Tusi o le Tusi Paia Numera 7—Faamasino
Lē na Tusia: Samuelu
Nofoaga na Tusia Ai: Isaraelu
Māeʻa Ona Tusia: Pe tusa o le 1100 T.L.M.
Vaitaimi o Aofia Ai: Pe tusa o le 1450 e oo i le pe tusa o le 1120 T.L.M.
1. I ā auala e tumatilatila ai le vaitaimi o faamasino?
O SE vaega lenei o le talafaasolopito o Isaraelu e ese le tele o mea na tutupu ai, o loo faamatala fesuisuiaʻi mai ai lava aafiaga mataʻutia na iai ona o tapuaʻiga faatemoni, faapea laveaʻiga alofa mutimutivale na faia e Ieova i ona tagata salamō e ala i faamasino na tofia tauatua. E faagaeetia ai le faatuatua e ala i gaoioiga malolosi tele sa faia e Otinielu, o Euta, o Samekara, atoa ma isi faamasino o ē na sosoo ane ai. E pei lava ona fai mai le tusitala o le Eperu: “E saasaa le aso e tala atu ai ia Kitiona, ma Parako, ma Samasoni, ma Iefata, . . . o e na faatoilaloina malo i le faatuatua, na fai ai amiotonu, . . . na faamalosia ai i latou sa vaivai, na avea ai ma fitafita i taua, na tutuli ai ʻau a nuu ese.” (Epe. 11:32-34) Seʻi taʻu uma atu le aofaʻi o faamasino faamaoni e 12 sa iai i lea vaitaimi, e aofia ai foʻi ma Tulaga, o Iairo, o Ivisona, o Aluna, ma Apetonu. (E lē masani ona faitauina Samuelu o se faamasino.) Sa tauina e Ieova taua a faamasino mo i latou, ma sa iai le agaga ia i latou a o latou faatinoina ma le loto tele uigaese a latou gaoioiga sa fai. Sa latou avatu le mamalu ma le viiga uma i lo latou Atua ona o mea sa latou mafai ona fai.
2. O le ā se tulaga ua talafeagai ai le igoa Eperu o le tusi o Faamasino?
2 I le Septuagint o loo taʻua ai le tusi o le Kri·taiʹ, ae i le Tusi Paia Eperu, e taʻua o le Sho·phetimʹ, lea e faaliliuina “O Faamasino.” O le Sho·phetimʹ e maua mai i le veape o le sha·phatʹ, o lona uiga ia “faamasino, faaeaina, faasala, pulea,” lea o loo faamatalaina lelei galuega a i latou nei na tofia faatiokarate e le “Atua o le faamasino aoao.” (Epe. 12:23) O i latou nei o tane sa faatulaʻi mai e Ieova i taimi patino ina ia laveaʻiina ona tagata mai le faapologaina e nuu ese.
3. O anafea na tusia ai le Faamasino?
3 O anafea na tusia ai le Faamasino? E lua faaupuga o loo i le tusi e fesoasoani ia i tatou ina ia maua le tali. O le faaupuga muamua lenei: “A ua nonofo faatasi o sa Iepusē . . . i Ierusalema, ua oo mai i ona po nei.” (Faama. 1:21) Talu ai na faoa e le tupu o Tavita “le ʻolo o Siona” mai i sā Iepusē i le lona valu o tausaga o lana nofoaiga, po o le 1070 T.L.M., sa tatau la ona tusia le Faamasino e muamua atu i le taimi lena. (2 Samu. 5:4-7) O le faaupuga lona lua e faafa ona maua: “O ona po ia sa leai se tupu ia Isaraelu.” (Faama. 17:6; 18:1; 19:1; 21:25) O lea la, sa tusia le tusi ina ua iai se “tupu ia Isaraelu,” o lona uiga, ina ua uma ona avea Saulo ma uluaʻi tupu i le 1117 T.L.M. O lona uiga la sa tusia i se vaitaimi i le va o le 1117 ma le 1070 T.L.M.
4. O ai na tusia le Faamasino?
4 O ai le tusitala? E aunoa ma se fesiligia, sa avea o ia ma auauna tuutōina a Ieova. O Samuelu o lē sa matilatila ese lava lona faatumauina o le tapuaʻiga a Ieova i lea taimi o le faasolo mai i faamasino e agaʻi atu i tupu, ma e muamua foʻi ia i le faasologa o perofeta faamaoni. Ona o tulaga na, e talafeagai ai ona manatu faapea o Samuelu na tusia le tala faamaumauina o faamasino.
5. E ono mafai faapēfea ona fuafuaina le vaitaimi o le tusi o Faamasino?
5 O le ā le umi o le vaitaimi o loo aofia i le Faamasino? E mafai ona fuafuaina mai le 1 Tupu 6:1, lea e faaalia ai e faapea na amata ona fausia e Solomona le maota o Ieova i le lona fā o tausaga o lana nofoaiga, lea foʻi na atoa i ai le “fa galau ma le valu o sefulu o tausaga talu ona o mai o le fanauga a Isaraelu ai le nuu o Aikupito.” (O le fuainumera “fa galau ma le valu o sefulu” i lona faatulagaga, e tusa e 479 tausaga atoatoa.) O vaitaimi o loo manino mai mea na tutupu ai i totonu o le 479 tausaga e aofia ai le 40 tausaga i le taʻitaʻiga a Mose i le vao (Teu. 8:2), le 40 tausaga o le nofoaiga a Saulo (Galu. 13:21), le 40 tausaga o le nofoaiga a Tavita (2 Samu. 5:4, 5), ma uluaʻi tausaga atoatoa e 3 o le nofoaiga a Solomona. Afai e toese le aofaʻiga o tausaga e 123 mai le 479 tausaga e pei ona fai mai ai le 1 Tupu 6:1, o loo totoe le 356 tausaga o le vaitaimi i le va o le ulu atu o Isaraelu i Kanana ma le amataga o le nofoaiga a Saulo.a O mea tutupu o loo faamauina i le tusi o Faamasino, o le tele lava e amata mai ina ua maliu Iosua e oo mai i le taimi o Samuelu, e aofia ai pe tusa o le 330 tausaga o le vaitaimi lea e 356 tausaga.
6. O le ā e faamaonia ai le moni aʻiaʻi o le Faamasino?
6 E lē masalomia le moni aʻiaʻi o le tusi o Faamasino. E masani lava ona manatu i ai tagata Iutaia o se vaega o le kanona o le Tusi Paia. Sa faaaogā uma foʻi e tusitala Eperu ma tusitala o Tusitusiga Kerisiano Eleni ona faamatalaga, e pei ona iai i le Salamo 83:9-18; Isaia 9:4; 10:26; ma le Eperu 11:32-34. O le tautatala saʻo o ona tusitala, e lē o nanāina se faalētonu po o se mea e tasi sa lē taulau ai Isaraelu, ae i le taimi lava e tasi o loo siitia ma faamatilatila ai le lē uma o le alofa agalelei o Ieova. E lē o se faamasino faaletagata, ae o Ieova, e ave i ai le viiga o ia o Lē na Laveaʻiina Isaraelu.
7. (a) E faapēfea ona lagolagoina e suʻesuʻega i toēga mea mai le eleele ia faamatalaga o loo tusia i le Faamasino? (e) Aiseā na talafeagai ai le faatonuina e Ieova o le faaumatiaina atoatoa o ē tapuaʻi ia Paala?
7 E lē gata i lena, e lagolagoina e suʻesuʻega i toēga o mea na eliina aʻe mai le eleele le moni o le tusi o Faamasino. E matilatila ai lava mea e faatatau i tapuaʻiga a tagata Kanana ia Paala. E ese mai ai i faamatalaga a le Tusi Paia, e itiiti lava ni faamatalaga sa iloa e faatatau i faiga faa-Paala seʻi oo mai ina ua eliina aʻe i luga le aai Kanana sa iai anamua o Ugarit (tusa o Ras Shamra i le talafatai o Suria e faafesagaʻi ma le faatausiʻusiʻuga i mātū i sasaʻe o le motu o Kuperu i aso nei), e amata mai i le 1929. Sa faaalia ai iinei e faapea, o le tapuaʻiga ia Paala sa faamuamua ai meafaitino, o le aafia loloto i le lotonuu, ma tapuaʻiga i faiga faaleituaiga. E foliga mai sa tofu lava aai taʻitasi o Kanana ma lona malumalu faa-Paala faapena foʻi ma nofoaga paia sa taʻua o mea maualuluga. I totonu o nei malumalu, atonu sa iai ni faatusa o Paala, ma i fafo mai i tafatafa o fatafaitaulaga e maua i ai poutū na faia i maa—atonu o ni faatusa o totoga fanautama o Paala. Sa pisipisia nei malumalu i toto o taulaga inosia sa faia i tagata. Ina ua faaleagaina Isaraelu i faiga faa-Paala, sa latou ofoina atu ai foʻi o latou atalii ma afafine. (Iere. 32:35) Sa iai se pou paia e fai ma sui o Asaira, le tinā o Paala. Sa tapuaʻia foʻi e ala i faiga faaleituaiga lē mamā, le atua fafine o le fanautama, o Asetota, le avā a Paala, sa iai tane ma fafine sa tausia ai ina ia “tuuina atu” e fai ma talitane i le malumalu. E lētioa lava la faatonu mai e Ieova le faaumatiaina atoatoa o faiga faa-Paala ma ē tapuaʻi ai ma a latou faiga faamanu. “Aua neʻi e alofa ia te i latou, aua neʻi e auauna foi i o latou atua.”—Teu. 7:16.b
LE POGAI E AOGĀ AI
26. O ā lapataʻiga malolosi o loo i le Faamasino e faatatauina foʻi i aso nei?
26 Na i lo le manatu ua na o se faamaumauga o ni taua ma ni faamasaatoto, o loo faaeaina e le tusi o Faamasino Ieova o ia o le Laveaʻi sili o ona tagata. O loo faaalia ai le auala ua faailoa ai lona alofa mutimutivale lē mafaatusalia atoa ma le faapalepale i ona tagata sa taʻua ai lona suafa pe a latou ō atu ia te ia ma loto ua salamō. Ua matuā aogā le tusi o Faamasino i lona lagolagoina tuusaʻo o le tapuaʻiga ia Ieova atoa ma lapataʻiga malolosi o loo iai e faatatau i le mataʻutia o tapuaʻiga faatemoni, le palu faatasi o lotu, atoa ma le aumea atu i ē lē mamā amio. O le matuā taʻusalaina e Ieova o le tapuaʻiga ia Paala e ao ona uunaʻia ai i tatou e tutū matilatila ese mai i ona uiga tutusa faaonaponei o le manaʻo i meafaitino, o le lotonuu, ma faiga lē mamā faaleituaiga.—2:11-18.
27. E faapēfea ona aogā ia i tatou i aso nei faaaʻoaʻoga lelei a faamasino?
27 O se iloiloga o le loto toa ma le loto tele o le faatuatua o faamasino e ao ona faaosofia ai i o tatou loto se faatuatua faapena. E lētioa ona taʻua i latou faatasi ai ma se faamaoniga ola i le Eperu 11:32-34! Sa avea i latou o ē tau mo le faapaiaina o le suafa o Ieova, ae e lē i so latou lava mālosi. Sa latou iloa le puna o lo latou mālosi, o le agaga o Ieova, ma sa latou taʻutino mai ma le loto maulalo lena tulaga. E faapena foʻi i tatou i aso nei, e mafai ona tatou tago atu i “le pelu a le Agaga,” le Afioga a le Atua, ma le mautinoa e faapea o le a faamalosia e le Atua i tatou e pei ona sa ia faia ia Parako, Kitiona, Iefata, Samasoni, atoa ma isi. Ioe, i le foʻiaina o toʻatugā tetele, faatasi ai ma le fesoasoani o le agaga o Ieova, e mafai ona tatou malolosi faaleagaga e pei ona sa iai le mālosi faaletino o Samasoni, pe afai tatou te tatalo ia Ieova ma faalagolago atu ia te ia.—Efe. 6:17, 18; Faama. 16:28.
28. O faapēfea i le tusi o Faamasino ona faasino atu i luma i le faapaiaina o le suafa o Ieova e ala i le Fanau o le Malo?
28 E faalua ona faasino atu le perofeta o Isaia i le tusi o Faamasino ina ia faaalia mai le auala o le a gausia ai e Ieova, e aunoa ma se faalētonu, le amo sa faatietie e Ona fili i luga o ona tagata, e pei lava ona sa ia faia i aso o Mitiana. (Isa. 9:4; 10:26) E faamanatu mai foʻi ia i tatou e lenei mea le pese a Tepora ma Parako, lea e faaiʻuina i se tatalo faatauanau: “Ieova e, ia faapea ona fanoia atoa uma o e ita ia te oe; a o e ua alolofa atu ia te ia, ia pei o le la i latou ina o mu totoʻa.” (Faama. 5:31) Ma o ai i latou ia e alolofa atu? I le faaalia mai e faapea o i latou ia o suli o le Malo, sa faaaogā ai foʻi e Iesu Keriso lava ia se faaupuga tali tutusa i le Mataio 13:43 e faapea: “Ona pupula ai lea o e amiotonu e pei o le la i le malo o lo latou Tamā.” O lea la, o loo faasino atu le tusi o Faamasino i le lumanaʻi i le taimi o le a faatino ai e Iesu le pule, le Faamasino amiotonu ma o le Fanau o le Malo. E ala mai ia te ia, o le a faamamalu ma faapaia ai e Ieova Lona suafa, ina ia talafeagai ai ma le tatalo a le faisalamo e faatatau i fili o le Atua: “Ia e fai ia te i latou e faapei ona e faia ia Mitiana, ma Sesera, ma Iapino i le alia o Kisona. Ina ia iloa e i latou, o oe, e ou le suafa o Ieova, na o oe lava o le Silisili ese i le lalolagi uma.”—Sala. 83:9, 18; Faama. 5:20, 21.
[Faaopoopoga i lalo]
a E taʻua e le tele o faaliliuga faaonaponei e faapea o “tausaga pe fa o selau ma le limagafulu” i le Galuega 13:19 e lē fetaui ma le vaitaimi o faamasino ae e muamua atu; e foliga mai o loo aofia ai le vaitaimi o le fanau mai o Isaako i le 1918 T.L.M. e oo mai i le vaevaeina o le Nuu o le Folafolaga i le 1467 T.L.M. (Insight on the Scriptures, Tusi 1, itulau 462) O le faasologa o faamasino lea e taʻua i le Eperu 11:32 e ese mai le faasologa o loo i le tusi o Faamasino, ae e lē avea lenei ma māfuaaga e faapea ai o mea tutupu o loo taʻua i le tusi o Faamasino e lē o faasolosoloina lelei i le faasologa na tutupu ai, auā e mautinoa lava e leʻi sosoo mai Samuelu ia Tavita.