Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w98 7/1 itu. 13-18
  • ‘E Toe Tutū Mai Ē ua Oti’

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • ‘E Toe Tutū Mai Ē ua Oti’
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Ua Faamalamalama Mai e Iesu le Toetu
  • Le Puipuia o le Faamoemoe o le Toetu
  • E Tāua Tele le Faatuatua i le Toetu
  • E Iai le Mana o le Faamoemoe i le Toetū
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2000
  • Le Toetū—O se Faamoemoe Mautinoa!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2020
  • E Aafia Oe i le A‘oa‘oga o le Toe Tū
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2005
  • O le Toetū o Iesu​—Pe na Toetū Moni Lava Iesu?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2013
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
w98 7/1 itu. 13-18

‘E Toe Tutū Mai Ē ua Oti’

“Auā e ilia lava [le pu], e toe tutū mai ai e ua oti ma le ola pea, e liua foi i tatou.”—1 KORINITO 15:52.

1, 2. (a) O le ā le folafolaga faamafanafanaloto ua aumaia e ala mai i le perofeta o Hosea? (e) E faapefea ona tatou iloa o loo finagalo le Atua e toe faafoisia mai ē ua maliliu i le ola?

PO UA motusia ea le lua mafutaga ma sē pele ia te oe ona o le oti? E te malamalama la i le tiga e mafai ona aumaia e le oti. Ae ui i lea, ua faamafanafanaina Kerisiano i le folafolaga na aumai e le Atua e ala mai i le perofeta o Hosea: “Ou te laveai ia te i latou ai le malosi o le tuugamau [“Seoli,” NW]; ou te faaola ia te i latou ai le oti. Le oti e, o fea o i ai le malaia mai ia te oe? Le tuugamau [Seoli] e, o fea o i ai se mea e fano ai mai ia te oe?”—Hosea 13:14.

2 O le manatu i le toe faafoisia mai o ē ua maliliu i le ola e foliga valea i mafaufau o le ʻau masalosalo. Peitai e mautinoa ua iai i le Atua e Ona le Malosi Uma le mana e faatino ai se vavega faapena! O le mea tāua pe faamata e finagalo Ieova e toe faaola mai ē ua maliliu. Na fesili le tagata amiotonu o Iopu: “Afai e oti le tagata, e toe ola mai ea o ia?” Ona ia faia lea o lenei tali mautinoa: “Ia e valaau mai, ona ou tali atu ai lea ia te oe; ia e finagalo alofa i le galuega a ou aao.” (Iopu 14:14, 15) O le faaupuga “finagalo alofa” e faaalia ai se moomooga naunautai po o se faanaunauga. (Faatusatusa i le Salamo 84:2.) Ioe, o loo faatalitalia ma le naunautai e Ieova le toetu—e finagalo alofa o ia e toe silasila atu i ē faamaoni e ui ua lē toe iai, ae o loo ola pea i lona manatuaina.—Mataio 22:31, 32.

Ua Faamalamalama Mai e Iesu le Toetu

3, 4. (a) O le ā le malamalama na faasusulu atu e Iesu i le faamoemoe o le toetu? (e) Aisea na faatūina mai ai Iesu i le agaga, ae lē i le tino?

3 O tane faatuatua anamua e pei o Iopu sa itiiti so latou malamalama e uiga i le toetu. O Iesu Keriso lea na ia faamalamalamaina atoa mai lenei faamoemoe ofoofogia. Na ia faaalia le matafaioi autū e faatinoina e ia lava ina ua fetalai: “O lē faatuatua i le Alo, ua ia te ia le ola faavavau.” (Ioane 3:36) O fea o le a olioli ai i lena olaga? Mo le vaega tele o i latou e faaalia le faatuatua, o le a latou olioli ai i le lalolagi. (Salamo 37:11) Peitai ane, na fetalai Iesu i ona soo: “Aua e te fefe oe le lafu mamoe itiiti e, auā ua finagalo lo outou Tamā e foai mai le malo ia te outou.” (Luka 12:32) O le Malo o le Atua e faalelagi. O lea, o le uiga o lenei folafolaga e faapea o le a iai faatasi le “lafu mamoe itiiti” ma Iesu i le lagi o ni foafoaga agaga. (Ioane 14:2, 3; 1 Peteru 1:3, 4) Maeu se faamoemoe pupula! Na faaalia atili e Iesu i le aposetolo o Ioane e faapea o lenei “lafu mamoe itiiti” o le a na o le 144,000 lona aofai.—Faaaliga 14:1.

