Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w87 8/1 itu. 16-20
  • Talavou E—Lau Tou Vaega i se Aiga Fiafia, Aufaatasi

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Talavou E—Lau Tou Vaega i se Aiga Fiafia, Aufaatasi
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1987
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Mafuaaga o le Va i Fesoʻotaʻiga
  • “Alofa ma le Faamaoni”
  • ‘Tautala Saʻo Mai le Fatu’
  • Aʻoaʻo ia ‘Tauave le Amo a o Taulealea’
  • Tausia pea ona Tatalaina Laina o Fesootaiga
    Faia o Lou Olaga Faaleaiga ia Fiafia
  • Ia Feutagaʻi ma le Alofa
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2013
  • Fesootaiga i Totonu o le Aiga ma le Faapotopotoga
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Aiseā e Lē Malamalama ai O‘u Mātua ia te A‘u?
    Fesili ua Fesili Mai ai Talavou—Tali e Aogā
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1987
w87 8/1 itu. 16-20

Talavou E—Lau Tou Vaega i se Aiga Fiafia, Aufaatasi

“Auā o aʻu nei, o le atalii o loʻu tamā, o le pele toatasi a loʻu tinā.”—FAATAOTO 4:3.

1, 2. O le ā le faafitauli o loo i ai nisi o aiga Kerisiano?

Maeʻu le toe faafouina pe a sasaʻa atu ou faaletonu i se tasi e manatu ia te oe, e taumafai e malamalama i ou faalogona, ma ofoina atu ni fautuaga faamafanafana! Ma afai o ia lena o se matua o le mea moni ua faamanuiaina oe. Peitaʻi e faapeī le latalata o e lagonaina agaʻi o ou mātua?

2 O ni talavou se toalua e faatasi ma o la mātua Kerisiano na tusi mai: “O lo ma faafitauli autu o fesootaʻiga. E foliga mai e lē mafai ona ma talanoa i o ma mātua. O i maua uma ma te alolofa tele i o ma mātua, peitaʻi e foliga mai e faigata ona matou fesoʻotai. Sa ou tatalo pea e uiga i lea tulaga a e peitaʻi e leʻi oo ina maua se tali. Ai se ā ua leai ai ni talanoaga uigā i nisi taimi e oo lava i aiga Kerisiano? E i ai ea se auala e sola ese ai mai se tulaga faalemanuia?

Mafuaaga o le Va i Fesoʻotaʻiga

3, 4. Taʻu mai nisi o mafuaaga mo le leai o ni fesoʻotaʻiga i le va o mātua ma fanau.

3 O le au talavou na taʻua i luga sa lē malilie faatasi ma o la mātua i filifiliga tau faafiafiaga ma ā la uō. O le leai o se maliega faatasi ma le lagona ua lē amanaiaina lou taofi, e mafai ona punitia ai fesoʻotaʻiga. Peitaʻi ai se ā e tulaʻi mai ai nei feʻeseʻesegaʻiga? Ua faatu mai e le Faataoto 20:29 se tasi o mafuaaga. Ua faitauina faapea: “O le matagofie o taulelea, o lo latou malosi lea; o le mamalu foi o toeaina, o le ulusinā lea.” Talu ai o le “malosi” faaletalavou ua le filogia e faigata o tausaga o le poto masani, o lea e mafai ai e outou talavou ona lē amanaiaina tulaga mataʻutia, ma le faalogona faapea ‘e leai se mea sese e ono tupu mai.’ Peitaʻi, o outou mātua, ona o le poto ua maua mai tausaga—pe mai foʻi i mea tigā na tuutpu totino— ua ese ai lo latou iloa. E ui ina malamalama i o outou faalogona, a e atonu ua manino ia i latou mailei faananā tou te lē o iloaina.—Faataoto 29:15.

