Tusi o le Tusi Paia Numera 55—2 Timoteo
Lē na Tusia: Paulo
Nofoaga na Tusia Ai: Roma
Māeʻa Ona Tusia: Pe tusa o le 65 T.A.
O LEA ua toe iai foʻi Paulo i le falepuipui i Roma. Peitaʻi, sa sili atu ona tigāina le taimi lona lua na faafalepuipuiina ai lea pe ā o le 65 T.A. nai lo le taimi muamua. Iā Iulai 64 T.A. na sasao ai se afi i Roma ma matuā faatamaʻia ai itumalo e 10 mai itumalo e 14 o le aai. E tusa ai o le faamatalaga a le tusitala o talafaasolopito o Taito (Tacitus), sa lē mafai e le emeperoa o Nero ona “aveesea le talitonuga taufaafefe na iai e faapea o lenei afi tele na māfua ona o se faatonuga. Ma ina ia faalēaogāina lenā lipoti, na iʻu ai lava ina uunaʻi e Nero le tuuaʻiga ma matuā sauāina ai se vaega o tagata na inosia, lea sa taʻua e le toʻatele o Kerisiano. . . . E anoanoaʻi tagata na faasalaina, e lē ona o le susunuina o le aai, ae e faapea ona o lo latou ʻinoʻino i isi tagata. E ese mai le faasalaina i le oti sa faia iā i latou so o se ituaiga o faifaiga. Na faaofuina i latou i paʻumanu, ma ʻaina ai e taʻifau seʻia oo ina maliliu. Sa tutuʻiina nisi i koluse po o le susunuina foʻi ina ia faamalamalama ai le pō. Na ofoina atu e Nero lona togālaau e faia ai lenei gaoioiga mataʻutia . . . Na avea o se vaaiga faamomoiloto; ona sa lē o se manaʻoga o le lautele na fasiotia ai i latou, a o le faamalieina o le faanaunauga i faiga sauā o le tagata e toʻatasi.”a
2 E foliga mai na faia nei sauāga mataʻutia a o toe faafalepuipuiina foʻi Paulo i Roma. Ae o le taimi la lea, ua saisai o ia i filifili uʻamea. Sa na leʻi faatalitalia e toe tatalaina o ia ae na ona faatali mo le iʻuga mulimuli o le faamasinoga ma faasalaina ai loa i le oti. Na toʻaitiiti i latou sa mafai ona asiasi atu i ai. O le faailoa atu o se tasi o se Kerisiano, sa ono lamatia i le faafalepuipuiina po o le fasiotia foʻi. O lea na tusi atu ai Paulo ma le loto faafetai e uiga i ē na asiasi atu iā te ia mai i Efeso e faapea: “Ia faaalia e le Alii le alofa mutimutivale i le aiga o Oneseforo, auā e masani ona ia faamāfanafanaina aʻu, ma e leʻi mā foʻi o ia i oʻu filifili. A o iai foʻi o ia i Roma, sa tinoū e saʻili iā te aʻu ma na maua aʻu.” (2 Timo. 1:16, 17) A o lalata i le taimi o lona maliu, na tusi atu ai Paulo ma taʻua o ia “o le aposetolo a Keriso Iesu ona o le finagalo o le Atua, e tusa ma le folafolaga o le ola i le autasi lea ma Keriso Iesu.” (1:1) Na iloa e Paulo o le a ola faatasi o ia ma Keriso. Na ia talaʻi i le tele o aai tetele o le lalolagi, mai i Ierusalema e oo atu i Roma, ma atonu na oo atu foʻi i Sepania. (Roma 15:24, 28) Na ia faaiʻuina ma le faatuatua le tausinioga.—2 Timo. 4:6-8.
3 Na tusia le tusi e pe ā o le 65 T.A. a o toeitiiti lava oo ina maliu faamaturo Paulo. E foliga mai sa iai pea Timoteo i Efeso ona sa faalaeiau i ai Paulo e nofo ai pea i inā. (1 Timo. 1:3) Ae o lea la ua augani faalua atu Paulo iā Timoteo ina ia sau vave, ma ia la ō mai ma Mareko, ma aumai ma le ofu tele ma tusi tāʻai na tuu e Paulo i Teroa. (2 Timo. 4:9, 11, 13, 21) Ona na tusia lenei tusi i taimi sili ona faigatā, na aofia ai ma ni faalaeiauga māfana mo Timoteo, lea o loo faaauau pea ona aogā mo so o se Kerisiano moni talu mai na taimi.
4 O māfuaaga e iloa ai o le Timoteo e Lua e moni aʻiaʻi ma e aofia i le lisi o tusi ua faamaonia o le Tusi Paia, e tutusa ma māfuaaga sa talanoaina foʻi i le Timoteo Muamua. Na ioeina ma faaaogāina e tusitala ma le ʻaufaitofā anamua, e aofia ai Polycarp o le senituri lona lua T.A.
LE POGAI E AOGĀ AI
10 “O Tusitusiga Paia uma e mai le agaga o le Atua, ma e aogā.” I le ā le itu? O loo taʻu mai e Paulo iā i tatou i lana tusi lona lua iā Timoteo e faapea: “E aogā e aʻoaʻo ai, e aʻoaʻi ai, e faasaʻo ai mea, e faatonu ai i le amiotonu.” (3:16, 17) O loo faamamafaina i lenei tusi le aogā o le “aʻoaʻo” atu. O i latou uma i aso nei e naunau i le amiotonu, o le a mananaʻo e utagia le fautuaga poto a le tusi, i le taumafai e avea ma faiaʻoga o le Afioga a le Atua, ma faia le mea sili e mafai ina ia fai ma tagata faigaluega e finagalo malie i ai le Atua, e “na te taulimaina ma le saʻo le upu moni.” I aso nei, faapei foʻi ona iai i Efeso i aso o Timoteo, ua iai i latou ua faia “fesili valea e leai se uiga,” o ē “ua aʻoaʻoina soo ae e leʻi mafai lava ona latou iloa lelei le upu moni,” ma i latou e teena “aʻoaʻoga aogā,” ae fiafia e faalogo atu i aʻoaʻo o loo taʻua ai mea e logolelei iā i latou lava. (2:15, 23; 3:7; 4:3, 4) Ina ia ʻalofia la le faaleagaina i lenei aafiaga faalelalolagi, e manaʻomia ai ona “taofimau pea i le faaaʻoaʻoga o upu aogā” i le faatuatua ma le alofa. E lē gata i lenā, o loo manaʻomia nisi tagata e “agavaa e aʻoaʻo atu” i totonu o le faapotopotoga ma fafo atu, e pei o Timoteo, “le tagata o le Atua.” Amuia i latou uma o loo tauaveina lenei tiute tauave, o le ‘agavaa e aʻoaʻo atu ma le agamalu,’ ma talaʻi atu le upu “ma le faapalepale ma le tomai e aʻoaʻo atu”!—1:13; 2:2, 24, 25; 4:2.
11 Na taʻua e Paulo e faapea, na iloa e Timoteo tusitusiga paia ‘talu ona laʻitiiti’ ona o le aʻoaʻoina ma le alofa e Loi ma Eunike. Ua faaalia ai foʻi le taimi e ao ona aʻoaʻoina ai fanau i aso nei i le Tusi Paia, ‘a o laiti’ lava. Ae faapefea pe afai o le a faaitiitia le maelega i ni tausaga mulimuli ane ai? Ua fautua mai Paulo ina ia toe faaolaola lenā maelega i se “agaga e faamalosi ai, e alofa ai ma mafaufau lelei ai” lea e faatumauina ai i le faatuatua e lē faatagāfai. Na ia faapea mai o “aso e gata ai,” o le a iai taimi faigatā, faatasi ai ma faafitauli i solitulafono ma aʻoaʻoga sesē. O le māfuaaga lea e manaʻomia faapitoa ai lava e talavou, ma isi uma tagata, ona ‘mafaufau lelei i mea uma, ma ia faia ma le māeʻaeʻa la latou galuega.’—3:15; 1:5-7; 3:1-5; 4:5.
12 E aogā taumafaiga ina ia maua ai le taui. (2:3-7) E tusa ai o lenā tulaga, ua tataʻi ai o tatou manatu e Paulo i le Fanau o le Malo e faapea: “Ia manatua na faatūina Iesu Keriso mai i le oti, ma o ia foʻi o le fanau a Tavita e tusa ai ma le tala lelei.” O le faamoemoe o Paulo ina ia tumau lona autasi ma lenā Fanau. Na sosoo ai ma lona tautala atili e faatatau i lona oti ua lalata ane i ni upu manumalo e faapea: “E amata atu nei, ua teuina mo aʻu le pale o le amiotonu, lea e tuuina mai iā te aʻu o se taui i lenā aso e le Alii o le faamasino amiotonu, e lē na o aʻu, ae faapea foʻi i latou o ē naunau i lona faaali mai.” (2 Timo. 2:8; 4:8) Maʻeu le fiafia o i latou uma o ē mafai ona tomānatu i le tele o tausaga na auauna faamaoni ai ma faia ia lava upu! Peitaʻi, e manaʻomia ai ona auauna ma le faamaoni i le taimi nei, faatasi ma le naunau atu i le faaali mai o Iesu Keriso, ma faaalia le faatuatua lava lea na iā Paulo ina ua ia tusi: “E laveaʻiina aʻu e le Alii mai galuega leaga uma ma e na te faasaoina aʻu mo lona malo i le lagi. Ia iā te ia le mamalu e faavavau, faavavau lava. Amene.”—4:18.
[Faaopoopoga i lalo]
a The Complete Works of Tacitus, 1942, saunia ma faatonutonu e Moses Hadas, itulau 380-381.