4 Ae o le a faapefea ona ulu atu le 144,000 i le mamalu faalelagi? “O le ola ma le le iu vale ua faamalamalamaina mai lea e [Iesu] i le tala lelei.” E ala i lona toto, na ia faavaeina ai “le ala fou e ola ai” e oo atu ai i le lagi. (2 Timoteo 1:10; Eperu 10:19, 20) Muamua, na maliu o ia, e pei ona muai taʻu mai e le Tusi Paia o le a tupu ia te ia. (Isaia 53:12) Ona sosoo lea, e pei ona folafola mulimuli ane e le aposetolo o Peteru, “o Iesu lava lena ua toe faatuina e le Atua.” (Galuega 2:32) Peitai, sa lei faatūina mai Iesu o se tagata. Na fetalai o ia: “O le areto foi ou te avatua, o loʻu tino lea, ou te avatua ma ola o le lalolagi.” (Ioane 6:51) O le toe faafoi atu o lona tino ia te ia o le a lē aogā ai lena taulaga. O lea na “fasiotia [Iesu] i le tino, a ua faaolaina mai i le Agaga.” (1 Peteru 3:18) Ona ‘maua ai lea e Iesu le togiola e faavavau mo i tatou,’ e faatatau atu lea i le “lafu mamoe itiiti.” (Eperu 9:12) Na ia tauaaoina atu i le Atua le tāua o lona soifua faaletagata lelei atoatoa e fai ma togiola mo tagata agasala, ma o le 144,000 o i latou ia na muai maua aogā mai lenei togiola.

5. O le ā le faamoemoe na faasalafa atu i soo o Iesu o le uluai senituri?

5 Sa lē na o Iesu o le a faatūina mai i le ola faalelagi. Na taʻu atu e Paulo i ona uso Kerisiano i Roma e faapea, ua faauuina i latou i le agaga paia e fai ma atalii o le Atua, ma suli faatasi ma Keriso, pe afai latou te faamautinoaina mai lo latou faauuina e ala i le tumau seia oo i le iuga. (Roma 8:16, 17) Na faamatala foi e Paulo: “Afai ua faatasia i tatou i le faatusa i lona maliu, e faapea foi i tatou i lona toe tu mai.”—Roma 6:5.

Le Puipuia o le Faamoemoe o le Toetu

6. Aisea na osofaia ai i Korinito le talitonuga i le toetu, ma na faapefea ona tali atu i ai le aposetolo o Paulo?

6 O le toetu o se vaega o “aʻoaʻoga muamua” o le Faa-Kerisiano. (Eperu 6:1, 2) E ui i lea, sa osofaia le aʻoaʻoga i Korinito. O nisi i le faapotopotoga, e foliga mai ua taaʻina i filosofia faa-Eleni, na faapea mai: “E leai se toe tu mai o e ua oti.” (1 Korinito 15:12) Ina ua logotala le aposetolo o Paulo i lenei mea, ona ia puipuia ai lea o le faamoemoe o le toetu, ae maise lava le faamoemoe o Kerisiano faauuina. Seʻi o tatou iloiloina upu a Paulo e pei ona faamauina i le 1 Korinito mataupu e 15. O le a e iloa le aogā pe afai ua uma ona e faitauina atoa le mataupu, e pei ona sa fautuaina i le mataupu na faatoʻā mavae atu.

7. (a) O le ā le mataupu autū sa taulai atu i ai Paulo? (e) O ai na vāai ia Iesu ina ua toe faatūina mai?

7 I uluai fuaiupu e lua o le 1 Korinito mataupu e 15, ua faatulaga ai e Paulo le matua o lana talanoaga: “Le au uso e, ou te faailoa atu ia te outou le tala lelei na ou folafolaina atu ia te outou, na outou talia foi, o loo tumau i ai foi outou, ua faaolaina ai foi outou; . . . pe afai ua outou le talia fua.” Pe afai na lē taulau ona tumau Kerisiano Korinito i le tala lelei, lona uiga la sa leai se aogā o lo latou taliaina o le upu moni. Na faaauau mai Paulo: “Na ou tuuina atu ia te outou mea muamua, o mea foi ia na ou maua foi e aʻu; na maliu Keriso mo a tatou agasala, pei ona tusia; na tanu foi o ia, ma toe tu mai i le aso tolu, pei o upu ua i Tusi. Na iloa foi o ia e Kefa, ona iloa lea e le toasefulu ma le toalua. Ona toe iloa lea o ia e le auuso e lima selau ma ona tupu ina ua faatasi; o le toatele foi o i latou o ola mai, ua oo i ona po nei; a o isi ua momoe. Ona toe iloa lea o ia e Iakopo, ona iloa lea e le ʻau aposetolo uma. E mulimuli lava ona iloa o ia e aʻu nei, e peiseai se tama fanau le au.”—1 Korinito 15:3-8.

8, 9. (a) O le ā le tāua o le talitonuga i le toetu? (e) E foliga mai o le ā le taimi na faaali atu ai Iesu i “le au uso e lima selau ma ona tupu”?

8 Mo i latou na taliaina le tala lelei, sa lē o sa latou filifiliga pe latou te talia le talitonuga i le toetu mai o Iesu. Na toatele molimau vaaitino na latou faamautinoa mai faapea “na maliu Keriso mo a tatou agasala” ma na toe faatuina mai o ia. O se tasi o i latou na o Kefa, po o Peteru, e pei ona iloa lelei ai o ia. Ina ua mavae le faafitia e Peteru o Iesu i le po o le faalataina ma le puʻeina o Iesu, atonu sa matuā faamafanafanaina Peteru i le faaali atu i ai o Iesu ia te ia. O le “toasefulu ma le toalua,” le taʻua faatasi o aposetolo o se vaega, na asiasi atu foi i ai Iesu ina ua toe faatūina—o se mea e mautinoa na fesoasoani ia i latou e faateʻa ai lo latou fefefe ae avea o ni molimau loto tetele i le toetu mai o Iesu.—Ioane 20:19-23; Galuega 2:32.

9 Na faaali atu foi Keriso i se vaega toatele o tagata, o “le au uso e lima selau ma ona tupu.” Talu ai sa na o Kalilaia na toatele ai faapena ona soo, atonu la o le mea lenei na tupu lea o loo faamatalaina i le Mataio 28:16-20, ina ua tuu atu e Iesu le poloaiga e faia soo. Maeu se molimau malosi ua mafai ona tuuina atu e nei tagata taitoatasi! O nisi sa soifua pea e oo atu i le 55 T.A. ina ua tusia e Paulo lenei uluai tusi i uso i Korinito. Peitai seʻi mātau, o i latou ua maliliu sa taʻua faapea “ua momoe [“i le oti,” NW].” Sa lei oo ina faatutūina mai i latou ina ia maua lo latou taui faalelagi.

10. (a) O ā ni aogā o le feiloaiga mulimuli a Iesu ma ona soo? (e) Na faapefea ona faaali atu Iesu ia Paulo “e peiseai se tama fanau le au”?

10 O se tasi molimau mataina i le toetu mai o Iesu o Iakopo, le tama a Iosefa ma Maria le tinā o Iesu. A o lei tupu le toetu, e foliga mai o le taimi lena e lei avea Iakopo o se tagata talitonu. (Ioane 7:5) Ae ina ua mavae le faaali atu o Iesu ia te ia, na avea ai loa Iakopo o se tagata talitonu ma atonu na ia faia ai se vaega i le faaliliuina mai o isi ona uso. (Galuega 1:13, 14) I le feiloaiga mulimuli a Iesu ma ona soo, i le taimi lea na afio aʻe ai o ia i le lagi, na ia poloaia ai i latou ina ia fai ma “molimau . . . e oo lava i le tuluʻiga o le lalolagi.” (Galuega 1:6-11) Mulimuli ane, ona ia faaali atu lea ia Saulo o Taso, o lē na faasauā i Kerisiano. (Galuega 22:6-8) Na faaali atu Iesu ia Saulo “e peiseai se tama fanau le au.” Sa peiseai ua uma ona toe faatūina mai Saulo i le olaga faaleagaga ma mafai ona ia vaai atu i le Alii faamamaluina mo le tele o ni senituri muamua atu a o lei oo i le taimi atofaina e tupu ai lena toetu. O lenei mea na tupu na faafuaseʻi ona taofia ai Saulo mai ona uiga sili ona tetee ma le sauā i le faapotopotoga Kerisiano ae faapogaia ai se suiga tele ia te ia. (Galuega 9:3-9, 17-19) Na oo ina avea Saulo ma aposetolo o Paulo, o se tasi sa sili ona taulamua i le puipuia o le faatuatua faa-Kerisiano.—1 Korinito 15:9, 10.

E Tāua Tele le Faatuatua i le Toetu

11. Na faapefea ona faaalialia e Paulo le sese o le faapea mai, “E leai se toe tu”?

11 O le mea lea ua avea ai le toetu o Iesu ma mea moni ua molimauina maumaututū. Ua finau mai Paulo: “Afai foi ua talaʻiina Keriso ua ia toe tu mai nai e ua oti, pe faapefea ona fai mai o isi o outou, e leai se toe tu mai o e ua oti?” (1 Korinito 15:12) E lē gata sa iai ni masalosaloga po o ni fesili totino a na tagata e uiga i le toetu, ae sa latou taʻutaʻu solo foi lo latou lē talitonu i ai. O lea na faaalialia ai e Paulo le sese o o latou manatunatuga. Ua ia faapea mai pe afai ua lē toe faatūina mai Keriso, o se pepelo la le feau faa-Kerisiano, ma o i latou na molimau i le toetu o Keriso o ni “molimau pepelo i a le Atua.” Pe afai ua lē toe faatūina mai Keriso, e leai la se togiola ua totogia i le Atua; ma ‘nofo sala ai pea’ Kerisiano. (1 Korinito 15:13-19; Roma 3:23, 24; Eperu 9:11-14) Ma o Kerisiano o ē “ua momoe [“i le oti,” NW],” o nisi atonu pe na faamaturoina, na feoti ai i latou e aunoa ma se faamoemoe moni. Pagā se tulaga faanoanoa na semanū e oo i ai Kerisiano pe ana fai o lenei olaga ua na o le pau lea o le olaga e mafai ona latou faatalitalia! Na semanū e matuā leai se uiga latou te puapuagatia ai fua.

12. (a) O le ā ua faaalia mai i le taʻua o Keriso o “le faapolopolo i e ua momoe [“i le oti,” NW]”? (e) Na faapefea ona mafai le toetu ona o Keriso?

12 Peitai, sa lē o le tulaga lena. Ua faapea mai atili Paulo: “Ua toe faatuina mai Keriso i e ua oti.” E lē gata i lena, o ia o “le faapolopolo i e ua momoe [“i le oti,” NW].” (1 Korinito 15:20) Ina ua usiusitai le fanauga a Isaraelu e foai atu ia Ieova uluai fua po o faapolopolo o mea sa latou maua, na faamanuia i latou e Ieova i le iai o se seleselega tele. (Esoto 22:29, 30; 23:19; Faataoto 3:9, 10) E ala i le taʻua o Keriso o le “faapolopolo,” ua faaalia ai e Paulo o le a iai se seleselega atili o tagata o le a toe faatutūina mai le oti mo le ola faalelagi. Fai mai Paulo: “Ua oo mai le oti ona o le tagata, ua oo mai foi le toe tutū o e ua oti ona o le tagata. Auā faapei ona oti uma ia Atamu, e faapea foi ona faaolaina uma ia Keriso.” (1 Korinito 15:21, 22) O Iesu na mafai ai ona iai le toetu, e ala i le foai atu o lona soifua faaletagata lelei atoatoa e fai ma togiola, e tatalaina ai le ala mo tagata ina ia faasaʻolotoina mai le faapologaina i le agasala ma le oti.—Kalatia 1:4; 1 Peteru 1:18, 19.a

13. (a) O anafea na amata ai le toetu faalelagi? (e) E faapefea ona ‘lē momoe i le oti’ nisi o ē faauuina?

13 Ua fai mai atili Paulo: “A e peitai e taitoatasi ma lona lava tofi; o le uluai fua o Keriso ia, mulimuli ane o e ua fai mona i lona toe afio mai.” (1 Korinito 15:23) Na toe faatūina mai Keriso i le 33 T.A. Peitai ane, o ona soo faauuina—‘i latou o ē ua fai mo Keriso’—o le a tatau ona faatali laitiiti seʻi amata e Iesu lona faatasi mai tautupu, lea ua faaalia e le valoaga a le Tusi Paia faapea na tupu i le 1914. (1 Tesalonia 4:14-16; Faaaliga 11:18) Ae faapefea i latou o ē sa ola pea a o faagasolo lena faatasi mai? Ua fai mai Paulo: “Faauta mai, ou te taʻu atu ia te outou le mea lilo; e le momoe i tatou uma, a e liua i tatou uma, e faafuasei lava, o le emo o le mata, pe a ilia le pu faauma; auā e ilia lava, e toe tutū mai ai e ua oti ma le ola pea, e liua foi i tatou.” (1 Korinito 15:51, 52) Ua manino mai, e lē o ē uma faauuina o le a momoe i le tuugamau ma faatalitalia le toetu. O i latou e maliliu a o faagasolo le faatasi mai o Keriso e faafuasei ona liliuina.—Faaaliga 14:13.

14. Ua faapefea i ē faauuina ona “papatisoina ina ia avea o e ua oti”?

14 ‘Pe ana lē faapea,’ ua fesili ai Paulo, “pe faapefea e ua papatisoina ma sui [“ina ia avea,” NW] o e ua oti? Afai e moni, e le toe tutū e ua oti, ona o le a ea ua papatisoina ai i latou ma sui [ina ia avea] o e ua oti? Se a foi e pagatia ai i matou i itu aso uma lava?” (1 Korinito 15:29, 30) Sa lei uiga Paulo faapea e tatau i tagata o loo feola ona papatiso e fai ma sui o ē ua feoti, e pei ona faafoliga mai ai e nisi faaliliuga o le Tusi Paia. Ae maise ai, o le papatisoga e fesootai atu i le faia o soo faa-Kerisiano, ma e lē mafai la e agaga [solu] oti ona avea ma soo. (Ioane 4:1) Nai lo lea, na talanoa Paulo e faatatau i Kerisiano o loo feola, o le toatele o i latou, i le pei o Paulo lava ia, sa ‘pagatia i itu aso uma.’ O Kerisiano faauuina sa ‘papatisoina i le maliu o Keriso.’ (Roma 6:3) Talu mai lo latou faauuina, na “papatisoina” ai i latou, i se olaga o le a taitaia atu ai i le oti e pei o le maliu o Keriso. (Mareko 10:35-40) O le a maliliu i latou ma le faamoemoe i se toetu mamalu faalelagi.—1 Korinito 6:14; Filipi 3:10, 11.

15. O ā pagatia atonu na fesagai ma Paulo, ma na faapefea i le faatuatua i le toetu ona fesoasoani e onosaia ai na pagatia?

15 Ua faamatala nei e Paulo lona fesagai o ia lava ma pagatia na oo atu i se tulaga na mafai ai ona ia faapea mai: “Ou te oti i aso fai soo.” I lona manatu ina neʻi tuuaʻia o ia e nisi i le soona faamamafa naʻuā, ua faapea mai ai atili Paulo: “Ou te augani i le mitamita ua ia te au, ona o outou ia Keriso Iesu lo tatou Alii.” I le Jerusalem Bible o loo faitauina ai faapea le fuaiupu lenei: “Uso e, ou te fesagai ma le oti i aso taitasi, ma e mafai ona ou tauto atu e ala i le mitamita ua ia te au ona o outou ia Keriso Iesu lo tatou Alii.” E fai ma faaaoaoga o lamatiaga na ia fesagaia, i le fuaiupu e 32, o loo taʻua ai e Paulo le “tau ma manu feai i Efeso.” E masani i tagata Roma ona latou faaooina sala i tagata solitulafono e ala i le lafo atu o i latou ina ia ʻaina e manu feai i totonu o malae o mataaga. Pe afai sa tau Paulo ma ni manu feai moni, lona uiga na pau lava le mafuaaga na sao mai ai ona o le fesoasoani a Ieova. Pe ana leai le faamoemoe o le toetu, semanū o se matuā valea lona filifilia o se olaga na oo atu ai o ia i na mafatiaga. Pe ana leai le faamoemoe o se olaga i le lumanai, semanū e leai lava se uiga o le onosaia o faigata ma faataulagaina na fai ona o le auauna atu i le Atua. Ua faapea mai Paulo: “Pe afai e le toe tutu e ua oti, Ina tatou aai ma inu, auā o a taeao tatou te oti ai.”—1 Korinito 15:31, 32; tagai i le 2 Korinito 1:8, 9; 11:23-27.

