Tuiko—O se Auauna Maufaatuatuaina
E IAI taimi eseese, sa faimalaga faatasi ai Tuiko ma le aposetolo o Paulo ma sa galue o sana avefeau. Sa avea o ia ma avefeau maufaatuatuaina i le vaaia o tupe ma tiute tauave e aofia ai le pule. Ona o loo faamatilatila mai e le Tusi Paia lona maufaatuatuaina—o se uiga e tāua mo Kerisiano uma—atonu la e te fia iloaina atili e faatatau ia te ia.
Na faamatalaina e Paulo ia Tuiko o lona “uso pele ia ma le auauna faamaoni, ma le na ma auauna faatasi i le Alii.” (Kolose 4:7) Aisea na manatu ai faapena le aposetolo o Paulo ia te ia?
O le Malaga i Ierusalema e Ave le Fesoasoani
Sa iai se manaoga faaletino na tulai mai i Kerisiano i Iutaia pe tusa o le 55 T.A. O le fesoasoani a faapotopotoga i Europa ma Asia Itiiti, na faatulaga ai e Paulo le aoina o ni mea e fesoasoani ai ia i latou. Sa iai se vaega a Tuiko, o lē e sau mai le itumalo o Asia, i le malaga e ave le fesoasoani.
Ina ua uma ona avatu faatonuga i le auala e taulimaina ai lenei meaalofa, sa fautuaina e Paulo ni tane faamaoni e auina atu i Ierusalema ia po o le malaga foi faatasi ma ia, e ave le meaalofa. (1 Korinito 16:1-4) Ina ua ia agaʻi atu i le malaga umi mai Eleni agaʻi i Ierusalema, sa latou malaga faatasi ma nisi o tane, e foliga mai o se tasi o i latou nei o Tuiko. (Galuega 20:4) Sa ono manaomia le toatele o le au malaga ona sa latou aveina ni tupe e pei ona sa faamoemoeina ai i latou e nisi o faapotopotoga. Atonu o le puipuiga malu lava le mafuaaga autū, auā sa ono lamatia faigamalaga i tagata faomea i ala.—2 Korinito 11:26.
Ona sa malaga faatasi Paulo ma Aritako ma Tofimo i Ierusalema, e manatu nisi sa ono malaga ai foi Tuiko ma isi. (Galuega 21:29; 24:17; 27:1, 2) Talu ai sa auai Tuiko i lenei polokalame fesoasoani, o ia la o se tasi mai ia i latou e manatu nisi o le “uso” lea sa galulue faatasi ma Tito i Eleni e faatulaga le aoina o mea ma o lē sa ‘filifilia e ekalesia e malaga ma [Paulo] e ave lenei meaalofa.’ (2 Korinito 8:18, 19; 12:18) Afai sa mamafa ma tāua le tofiga muamua sa avatu ia Tuiko, o le tulaga foi lena na iai lona tofiga lona lua.
Mai i Roma Agaʻi i Kolose
I le lima po o le ono tausaga mulimuli ane ai (60-61 T.A.), sa faanaunau Paulo ina ia tatalaina mai i lona faafalepuipuiina muamua i Roma. Sa iai faatasi o ia ma Tuiko, e faitau selau maila le mamao mai aiga. O lea la o le a toe foi atu Tuiko i Asia. Sa mafai ai i lenei mea ona avatu tusi a Paulo i faapotopotoga Kerisiano i na vaipanoa ma ia toe faafoi atu ai foi i Kolose, le pologa a Filemoni lea na sola mai, o Onesemo. Sa ave e Tuiko ma Onesemo pe tusa o le tolu tusi ia ua aofia nei i le kanona o le Tusi Paia—o le tasi i Efeso, o le tasi i Kolose, ma le tasi ia Filemoni. Atonu foi sa iai se tusi na ave i le faapotopotoga i Laotikaia, o se aai pe tusa o le 11 maila (18 kilomita) mai Kolose.—Efeso 6:21; Kolose 4:7-9, 16; Filemoni 10-12.
Sa lē na o se tagata ave meli Tuiko e pei o isi. Sa avea o ia o se avefeau faatuatuaina totino, auā na tusi mai Paulo e faapea: “O mea uma lava o ia te au e faailoa atu ia te outou e Tuiko, o le uso pele ia ma le auauna faamaoni, ma le na ma auauna faatasi i le Alii. Ua ou auina atu o ia ia te outou ona o lenei lava mea, ina ia iloa e outou o mea o i ai ia te i matou, ma ia faamafanafana atu e ia i o outou loto.”—Kolose 4:7, 8.
Ua fai mai se tagata aʻoga e igoa ia E. Randolph Richards, o le tagata na te aveina se tusi “e masani foi ona avea ma fesootaiga i le va o lē na tusia le tusi ma ē e ave i ai le tusi e faaopoopo atu i le fesootai i mea o tusia i le tusi. . . . [O se tasi o mafuaaga] e manaomia ai se tagata faamaoni e aveina le tusi [ona] e masani ona ia aveina faamatalaga faaopoopo. E ono faamatala puupuu atu i le tusi se tulaga e faatatau i se mea, faataatitia ai ni fuafuaga a lē na tusia le tusi, ae e faatalitalia lē o aveina le tusi na te faalauteleina mea uma mo ē o ave i ai le tusi.” Atonu o le tusi e gafa ma le aʻoaʻo atu ma mataupu faanatinati, a o isi faamatalaga faaopoopo e faamatala gutu atu e se avefeau faatuatuaina.
O tusi sa avatu i Efeso, i Kolose, ma ia Filemoni e itiiti lava ni faamatalaga na iai e faatatau i le tulaga sa iai Paulo. Sa tatau la ia Tuiko ona faamatala atu faamatalaga patino, faamatala le tulaga sa iai Paulo i Roma, ma ia malamalama lelei foi i tulaga sa iai faapotopotoga ina ia mafai ai ona ia avatu ni faalaeiauga. O ituaiga feau ma avega tauave faapenei sa tuuina atu e na o i latou lava o ē ono faamoemoe i ai e fai ma sui faamaoni o lē na avatu ai le tusi. O le ituaiga tagata lena sa iai Tuiko.
Pulea o Tofiga i Nuu Mamao
Ina ua mavae le faasaolotoina mai nai le mea sa taofia ai i le fale i Roma, sa manatunatu Paulo e auina atu a lē o Tuiko ia o Aretima ia Tito i le motu o Kereta. (Tito 1:5; 3:12) I le taimi o le faafalepuipuiina lona lua o Paulo i Roma (atonu po o le 65 T.A.), na toe auina atu ai foi e le aposetolo ia Tuiko i Efeso, atonu ina ia suitulaga ia Timoteo, o lē sa tatau ona malaga atu ina ia iai faatasi ma Paulo.—2 Timoteo 4:9, 12.
E lē o manino mai pe na alu atu Tuiko i Kereta ma Efeso i le vaitaimi lea. Ae ui i lea, o faamatalaga faapenei e taʻu mai ai sa tumau pea ona avea o ia ma aumea vavalalata a Paulo e oo lava i tausaga mulimuli o le faiva a le aposetolo. Afai sa manatu Paulo e auina atu o ia nai lo Timoteo ma Tito i se malaga sa tele mea e ao ona faia ai ma atonu foi o ni malaga faigata, e foliga mai o le taimi lea ua avea Tuiko ma se ovasia Kerisiano taumatuaina. (Faatusatusa i le 1 Timoteo 1:3; Tito 1:10-13.) O lona lotomalie e malaga, ma ia faaaogā o ia i tofiga e mamao ese atu sa matuā aogā tele ai o ia ia Paulo ma le faapotopotoga atoa foi.
I aso nei, o Kerisiano ua faataulagaina totino o loo auauna ma le lotomalie i faapotopotoga a Molimau a Ieova i lo tatou vaipanoa ia po o le faaavanoa atu foi o i latou e ati ae manaoga o le Malo i isi vaipanoa. E faitauafe ua talia ma le fiafia ia tofiga e avea ma misionare, avea ma ovasia femalagaai, ma auauna faava-o-atunuu mo fauga fale, auai i le ofisa ulu i le lalolagi o le Sosaiete o le Olo Matamata, ia po o se tasi foi o ona lālā. I le pei o Tuiko, latou te lē faalialiavale, ae o i latou o ni tagata galulue mamafa, o ‘faifeau faamaoni’ o ē e faapelepele i ai le Atua ma alofagia e isi Kerisiano o nisi e maufaatuatuaina e ‘auauna i le Alii.’