Ia Auauna ma le Faamaoni Faatasi ma le Faalapotopotoga a Ieova
“E te amio faamaoni oe i le ua faamaoni.”—2 SAMUELU 22:26, NW.
1, 2. O ā nisi o faaaoaoga o le faamaoni atonu tatou te vāai uma lava i ai i totonu o le faapotopotoga?
UA LEVA lava le afiafi ae o loo sauniuni pea e se toeaina le lauga mo se sauniga faa-Kerisiano. Ua manao o ia e faamuta loa ma mālōlō; nai lo lea, sa ia galue pea, o loo saili i ni faaaoaoga ma ni tala faatusa faale-Tusi Paia o le a pāʻia ai loto o tagata ma faalaeiauina ai le lafu. I le po o le sauniga, o se ulugalii mai lena lava faapotopotoga ua matuā lē lavavā lava ma ua manaomia sina malologa i lena afiafi i lo latou aiga; nai lo lea, sa la onosai pea e sauni le la fanau ma ō atu i le sauniga. Ina ua maeʻa le sauniga, sa talatalanoa ai nisi Kerisiano i le lauga a le toeaina. Na toetoe lava taʻu atu e se tasi tuafafine se tasi taimi na faatiga ai e lena lava uso ona faalogona; nai lo lea, sa ia tautala pea ma le naunautai e faatatau i se tasi o manatu autū na taʻua e le uso. Po o e mātau maia le uiga tutusa lea o loo iai i nei vaaiga uma?
2 O lena uiga o le faamaoni. O loo galue ma le faamaoni le toeaina e tautuaina le lafu a le Atua; o loo auai ma le faamaoni mātua i sauniga a le faapotopotoga; o loo lagolagoina ma le faamaoni e le tuafafine toeaina. (Eperu 10:24, 25; 13:17; 1 Peteru 5:2) Ioe, i vala uma lava o le olaga, tatou te vaaia ai tagata o le Atua o loo maumauai e auauna ma le faamaoni i le faalapotopotoga a Ieova.
3. Aisea e tāua tele ai lo tatou tumau i le faamaoni atu i le faalapotopotoga a Ieova o loo i le lalolagi?
3 Pe a silasila mai Ieova i lenei lalolagi o faiga piopio, e itiiti lava se faamaoni na te silafiaina ai. (Mika 7:2) Maeu le olioli o lona finagalo pe a silafia mai e ia le faamaoni o ona tagata! Ioe, o lou lava faamaoni e faafiafiaina ai o ia. Peitai, e faatiga ai ia Satani, o le uluai fouvale, ma faamaonia ai lona pepelo. (Faataoto 27:11; Ioane 8:44) Ia e faatalitalia o le a taumafai Satani e faavaivaia lou faamaoni ia Ieova ma Lana faalapotopotoga o loo i le lalolagi. Seʻi o tatou talanoaina nisi o auala o loo faia ai e Satani lenei mea. Ona tatou iloa lelei ai lea o le auala e mafai ona tatou tumau ai i le faamaoni seia oo i le iuga.—2 Korinito 2:11.
O le Tulimataia o Vaivaiga e Mafai Ona Aveesea ai le Faamaoni
4. (a) Aisea e faigofie ai ona manatu sese ia i latou o loo iai i tulaga pule? (e) Na faamaonia faapefea le lē faamaoni o Koru i le faalapotopotoga a Ieova?
4 Pe afai o loo tauaveina e se uso se tiute tauave, atonu o le a faigofie ona iloa atu ai ona masei. Pagā le faigofie ona vaavaai masei i ‘le fasilaau i le mata o lo tatou uso ae ua galo ai le utupoto o loo i o tatou lava mata’! (Mataio 7:1-5) Peitai, o le mafaufau pea i masei, e mafai ona faatupuina ai le lē faamaoni. Ina ia faataitai, seʻi manatu i le eseesega o Koru ma Tavita. E tele tiute tauave sa ia Koru, ma e foliga mai sa faamaoni o ia mo le tele o tausaga, ae peitai na oo ina fiasili o ia. Na iu ina ita o ia i le pule sa iai ia Mose ma Arona, o ē latou te tauusoga vavalalata. E ui o Mose o se tagata e sili ona agamalu i tagata uma, ae foliga mai na amata ona vaavaai masei i ai Koru ia te ia. E foliga mai sa ia iloa ni masei o Mose. Peitai ane, o na masei, sa lei taʻusaʻoina ai le lē faamaoni o Koru i le faalapotopotoga a Ieova. Sa faaumatia o ia mai le faapotopotoga.—Numera 12:3; 16:11, 31-33.
5. Aisea atonu na lagona ai e Tavita le tofotofoina ina ia fouvale ia Saulo?
5 I le isi itu, sa auauna Tavita i le tupu o Saulo. Sa avea muamua Saulo o se tupu lelei, ae na mulimuli ane avea moni lava o se tupu amioleaga. Sa manaomia e Tavita le faatuatua, le onosai, e faapena foi ma le faaaogaina lelei o sina tomai ina ia sao ai mai osofaiga fuā a Saulo. Peitai, ina ua maua e Tavita le avanoa e taui ma sui atu ai, sa ia faapea mai o se ‘mea sese i le silafaga a Ieova,’ pe a ia faia se gaoioiga lē faamaoni e faasagatau atu ai i se tasi ua faauuina e Ieova.—1 Samuelu 26:11.
6. E tusa lava pe tatou te iloa ni vaivaiga ma masei o toeaina, ae o le ā e lē tatau lava ona tatou faia?
6 Pe afai o nisi o loo taimua ia i tatou e foliga mai o loo sese a latou faaiuga, e tautatala i upu malolosi, pe foliga latou te faaituau, pe o le a tatou faitioina ea i latou, atonu e lagolago atili atu ai i le agaga faitio i totonu o le faapotopotoga? Pe o le a tatou lē toe ō ai ea i sauniga faa-Kerisiano i se tulaga e pei ua tetee? E leai lava! I le pei o Tavita, o le a lē tāitai ona tatou faatagaina masei o se isi tagata e uunaia ai i tatou e lē faamaoni atu ia Ieova ma lana faalapotopotoga!—Salamo 119:165.
7. O ā nisi o gaoioiga leaga sa faia e fesootai atu ma le malumalu i Ierusalema, ma na faapeī lagona o Iesu i lenei mea?
7 O le faaaoaoga silisili faaletagata o le faamaoni, o Iesu Keriso, lea o loo faamatalaina faavaloaga “o lē e faamaoni” a Ieova. (Salamo 16:10, NW) O le faaaogaseseina o le malumalu i Ierusalema i faiga leaga atonu sa avea ai o se luʻi le faamaoni. Na silafia e Iesu o galuega a le faitaulaga sili ma taulaga sa muai faaatagia mai ai lana lava faiva ma lona maliu faataulagaina, ma sa ia silafia le tāua ona aʻoaʻoina tagata mai nei mea. O lea na tumu ai o ia i le ʻinoʻino amiotonu ina ua ia vaaia o loo fai le malumalu ma “ana o e fao mea.” E ala i le pule na tuuina mai e le Atua, na faalua ai ona ia faia ni gaoioiga e faamamāina ai.a—Mataio 21:12, 13; Ioane 2:15-17.
8. (a) Na faapefea ona faaalia e Iesu le faamaoni i faatulagaga i le malumalu? (e) E mafai faapefea ona tatou faaalia tatou te talisapaia le tapuai atu ia Ieova faatasi ma lana faalapotopotoga mamā?
8 Peitai, sa faamaoni pea ona lagolagoina e Iesu faatulagaga i le malumalu. Mai lava a o tamaitiiti, sa ia auai atu ai i tausamiga i le malumalu ma sa masani ona aʻoaʻo atu ai iina. Sa ia totogia foi le lafoga o le malumalu—e ui o le mea moni sa lē tatau ona ia faia faapea. (Mataio 17:24-27) Na faamālō atu Iesu i le fafine mativa ua oti lana tane ona o lona tuuina “o ana mea uma e ola ai” i totonu o le pusa e teu ai tupe o le malumalu. E lei leva talu ona mavae lena mea, ae teena loa e faavavau e Ieova lena malumalu. Peitai a o lei oo atu i lena taimi, sa faamaoni pea i ai Iesu. (Mareko 12:41-44; Mataio 23:38) O le faalapotopotoga a le Atua o loo i le lalolagi i aso nei e silisili atu nai lo le faiga o mea faa-Iutaia ma lona malumalu. E moni, e lē lelei atoatoa; o le mafuaaga lena e faia ai fetuutuunaiga i nisi o taimi. Peitai e lē o lilofia i mea leaga, e lē o fuafua foi Ieova le Atua e suia. Seʻi aua lava neʻi o tatou faatagaina so o se vaivaiga tatou te iloa i totonu o le faalapotopotoga e faaita ai i tatou pe uunaia ai i tatou e faaalia le agaga faitio, ma le muimui. Nai lo lea, seʻi o tatou faataitai atu i le faamaoni o Iesu Keriso.—1 Peteru 2:21.
O Tatou Lava Tulaga Lē Lelei Atoatoa
9, 10. (a) Ua faapefea ona faaaogā e le faiga o mea a Satani o tatou tulaga lē lelei atoatoa ina ia maileia atu ai i tatou i amioga lē faamaoni? (e) O le ā e tatau ona fai e sē ua faia se agasala matuia?
9 E taumafai foi Satani e uunaia le lē faamaoni e ala i le faaaogā o o tatou tulaga lē lelei atoatoa. O loo maileia e lana faiga o mea o tatou vaivaiga, i le faaosoosoina o i tatou e faia le mea e sese i le silafaga a Ieova. E faanoanoa lava, i tausaga taitasi e faitau afe i latou ua lolo atu i le faia o amioga lē mamā. O nisi ua latou faaopoopo atu i lenei lē faamaoni e ala i le ola i se olaga uigalua, i le faia pea o mea sese ae o loo faafoliga mai o loo tumau ona avea o ni Kerisiano faamaoni. I le tali atu i lenei mataupu i le faasologa o mataupu o le “Young People Ask . . . ” i le mekasini o le Awake!, na tusi mai ai se tasi teine talavou: “Sa faamatalaina moni e mataupu mea uma sa tutupu i loʻu olaga.” Sa ia faia faananā ni faigauo ma ni talavou o ē e lē alolofa ia Ieova. O le iuga? Ua ia tusi mai: “Sa matuā leaga faia loʻu olaga, ma na ou aafia ai i amioga lē mamā ma sa aoaia ai aʻu. Na faaleagaina laʻu faiā ma Ieova, ma sa lē toe maufaatuatuaina aʻu e oʻu mātua ma toeaina.”b
10 Sa maua e lenei teine talavou se fesoasoani mai toeaina ma toe foi ai i lana auaunaga faamaoni ia Ieova. Peitai, o se itu e sili ona matautia, e toatele ua mafatia i āuga e sili ona leaga, ma o nisi e lē toe foi mai ai lava i le faapotopotoga. Maeu le tele o se lelei pe ana faamaoni ma tetee atu i faaosoosoga a lenei lalolagi amioleaga! Ia utagia lapataiga mai mekasini o Le Olomatamata ma le Ala Mai! i mataupu e pei o aumea faalelalolagi ma faafiafiaga matagā. Tau ina ia leai se taimi o le a e paʻū atu ai i le faia o ni amioga lē faamaoni. Ae afai e te oo i ai, aua lava neʻi e faatagā faafoliga mai e te lē o aafia ai. (Salamo 26:4) Nai lo lea, ia saili se fesoasoani. O le mafuaaga lena mo le iai o mātua Kerisiano ma toeaina.—Iakopo 5:14.
11. Aisea e sese ai pe a tatou manatu ia i tatou e faapea ua matuā leaga lava, ma o le ā se mea o taʻua i le Tusi Paia na tupu anamua e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faasaʻoina ai o tatou manatu?
11 O o tatou tulaga lē lelei atoatoa e ono lamatia ai foi i tatou i le isi itu. O nisi ua faia se gaoioiga lē faamaoni ua faamaamulu i le toe taumafai e faafiafia le finagalo o Ieova. Ia manatua, na faia e Tavita ni agasala e sili ona matuia. E ui ua leva ona mavae le oti o Tavita, ae sa manatua pea o ia e Ieova ma taʻua o se auauna faamaoni. (Eperu 11:32; 12:1) Aisea? Auā sa lē tāitai ona faamaamulu o ia i le faafiafiaina o le finagalo o Ieova. Ua faapea mai le Faataoto 24:16: “E atu fitu ona paū lē amiotonu, a e toe tu o ia.” E mautinoa lava, pe afai tatou te paʻūū i ni agasala laiti—ioe i le faia soo—ona o se vaivaiga o loo tatou tauivi i ai, e mafai lava ona taʻuamiotonuina i tatou i le silafaga a Ieova pe afai tatou te “tu” atu pea—o lona uiga, ia salamō aʻiaʻi ma toe faaauau i le ala o le auaunaga faamaoni.—Faatusatusa i le 2 Korinito 2:7.
Ia Nofouta i Vala Iloagatā o le Lē Faamaoni!
12. I le tulaga o le au Faresaio, na faapefea i se manatu faauamaaa ma le maumauai i tulafono ona taitaia atu ai i le lē faamaoni?
12 E oo mai foi le lē faamaoni i ni vala iloagatā. E oo lava ina ono foliga mai o loo faamaoni! Mo se faaaoaoga, atonu sa manatu le au Faresaio i aso o Iesu sa matuā matilatila lava lo latou faamaoni.c Peitai sa lē taulau ona latou iloa le eseesega i le va o le faamaoni ma le piimau i tulafono e faia e tagata e aunoa ma le fetuutuunai, auā sa latou pulepuletutū ma faasauā i a latou faamasinoga. (Faatusatusa i le Failauga 7:16.) I lenei mea sa latou matuā lē faamaoni ai—i tagata sa tatau ona latou auauna atu i ai, i le uiga moni o le Tulafono lea na latou faapea o loo latou aʻoaʻoina atu, ma ia Ieova lava ia. Ae i le isi itu, sa faamaoni Iesu i le uiga moni o le Tulafono, lea sa faavae aʻe i le alofa. O lea na ia faalaeiau ma faamalosia ai tagata, e pei lava ona muai taʻua i valoaga i le Mesia.—Isaia 42:3; 50:4; 61:1, 2.
13. (a) E ono mafai faapefea ona lē faamaoni ni mātua Kerisiano? (e) Aisea e tatau ai i mātua ona alofia le soona inainā, le faitio, po o le vaavaai masei a o aoaiina a latou fanau?
13 O Kerisiano o loo iai i ni tulaga pule e tele se aogā ia i latou o le faataitaiga a Iesu i lenei itu. Mo se faaaoaoga, e iloa e mātua faamaoni e tatau ona latou aoaia a latou fanau. (Faataoto 13:24) Peitai ia latou faamautinoa e latou te lē o soona faatiga i a latou fanau iti ona o ni aoaiga mamafa e avatu i ai ma le ita po o le faifai pea ona faitioina i latou. O fanau o ē ua iai le lagona e lē tāitai mafai ona latou faafiafiaina o latou mātua, po o ē ua iai le manatu faapea ua avea le tapuaiga a o latou mātua ma tulaga ua soona vaavaai masei ai ma faitio, atonu o le a faalotovaivaia ma o le iuga, e ō ese ai mai le faatuatuaga moni.—Kolose 3:21.
14. E mafai faapefea ona faaali atu le faamaoni o leoleo mamoe Kerisiano i le lafu o loo latou tautuaina?
14 E faapena foi i toeaina Kerisiano ma ovasia femalagaai ona uaʻi atu i faafitauli ma lamatiaga o loo fesagai ma le lafu. I le avea o ni leoleo mamoe faamaoni, latou te ofoina atu ai fautuaga pe a manaomia, i le faamautinoa ua latou muai iloaina mea moni uma ona faavae aʻe lea ma le faaeteete mea latou te fai atu ai mai le Tusi Paia ma lomiga a le Sosaiete. (Salamo 119:105; Faataoto 18:13) Ua latou iloa foi, o loo faalagolago atu le lafu ia i latou mo faalaeiauga ma le fafagaina faaleagaga. O lea latou te saili ai e faataitai atu ia Iesu Keriso, le Leoleo mamoe Lelei. Latou te auauna atu ma le faamaoni i mamoe i lea vaiaso ma lea vaiaso i sauniga faa-Kerisiano—latou te lē faavaivaia mamoe, ae faalaeiau ma faamalosia lo latou faatuatua.—Mataio 20:28; Efeso 4:11, 12; Eperu 13:20, 21.
15. Sa faapefea ona faaalia e nisi i le uluai senituri le tuu sese o o latou faamaoni?
15 O le isi vala iloagatā o le lē faamaoni o le faamaoni e tuu sese. O le faamaoni moni i le faauigaga a le Tusi Paia e lē faatagaina ai lo tatou tuuina o se isi lava tuutoina atu e faamuamua i lo tatou faamaoni ia Ieova le Atua. E toatele tagata Iutaia i le uluai senituri sa matuā pipii mau atu i le Tulafono Faa-Mose ma le faiga o mea faa-Iutaia. Peitai na oo mai le taimi a Ieova e aveesea ai lana faamanuiaga mai lena nuu fouvale ae tuu atu i le nuu o Isaraelu faaleagaga. E na o sina vaega toalaiti sa faamaoni ia Ieova ma faafetaui atu i lenei suiga tāua. E oo lava foi i Kerisiano moni, sa maumauai lava nisi tagata e lagolagoina le faiga o mea faa-Iutaia e toe foi atu i tua i “mataupu muamua e vaivai ma faatauvaa” o le Tulafono Faa-Mose, lea na faataunuuina ia Keriso.—Kalatia 4:9; 5:6-12; Filipi 3:2, 3.
16. E faapefea ona tali atu auauna faamaoni a Ieova i ni fetuutuunaiga?
16 I se faaeseesega, ua faamaonia atu e tagata o Ieova i ona po nei lo latou faamaoni i taimi o suiga. A o faaauau ona susulu malosi mai le malamalama o upu moni ua faaalia, ua faia ai foi ma ni fetuutuunaiga. (Faataoto 4:18) Talu ai nei, ua fesoasoani mai ai ia i tatou “le auauna faamaoni ma le mafaufau” ina ia faasaʻoina lo tatou malamalamaga i le faaupuga “tupulaga” lea o loo faaaogā i le Mataio 24:34 ma le taimi e faamasinoina ai “mamoe” ma “ʻoti” o loo taʻua i le Mataio 25:31-46, faapea ma lo tatou manatu i ituaiga o auaunaga faalemalo. (Mataio 24:45) E mautinoa na semanu e fiafia nisi aposetate pe ana fai e toatele ni Molimau a Ieova e tausisi atu pea ma le faauamaaa i le malamalamaga sa iai muamua o na mataupu ma teena ai le malamalamaga auiluma. E leai se mea faapena ua tupu. Aisea? E faamaoni tagata o Ieova.
17. E faapefea e ē pele ia i tatou ona latou tofotofoina lo tatou faamaoni i nisi taimi?
17 Peitai, e mafai ona aafia totino i tatou i le mataupu o le tuu sese o le faamaoni. Pe a filifilia e sa tatou uo pele po o se tagata o lo tatou aiga se ala e solia ai mataupu silisili o le Tusi Paia, atonu tatou te lagona ua fesouaiina ai o tatou lagona i le faamaoni. O le tulaga masani, tatou te lagona le faamaoni atu i tagata o le aiga. Ae ia aua lava neʻi faamuamuaina lo tatou faamaoni ia i latou nai lo o lo tatou faamaoni ia Ieova! (Faatusatusa i le 1 Samuelu 23:16-18.) E lē tatau ona tatou fesoasoani i ē faimea sese e natia se agasala matuia, e lē tatau foi ona tatou au atu ia i latou e faasagatau ai i toeaina o ē o loo taumafai e ‘faasaʻoina i latou i le agaga o le agamalu.’ (Kalatia 6:1) O le faia faapea o le lē faamaoni lena ia Ieova, i lana faalapotopotoga, ma lē pele ia i tatou. Ae maise ai, o le taofia o lē ua agasala mai le mauaina o ni aoaiga na te manaomia, o le a iu ai i le lē mafai ona oo atu ia te ia le faailoaga o le alofa o Ieova. (Eperu 12:5-7) Ia manatua foi, “e faamaoni manua mai le uo.” (Faataoto 27:6) Pe a tuusaʻo, o fautuaga alofa e faavae mai le Afioga a le Atua atonu e manuʻa ai lagona faamaualuga o lē pele ua sese, ae atonu e avea o se faasaoola i se taimi mulimuli ane!
E Tumau le Faamaoni e Ui i Sauaga
18, 19. (a) O le ā sa manao ai Aapo mai ia Napota, ma aisea na musu ai Napota? (e) Pe na tatau le faamaoni o Napota e ui i lona taunuuga na oo i ai? Ia faamatala.
18 O nisi taimi e tuusaʻo mai ai osofaiga a Satani i lo tatou faamaoni. Seʻi manatu i le tulaga o Napota. Ina ua faatauanau o ia e le tupu o Aapo e faatau lona tovine, sa ia tali atu: “Ia faamamao e Ieova ia te au ona ou avatu ia te oe le tofi o oʻu tamā.” (1 Tupu 21:3) Sa lei faauamaaa Napota; sa ia faamaoni. Na poloaia e le Tulafono Faa-Mose e faapea e lē tatau i se tagata Isaraelu ona ia faatauina atu se tofi o le eleele ina ia faato. (Levitiko 25:23-28) Na mautinoa lelei e Napota e mafai e lenei tupu amioleaga ona fasiotia o ia, auā ua uma foi ona faataga e Aapo lana avā, o Iesepela, e fasiotia le toatele o perofeta a Ieova! Peitai sa maumauai Napota.—1 Tupu 18:4.
19 O nisi taimi e tāpā faamalosi ai e le faamaoni se faataulagaina. Sa tuuaia sese e Iesepela, faatasi ai ma le fesoasoani a ni “tagata ulavavale,” ia Napota mo se solitulafono na te lei faia. O le iuga, na fasiotia ai Napota ma ona atalii. (1 Tupu 21:7-16; 2 Tupu 9:26) Pe o le uiga ea o lena mea na sese le faamaoni o Napota? E leai! O loo iai Napota faatasi ma le toatele o tane ma fafine faamaoni o ē o loo ‘ola’ pea i le manatuaina e Ieova e oo mai i le taimi nei, o loo momoe saogalemu i le tuugamau seia oo i le taimi o le toetu.—Luka 20:38; Galuega 24:15.
20. E mafai faapefea e le faamoemoe ona fesoasoani ia i tatou ina ia tausisia ai lo tatou faamaoni?
20 O le folafolaga lava lena o loo avatu ai le faamautinoaga i tagata faamaoni o Ieova i aso nei. Ua tatou iloa o lo tatou faamaoni atonu e ogaoga ni tulaga e oo ai ia i tatou i lenei lalolagi. Sa totogia e Iesu Keriso lona faamaoni i lona soifua, ma na ia fetalai i ona soo o le a lē ese se tulaga o le a latou fetaiai. (Ioane 15:20) E pei ona faaolaolaina o ia e lona faamoemoe i le lumanai, ua faapena foi ona faaolaolaina i tatou e lo tatou faamoemoe. (Eperu 12:2) O lea e mafai ai ona tatou tumau i le faamaoni a o fesagai ma ituaiga uma o sauaga.
21. O ā faamautinoaga ua ofoina mai e Ieova i ona tagata faamaoni?
21 E moni, e toalaiti lava nisi o i tatou i aso nei o loo mafatia i na osofaiga tuusaʻo o lo tatou faamaoni. Peitai atonu e tele atu nisi sauaga o le a fesagai ma tagata o le Atua a o lei oo mai le iuga. E mafai faapefea ona tatou mautinoa e tausisia pea lo tatou faamaoni? E ala i lo tatou faamaoni pea i le taimi nei. Ua aumaia e Ieova ia i tatou se tofiga sili—o le talaʻi ma aʻoaʻo atu e uiga i lona Malo. Seʻi o tatou faamaoni atu pea i lenei galuega tāua. (1 Korinito 15:58) Pe afai tatou te lē faatagaina tulaga lē lelei atoatoa faaletagata e aveesea ai lo tatou faamaoni i le faalapotopotoga a Ieova ma afai tatou te mataala e tetee atu i na vala iloagatā o le lē faamaoni e pei o le faamaoni e tuu sese, ona lelei ai lea ona sauniunia i tatou i nisi tofotofoga e sili ona matuia o lo tatou faamaoni. I so o se tulaga lava, tau ina ia tatou mautinoa pea i le faamaoni lē maluelue o Ieova i ana auauna faamaoni. (2 Samuelu 22:26) Ioe, o le a ia leoleoina ona tagata faamaoni!—Salamo 97:10.
[Faaopoopoga i lalo]
a Sa lototele Iesu e osofai atu i na faiga faapisinisi sa faia mo ni tupe faasili. I le faamatalaga a se tasi tusitala o talafaasolopito e faapea, sa tatau ona totogia le lafoga o le malumalu i se tupe siliva faapitoa a Iutaia mai aso anamua. Sa manaomia ai la e le toatele o tagata e asiasi atu i le malumalu ona sui a latou tupe ina ia mafai ona totogia le lafoga. Sa faatagaina tagata e faafesuiaia tupe ina ia tāpā se tau mo le faafesuiaiga, ma o lenei faiga sa tele ni tupe na maua mai ai.
b Tagai i le Awake! o Tesema 22, 1993; Ianuari 8, 1994; ma Ianuari 22, 1994.
c O la latou vaega e tupuga mai i le talitonuga Hasidim, o se vaega na tupu aʻe i uluai senituri ina ia tetee atu i taaʻiga a Eleni. Sa maua e tagata o lenei talitonuga Hasidim lo latou igoa mai le upu Eperu chasi·dhimʹ, o lona uiga “o ē faamaoni” pe “o ē matuā faaaloalo atu.” Atonu sa latou manatu faapea o mau ia o loo taʻua ai “tagata amio Atua [“o ē faamaoni,” NW] a Ieova sa faatatau atu ia i latou i se auala faapitoa. (Salamo 50:5) E lē gata ia i latou, ae o le au Faresaio foi ina ua mavae atu i latou, sa o ni tagata maelega valea, o ni ē puipuia ma le manatu faapito le Tulafono.
O le a Faapefea Ona E Tali?
◻ E mafai faapefea ona tatou alofia le faatagaina o tulaga lē lelei atoatoa o isi e taitaia ai i tatou i le lē faamaoni?
◻ O ā auala atonu e taitaia ai i tatou e o tatou lava tulaga lē lelei atoatoa i le faia o ni amioga lē faamaoni?
◻ E mafai faapefea ona tatou teteeina le vaivaiga o le tuu sese o o tatou faamaoni?
◻ O le ā o le a fesoasoani ia i tatou ina ia tausia ai pea lo tatou faamaoni e oo lava i taimi o sauaga?
[Pusa i le itulau 9]
Auauna ma le Faamaoni i Peteli
“Ia faia mea uma lava ma le matagofie ma le sauni lelei [“se faatulagaga,” NW].” O upu na sa tusia e le aposetolo o Paulo. (1 Korinito 14:40) Na iloa e Paulo, ina ia faagaoioia se faapotopotoga, o le a iai se manaoga mo “se faatulagaga,” mo se faamaopoopoga lelei. E faapena foi i aso nei, e tatau i toeaina ona latou faia filifiliga i ni mataupu aogā, e pei o le tofiaina o tagata o le faapotopotoga i nofoaga eseese o loo faia ai suesuega tautusi, le faatulagaina o faatasiga mo le auaunaga i le fanua, ma le tilofaia o le galueaiina o oganuu. O na faatulagaga e ono tofotofoina ai le faamaoni i nisi taimi. E lē o ni faatonuga e faagaeeina tauatua, ma e lē mafai foi ona latou faamalieina loto o tagata taitoatasi.
Po o avea ea o se luʻi ia te oe i nisi taimi, lou faamaoni atu i nisi o faatulagaga aogā ua faia i totonu o le faapotopotoga Kerisiano? Pe afai o lea, atonu la e aogā ia te oe le faaaoaoga a le Peteli. O le igoa Peteli, o se taʻu faa-Eperu o lona faauigaina o “Le Fale o le Atua,” lea ua faaigoa ai lālā uma e 104 a le Sosaiete o le Olo Matamata, e aofia ai ma le ofisaulu i le Iunaite Setete o Amerika.* O tagata tauofo o loo nonofo ma galulue ai i fale o Peteli latou te mananao ina ia faaatagia atu i nei nofoaga le faaaloalo ma le migao ia Ieova. E manaomia ai e lenei mea le faamaoni o tagata taitoatasi.
E masani ona faia faamatalaga a tagata e asiasi atu i Peteli e faatatau i le maopoopo lelei ma le mamā latou te vaaia iina. E maopoopo lelei ma fiafia le au faigaluega; o a latou faamatalaga ma latou uiga e oo lava i o latou foliga vaaia e atagia mai ai ni loto fuatia ifo faa-Kerisiano ua taʻumatuaina ma aʻoaʻoina e le Tusi Paia. O tagata uma lava o le aiga Peteli e pipii atu ma le faamaoni i tapulaa o le Afioga a le Atua.
E lē gata i lea, ua saunia mo i latou e le Vaega Pule se tusi ua faaulutalaina Dwelling Together in Unity, lea o loo faatulaga atu ai ma le agalelei nisi o faatulagaga aogā e manaomia mo se aiga toatele faapea ina ia lelei ai ona galulue faatasi. (Salamo 133:1) Mo se faataitaiga, o loo talanoaina le tulaga o potu, o mea taumafa, le tumamā, o laei ma teuga, ma isi mataupu faapena. E lagolagosua ma le faamaoni tagata o Peteli ma latou pipii mau atu i na faatulagaga, e tusa lava pe o o latou faalogona totino atonu o loo ese mai ai. Latou te manatu i lenei tusi, e lē o ni tulafono ma ni aiaiga pulepuletutū, ae o ni taiala aogā ua fuafuaina e uunaia ai le autasi ma le loto gatasitasi. E faamaoni ovasia i le tausisia o nei faagasologa ua faavaeina mai le Tusi Paia, ma latou te faaaogā i se auala lelei ina ia atiina ae ma faalaeiau ai i le aiga Peteli ina ia latou tausisi pea i la latou auaunaga paia i Peteli.
* O nei falegaosimea, o ofisa, ma fale o loo nonofo ai tagata e lē o avea ma le malumalu sili faaleagaga o le Atua. O le malumalu faaleagaga o le Atua o lana faatulagaga lea mo le tapuaiga moni. (Mika 4:1) I lea tulaga, e lē tutusa ai ma se fausaga faitino i luga o le lalolagi.
[Pusa i le itulau 10]
Le Tagata e Faamaoni ma le Tagata e Usiusitai i Tulafono
I tuā i le 1916 na matauina ai e le Encyclopædia of Religion and Ethics e faapea, “o lenei faaeseesega i le va o le tagata e faamaoni ma le tagata e usiusitai i tulafono e mafai ona maua i taimi uma lava ma i nofoaga uma lava.” Sa faamatala mai: “E iai le tagata e usiusitai i tulafono e na te faia le mea na faatonuina ai o ia, na te lē solia se tulafono; e faatuatua o ia i upu ua tusia ma faitau i ai. E iai le tagata faamaoni na te faia foi mea lava nei ae mafai . . . ona sili atu mea e maufaatuatuaina ai o ia, o lē e tuu atoa lona mafaufau i lona tiute o loo fai, o lē faatulaga lona mafaufau ina ia ogatusa ma le fuafuaga lea e tatau ona faataunuuina.” Mulimuli ane, na toe faapea mai lenei lava tusi: “Ina ia faamaoni, e sili atu mea e manaomia ai nai lo le na ona tausi i tulafono. . . . O le tagata faamaoni ua faamatalaina lona eseesega mai le tagata e usiusitai i tulafono e faapea, e auauna lea tagata ma lona loto atoa ma le mafaufau atoa . . . E lē mafai ona ia faatagaina o ia e lolo atu i ni agasala ma le loto i ai, e pei o le faia o se mea sese, le lē faia o se mea lelei, po o le faatalale.”