16. (a) O fea atonu na puna mai ai le faaupuga “ina tatou aai ma inu, auā o a taeao tatou te oti ai”? (e) O ā lamatiaga o le taliaina o lenei manatu?

16 Atonu na sii mai e Paulo le Isaia 22:13, lea e faamatalaina ai le uiga lē ano o tagata lē usiusitai na nonofo i Ierusalema. Pe atonu foi sa mafaufau o ia i talitonuga o tagata Epikuro o ē na teena so o se faamoemoe i se olaga pe a mavae le oti ae talitonu faapea o le faafiafiaina o le tino o le mea autū lena i le olaga. Po o le ā lava le tulaga sa iai, ae o le filosofia i le “aai ma inu” sa lē faale-Atua. O lea, ua lapatai ai Paulo: “Aua neʻi faaseseina outou, ‘O le feoai ma e amio leaga e leaga ai amio lelei.’” (1 Korinito 15:33) O le auaumea faatasi ma i latou o ē na teena le toetu sa mafai ona avea o se mea oona. O na auaufaatasiga atonu o se isi lena mafuaaga i faafitauli sa taumafai Paulo e taulimaina i le faapotopotoga i Korinito, e pei o amioga lē mamā faaleituaiga, o fevaevaeaiga, o moliaga i faamasinoga, ma le lē faaaloalo i le Tausamiga Afiafi a le Alii.—1 Korinito 1:11; 5:1; 6:1; 11:20-22.

17. (a) O le ā le timaiga na avatu e Paulo i Kerisiano i Korinito? (e) O ā fesili o loo totoe e tatau ona taliina?

17 O lea ua avatu ai e Paulo i Kerisiano i Korinito se timaiga aogā: “Ina ala mai ia i le amiotonu, a e aua neʻi agasala; auā ua pouliuli nisi i la le Atua; ou te faapea atu ia te outou e faamā ia te outou.” (1 Korinito 15:34) O se vaaiga sese i le toetu na taitaia atu ai nisi i se tulaga ua matuā lē sagatonu faaleagaga, na peiseai ua onanā. Na manaomia ona latou ala mai, ia tumau ona mataala. Ua faapena foi le manaomia e Kerisiano faauuina i aso nei ona mataala faaleagaga, ia lē taaʻina i vaaiga faalotolotolua a le lalolagi. E tatau ona latou pipii mau atu i lo latou faamoemoe o le toetu faalelagi. Ae o loo tumau pea fesili—mo Kerisiano Korinito i tuā iina ma i tatou foi i aso nei. Mo se faaaoaoga, o le ā le tino o le a faatutūina aʻe ai le 144,000 i le lagi? Ae faapefea le faitau miliona o isi o loo iai pea i le tuugamau ma e lē o ia i latou le faamoemoe faalelagi? O le ā o le a uiga i ai le toetu mo i latou na? I la tatou mataupu o sosoo mai, o le a iloiloina ai le vaega o totoe o le talanoaga a Paulo e faatatau i le toetu.

[Faaopoopoga i lalo]

a Tagai i le lomiga o Le Olomatamata o Iuni 15, 1991, mo se talanoaga e uiga i le togiola.

E te Manatua?

◻ O le ā le malamalama na faasusulu atu e Iesu i le toetu?

◻ O ai nisi na latou molimauina le toetu mai o Keriso?

◻ Aisea na luʻia ai le aʻoaʻoga o le toetu, ma o le ā le tali atu i ai a Paulo?

◻ Aisea na tāua tele ai le faatuatua i le toetu mo Kerisiano faauuina?

[Ata i le itulau 15]

O le afafine o Iairo na avea o se faamaoniga o le toetu

[Ata i le itulau 16, 17]

Pe ana leai le faamoemoe o le toetu, semanū e leai se uiga o le faamaturoina o Kerisiano faamaoni

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2025)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga