Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • bsi99-1 itu. 3-8
  • Tusi o le Tusi Paia Numera 1—Kenese

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Tusi o le Tusi Paia Numera 1—Kenese
  • “O Tusitusiga Paia Uma”—E Moni Aʻiaʻi ma Aogā, Tusi 4
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • LE POGAI E AOGĀ AI
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Kenese—II
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2004
  • Otootoga o le Kenese
    O le Tusi Paia—O le Faaliliuga a le Lalolagi Fou
  • Aapa atu i le Malo
    “Ia Oo Mai Lou Malo”
  • O Ieova “Le Atua o lē e Foa‘iina Mai le Filemu”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2011
Faitau Atili
“O Tusitusiga Paia Uma”—E Moni Aʻiaʻi ma Aogā, Tusi 4
bsi99-1 itu. 3-8

Tusi o le Tusi Paia Numera 1—Kenese

Lē na Tusia: Mose

Nofoaga na Tusia Ai: Le Vaomatua

Maeʻa Ona Tusia: 1513 T.L.M.

Vaitaimi o Aofia Ai: “I le amataga” e oo i le 1657 T.L.M.

1. O ā nisi o mataupu tāua o aofia i le Kenese?

MANATU i le mauaina o se tusi e na o le 50 mataupu pupuu ma e maua i le itulau muamua po o le lua le tala saʻo e tasi o le uluai talafaasolopito o tagata ma o se faamaumauga o loo faaalia ai le faiā a le tagata i le Atua, o Lē na Foafoaina o ia, faapena foi ma lona faiā i le lalolagi ma le mano ni mano o foafoaga ola o iai! I totonu o ni nai itulau na, e te mauaina ai foi se malamalamaaga loloto i le fuafuaga a le Atua na ala ai ona tuuina le tagata i luga o le lalolagi. I le faitau atili atu i ai, e te iloa ai le pogai e oti ai le tagata ma le mafuaaga o ona tulaga fememeai o iai i le taimi nei, ma ua faamalamalamaina oe e uiga i le faavae moni o le faatuatua ma le faamoemoe, e oo foi i le iloaina o le meafaigaluega a le Atua mo le laveaiina—le Fanau o le folafolaga. O le tusi ofoofogia o loo iai uma nei mea o le Kenese, o le tusi muamua o tusi e 66 o le Tusi Paia.

2. O le ā le uiga o le igoa Kenese, ma o le ā ua avea ai ma vaega muamua?

2 O le “Kenese” o lona uiga o le “Amataga; Fānauga,” ua aumaia lenei igoa mai le faaliliuga Eleni o le tusi, e taʻua o le Septuagint. I manusikulipi Eperu, ua fai ma igoa le upu amata o le, Bereʼ·shithʹ, “i le amataga” (faa-Eleni, en ar·kheiʹ). O le Kenese o le tusi muamua lea o le Penetatuka (o se upu ua nonō i le faa-Eleni o lona uiga “o tusi taai e lima” po o “tuufaatasiga o tusi e lima”). E foliga mai sa avea o se tusi e tasi na taʻua o le Torah (Tulafono) i le taimi muamua po o “le tusi o le tulafono a Mose” ae na mulimuli ane vaevaeina i ni tusi taai se lima mo le faafaigofie ona taulimaina.—Iosua 23:6; Esera 6:18.

3. (a) O ai le Tusitala o manatu o i le Kenese, ae o ai na tusia? (e) Sa ono mauaina mai faapefea e Mose faamatalaga ua ia faaaofiaina i le Kenese?

3 O Ieova le Atua o le Tusitala o manatu o i le Tusi Paia, ae na ia faagaeeina Mose e tusia le tusi o Kenese. O fea na maua mai ai e Mose faamatalaga na ia tusiaina i le Kenese? O nisi sa ono maua tuusaʻo e ala i faaaliga tauatua, ma o isi e ala i faamatalaga tuugutu mai i lalo o le taitaiga a le agaga paia. E ono mafai foi ona maua e Mose ni tusitusiga na teuina e ona augatamā o ni faamaumauga faapelepeleina ma le tāua e faatatau i le amataga mai o le fanau a tagata.a

4. (a) O fea ma o anafea na faamaeʻaina ai e Mose lana tusitusiga? (e) Sa ono mauaina mai faapefea e Mose mataupu na ia faaaofiaina i le vaega mulimuli o le Kenese?

4 Atonu o le vaomatua o Sinai i le 1513 T.L.M. ina ua faagaeeina e le Atua, na faamaeʻaina ai e Mose lana tusitusiga. (2 Timo. 3:16; Ioa. 5:39, 46, 47) O fea na maua mai ai e Mose faamatalaga mo le vaega mulimuli o le Kenese? Talu ai o le tamā o le tamā o lona tamā o Levi o le ʻafa uso o Iosefa, na iloa lelei ai ma le saʻo e lona aiga nei faamatalaga auiliili. Atonu na mulimuli maliu Levi i lo Amaramo le tamā o Mose. E lē gata i lea, na toe faamautinoa e le agaga o Ieova le faamaumauina ma le saʻo o lenei vaega o le Tusi Paia.—Eso. 6:16, 18, 20; Nu. 26:59.

5. O ā faamaoniga o iai i le Tusi Paia lava ia e faamaonia ai o Mose na tusiaina?

5 E lē fesiligia po o ai na tusia le Kenese. O “le tusi o le tulafono a Mose” ma isi faamatalaga faapena e faasino atu i uluai tusi e lima o le Tusi Paia, lea ua avea ai le Kenese ma se tasi o ia tusi, o loo masani ona taʻua i le vaitaimi o Iosua, o lē na soloai ane ina ua mavae Mose, ma agaʻi mai ai. O le mea moni, e tusa ma le 200 faasinomaga ia Mose i tusi e 27 o tusi e sosoo ai o le Tusi Paia. Sa lei fesiligia lava e tagata Iutaia le avea o Mose ma lē na tusiaina. E masani ona taʻua e Tusitusiga Kerisiano Eleni e faapea o Mose o lē na tusia “le tulafono,” o le molimau sili o na mea o le molimau a Iesu Keriso. Na tusi Mose e ala i le faatonuga tuusaʻo a Ieova ma i lalo o Lana faagaeega.—Eso. 17:14; 34:27; Iosua 8:31; Tani. 9:13; Luka 24:27, 44.

6. O le ā ua faailoa mai ai o le tusitusi na amata mai i le amataga o le talafaasolopito o le tagata?

6 Ua tuufesili nisi tagata masalosalo e faapea, Ae na faapefea e Mose ma ē na muamua atu ona mafai ona tusitusi? Pe e lē o le tusitusi ea o se mea na mulimuli ane faavaeina e tagata? O le tusitusi e manino na amata mai i le amataga o le talafaasolopito o le tagata, atonu a o lei oo i le Lolo i ona po o Noa, lea na tupu i le 2370 T.L.M. Pe e iai ea se faamaoniga o le iai i le tagata o le tomai e tusitusi ai mai lava i uluai taimi? E moni o loo faatulaga e le au suesue i toega mea o le eleele se vaitaimi e muamua atu i lo le tausaga e 2370 T.L.M. e faatatau i nisi o papa eli ua latou eli mai suesuega, ae o na aso ua na o ni taumatematega. Peitai, e tatau ona matauina ua faaali manino mai e le Tusi Paia o le fauina o aai, o le tuputupu ae o le faia o mea faifaʻili, ma le fauina o meafaigaluega uamea o ni mea ua leva ona amata mai a o lei oo i le Lolo. (Kene. 4:17, 21, 22) Ua talafeagai ai la, ona lē faigata mo tagata le atiina ae o se faiga tau tusitusi.

7. O le ā le faamaoniga faaletagata e iloa ai sa iai se lolo i le lalolagi ma e tolu vaega na tupuga mai ai le fanau a tagata, e pei ona faamatala mai i le Tusi Paia?

7 O le tele o isi vala, ua faamaonia ma le ofoofogia le ogatusa atu o le Kenese ma mea moni ua faamaonia. E na o le Kenese lava o loo aumai ai le tala saʻo ma moni o le Lolo ma i latou na faasaoina mai ai, e ui ina iai ni tala e faatatau i se lolo tele ma sao mai ai tagata (o le tele lava sa faasaoina i totonu o se vaa) i tala faaanamua faafagogo o le tele o vaega eseese o le aiga faaletagata. Ua faailoa mai foi e le Kenese le amataga o le mea na nonofo ai vaega eseese o le fanau a tagata, na tupuga mai i atalii e toatolu o Noa—Semu, Hamo, ma Iafeta.b Ua faapea mai Dr. Melvin G. Kyle, o le Aʻoga Faafaifeau i Xenia, Missouri, i le Iunaite Setete: “E leai se finauga e faia i lenei manatu: E mai se nofoaga tutotonu, i se vaipanoa o Mesopotamia, na siitia mai ai le vaega o Hamo e agaʻi atu i le itu i saute i sisifo e nonofo ai, o le vaega o Iafeta na siitia ese atu i le itu i mātū i sisifo, ma o le vaega o Semu i le itu i ‘sisifo’ agaʻi atu i le ‘laueleele o Senara.’”c

8. O ā isi ituaiga o faamaoniga e molimauina le moni aʻiaʻi o le Kenese?

8 O le moni aʻiaʻi o le Kenese i le avea ai o se vaega o faamaumauga tauatua o loo faaalia mai foi i le ogatasi o faamatalaga o iai, e faapena foi ma le talafeagai atoatoa atu i isi vaega o totoe o le Tusi Paia faagaeeina. O faamatalaga tuusaʻo o iai e atagia mai ai se tusitala e mataʻu ia Ieova ma naunau i le upu moni ma na ia tusi e aunoa ma se uiga faatalatu i agasala a le nuu ma i latou na tagata lauiloa i Isaraelu. Ae sili atu i mea uma lava, o le faataunuuina lea ma le saʻo aʻiaʻi o ana valoaga, e pei ona o le a faaalia mai e latalata i le iuga o lenei mataupu, ua faailoga ai e lenei mea o le Kenese o se faaaoaoga matilatila lea o se tusitusiga na faagaeeina e Ieova le Atua.—Kene. 9:20-23; 37:18-35; Kala. 3:8, 16.

LE POGAI E AOGĀ AI

30. (a) O le ā le faavae ua saunia mai e le Kenese e malamalama ai i tusi o mulimuli mai o le Tusi Paia? (e) O le ā le sini tatau o loo taulai atu i ai le Kenese?

30 I le avea ma amataga o le Afioga faagaeeina a le Atua, e lē mafaitaulia aogā o le Kenese i le faatomuaina mai o fuafuaga faamamaluina a Ieova le Atua. Maeu se faavae ua saunia mai e le Kenese e malamalama ai i tusi o mulimuli mai o le Tusi Paia! I totonu o le tele o mea eseese ua faamatalaina, ua faamatala mai ai le amataga ma le iuga o se lalolagi amiotonu i Etena, le tuputupu aʻe ma le mala o le tafiesea i le vai o le uluai lalolagi o tagata lē amioatua, ma le tuputupu aʻe o le lalolagi amioleaga o iai nei. I se tulaga matilatila, ua faatulaga mai e le Kenese le matua o le Tusi Paia atoa, e faapea, o le faaeaeaina o Ieova e ala i le Malo ua pulea e le “fanau” folafolaina. Ua faaalia mai ai le mafuaaga ua oti ai le tagata. Mai le Kenese 3:15 ma faasolo mai ai—ae maise lava faamaumauga o feutagaiga a le Atua ma Aperaamo, Isaako, ma Iakopo—ua faailoa mai ai le faamoemoe i le ola i le lalolagi fou i lalo o le Malo o le Fanau. Ua aogā le tusi o Kenese i le faailoa mai o le sini tatau mo le fanau uma a tagata—ia avea ma ē tausisi i le faamaoni ma ē faapaiaina le suafa o Ieova.—Roma 5:12, 18; Epe. 11:3-22, 39, 40; 12:1; Mata. 22:31, 32.

31. I le faasino atu i le siata o loo tusia faatasi atu, ia faaali mai e faapea o loo iai i le Kenese ia (a) valoaga uigā ma (e) mataupu silisili tautele.

31 O loo taʻua e Tusitusiga Kerisiano Eleni mea mataina uma na tutupu ma tagata mataina uma o loo tusia i le tusi o Kenese. E lē gata i lea, e pei ona faaalia i le Tusi Paia atoa, ua faataunuuina ma le lē masese valoaga ua faamauina i le Kenese. O se tasi o nei valoaga, o ‘tausaga e fa selau’ e puapuagatia ai le fanau a Aperaamo, na amata ina ua faifaia e Isamaeli ia Isaako i le 1913 T.L.M. ma na faaiuina ina ua laveaiina mai Aikupito i le 1513 T.L.M.d (Kene. 15:13) O faataitaiga o isi valoaga uigā ma o latou faataunuuga o loo faaali mai i le siata o loo tusia faatasi atu. O loo iai foi mataupu silisili tauatua ua uluai taʻua mai i le Kenese e matuā tele se aogā i le faatupuina o le faatuatua ma le malamalama. O perofeta anamua, faapena foi ia Iesu ma ona soo, sa masani ona latou taʻua ma faatatauina fuaitau mai le tusi o Kenese. E lelei pe a tatou mulimuli atu i la latou faaaoaoga, ma o le suesueina o le siata o loo tusia faatasi atu e tatau ona aogā i lenei itu.

32. O ā faamatalaga aogā o loo iai i le Kenese e faatatau i faaipoipoga, gafa, ma le faitauina o le taimi?

32 Ua faailoa manino mai e le Kenese le finagalo ma le fuafuaga a le Atua e tusa ai i le faaipoipoga, le faiā tatau a le tane ma le avā, ma mataupu faavae tau tulagaulu ma le toleniga faaleaiga. Na faaaogā e Iesu lava ia lenei faamatalaga, i lona siiina mai lea o fuaiupu mai le mataupu muamua ma le lua o le Kenese i se tasi o ana faamatalaga: “Tou te lei faitaulia ea, o le na faia tagata i le amataga, na ia faia i laua o le tane ma le fafine, na ia fetalai ane foi, O le mea lea e tuua ai e le tane o lona tamā ma lona tinā, a e faatasi ma lana avā; ona avea lea o i laua o le tino e tasi?” (Mata. 19:4, 5; Kene. 1:27; 2:24) E matuā manaomia faamaumauga o i le Kenese i le aumaia o le gafa o le fanau a tagata ma faapena ai foi ma le fuafuaina o le taimi talu ona iai le tagata i lenei lalolagi.—Kene., mata. 5, 7, 10, 11.

33. Ia taʻu mai nisi o mataupu silisili ma faiga i faatulagaga o tagata i ona po o le augātamā anamua e tāua ina ia malamalama ai i le Tusi Paia.

33 E aogā moni foi i le tagata aʻoga o le Tusi Paia ona suesue i faatulagaga o tagata i ona po o le augātamā anamua o loo aumaia i le Kenese. O lea faatulagaga sa avea o se faiga malo faaleaiga na faatinoina mo le nuu atoa e tagata o le Atua mai le taimi o Noa seia oo ina tuuina atu le Tulafono i le Mauga o Sinai. O le tele o faamatalaga auiliili na faaaofia i le feagaiga o le Tulafono o mea ia ua uma ona faatinoina i faatulagaga o tagata i ona po o augātamā anamua. O mataupu silisili e pei o le tulaga taʻulelei o le nuu atoa (18:32), e talifuaitau atu se nuu atoa ia latou gaoioiga (19:15), le faasalaga oti e faapena foi ma le paia o le toto ma le ola (9:4-6), ma le inosia e le Atua o le faamamaluina o tagata (11:4-8) ua aafia ai le fanau a tagata i le talafaasolopito atoa. E tele faiga faaletulafono ma faaupuga ua faamanino mai ai mea na tutupu mulimuli ane, e oo atu foi lava i le vaitaimi o Iesu. O tulafono a augātamā anamua e faatatau i lē e fai ma tausi tagata ma meatotino (Kene. 31:38, 39; 37:29-33; Ioa. 10:11, 15; 17:12; 18:9) ma le auala e liliu faaletulafono atu ai i se tasi tagata se fanua (Kene. 23:3-18), faapena foi ma le tulafono e pulea ai tofi o lē na te mauaina le aiā o le ulumatua (48:22), e tatau ona malamalama i ai pe afai tatou te fia iloa le talaaga o loo manaomia e maua ai se malamalamaga manino o le Tusi Paia. O isi faiga a le faatulagaga o tagata i ona po o augātamā anamua na faaaofia i le Tulafono, o taulaga, peritomeina (na muai tuuina atu ia Aperaamo), le faia o feagaiga, faaipoipoga i le uso o le tane ua oti (38:8, 11, 26), ma le faaaogaina o tautoga ina ia faamautuina ai se mataupu.—22:16; 24:3.e

34. O ā lesona e aogā mo Kerisiano, atonu e aʻoaʻoina mai e ala i le suesueina o le Kenese?

34 Ua saunia mai e le Kenese, le tusi amata o le Tusi Paia, le tele o lesona e faatatau i le tausia o le amio saʻo, faatuatua, faamaoni, usiusitai, faaaloalo, amio lelei, ma le lototele. O nisi nei o nai faataitaiga: Le faatuatua o Enoka ma lona lototele i le savavali ma le Atua a o feagai ma sauaga matautia a fili; le amiotonu, le lē ponā, ma le usiusitai atoatoa o Noa; le faatuatua o Aperaamo, lona maumauai, ma lona tutumau, lona amoina o tiute tauave i le avea ai o se ulu o le aiga ma faiaʻoga o poloaiga a le Atua i lana fanau, lona limamafola ma lona alofa; le gauai o Sara i lana tane ma o lona ulu foi lea, ma lona toaga; le loto agamalu o Iakopo ma lona manatu mamafa i le folafolaga a le Atua; le usiusitai o Iosefa i lona tamā, lana amio saʻo, lona lototele, le lelei o lana amio i le falepuipui, lona faaaloalo i faipule silisili, lona lotomaulalo e avatu le mamalu i le Atua, ma lona faamagaloina ma le alofa mutimutivale o ona uso; le lotomu o nei tagata uma ia faapaia le suafa o Ieova. O nei uiga e fai ma faaaoaoga ua tumatilatila mai i olaga o i latou o ē savavali ma le Atua i le vaitaimi umi e 2,369 tausaga mai le foafoaga o Atamu e oo atu i le maliu o Iosefa, e pei ona aofia i le tusi o Kenese.

35. Mo le atiina ae o le faatuatua, o le ā le mea o loo faasino atu i ai le Kenese i le lumanai?

35 E moni lava, o tala o i le Kenese e aogā e atiina ae ai le faatuatua, o loo aumaia ai na faaaoaoga ofoofogia o le faatuatua, o le faatuatua ua tofotofoina o loo faapea ona aapa atu i le aai ua faia ma foafoaina e le Atua, o le pulega lea o lona Malo ua saunia talu mai le vavau e ala i lana Fanau o le folafolaga, lē o loo taimua i le faapaiaina o le suafa sili o Ieova.—Epe. 11:8, 10, 16.

[Faaopoopoga i lalo]

a Insight on the Scriptures, Tusi 1, itulau 919-920; Tusi 2, itulau 1212.

b Insight on the Scriptures, Tusi 1, itulau 328-329.

c Biblical History in the Light of Archaeological Discovery, 1934, D. E. Hart-Davies, itulau 5.

d Insight on the Scriptures, Tusi 1, itulau 460-461, 776.

e The Watchtower, 1952, itulau 432-445.

[Siata i le itulau 8]

KENESE—FAAGAEEINA MA AOGĀ

Mau Mai Mataupu Faasinoga a

le Kenese Silisili Isi Tusitala

1:27; 2:24 Le paia, tumau o le fusi o le

faaipoipoga Mata. 19:4, 5

2:7 O le tagata o le solu 1 Kori. 15:45

2:22, 23 Tulagaulu 1 Timo. 2:13; 1 Kori. 11:8

9:4 Le paia o le toto Galu. 15:20, 29

20:3 E sese le mulilua 1 Kori. 6:9

24:3; 28:1-8 Faaipoipo atu tau i lē talitonu 1 Kori. 7:39

28:7 Usiusitai i mātua Efe. 6:1

Valoaga ua Faataunuu ma Tulaga Tutusa Faavaloaga

12:1-3; 22:15-18 Mea e iloa ai le Fanau a Aperaamo Kala. 3:16, 29

14:18 Mekisateko ua faaatagia ai Keriso Epe. 7:13-15

16:1-4, 15 Uiga faafaatusa o Sara, Akara,

Isamaeli, Isaako Kala. 4:21-31

17:11 Uiga faafaatusa o le peritomeina Roma 2:29

49:1-28 Faamanuiaga a Iakopo i luga o

ituaiga e 12 Iosua 14:1–21:45

49:9 Le Leona o le ituaiga o Iuta Faaa. 5:5

Isi Mau na Faaaogā e Perofeta, Iesu, ma le au Soo—I Talafaatusa, le Faatatauga, po o le Avea ma Faaaoaoga—Ua Faamaonia Atili ai le Moni Aʻiaʻi o le Kenese

1:1 Na faia e le Atua le lagi ma le

lalolagi Isa. 45:18; Faaa. 10:6

1:26 Na faia le tagata i le faatusa o

le Atua 1 Kori. 11:7

1:27 Na faia le tagata, o le tane

ma le fafine Mata. 19:4; Mare. 10:6

2:2 Na mālōlō le Atua i le aso fitu Epe. 4:4

3:1-6 Na faaseseina e le Gata Eva 2 Kori. 11:3

3:20 O tagata uma e mai le uluai ulugalii Galu. 17:26

4:8 Na fasiotia e Kaino Apelu Iuta 11; 1 Ioa. 3:12

4:9, 10 Le toto o Apelu Mata. 23:35

Mata. 5, 10, 11

Gafa Luka, mata. 3

5:21 Enoka Iuta 14

5:29 Noa Eseki. 14:14; Mata. 24:37

6:13, 17-20 Le Lolo Isa. 54:9; 2 Pete. 2:5

12:1-3, 7 Le feagaiga faa-Aperaamo Kala. 3:15-17

15:6 Le faatuatua o Aperaamo Roma 4:3; Iako. 2:23

15:13, 14 Le aumau i Aikupito Galu. 7:1-7

18:1-5 Talimalo Epe. 13:2

19:24, 25 Na faaumatia Sotoma ma Komoro 2 Pete. 2:6; Iuta 7

19:26 Le avā a Lota Luka 17:32

20:7 O Aperaamo o se perofeta Sala. 105:9, 15

21:9 Ua faifai Isamaeli ia Isaako Kala. 4:29

22:10 Ua sauni Aperaamo e osi le taulaga

ia Isaako Epe. 11:17

25:23 Iakopo ma Esau Roma 9:10-13; Mala. 1:2, 3

25:32-34 Ua faatau atu e Esau le tofi Epe. 12:16, 17

28:12 Le apefai o fesootaiga ma le lagi Ioa. 1:51

37:28 Na faatau atu Iosefa i Aikupito Sala. 105:17

41:40 Na tofia Iosefa e fai ma palemia Sala. 105:20,21

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2025)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga