-
Pe ua E Agavaa e Auauna?Le Olomatamata—1991 | Aperila 15
-
-
16. (a) O le ā e manaomia ina ia onomea i uiga masani? (e) E mafai faapefea e se toeaina ona tausisia le pulea o ia lava?
16 E onomea i ana masani; e pulea o ia lava. (1 Timoteo 3:2; Tito 1:8) E ao i se toeaina ona fai faatatau, ia lē faapologaina i masani leaga. A o fesagaʻi o ia ma tofotofoga, o le a fesoasoani le Atua ia te ia e tausia le paleni pe a ia tatalo e pei ona faia e le faisalamo: “Ua faateleina puapuaga o loʻu loto; ia e aveeseina aʻu i mea ou te tiga ai.” (Salamo 25:17) E ao foi i se ovasia ona tatalo mo le agaga o le Atua ma faaalia ona fua, e aofia ai le pulea o ia lava. (Luka 11:13; Kalatia 5:22, 23) I le pulea pea o mafaufauga, faamatalaga, ma gaoioiga, e mafai ai e se toeaina ona alofia le lē paleni a o ia saunia taʻiala faaleagaga mo le faapotopotoga.
-
-
Pe ua E Agavaa e Auauna?Le Olomatamata—1991 | Aperila 15
-
-
19. Ona o ia o se tagata e agaga talimalo, o le ā e faia e se toeaina?
19 E agaga talimalo. (1 Timoteo 3:2; Tito 1:8) O se toeaina e ‘tausisi i le alofa i tagata ese.’ (Roma 12:13; Eperu 13:2) O le upu Eleni mo le “alofa i tagata ese [agaga talimalo]” o lona uiga moni, o le “naunau i tagata ese e lē masani ai.” I lea, o se toeaina agaga talimalo na te talia fiafia ē fou i sauniga faa-Kerisiano, ma faaalia lona naunau i tagata matitiva e pei ona ia faia i ē o manuia i mea faitino. E talimalo o ia ia i latou o ē femalagaai ona o faanaunauga o le Faa-Kerisiano ma aauina atu i latou e ō i se auala “e tusa i le Atua.” (3 Ioane 5-8) Ioe, e faaalia e se toeaina le agaga talimalo ae maise lava i uso talitonu e tusa ai ma o latou manaoga ma ona tulaga.—Iakopo 2:14-17.
-
-
Pe ua E Agavaa e Auauna?Le Olomatamata—1991 | Aperila 15
-
-
23. (a) O le a faapefea ona e faamatala ‘lē alofa i le lelei’? (e) I le avea o lē amiotonu o le ā lona uiga?
23 O lē alofa i le lelei; e amiotonu. (Tito 1:8) Ina ia taʻuagavaaina e avea o se toeaina, e tatau i se tane ona alofa i le lelei ma ia amiotonu. O sē alofa i le lelei e alofa i le mea ua lelei i le silafaga a Ieova, e faia galuega agalelei ma fesoasoani ai, ma faaalia le talisapaia o le lelei o isi. (Luka 6:35; faatusatusa Galuega 9:36, 39; 1 Timoteo 5:9, 10.) O le avea o sē amiotonu, o lona uiga ia ōgatasi ma tulafono ma tapulaa a le Atua. Faatasi ai ma isi mea, o se tane faapena e lē faailoga tagata, ma e teu pea i le mafaufau mea e tonu, mamā, ma matagofie. (Luka 1:6; Filipi 4:8, 9; Iakopo 2:1-9) Talu ai o le lelei e ese mai i le amiotonu ma e sili atu na i lo le mea e manaomia e le faamasinoga tonu, o se tasi la e alofa i le lelei e sili atu mea na te faia mo isi na i lo mea e manaomia mai ia te ia.—Mataio 20:4, 13-15; Roma 5:7.
24. I le avea o sē faamaoni e manaomia ai le ā?
24 E faamaoni (loyal). (Tito 1:8) O se tane ua agavaa e avea ma toeaina e tausisia se tuutoina lē mamotusia i le Atua ma pipii atu i le tulafono tauatua, e tusa lava po o le ā le tele ua tofotofoina ai lona faamaoni. Na te faia le mea ua faatalitalia e Ieova mai ia te ia, ma e aofia ai i lenei le auauna e avea o sē folafola faamaoni o le Malo.—Mataio 24:14; Luka 1:74, 75; Galuega 5:29; 1 Tesalonia 2:10.
-