū. (Ioane 3:16; 6:47, 51; 10:28; 17:3) E ala i le faaaogaina o lona soifua lelei atoatoa e fai mai togiola, na maua ai e Keriso le aiā talafeagai e faaoo mai ai le ola e faavavau i le fanau a tagata. (Mataio 20:28) O nisi o ona soo, le vaega uma o le 144,000, o le a ola e faavavau i le lagi. (Faaaliga 14:1-4) O nisi la o tagata sa muai mafai ona oo i ai le oti, o le a iai i latou i le tino “e lē mafai ona oti”!—1 Korinito 15:53, NW.
8. (a) O le ā le uiga o le ola pea e “lē mafai ona oti,” ma aisea ua foai atu ai e Ieova i le 144,000? (e) O le ā le faamoemoe na folafola mai e Iesu mo “isi mamoe”?
8 O le ola pea “e lē mafai ona oti,” o lona uiga e sili atu nai lo le na ona lē tāitai ona oti. E aofia ai “le mana o le ola e le uma.” (Eperu 7:16; faatusatusa i le Faaaliga 20:6.) Ae o le ā ua faataunuuina e le Atua i le foaiina mai o lena meaalofa uigaese? Seʻi manatua le luʻi a Satani e faapea e leai se foafoaga a le Atua e mafai ona maufaatuatuaina. (Iopu 1:9-11; 2:4, 5) O le foaiina atu o le ola pea e lē mafai ona oti i le 144,000, ua faaalia ai e le Atua lona talitonuina atoatoa o lenei vaega o ē ua matilatila la latou tali atu i le luʻi a Satani. Ae faapefea le isi vaega uma o tagata? Na fetalai atu Iesu i uluai sui o lenei “lafu mamoe itiiti” o suli o le Malo e faapea, o le a latou “nonofo i nofoālii, ma faamasino atu i itu aiga o Isaraelu e sefulu ma le lua.” (Luka 12:32; 22:30) E faaalia mai ai i lenei mea o le a mauaina e isi le ola e faavavau i luga o le lalolagi i le avea ma tagatanuu o lona Malo. E ui ua lē o avatua ia i latou nei o “isi mamoe” le tino e lē mafai ona oti, ae latou te maua le “ola faavavau.” (Ioane 10:16; Mataio 25:46) O le ola la e faavavau o le faamoemoe lea mo Kerisiano uma lava. E lē o se moomooga faavalea ae o se mea ua folafolaina moni mai e le “Atua e le mafai ona tala pepelo,” ma sa totogia e ala i le toto tāua o Iesu.—Tito 1:2.
Pe Faataunuuina i le Lumanai o Loo Mamao Ese Atu?
9, 10. O ā faamaoniga manino e iloa ai ua tatou lalata atu lava i le iuga?
9 Na valoia e le aposetolo o Paulo e faapea o “aso faigata” o le a faamaonia mai ai ua tatou taunuu moni atu lava i “aso e gata ai.” A o paʻū atu le sosaiete o tagata o loo siomia ai i tatou i se tulaga o le leai o se alofa, le matapeapea, le manatu faapito, ma le faalemataʻu, pe tatou te lē iloa ai ea ua matuā lalata mai lava le aso o Ieova mo le faaooina mai o ana faamasinoga i luga o lenei faiga o mea amioleaga a le lalolagi? A o salalau atu faiga sauā ma le ʻinoʻino, pe tatou te lē o iloa atu ai ea i vala uma o lo tatou olaga le faataunuuga o upu atili nei a Paulo: “O tagata amio leaga ma e taupelopelo, e alualu pea lava lo latou leaga”? (2 Timoteo 3:1-5, 13) O nisi atonu latou te alagaina ma le mautinoa le alaga o le “Filemu ma le saogalemu,” peitai o le a lē taulau faamoemoega uma mo se filemu, auā o le a “oo . . . ia te i latou o le fano faafuasei, faapei o le faatiga o le fafine to a fanau mai, latou te le sosola ai lava.” E lē o tuu faapogisaina i tatou i le uiga o mea o loo iai i o tatou taimi. O lea, “seʻi o tatou mataala ai pea ma ia tatou faautauta.”—1 Tesalonia 5:1-6, NW.
10 E lē gata i lea, ua faaalia e le Tusi Paia e faapea o aso e gata ai o ‘se vaitaimi ua saasaa.’ (Faaaliga 12:12; faatusatusa i le 17:10.) O le tele lava o vaega o lena ‘vaitaimi ua saasaa’ e foliga mai ua mavae atu. Mo se faaaoaoga, i le valoaga a Tanielu ua faamatalaina mai ai ma le saʻo le feteenaiga i le va o “le tupu o le itu i matu” ma “le tupu o le itu i toga” lea ua oo mai lava i lenei senituri. (Tanielu 11:5, 6) E na o le pau le vala o loo faatali mo le faataunuuina, o le osofaiga faaiu a “le tupu o le itu i matu,” lea o loo faamatalaina i le Tanielu 11:44, 45.—Tagai i Le Olomatamata o Mati 1, 1988, ma Novema 1, 1993, mo le talanoaina o lenei valoaga.
11. (a) O le ā le tele ua oo atu i ai le faataunuuga o le Mataio 24:14? (e) O le ā ua faaalia mai i fetalaiga a Iesu na o loo faamauina i le Mataio 10:23?
11 O loo iai foi le valoaga a Iesu e faapea “e talaʻiina atu foi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma; ona oo mai ai lea o le gataaga.” (Mataio 24:14) I aso nei, o loo faaoo atu ai e Molimau a Ieova la latou galuega i atunuu, atumotu, ma oganuu e 233. O le mea moni, o loo iai pea oganuu e lei galueaiina, ma atonu i se taimi atofaina a Ieova, o le a tatala mai ai se avanoa. (1 Korinito 16:9) Ae, o loo tāua pea le manatunatu i fetalaiga a Iesu o loo faamauina i le Mataio 10:23: “E le soo aai o Isaraelu ia te outou seia sau le Atalii o le tagata.” E ui o le a mautinoa le faasilasilaina atu o le tala lelei i le lalolagi aoao, ae o le a tatou lē faaooina atu totino le feau o le Malo i vaega uma o le lalolagi a o lei “sau” Iesu i le avea ma Faaoosala.
12. (a) O le ā le “faamaufaailogaina” lea o loo faasino i ai i le Faaaliga 7:3? (e) O le ā le faauigaina o le faaitiitia o le aofai o ē ua faauuina o loo iai i le lalolagi?
12 Seʻi manatu i le mau i le Faaaliga 7:1, 3, lea e faapea mai ua taofia “matagi e fa” o le faaumatiaga “seia matou faamaufaailogaina auauna a lo tatou Atua i o latou muaulu.” E lē o faatatauina atu lenei mea i le uluai faamaufaailogaina, lea e faia pe a maua e i latou o le 144,000 le valaau faalelagi. (Efeso 1:13) E faasino atu i le faamaufaailogaina faaiu, pe a matauliaina aʻiaʻi i latou o ni “auauna a lo tatou Atua” o ē ua tofotofoina ma ua faamaonia. Ua matuā faaitiitia lava le aofai o atalii moni faauuina o le Atua o loo soifua mai pea i le lalolagi. E lē gata i lea, ua taʻu manino mai e le Tusi Paia e faapea, “ona o e ua filifilia” o le a “faapuupuuina” ai le vaega amata o le puapuaga tele. (Mataio 24:21, 22) O le toatele o i latou o le vaega faauuina ua fai lava sina matutua o o latou soifua. Pe ua lē faamaonia mai ai foi la i lenei mea le latalata tele mai o le iuga?
Le Tagata Vaai Faamaoni
13, 14. O le ā le tiute tauave a le vasega o le tagata vaai?
13 I le taimi nei, e lelei pe a tatou utagia le taiala ua aumaia e le “auauna faamaoni.” (Mataio 24:45) Ua silia i le selau tausaga, o galue pea ma le faamaoni le vasega o le “auauna” i ona po nei i le avea ma se “tagata vaai.” (Esekielu 3:17-21) Ua faamatala mai i Le Olomatamata o Aokuso 1, 1984, e faapea: “O lenei tagata vaai ua latou matauina pe o faapefea ona tutupu mea o le lalolagi i le faataunuuina o valoaga o le Tusi Paia, ua latou alaga atu se lapataiga o se ‘puapuaga tele, e leai sona tusa talu le amataga o le lalolagi’ ma latou ‘talaina se tala lelei mai mea lelei.’”—Mataio 24:21; Isaia 52:7.
14 Ia manatua: O le galuega a le tagata vaai le valaau atu o “le mea na te iloa.” (Isaia 21:6-8) I taimi anamua o le Tusi Paia e alaga atu ai e le tagata vaai se lapataiga e tusa lava pe mamao le mea o tau aliai mai ai se faamataʻuga, ma e lē o matuā manino ona matauina. (2 Tupu 9:17, 18) E mautinoa lava sa iai i tuā iina ni faailoilo sese. Peitai o le tagata vaai lelei o le a lē avea lona fefe ina neʻi teʻi ua masiasi mulimuli ane, e taofia mai ai lona tautala atu. Pe afai na mu lou fale, o ā ni ou lagona pe ana faapea e lē ō atu le au tineimu ona sa latou manatu ai o se faailoilo sese? Leai, e tatou te faatalitalia lava na tagata ina ia vave ona tali mai i so o se faailoilo o se lamatiaga! I se uiga faapena, ua taʻu atu ai mea e le vasega o le tagata vaai pe a foliga mai i le tulaga o mea ua tatau ona faia faapea.
15, 16. (a) Aisea ua faia ai ni fetuutuunaiga i lo tatou malamalamaga i valoaga? (e) O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai auauna faamaoni a le Atua o ē sa iai so latou malamalamaga sese i nisi o valoaga?
15 Peitai, a o faagasolo mea tutupu, ua atili ai foi ona faamaninoina lo tatou malamalamaga i valoaga. E faaalia mai i talafaasolopito e faapea, e seāseā lava ona faamalamalamaina atoatoa ni valoaga tauatua a o lei oo i o latou faataunuuga. Na taʻu atu e le Atua ia Aperaamo le umi tonu lava o le a avea ai lana fanau ma sē “e āumau . . . i le nuu ese,” e 400 tausaga. (Kenese 15:13) Peitai ane, sa vave ona ofoina atu e Mose o ia e avea ma laveai a o lei oo i lea taimi.—Galuega 7:23-30.
16 Seʻi manatu foi i valoaga faa-Mesia. Pe a toe tepa i mea na tutupu, ua matuā manino mai ai lava sa valoiaina le maliu ma le toetu mai o le Mesia. (Isaia 53:8-10) Peitai, sa lei mafai ona malamalama soo o Iesu i lena mea moni. (Mataio 16:21-23) Latou te lei iloa o le a faataunuuina le Tanielu 7:13, 14 i le taimi o le pa·rou·siʹa a Keriso i le lumanai, po o le “faatasi mai.” (Mataio 24:3, NW) O lea na toeitiiti lava 2,000 tausaga na tuai ai ona latou iloa ia mea ina ua latou fesili atu ia Iesu: “Le Alii e, o ona po nei ea e te toe fuatai mai ai le malo ia Isaraelu?” (Galuega 1:6) E oo lava foi i le taimi ua mautu lelei ai le faavaeina o le faapotopotoga Kerisiano, sa faaauau pea ona aliae ni manatu ma ni faatalitaliga sese. (2 Tesalonia 2:1, 2) E ui sa iai taimi na oo ai ni manatu sese i nisi, ae sa lei faafitia e Ieova lona faamanuia mai i galuega a na tagata talitonu o le uluai senituri!
17. O le ā lo tatou manatu e tatau ona iai i fetuutuunaiga i lo tatou malamalamaga o le Tusi Paia?
17 Ua tatau foi faapena i le vasega o le tagata vaai i aso nei ona latou faamanino mai o latou manatu i lea taimi ma lea taimi. Ae, pe mafai ea e se tasi ona masalomia pe o faamanuia mai Ieova i le “auauna faamaoni”? E lē gata i lea, i le vaai atu i le aotelega o le manatu, pe lē o le tele ea o fetuunaiga ua tutupu e lē o matuā tele naua? E lē o suia lo tatou malamalamaga faavae o le Tusi Paia. O lo tatou talitonuga maumauai e faapea o loo tatou ola nei i aso e gata ai ua sili atu ona malosi nai lo o se isi lava taimi!
O Loo Ola e Mafaufau Atu i le Lumanai e Faavavau
18. Aisea e tatau ai ona tatou alofia le ola mo na o le asō?
18 Atonu e faapea mai le lalolagi, ‘Seʻi o tatou aai ma inu, auā o taeao tatou te feoti ai,’ ae lē tatau ona ia i tatou lenei uiga. Aisea e faaalu lē aogā ai le malosi i faafiafiaga e mafai ona e maua i le olaga i le taimi nei ae semanu e mafai ona e galue mo le mauaina o se lumanai e faavavau? O lena faamoemoe, pe i le olaga e lē mafai ona oti i le lagi po o le ola e faavavau i le lalolagi, e lē o se miti, e lē o se moomooga faavalea. O se mea moni ua folafolaina mai e le Atua “e le mafai ona tala pepelo.” (Tito 1:2) E matuā mataina faamaoniga e faapea ua lalata mai lava le moni o lo tatou faamoemoe! “Ua itiiti ona aso ua totoe.”—1 Korinito 7:29.
19, 20. (a) E faapeī le silasila a Ieova i faataulaga ua tatou faia mo le lelei o le Malo? (e) Aisea e tatau ai ona tatou ola ma le faamoemoe atu i le ola e faavavau?
19 O le mea moni, ua umi atu lenei faiga o mea nai lo le umi sa manatu i ai le toatele o tagata. E iai nisi atonu ua iai nei le lagona faapea, ana latou muai iloa lenei tulaga, semanu latou te lē faia nisi o faataulagaina. Ae lē tatau ona faanoanoa se tasi i lona faia faapena. Ae maise ai, o le faia o faataulagaina o se faavae autū lea i le avea ma se Kerisiano. ‘E faafitia e Kerisiano i latou lava.’ (Mataio 16:24) Aua lava neʻi ia i tatou le lagona faapea ua lē aogā a tatou taumafaiga ina ia faafiafia le Atua. Na folafola mai e Iesu: “Ai se tasi ua ia tuua le fale, po o uso, po o tuafāfine, po o le tinā, po o le tamā, po o le fanau, po o fanua, ona o aʻu ma le tala lelei, e maua lava e ia taisautuaselau i lenei olaga . . . [ma] o le ola atali e maua ai le ola faavavau.” (Mareko 10:29, 30) I ni tausaga e afe e amata atu i lenei taimi, o le a faapeī le aogā o lau galuega, lou fale, po o au tupe? Peitai, o faataulaga ua e faia mo Ieova o le a uigā mo le faitau miliona pe faitau piliona foi—o tausaga e amata atu i lenei taimi! “Auā e le amioletonu le Atua, na te le faagalogaloina la outou galuega.”—Eperu 6:10.
20 O lea la, seʻi o tatou ola ma le faamoemoe atu i le ola e faavavau, i le taulai atu pea o la tatou vaai, ia “le manatunatu i mea ua vaaia, a o mea e le vaaia; auā o mea ua vaaia e gata mai ia, a o mea e le vaaia e faavavau ia.” (2 Korinito 4:18) Na tusi mai le perofeta o Sapakuka: “O le faaaliga ua tuuina mo ona aso ua tuupoina, a e tautala mai pe a oo i le iuga, e le pepelo lava; e ui lava ina tuai mai, a ia faatalitali pea i ai; auā e oo mai lava, e le faatuai mai.” (Sapakuka 2:3) E faapefea e le “faatalitali pea” i le iuga ona aafia ai le auala o loo tatou faatinoina ai o tatou tiute tauave totino ma a tatou tiute tauave faaleaiga? O le a talanoaina i la tatou mataupu o sosoo mai na vala.
Manatu Autū mo le Autaluga
◻ Ua faapefea ona aafia nisi i aso nei ona o le foliga mai ua tolopo le oo mai o le iuga o lenei faiga o mea?
◻ O le ā le faavae mo lo tatou faamoemoe o le ola e faavavau?
◻ O le ā lo tatou manatu e tatau ona iai e faatatau i faataulaga ua tatou faia mo manaoga o le Malo?
[Ata i le itulau 15]
E ao ona faataunuuina atoatoa le galuega talaʻi i le lalolagi aoao a o lei oo mai le iuga