4 I isi taimi, atonu e tau leai se fesoʻotaʻiga ona ua faigata ia te oe ona tautala atu e uiga i nisi o faalogona tigā. Talu ai ni eseesega ma nisi pe ona o ni ou lava vaivaiga, atonu e tigā ai foʻi lou fatu. Atonu o le a e gaoioi e pei o Iopu, o lē na lagona faapea o ona lava uso, o uo mamae, ioe, e oo i lona lava aiga, na fulitua ia te ia. (Iopu 19:13-19) I nisi tulaga, e tupu le va ona ua ‘pupuni e mātua taliga’ a o taumafai se talavou e faailoa atu ona faalogona maaleale. (Faataoto 21:13) Na faitio mai se tasi teine talavou: “Ua tele ona ou mafatia, ou te tagi soo foʻi a e faapea mai loʻu tamā, ‘E le fesoasoani ia te oe le tagi,’ ona ou nanā lea o oʻu faalogona i totonu ia te aʻu. E leʻi toe maligi ou loimata pe a oʻu ia i i ona tafatafa, ma sa matuā leai se toe fesoʻotaʻiga.”

5. O le ā le uluai laasaga agaʻi i le faaleleia o fesoʻotaʻiga uigā?

5 E ui i lea, po o ā lava uiga o ou mātua, e tele mea e mafai ona e e faia e faaleleia ia fesoʻotaʻiga! Amata i lou fuaina ma le faaeteete o lau faiā ma ou mātua. Mo se faataʻitaʻiga, o le nuu o Isaraelu na faatagā foliga mai se vavalalata i lo latou Tamā faalelagi, i le faapea atu: “Loʻu tamā e, o oe lava le taʻitaʻi o aʻu ina o ou teine muli.” Peitaʻi i le tulaga moni o se faiā lē lelei na tupu talu ai a latou gaoioiga fouvale. (Ieremia 3:4, 5) Pe o ou mātua ea o ni ‘uo faatuatuaina’ moni? Pe e mafai ona e faia ea ni mea, e tusa lava pe leʻi fuafuaina, e ono faalavelavea ai fesoʻotaʻiga? E mafai ona e faapea atu e pei ona faia e Solomona: “O aʻu nei, o le atalii o loʻu tamā, [ma loʻu tinā]”? (Faataoto 4:3) O le ā e mafai ona e faia e faalatalata atu ai ia te i laua?

“Alofa ma le Faamaoni”

6. (a) E tusa ai ma le Faataoto 3:3, o ā uiga o le a fesoasoani i se talavou ia ‘maua ai le alofa o le Atua ma tagata’? (e) E faapefea i se tasi ona ‘asoa nei mea i lona ua’?

6 Na manatunatu le tupu poto o Solomona po o le a le mea sa manaomia mo se talavou ina ia “maua ai . . . le alofa ma le manuia lelei i luma o le Atua, atoa ma le tagata [e aofia ai mātua o se tasi].” O lana tali? “Loʻu atalii e, . . . aua neʻi teʻa ma oe le alofa ma le faamaoni, ia asoa ai i lou ua; ia e tusi ai i le papa o lou loto.” (Faataoto 3:1-4) O le alofa agalelei ma le faamaoni o le a taʻitaʻia oe e faalatalata atu i ou mātua. Peitaʻi o nei uiga e tatau ona avea o se vaega tumau o ou uiga faaletagata, ‘asoa i lou ua ma tusi ai i le papa i lou loto.’ I vaitaimi o le Tusi Paia, sa masani ona tautau se mama faailogaina i se manoa ona asoa lea i le ua. (Kenese 38:18) O lenei mama e tāua tele auā a aunoa ma lona faaaogāina, e leai se tusitusiga e faatuatuaina lona moni. O lē na te asoaina le mama e le mafai ona galo ia te ia ma e masani lava ona faamanatu i ai lona tautele. O lea o le alofa agalelei ma le faamaoni e tatau ona taofia i le mafaufau ma o lo latou tautele ia lē faagaloina. Peitaʻi e faapefea ona e faaalia mai nei uiga?

7. E faapefea e le alofa agalelei ona faaalia ina ia faaleleia ai fesoʻotaʻiga?

7 O le “alofa,” e tusa ai ma le uiga o le uluaʻi upu Eperu, o lona uiga “alofa faamoni” ma e faasino i le aafia totino i se faiā. O lea pe o e faamaoni ea i ou mātua ma faaafia oe i le tausia o se valalata i faalogona? I le Sakaria 7:9,10, o le alofa agalelei o nisi tagata “ua pei o le puao i le taeao . . . e pei o le sau foi i le vaveao ona mavae atu.” (Hosea 6:4) Pe mou atu ea lou alofa agalelei i le aasa o se finauga pe ina ua lē talafeagai ma lou manao? Afai e te ita, pe e te tausia ea le ‘tulafono o le alofa agalelei i lou laulaufaiva’? O le faamaoni ma le tigā alofa e tāua i fesoʻotaʻiga.—Faataoto 31:26.

8. E faapefea ona faaalia e se talavou le faamaoni?

8 O le “faamoni” e fausia aʻe se soʻotaga mafana, talu ai o le faatuatuaina e manaomia i so o se faiā vavalalata. Aua neʻi pei o “tagata ulavavale” o ē nānā le ituaiga tagata e i ai i latou. (Salamo 26:4) Atonu e tofotofoina oe ia e ola, e lua ituaiga o olaga—o le tasi pe a e i ai i tafatafa o ou mātua Kerisiano ma le isi pe a lē i ai mātua. O sea ituaiga auala e ono taʻitaʻia ai i faalavelave mataʻutia, a e maise pe a e fesagaʻi ma se faafitauli matuiā ma e lē agavaa ai e taulima e oe lava le faafitauli. Mafaufau foʻi, i le leai o se faatuatuaga pe a faailogaina se ala sese. “E sili atu le iloa e oʻu mātua na i lo le mea na ou manatu la te iloa,” o le tala lea a se tasi talavou Kerisiano. “Afai ou te taumafai e nanā se mea mai ia i laua, ua ou faaulaula lava la aʻu ia ia te aʻu ma taumafai e faavalea Ieova.” Ioe, ia naunautaʻi e atiina aʻe se faamaoni i totonu. Peitaʻi pe o le faaalialia ea o le faamaoni e gata mai i le na o le alofia o galuega ma le tautala ‘piopio’?—Faataoto 4:20, 24; 10:9.

‘Tautala Saʻo Mai le Fatu’

9. O le ā le faafitauli na foʻia e talavou e toalua, ma o le ā le taunuuga?

9 O nisi talavou e lē o faamaoni i o latou faalogona agaʻi i o latou mātua. Mo se faataʻitaʻiga, o se tasi o talavou ua taʻua i le palakalafa 2 na taʻutino mai: “Ina ia tausisia le filemu, sa amata ai ona matou talanoa i mea matou te iloa e mananao o matou mātua e faalogo i ai, peitaʻi sa taofia pea o matou faalogona moni i totonu.” Sa sailia e nei tagata talavou se fesoasoani. Sa uunaia i latou e se toeaina e talanoa i o latou mātua ma ia faataʻitaʻi i le talavou o Eliu, o lē na faapea mai: “Ou te tautala saʻo loʻu fatu.” (Iopu 33:3, Beck) Ina ua maʻea ni tatalo naunautaʻi, mulimuli ane sa tatala atu o la fatu i o la mātua, ma faamatala i ai o la faalogona tigā. (Faatusatusa Faataoto 12:18) E ui ina meia ona ua iloa sa faapea faalogona o lana fanau, a e na taʻutino e le tamā ia i latou sa ia soʻona faamamafaina mea. Sa fiafia o ia ona ua la talanoa atu. Na faaiʻu mai faapea le afafine: “O le tulaga o lo matou aiga ua agaʻigaʻi atu lava ina faaleleia. Ina ua amata ona matou saʻoloto e fesoʻotaʻi, sa ma iloa ai mafuaaga o ā la tulafono. Sa taofia nei lo la tautala maulalo mai ia i maua e pei o ni pepe. Na amata ai foʻi ona sili atu le malamalama o le tasi i le isi.”

10, 11. (a) E tusa ai ma le Faataoto 27:19, o le ā e mafai ona faaopoopo atu i le mafana o se aiga Kerisiano? (e) E faapefea ona faatatauina e talavou lenei fuaitau?

10 O le tatala atu i ou mātua e atiina aʻe ai fesoʻotaʻiga mai le loto. A ē talanoa atu i se auala mālū, ma le faaaloalo, o le a lagona la e ou mātua le mea o i lou fatu. (Faataoto 29:11) O le a e vaaia ai foʻi uiga i o la loto. O lenei fetufaaʻiga o mafaufauga mafana ma le alofa o le a fesoasoani ia te oe e sili ona e iloa lelei lou lava loto. Ua faapea mai le Faataoto 27:19: “E pei ona faafeagai mata i le vai; e faapea le loto o le tagata i le tasi tagata.”a E pei lava ona e vaaia le uiga o ou foliga i le ata lafoia i se vai toʻa, e faapena foʻi i fesoʻotaʻiga o le loto ma ou mātua atonu e te iloa ai o ō la faalogona ma uunaiga e faaleai se eseesega mai ou foʻi. O lenei fetuafaaʻiga e fausia aʻe ai se malamalamaga tutusa ma le manatu atu, o nei mea e manaomia ai mo se aiga mafana.

11 O lea ia i ai le manao e talanoa i ou mātua e oo lava i mataupu e tigā ai. Faaleo ou popolega ma faamoemoega, ou lē taulau faapea ou fiafiaga ma faamanuiaga. Talanoa e uiga i ou sini mo le olaga ma ua tatalo. Tetee atu i le uunaiga o le ‘vavae ese o oe’ lava. (Faataoto 18:1) Taumafai e faaauau pea ona faaalu ni taimi totino ma se tasi o mātua, ina ia mafai ai ona fetufaaʻi faalogona mafana. O nisi o tagata talavou ua latou iloa e mafai ona faia faapea i le va o asiga a o galulue faatasi ma se tasi o mātua i le galuega talaʻi, a o faia ni savalivaliga uumi faatasi, a o auai faatasi foʻi i nisi o ituaiga o faafiafiaga faaleaiga.

12. O ā mea moni e tatau ona fesagaʻi ma le au talavou?

12 E ui o au taumafaiga e atiina aʻe fesoʻotaʻiga uigā e masani ona iʻu i ni auga lelei, a e e te lē lelei atoatoa faapea foʻi ou mātua. O mātua i nisi taimi atonu e gaoioi ma le lē tonu, leai se magafagafa i faalogona o isi, po o le lē taulau foʻi ona faataʻatia o se faaaʻoaʻoga tatau. Atonu o i latou o ni tagata e lē talitonu ma e lē masani ona feagai ai ma oe e tusa ma mataupu silisili o le Tusi Paia. O nisi o outou atonu e ola aʻe i aiga e toatasi le matua po o aiga o mātua fai, o ia olaga e tau fai tutasi. Po o le ā lava lou mafana i ou mātua i lea taimi ma lea taimi e te faalogoina pea le na o oe i faalogona. E faapefea la ona onosaʻia ma le faamaoni na ituaiga o faigata?

Aʻoaʻo ia ‘Tauave le Amo a o Taulealea’

13. Ai se ā e lē foliga masani ai upu a Ieremia i le Auega 3:27?

13 Na faapea mai le perofeta o Ieremia ina ua tofiaina e Ieova: “Ou te le iloa ona tautala, auā o aʻu o le tama itiiti”! Peitaʻi na faamautinoaina o ia e Ieova ma faamalosi atu i ai. Talu ai ona puapuaga, popolega ma tulaga na faaloto vaivaia ai, na ia lagona ai i nisi o taimi le pei ua musuā, ma i se taimi na ia faapea mai: “Ia faafanoina le aso na na fanaua mai ai aʻu.” (Ieremia 1:6, 19; 20:7-9, 11, 14) Mulimuli ane, na ia tusia: “E lelei i le tagata ina ia tauave e ia le amo ina o taulealea.” (Auega 3:27) Peitaʻi e faapefea e le tauaveina o le avega o faigata ona manatu i ai e aogā? O le faaaʻoaʻoga a Iosefa ua faataʻitaʻia manino mai ai lenei mea.

14, 15. (a) O le ā le mea na tupu ia Iosefa a o talavou? (e) Sa faapefea ona ‘tofotofoina o ia i afioga a Ieova’?

14 I le 17 o ona tausaga, na maua ai e Iosefa i se miti le folafolaga tauatua faapea o le a ia umia se tofi taʻutaʻua. Peitaʻi, pagā lea, na faatauina atu o ia e ona uso loto leaga e fai ma pologa! Na iʻu ai o ia i ‘Aikupito ma mulimuli ane fusifusia i filifili i se fale puipui ona o tuʻuaiga na manatu e faamaonia faapea na taumafai e faia le toso teine. (Kenese 37:2, 4-11, 28; 39:20) O lenei talavou ua fai faaaʻoaʻoga lelei ma o le suli o se folafolaga faamamaluina sa taofiofia i le pa o se falepuipui. Ona o ia o le tagata ese i nuu ese, sa leai sana uo e alofa mafana ia te ia pe tu mai e faasaʻo lona moliaga.

15 “Ua latou faatiga i ona [Iosefa] vae i le noanoaga; ua oo lava o ia i le uamea; ua oo i le tau na taunuu ai lana afioga, o le afioga a Ieova na tofotofo ai ia te ia.” (Salamo 105:17-19) Mo le 13 tausaga, na puapuagatia ai Iosefa o se pologa ma o se pagota seʻia oo ina faataunuuina le folafolaga a Ieova. I lenei mea na tupu sa tofotofoina ai o ia. E ui ina sa leʻi fuafuaina e Ieova le faalavelave, a e na faatagaina nei mea ona o se fuafuaga. Pe o le a tausia ea e Iosefa lona faamoemoe i “le afioga a Ieova” e ui i le mataʻutia o tofotofoga matuia? Pe o le a ia fafau seʻia oo ina taʻumatuaina i ona uiga lelei, ma atiina aʻe le onosaʻi manaomia, loto maulalo, malosi faaleagaga, ma le faanaunauga e tagofia se tofiga faigata? Na tulaʻi Iosefa o se auro mai le afi a lē faamamā—o lē mamā ma o lē e sili ona tāua i le Atua, o lē na ia faaaogāina ma le matagofie mulimuli ane ai.—Kenese 41:14, 38-41, 46; 42:6, 9.

16. E faapefea ona tatau i se talavou ona vaaia i tulaga faigata?

16 O Iosefa ma Ieremia na puapuagatia uma i laua a e lē o so laua lava sese. Sa la atiina aʻe uiga faaleatua. Peitaʻi, na sili atu ona tofotofoina i laua a o la feagai ai ma tulaga mataʻutia. Maʻeu le sili atu ona tele le manaomia o sea faaleleia e le au talavou o ē ua faia mea sese! O aʻoaʻiga atonu e faigata ona talia, e tulaʻi mai ai le amiotonu pe a fai ua aʻoaʻoina ai oe. (Eperu 12:5-7, 11) O lenei toleniina e mafai ona atiina aʻe ai se malosi i totonu e pei o se uamea ua faamaaina i le afi. A o “ia Iosefa Ieova, ua ia alofa ia te ia,” e faapea foʻi ona ia avatu ia te oe le malosi e sili atu i le tulaga masani ma faaʻoaina le tauia o lou tutumau.—Kenese 39:21; 2 Korinito 4:7.

17. O le ā le aafiaga i se tasi teine talavou ona o tulaga faigata? O le ā ua e aʻoaʻoina mai lenei mea?

17 Mo se faaaʻoaʻoga, o le tamā fai o se teine talavou sa foliga e soʻona lotomau ma lē manatunatu i ona faalogona e uiga i le maliu o lona tamā pele, sa manatu o le a sola ese. O lona iloina o lenei mea o le ā na ona faapogaia ai o nisi faafitauli, sa nofo o ia—ma onosaʻi. I le taimi nei, ua toeitiiti 13 tausaga mulimuli ane ai, ua ia faaiʻu faapea: “O le aʻoaʻiga a loʻu tamā fai na avea ai aʻu o se tagata e siii atu. A o ma nonofo na o maʻua ma loʻu tinā, sa fai faavalea aʻu ma sa ou fouvale foʻi. Na masani lava ona ou manao e faia mea i laʻu lava auala. Sa ou aʻoaʻoina le manatunatu i isi. Na tali mai foʻi Ieova i le tele o aʻu tatalo mo le malosi e faagalo ai le maliu mo loʻu tamā ma ia ou mafana atu i loʻu tamā fai.” Ioe, o le aʻoaʻoina ia ola faatasi ma faigata o le a tuuina ai oe ia lalata atu ia Ieova. O lea e mafai ai ona avea o ia ma au. Uo, o ‘lou faatuatuaga talu ona e tama itiiti.’—Salamo 71:5.

18. (a) O le ā na te fuafuaina po o le ā e iʻu ai le olaga o se talavou? (e) Ai se ā e tatau ai i talavou ona taofia o latou mātua o ni ē pele?

18 Manatua e lē na o le siomaga o lou aiga e taʻu maia le tāua o lou tagata po o le mea e iʻu i ai lou olaga. Na i lo lena, “e mafai ona iloa o le tama [po o le teine] i lana amio; pe sao ona lelei ma le tonu o lana mea e fai.” (Faataoto 20:11) O au lava amio tonu o le a pele ai oe i le Atua ma avatua ai le uigā ma le tāua i lou olaga. E leai se aiga e lelei atoatoa, peitaʻi ia vaai i uiga mautinoa o lou aiga. Mafaufau i le faataulagaina ua faia e ou mātau auā le saunia o mea e ʻai mo oe, lavalava, fale, mea manaomia tau le soifua maloloina, ma mea faapena. Na i lo o le tauia i le leai o se loto faafetai, “ia e ava i lou tamā ma lou tinā.” Tausia i laua e tāua, e tautele.—Efeso 6:1-3; Faataoto 16:20; 17:13.

19. O ā taui o le usitaʻi mai le fatu i mātua o se tasi?

19 O fesoʻotaʻiga uigā ma ou mātua o le ā faalolotoina ai lou alofa mo i laua. Ona sau ai lea o le usiusitaʻi mai le fatu. “Loʻu atalii e [po o le afafine], aua neʻi galo ia te oe laʻu tulafono; a ia tausia aʻu poloaiga i lou loto,” o le augani lea mai le tamā poto, o lē ua taʻua maia faamanuiaga, “auā o faaopoopoina ai ia te oe o aso e tele, ma tausaga e te ola ai, atoa ma le manuia.”—Faataoto 3:1,2.

[Faaopoopoga i lalo]

a O le faatonu o A. Cohen ua na taʻua faapea e uiga i lenei fuaiupu: “I le loto o la tatou uo ua iloa ia le ata o ō tatou lava uiga . . . O le tatala atu ma le fefaaaliaʻi i le alofa mafana o manatu i faiga uo tatou te malamalama moni ai ia i tatou, ma iloa tino ai mea o i totonu ia i tatou.” (Proverbs, Le Soncino Press) Ua taʻua e le fuaiupu o le Tusi Paia a W. F. Beck i se vaega faapea: “O lea e mafai ona e iloa atu ai oe lava o atagia mai, i le loto o le isi tagata.”

E te Manatua?

◻ O le ā e mafai ona faapogaia ai se va i fesoʻotaʻiga?

◻ E mafai faapefea ona faaalia le alofa agalelei e se talavou?

◻ I ā auala o le a faaleleia atili fai e le faamaoni fesoʻotaʻiga i le aiga?

◻ O le ā o le a faataunuuina mo se talavou e le feagai ai ma avega o faigata?

[Ata i le itulau 18]

A o faaleleia e le amo o faigata uiga faaletagata o Iosefa, e faapea foʻi ona faaleleia ou uiga a o e talavou pe a tumau i faigata

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga