Autasia i le Fusi e Atoatoa ona Lelei o le Alofa
“Ia aufaatasi ma le maopoopo i le alofa.”—KOLOSE 2:2, NW.
1, 2. O ā taaʻiga fevaevaeai ua lagonaina ae maise lava i aso nei?
SEʻI faalogo! O se leo tele o loo taalili i le lagi o loo faapea mai: “Oi talofa ia te oulua le fanua ma le sami, auā ua alu ifo ia te oulua le tiapolo ua lotoa tele, auā ua na iloa ua saasaa ona po.” (Faaaliga 12:12) A o faagasolosolo atu lava tausaga taitasi, ua faapena foi ona faateteleina ai lava mea leaga e tutupu i a i latou o loo aināina ai le lalolagi.
2 Ua leva ona iloa le fili sili o Ieova, o lē tetee (Satani) ma o lē taufaaleaga (Tiapolo). Ae o lea ua faatinoina foi e lenei taufaasese se isi gaoioiga taufaamataʻu—ua avea o ia ma atua lotoa! Aisea? Auā ua tulieseina o ia mai le lagi e Mekaeli ma ana agelu i le taua lea na amata i le lagi i le 1914. (Faaaliga 12:7-9) Ua iloa e le Tiapolo, ua lē o toe tele sona taimi o totoe e faamaonia ai lana luʻi e faapea na te mafaia ona faaliliu ese tagata ina ia lē tapuai atu i le Atua. (Iopu 1:11; 2:4, 5) Ona e leai se mea e sola atu i ai, ua pei ai o ia ma ana temoni o ni pi ua feai, o loo mumu atu ma le feai i le toatele o tagata o loo fesouaina.—Isaia 57:20.
3. O le ā le aafiaga ua oo i ai ona ua lafo mai Satani i ō tatou taimi?
3 O nei mea o loo tutupu, e lē o vaaia e mata o tagata, ae ua faamatala mai ai le pogai ua paʻū maulalo ai tulaga tauamio a tagata i aso nei. Ua faamatala mai ai foi taumafaiga lē tapasā a tagata ina ia tau faaleleia le malepelepe o malo, ia ua lē mafai ona toe nonofo i le aufaatasi. O vaega o ituaiga ma lanu ua latou osofaia ma le lotoa le tasi i le tasi, ma mafua ai le faitau miliona o tagata ua leai ni aiga ma leai ni mea e nonofo ai. E le lētioa ona faateleina soligatulafono i se tulaga e lē mafaatusatusalia! E pei ona valoia mai e Iesu, ‘ua faasolo ina mou atu le alofa o le toatele o tagata.’ I so o se mea lava e te vaai atu i ai, ua avea ai le lē aufaatasi ma le leai o se alofa ma faailoga ua mataulia ai tagata i aso nei o ē ua lē mautonu.—Mataio 24:12.
4. Aisea ua lamatia faapitoa ai lava tagata o le Atua?
4 I le vaai atu i le tulaga o le lalolagi, ua atili faamaonia ai le tatalo na faia e Iesu mo ona soo e faapea: “Ou te le ole atu ina ia e ave ese ia te i latou i le lalolagi, a ia e tausi ia te i latou mai lē o loo leaga. E le ni o le lalolagi i latou, faapei o aʻu foi, ou te le so le lalolagi aʻu.” (Ioane 17:15, 16) I aso nei, ua matuā sasao atu ai lava le lotoa o “lē o loo leaga” i a i latou o “e ua tausi i poloaiga a le Atua, ma ua taofi le mau ia Iesu.” (Faaaliga 12:17) Pe ana leai le puipuiga ma le tausiga alofa a Ieova, semanu ua tafiesea uma ana Molimau faamaoni. E faalagolago ō tatou ola i lo tatou faaaogaina lelei o sauniuniga uma ua faia e le Atua mo lo tatou puipuiga ma le lelei faaleagaga. E aofia ai i lena mea lo tatou faamalolosi ina ia tatou ogatasi ma le faagaoioiga o Lona mana e ala mai i a Keriso, e pei ona sa timai mai ai le aposetolo i le Kolose 1:29.
5, 6. Na faapeī lagona o le aposetolo o Pauro i Kerisiano i Kolose, ma aisea ua talafeagai ai le mau autū mo le 1995?
5 E ui lava e foliga mai e leʻi vaaitino lava Pauro i ona uso i Kolose, ae sa alofa o ia i a i latou. Na ia faapea atu i ai: “Ou te moomoo ina ia mafai ona outou malamalama i le loloto o loʻu manatu mamafa mo outou.” (Kolose 2:1, The New Testament in Modern English, a J. B. Phillips) Talu ai e leai se vaega a soo o Iesu i le lalolagi, o le a taumafai ai pea “lē o loo leaga” ina ia lepetia le autasi o uso, e ala i lona totōina i a i latou o le agaga o le lalolagi. O le tala na aumaia e Epafara mai Kolose ua faaalia ai o le mea lena na oo ina tupu.
6 O se tasi o naunautaiga autū o Pauro mo ona uso Kerisiano na mafai ona faaleo atu i upu nei: “Ia aufaatasi ma le maopoopo i le alofa.” Ua iai se uiga faapitoa o ana upu i aso nei, i se lalolagi ua tumu i le lē autasi ma le leai o se alofa. Pe afai tatou te faaooina i ō tatou loto le fautuaga a Pauro, o le a tatou olioli ai i le tausiga a Ieova. O le a tatou lagona ai foi le mana o lona agaga i ō tatou olaga, o loo fesoasoani mai i a i tatou ina ia teena omiga a le lalolagi. Maeu le atamai o lenei fautuaga! O lea, o le a avea ai le Kolose 2:2 ma ā tatou mau autū mo le 1995.
7. O le ā le aufaatasiga e tatau ona iai i Kerisiano moni?
7 I lana tusi na fai atu muamua i uso i Korinito, na faaaogā ai e le aposetolo le tino o le tagata e fai ma faataitaiga. Na ia tusi e faapea, ‘e lē tatau ona iai ni maseiga’ i le faapotopotoga o Kerisiano faauuina, ae “ia fetausiai faatasi uma itu tino.” (1 Korinito 12:12, 24, 25) Maeu se faataitaiga ofoofogia! O sooga o ō tatou tino e faalagolago le isi i le isi, e sosoo faatasi ona aofia ai lea o lo tatou tino. E faapena foi le faatulagaga o lo tatou aufaatasiga o uso i le lalolagi aoao, ua faia aʻe i ē faauuina ma le faitau miliona o ē o loo faamoemoe atu i le ola i le lalolagi parataiso. E le tatau ona tatou vavaeesea mai i tatou mai le aufaatasiga o uso Kerisiano ina ia tatou fia ola tutoatasi! Ua faagaoioia mai le agaga o le Atua e ala mai i a Keriso Iesu, ma tafe tele mai ai i a i tatou e ala mai i la tatou auaufaatasiga ma ō tatou uso.
E Fesootai atu le Aufaatasi i le Poto
8, 9. (a) O le ā le faavae autū mo lo tatou fesoasoani atu i le aufaatasi o le faapotopotoga? (e) Ua faapefea ona e mauaina le poto e uiga i a Keriso?
8 O se tasi o manatu tāua a Pauro e faapea, o le aufaatasi faa-Kerisiano e fesootai atu lea i le poto, ae maise lava e faatatau i a Keriso. Na tusi mai Pauro, e ao i Kerisiano ona “ia aufaatasi ma le maopoopo i le alofa, ina ia maua ai le ola uma o le mautinoa i le loto matala, ina ia iloa lelei le mealilo paia a le Atua, o Keriso lea.” (Kolose 2:2, NW) Ua tatou maua lea poto—o mea moni—talu mai ona tatou suesueina le Afioga a le Atua. O se tasi o vaega o le malamalama i le auala ua fesootai ai le tele o nei mea moni ma le fuafuaga a le Atua, ua tatou malamalama ai i le tāua o le vaega o loo faia e Iesu. “Ua ia te ia le oloa uma o le poto atoa ma le malamalama, ua lilo ai.”—Kolose 2:3.
9 Po o lou lagona ea lena e uiga i a Iesu ma lana vaega i fuafuaga a le Atua? E toatele tagata i Kerisinetoma e vave lava ona latou taʻua Iesu, i le faapea mai ua latou talia o ia ma ua faaolaina ai. Ae po o latou iloa moni ea o ia? E leai, auā o le toatele o loo talitonu i le aʻoaʻoga e lē faale-Tusi Paia o le Tolutasi. E lē gata ua e iloa le upu moni e faatatau i lenei tulaga, ae mautinoa foi ua faateleina atu lou poto e uiga i fetalaiga a Iesu ma mea na ia faia. E faitau miliona ua aogā i ai lenei mea, e ala mai i se suesuega aogā e faaaogā ai le tusi o Le Tagata Silisili na Soifua Mai. Ae e manaomia ona faalolotoina pea lo tatou poto e uiga i a Iesu ma ona ala.
10. O le ā le auala ua avanoa mai ai mo i tatou le poto sa natia?
10 O le faaupuga e faapea, o “le oloa uma o le poto atoa ma le malamalama” ua “lilo ai” i a Iesu, ua lē uiga faapea o lena poto e lē mafai ona tatou malamalama i ai. Peitai, e tai pei o se nofoaga e ʻeli ai le koale. Tatou te lē tau ō atu ai ma fesavaliai solo i se nofoaga tele i le tau manatunatu po o fea e amata ʻeli ai. Ua tatou iloaina—o le poto moni e amata i mea ua faailoa mai e le Tusi Paia e uiga i a Iesu Keriso. A o tatou talisapaia atili le vaega a Iesu i le faataulauina o fuafuaga a Ieova, ua tatou mauaina ai ma le oa o le atamai moni ma le poto saʻo. O le mea la tatou te manaomia, o le faaauau pea lea ona ʻeli, ina ia laga aʻe i luga le tele o ʻoa po o mea tautele na o loo maua mai lenei puna, lea ua uma ona tatou amata ʻeliina.—Faataoto 2:1-5.
11. E mafai faapefea ona tatou faateleina lo tatou poto ma le atamai e ala i le manatunatu i a Iesu? (Fai se faataitaiga e uiga i le mulumuluina e Iesu o vae o le ʻau soo, pe faaaogā nisi faaaoaoga.)
11 Mo se faaaoaoga, atonu ua tatou iloa na mulumuluina e Iesu vae o ona aposetolo. (Ioane 13:1-20) Peitai, pe ua tatou manatunatu ea i le lesona na ia aʻoaʻoina mai, ma le uiga na ia faaalia? O le faia faapea, o le a mafai ona tatou laga mai ai le ʻoa o le atamai lea tatou te mafai ai—ioe, e uunaia ai i tatou—e suia auala o loo tatou feutagai ai ma se uso po o se tuafafine, o lē sa faaumiumi o faatiga i a i tatou ni ona uiga. Pe afai foi e tuuina mai i a i tatou se tofiga e lē fetaui ma lo tatou manao, atonu o le a ese sa tatou tali atu i ai, ona ua tatou malamalama lelei i le mea o loo taʻua i le Ioane 13:14, 15. O le aafiaga lena e faia e le poto ma le atamai i a i tatou. O le a faapefea ona aafia ai isi a o tatou matuā faaaoao atu i le poto ua faateleina o Keriso? Pe atonu o le a ‘atili ai ona aufaatasia ma le maopoopo i le alofa’ le lafu mamoe.a
E Mafai e Mea ua Fai ma Faasalavei ona Lepetiaina le Autasi
12. O le ā le poto lea e manaomia ona leoleomaluina ai i tatou?
12 Pe afai e faagaoioia e le poto saʻo lo tatou ʻaufaatasi ma le maopoopo i le alofa,’ o le ā o le a iu i ai lena ‘mea ua faaigoa pepelo o le ‘poto’,’? O le tuufaafeagai moni lava—o feteenaiga, le lē autasi, ma le fevaevaeai i le faatuatua. O lea e ao ai ona leoleomaluina i tatou e tetee atu i na poto taufaasese, e pei ona lapatai atu ai Pauro i a Timoteo. (1 Timoteo 6:20, 21) Na tusi foi Pauro: “O le upu lea ou te fai atu na, ina neʻi faaseseina outou e se tasi i upu faaoleole. Ia outou, neʻi faapologaina outou e se tasi i le poto le aoga e faasese ai, e tusa ma le uputuu a tagata, e tusa ma aitu o le lagi ma le lalolagi, a e le tusa ma Keriso.”—Kolose 2:4, 8.
13, 14. (a) Aisea na oo ai uso i Kolose i se tulaga lamatia e tusa ai ma le poto? (e) Aisea e ono manatu ai nisi i aso nei latou te lē o iai i lena tulaga lamatia?
13 Sa siosiomia Kerisiano i Kolose i aafiaga leaga faalilolilo a mea sa taʻua pepelo o le poto. E toatele tagata i Kolose ma nuu tuaoi sa latou matuā faamamaluina filosofia faa-Eleni. Sa iai foi tagata Iutaia o ē na mananao ina ia tausia pea e Kerisiano le Tulafono Faa-Mose, e pei o ona aso o tausamiga ma ituaiga o meaai e manaomia. (Kolose 2:11, 16, 17) Sa leʻi tetee Pauro i le mauaina e ona uso o le poto moni, peitai sa manaomia ona latou faaeteete ina ia leai se tasi e maileia i latou, i le faaaogā o upu faaoleole e tau faatalitonu ai i latou e talia se vaaiga faaletagata i le olaga ma gaoioiga. E mafai ona e malamalama i lena mea pe afai e faatagaina e nisi i le faapotopotoga ō latou mafaufauga ma filifiliga e taitaia e na manatu ma uiga e lē faale-Tusi Paia o le olaga, o le a tetee atu ai i le alofa o loo iai i sui o le faapotopotoga.
14 ‘Ioe,’ atonu e te faapea mai, ‘O lea ua ou malamalama i le lamatiaga na fesagai ma uso i Kolose, peitai, ou te lē o iai i se tulaga lamatia o le aafia i manatu faa-Eleni, e pei o le manatu i le ola pea o le solu po o le manatu i se atua tasitolu; ou te lē o iloaina foi se lamatiaga o le maileia i aso faamanatu faapaupau a lotu sese ia na ou sola ese ai.’ Ua lelei lena. O se mea lelei le matuā talitonu maumauai i le silisiliesee o upu moni faavae ia na faaalia mai e Iesu ma ua aumaia i le Tusi Paia. Peitai, pe le mafai ea ona lamatia i tatou mai isi filosofia po o manatu o tagata ia ua matuā taatele i aso nei?
15, 16. O le ā le vaaiga e uiga i le olaga e ono aafia ai mafaufauga o se Kerisiano?
15 Ua leva ona iai lena ituaiga o uiga ua aafia i filosofia faaletagata: “Ofea nei le folafolaga o lona afio mai? auā talu ona momoe o le augātamā, ua tutumau pea o mea uma pei ona faatoa faia.” (2 Peteru 3:4) E mafai ona toe faamatala lena lagona i nisi upu, ae e tutusa pea le uiga. O se faataitaiga, atonu o le a manatu se tasi, ‘Ina ua faatoʻā ou aʻoaʻoina le upu moni i le faitau sefulu tausaga ua teʻa, “sa pei ai lava ua matuā lalata mai le iuga.” Ae o lenei lava e leʻi oo mai, ma o ai na te iloa po o afea o le a oo mai ai?’ E moni, e lē iloa e se tagata le taimi e oo mai ai le iuga. Peitai, seʻi mātau le manatu na faalaeiau mai e Iesu: “Ina mataala ia, auā tou te le iloa pe oo mai afea ia aso.”—Mareko 13:32, 33.
16 Pagā le matautia o le iai o se manatu e faapea, talu ai e lē iloa le taimi e oo mai ai le iuga, ona tatau ai lea ona tatou matuā fuafuaina mea uma mo se olaga e pei ona “masani” ai! O se vaaiga faapea e mafai ona faaalia mai i le manatu faapea, ‘E sili ai ona ou faia ni laasaga e mafai ai e aʻu (po o laʻu fanau) ona maua se galuega lelei e tele se totogi ma o le a mafai ai ona ou olioli i se olaga sologa lelei. O le mea moni, o le a ou auai pea i sauniga faa-Kerisiano ma faia se sao i le galuega talaʻi, ae o le a leai se mafuaaga o le a ou soona filigā ai po o le matuā ola faataulagaina.’—Mataio 24:38-42.
17, 18. O le ā le vaaiga na uunaia e Iesu ma le au aposetolo i tatou ina ia maua?
17 Peitai ane, e lē tau nanaina, sa fautuaina mai e Iesu ma ona aposetolo le tatau ona tatou ola ma se uiga o le faanatinati e faatatau i le talaʻia o le tala lelei, lo tatou matuā faamalolosi ma ia naunau e faataulaga ō tatou olaga. Na tusi Pauro e faapea: “A o laʻu lenei e fai atu ai, le au uso e, ua itiiti ona aso ua totoe; o lenei, o e ua fai avā, ia peiseai ua le fai avā; . . . o e fetagofi i mea a le lalolagi nei, ia peiseai ua le fetagofi i ai; auā o le a mavae atu le tu o le lalolagi nei.”—1 Korinito 7:29-31; Luka 13:23, 24; Filipi 3:13-15; Kolose 1:29; 1 Timoteo 4:10; 2 Timoteo 2:4; Faaaliga 22:20.
18 I lona matuā lē lagolagoina o le faia o se olaga taigamalie ma ō tatou sini, na faagaeeina ai Pauro e tusi faapea: “Auā tatou te lei au mai lava se mea e tasi i le lalolagi, ua mautinoa foi tatou te le mafai ona ave ese ai o se mea. Afai ua maua e i tatou o mea e aai ai ma mea e oofu ai, ia gata ai o tatou manao. . . . Ia e tau le taua lelei i la le faatuatua, tago atu ia i le ola faavavau, na valaauina ai foi oe, ma ua e taʻutino atu i le taʻutinoga lelei i luma o molimau e toatele.”—1 Timoteo 6:7-12.
19. O le a faapefea ona aafia le faapotopotoga pe afai e talia e ona sui le vaaiga i le olaga lea na faalaeiauina e Iesu?
19 Pe a iai i se faapotopotoga ni Kerisiano maelega o ē tauivi ma le vilivilitai ina ia ‘fai atu se tautinoga i le lautele,’ ona iu ai lea i le aufaatasi. Latou te lē lolo atu ai i le uiga lea, ‘E tele mea lelei o loo taatitia mai mo le tele o tausaga; faifai mālie, ia feinu, aai, ma fiafia.’ (Luka 12:19) Na i lo lea, ua autasia i latou e faia taumafaiga tutusa, o le naunau ina ia faia ni ā latou faataulaga ina ia auai atoatoa ai pe a mafai, i lenei galuega o le a lē toe faia lava pe afai o le a uma.—Faatusatusa i le Filipi 1:27, 28.
Ia Faaeteete i Upu Faaoleole
20. O le ā se isi vala e ono mafai ona taitaiseseina ai Kerisiano?
20 O le mea moni, e iai isi auala e mafai ai i Kerisiano ona ‘taitaiseseina i upu faaoleole’ po o manatu lē faavaea na e faalavelave ifo i le ʻaufaatasi ma le maopoopo i le alofa.’ Na tusi mai faapea le ofisa autū a le Sosaiete o le Olo Matamata i Siamani: “Na iai se tulaga na oo ai i se finauga i le tele o faapotopotoga, o tagata talaʻi, ma e oo lava i toeaina na faia ni ā latou itu e faatatau i ituaiga o togafitiga faafomai sa faaaogā e se uso.” Na toe faapea mai: “Talu ai le tele o faiga eseese na faaaogā ma le faateleina o tagata mamaʻi na ō atu i ai, na mafua ai le tupu aʻe o le finauga, ma pe afai e aliali mai ni faiga faataulaitu i togafitiga, o le a mafai ai ona oo mai tulaga lamatia.”—Efeso 6:12.
21. E mafai faapefea ona mou atu le vaaiga saʻo a se Kerisiano i aso nei?
21 E mananao Kerisiano ina ia soifua pea ma ia maloloina ina ia mafai ai ona tapuai atu pea i le Atua. Peitai ane, i lenei faiga o mea, o loo tatou mafatia ai i le tino matua ma maʻi ona o le lē lelei atoatoa. Na i lo le faamamafa naua la i mataupu tau i le soifua maloloina, e ao ona tatou uai atu i le vaifofo moni, mo i tatou ma mo isi. (1 Timoteo 4:16) O Keriso o le taulaiga lea o lena vaifofo, e pei lava foi ona avea o ia ma taulaiga o le fautuaga a Pauro i uso i Kolose. Ae ia manatu, na faaalia e Pauro e faapea, e iai nisi o le a ō mai ma “upu faaoleole” ina ia aveeseina mai ō tatou manatu mai i a Keriso, atonu i le faauai atu o ō tatou manatu i faiga faafomai, o togafitiga, po o le fuaina o le ʻai.—Kolose 2:2-4.
22. O le ā le uiga paleni e tatau ona i a i tatou e tusa ai o le anoanoai o manatu e uiga i faiga eseese o faiga ma togafitiga faafomai?
22 Ua faatumulia mafaufau o tagata i le lalolagi atoa i faasalalauga faatosina ma taʻutinoga i ituaiga uma o togafitiga ma auala e togafitia ai faamaʻi. O nisi o na mea o loo tele lo latou faaaogaina ma taliaina; o nisi ua tele ina faitioina ma ua oo ai ina masalomia.b E tatau i tagata taitoatasi ona filifili i le mea o le a na ia faia e faatatau i lona soifua maloloina. Ae o i latou e taliaina le fautuaga a Pauro o loo i le Kolose 2:4, 8, o le a puipuia i latou mai le taitaiseseina i “upu faaoleole” po o ‘manatu lē aogā’ ia ua fano ai le toatele, o ē ona o le leai o so latou faamoemoe i le Malo, ua matuā ausulusulu ai mo se laveai. E tusa lava foi pe talitonu se Kerisiano i se togafitiga e faapea ua lelei lea mo ia, ae e lē tatau lava ona ia soona faaofi atu lenei togafitiga i uso Kerisiano, auā e ono avea ai ma mataupu e laualuga i talanoaga ma finauga. O lea, o le a ia faaalia ai le faaaloalo loloto i le tāua o le aufaatasi i totonu o le faapotopotoga.
23. Aisea ua i a i tatou patino ai se mafuaaga tatou te olioli ai?
23 Na faamamafa mai e Pauro e faapea, o le aufaatasi faa-Kerisiano o le faavae lea mo le olioli moni. I ona po o Pauro, e mautinoa na itiiti atu le aofai o faapotopotoga sa iai na i lo o aso nei. Ae peitai, na mafai ona ia tusi atu i uso i Kolose e faapea: “E ui lava ina ou le iai ia te outou i le tino, a e peitai ou te i ai ia te outou i le agaga, o loo ou fiafia ma ou vaai atu i lo outou nofo lelei, ma le mausali o lo outou faatuatua ia Keriso.” (Kolose 2:5; tagaʻi foi i le Kolose 3:14.) Maeu la se tele o mafuaaga mo lo tatou olioli! E mafai ona tatou vaaia faamaoniga moni o le aufaatasi, le maopoopoga lelei, ma le mausali i le faatuatua i totonu o la tatou lava faapotopotoga, lea ua faaatagia mai ai le tulaga lautele o loo iai tagata o le Atua i le lalolagi aoao. I le taimi puupuu la lea o loo totoe nei i lenei faiga o mea, seʻi o tatou taitoatasi ma filifili ina “ia aufaatasi ma le maopoopo i le alofa.”
[Faaopoopoga i lalo]
a E ui e lē mafaitaulia avanoa e mafai ona tatou faaaoao ai i faaaoaoga o loo sosoo mai, ae seʻi mātau po o le ā e mafai ona e aʻoaʻoina mai e oe lava ia e uiga i a Iesu, lena e mafai ona faaopoopo atu i le aufaatasi i la outou faapotopotoga: Mataio 12:1-8; Luka 2:51, 52; 9:51-55; 10:20; Eperu 10:5-9.
b Tagaʻi i le Watchtower o Iuni 15, 1982, itulau 22-29.
Pe sa E Mātau Maia?
◻ O le ā le mau o le tausaga e 1995 a Molimau a Ieova?
◻ Aisea na manaomia ai e Kerisiano i Kolose ona aufaatasi i le alofa, ma aisea tatou te manaomia ai foi i aso nei?
◻ O le ā le vaaiga lilo faatosina o le olaga e manaomia faapitoa ona leoleomalu Kerisiano ia teena i aso nei?
◻ Aisea e ao ai i Kerisiano ona mataala ina ia lē taitaiseseina i upu faaoleole e faatatau i le soifua maloloina ma faiga o togafitiga faafomai?
[Ata i le itulau 17]
Po o faaautu ea au fuafuaga mo le lumanai, i le faatasi mai o Iesu?