Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w92 4/1 itu. 15-20
  • Faatinoina le Lotu Moni mo le Faasaoina

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Faatinoina le Lotu Moni mo le Faasaoina
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Upu “Lotu” i le Tusi Paia
  • ʻE Mamā ma Lē Mataʻuleagaina’ mai le Silafaga a le Atua
  • ‘Lē Pisia mai le Lalolagi’
  • Isi Faailoga o le Lotu Moni
  • Le Lotu Moni—O se Auala o le Olaga
  • O se Au Tuufaatasi, e Maumauai
  • Le Manumalo o le Lotu Moni
  • Tuu Saoloto mai Lotu Sese
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Pe ua e Mauaina le Lotu Sa‘o?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Le Tapuaʻiga e Talia e le Atua
    O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia?
  • O le ā le Manatu o le Tusi Paia?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Lomiga mo le Lautele)—2016
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
w92 4/1 itu. 15-20

Faatinoina le Lotu Moni mo le Faasaoina

“O le lotu e mamā ma faamaoni i luma o le Atua le Tamā o le a faaalia ia lava i mea nei e pei o le . . . leoleoina o le tagata lava ia ina neʻi pisia mai le lalolagi.”—IAKOPO 1:27, Phillips.

1. Ua faapefea ona faauigaina le upu lotu, ma o ai moni ua iai le aiā e filifilia ai le eseesega i le va o le lotu sese ma le lotu moni?

UA FAAUIGAINA le upu lotu faapea “o le faailoaga lea o le talitonuga ma le faaaloalo o se tagata i se malosi aupito silisili, ua manatu i ai o lē na foafoaina mea ma o le pule i le vateatea aoao.” O ai la, ua iai moni le aiā e filifilia ai le eseesega i le va o le lotu moni ma le lotu sese? E mautinoa e tatau ona i Lē ua talitonuina ma faaaloalogia, o Lē na Foafoaina Mea. Ua faaalia manino mai e Ieova i lana Afioga lana silafaga i le lotu moni ma le lotu sese.

Le Upu “Lotu” i le Tusi Paia

2. Ua faapefea ona faamatala e lomifefiloi le uluai upu Eleni ua faaliliuina o le “ituaiga o tapuaiga” po o le “lotu,” ma i ā ituaiga o tapuaiga e mafai ona faatatau i ai?

2 O le upu Eleni ua faaliliuina o le “ituaiga o tapuaiga,” po o le “lotu,” o le thre·skeiʹa. Ua faauigaina e le A Greek-English Lexicon of the New Testament lenei upu faapea “o le tapuaiga i le Atua, lotu, ae [maise] lava pe a ia faaalia ia lava i faiga po o auaunaga faalelotu.” Ua saunia e le Theological Dictionary of the New Testament nisi auiliiliga atili, e faapea: “E fetōaʻi le talaaga o le amataga o le upu; . . . e fiafia tagata popoto i aso nei e faaaogā le therap- (ʻia auauna’). . . . E mafai foi ona matauina le eseesega o uiga. O se uiga lelei, o le ‘maelega faalelotu’ . . . , ‘tapuaiga i le Atua,’ ‘lotu.’ . . . Ae e iai foi se uiga leaga, e pei o le, ‘mapo lotu,’ ‘tapuaiga sese.’” O lea, o le thre·skeiʹa e mafai ona faaliliuina o le “lotu” po o le “ituaiga o tapuaiga,” e lelei pe leaga.

3. Sa faapefea ona faaaogā e le aposetolo o Paulo le upu ua faaliliuina o le “ituaiga o tapuaiga,” ma o le ā le faamatalaga aogā ua faia i le faaliliuga o le Kolose 2:18?

3 E na o le faafā ona faaaogāina lenei upu i Tusitusiga Kerisiano Eleni. Sa faaaogāina faalua e le aposetolo o Paulo e faailoaina ai lotu sese. I le Galuega 26:5, ua faamauina ai faapea a o leʻi avea o ia ma Kerisiano, “o le ituaiga e matuā faigata o la tatou tapuaiga [“lotu,” Phillips] sa ou iai aʻu o le Faresaio.” I lana tusi i tagata i Kolose, na ia lapatai atu ai: “Aua neʻi faaʻoleʻole se tasi ia te outou i le taui i lona fia faalalolalo, ma [le tapuaiga i agelu].” (Kolose 2:18) E aliali mai sa tupu tele sea tapuaiga i agelu i Ferukia i na aso, peitai sa avea o se ituaiga o lotu sese.a Ae o le mea e lelei ai, ona e ui ina faaliliuina e nisi o Tusi Paia le thre·skeiʹa o le “lotu,” ae o le tele ua latou faaaogāina le upu “tapuaiga” i le Kolose 2:18. O loo tausisi pea le New World Translation e faaliliuina le thre·skeiʹa o le “ituaiga o tapuaiga,” i se faamaumauga i le pito i lalo o le Reference Bible ua taʻua ai i taimi taitasi le upu ua faaliliuina e sui aʻi o le “lotu” ua faaaogā i faaliliuga Latina.

ʻE Mamā ma Lē Mataʻuleagaina’ mai le Silafaga a le Atua

4, 5. (a) E pei ona taʻua e Iakopo, o le silafaga a ai e uiga i lotu e sili ona tāua? (e) O le ā e mafai ai ona lē aogā le ituaiga o tapuaiga a se tagata, ma o le ā le uiga o le upu ua faaliliuina o le “le aoga”?

4 O isi faaaogāina e lua o le upu thre·skeiʹa o loo i le tusi na tusia e le soʻo o Iakopo, o se sui o le vaega pule o le faapotopotoga Kerisiano i le uluai senituri. Na ia tusia: “Ai se tasi o ia te outou e manatu ifo o ia o le tagata toaga i lotu, a e le taofi i lana upu, a e faaseseina e ia lona lava loto, ua le aoga lona toaga i lotu. O lenei lava le toaga i lotu e [mamā ma lē mataʻuleagaina] i luma o le Atua o le Tamā lea, ina ia tauasiasi atu i e mātua oti ma fafine ua oti a latou tane i o latou tiga, ia leoleo foi o ia ia te ia, ina neʻi pisia mai o ia i le lalolagi.”—Iakopo 1:26, 27, LF.

5 Ioe, e matuā tāua le matauina o le silafaga a Ieova e uiga i lotu, pe afai tatou te mananao e mauaina lana faamaoniga ma faasao atu ai i le lalolagi fou ua ia folafola mai. (2 Peteru 3:13) Ua faaalia e Iakopo faapea e mafai ona manatu se tagata ia te ia lava faapea e toaga i le lotu ae e lē aogā lana tapuaiga. O le upu Eleni ua faaliliuina i inei o le “le aoga” ua faauigaina foi i le “nofo faatalanoa, gaogao, ʻasa, faifua, auvaivai, e aunoa ma le upu moni.” O le tulaga lena pe afai e faapea mai se tasi o ia o se Kerisiano ae lē pulea lona laulaufaiva ma faaaogāina e vivii atu ai i le Atua ma atiina aʻe ai ona uso Kerisiano. Ua “faaseseina e ia lona lava loto,” ma na te lē o faia le “lotu e mamā ma faamaoni i luma o le Atua.” (Phillips) E tāua le silafaga a Ieova.

6. (a) O le ā le matua o le tusi a Iakopo? (e) O le ā le mea manaomia mo le tapuaiga moni sa faamamafa e Iakopo, ma o le ā na taʻua e le Vaega Pule faaonaponei e uiga i lenei itu?

6 Ua lē faamaumauina e Iakopo mea uma e manaomia e Ieova e fesootai ma le tapuaiga mamā. I le ōgatasi ma le matua atoa o lana tusi, o le faaalia o le faatuatua e ala i galuega ma le manaoga ina ia saoloto mai le fefaauoai ma le lalolagi a Satani, ua ia faamatilatila ai na o ni mea manaomia se lua. O le tasi, o le “tauasiasi atu i ē mātua oti ma fafine ua oti a latou tane i o latou puapuaga.” (Phillips) E aofia i lenei mea le alofa moni faa-Kerisiano. Ua lē aunoa ona faaalia pea e Ieova le manatu alofa mo ē ua mātua oti ma fafine ua oti a latou tane. (Teuteronome 10:17, 18; Malaki 3:5) O se tasi o galuega muamua a le vaega pule o le faapotopotoga Kerisiano i le uluai senituri, sa faia mo fafine Kerisiano ua oti a latou tane. (Galuega 6:1-6) Na avatu e le aposetolo o Paulo faatonuga auiliili mo le saunia o le tausiga alofa mo loomatutua matitiva ua oti a latou tane, o ē sa faaalia lo latou faamaoni mo le tele o tausaga ma o ē ua leai ni aiga e fesoasoani ia i latou. (1 Timoteo 5:3-16) Ua avatu foi e le Vaega Pule a Molimau a Ieova i aso nei faatonuga patino faapena i le “Tausia o Ē Matitiva,” e faapea: “O le tapuaiga moni e aofia ai le tausia o ē moni ma faamaoni atonu e manaomia se fesoasoani faitino.” (Vaai le tusi Organized to Accomplish Our Ministry, itulau 122-123.) O tino o toeaina po o Kerisiano taitoatasi o ē faaalia lo latou faatalalē i lenei itu, ua latou faagaloina se vaega tāua o le ituaiga o tapuaiga e mamā ma le lē mataʻuleagaina i luma o le silafaga a le Atua le Tamā.

‘Lē Pisia mai le Lalolagi’

7, 8. (a) O le ā le mea manaomia lona lua mo le lotu moni na taʻua e Iakopo? (e) Pe ua ausia ea e le au failotu ma faifeau lenei mea manaomia? (i) O le ā e mafai ona fai atu ai e uiga i Molimau a Ieova?

7 O le manaoga lona lua mo le lotu moni na taʻua e Iakopo, o le ‘leoleo o le tagata lava ia ina neʻi pisia mai le lalolagi.’ Na fetalai Iesu: “E le mai le lalolagi nei loʻu malo”; i le ōgatasi ma lenei, ua avea ai foi ona soʻo moni e “le ni o le lalolagi.” (Ioane 15:19; 18:36) Pe mafai ona faatatau lenei i le au failotu ma faifeau a so o se lotu o lenei lalolagi? Ua latou sapasapaia Malo Aufaatasi. Sa taliaina e le toatele o o latou taʻitaʻi le valaaulia a le pope ina ia faatasi atu i Asisi, i Italia, ia Oketopa 1986 ina ia autasia ai a latou tatalo mo le manuia o le “Tausaga Faavaomalo o le Filemu,” na lagolagoina e Malo Aufaatasi. Peitai, na lē aogā a latou taumafaiga, pe a fua atu i le faitau miliona na fasiotia i taua i lena tausaga atoa ma tausaga na faasolo mai ai. Ua masani ona miomiō faatasi le au failotu ma le vaega faapolotiki o loo pule, a o latou faia ma le faaʻoleʻole ni feutagaʻiga faananā ma le itu tetee ina ia avea ai i latou ma “uo” a so o se tasi e tulai mai i le pule.—Iakopo 4:4.

8 Ua faia e Molimau a Ieova se talaaga mo i latou lava o ni Kerisiano o ē tumau i le solitū i meafai faapolotiki ma fefinauaiga a lenei lalolagi. Ua latou tausisia lenei tulaga i konitineta uma ma atunuu uma, e pei ona faamaonia i lipoti a le au fai nusipepa ma faamaumauga a talafaasolopito faaonaponei i vaega uma o le lalolagi. O i latou moni lava o ni ē e ‘lē pisia mai le lalolagi.’ O la latou lotu o se “lotu e mamā ma faamaoni i luma o le Atua.”—Iakopo 1:27, Phillips.

Isi Faailoga o le Lotu Moni

9. O le ā se mea manaomia lona tolu mo le lotu moni, ma aiseā?

9 Afai o le lotu o le “faaaloalo mo se malosi aupito silisili, ua manatu i ai o lē na foafoaina mea ma o le pule i le vateatea aoao,” ua mautinoa la e tatau ona avea le lotu moni o se tapuaiga tuusaʻo i le Atua moni e toatasi, o Ieova. E lē tatau ona ia faanenefua le malamalamaga o tagata i le Atua e ala i le aʻoaʻoina o manatu faapaupau e pei o se atua tolutasi, lea ua faasoa atu ai e le Tamā lona malosi uma lava, le mamalu, ma le faavavau i isi peresona e toalua i se Tolutasi faalilolilo. (Teuteronome 6:4; 1 Korinito 8:6) E tatau foi ona ia faalauiloa atu le suafa e lē mafaatusalia o le Atua, o Ieova, ma faapaiaina lena suafa, ioe ia tauaveina le suafa o le Atua o se nuu ua faamaopoopoina. (Salamo 83:18; Galuega 15:14) I lenei tulaga e tatau ai i ona tagata ona mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Iesu Keriso. (Ioane 17:6) O ai se nuu i aso nei ua ausia lenei mea manaomia na i lo o Molimau Kerisiano a Ieova?

10. O le ā e tatau ona faia e se lotu ina ia faasaoina ai i le lalolagi fou a le Atua, ma aiseā?

10 Na taʻua e le aposetolo o Peteru: “E leai foi se tasi ua i ai le ola; e leai lava se isi igoa [o Iesu Keriso] i lalo o le lagi ua foaiina mai i tagata e mafaia ona faaolaina ai o i tatou.” (Galuega 4:8-12) O le mea lea, o le lotu moni na te ofoina mai le faasaoina atu i le lalolagi fou a le Atua, e tatau ona faalaeiauina le faatuatua ia Keriso ma le aogā o lana taulaga togiola. (Ioane 3:16, 36; 17:3; Efeso 1:7) E lē gata i lena, e tatau ona ia fesoasoani i tagata tapuai moni ina ia gauai atu ia Keriso le Tupu o loo pule nei ma le Faitaulaga Sili ua faauuina a Ieova.—Salamo 2:6-8; Filipi 2:9-11; Eperu 4:14, 15.

11. I luga o le ā e tatau ona faavae ai le lotu moni, ma o le ā le tulaga o Molimau a Ieova e uiga i lenei itu?

11 E tatau ona faavaeina le lotu moni i le finagalo faaalia o le Atua moni e toatasi ae lē o aganuu ma filosofia ua faia e tagata. O le a augapiu ma se mea tatou te iloa e uiga ia Ieova ma ana fuafuaga matagofie, po o Iesu ma le taulaga togiola, pe ana leai le Tusi Paia. Ua totōina i tagata e Molimau a Ieova se mautinoa e lē maluelue i le Tusi Paia. Ua latou faamaonia foi i o latou olaga i aso fai soo faapea latou te ioe i le faamatalaga a le aposetolo o Paulo: “O Tusi Paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia, e aoga foi ia e aʻoaʻo ai, e aoai ai, e faatonu ai, . . . ina ia atoatoa ona lelei ai o le tagata o le Atua, ia saunia lava ia i galuega lelei uma lava.”—2 Timoteo 3:16, 17.

Le Lotu Moni—O se Auala o le Olaga

12. E faaopoopo atu i le faatuatua, o le ā e manaomia ina ia moni ai se tapuaiga, ma o ā itu ua avea ai le lotu moni ma auala o le olaga?

12 Na folafola mai e Iesu: “O le Atua o le agaga lava ia; o e tapuai ia te ia, e tatau ona tapuai atu ai i le agaga ma le [upu moni].” (Ioane 4:24) O lea, o le lotu moni, po o le tapuaiga, e lē o se faaaliga lea i le lautele o le amio atua e ala i sauniga ma aganuu faalelotu. O le tapuaiga moni e faaleagaga, e faavae i le faatuatua. (Eperu 11:6) Peitai, o lena faatuatua, e tatau ona lagolagoina e galuega. (Iakopo 2:17) O le lotu moni na te teena tuʻinanauga taatele. E gauai atu o ia i tapulaa a le Tusi Paia e uiga i amioga mamā ma tautalaga mamā. (1 Korinito 6:9, 10; Efeso 5:3-5) E taumafai ma le loto faamaoni ona tagata tapuai ina ia fuaina mai fua o le agaga o le Atua i o latou olaga faaleaiga, i a latou galuega totogi, i le aʻoga, ma e oo foi i a latou evaevaga. (Kalatia 5:22, 23) Ua taumafai Molimau a Ieova ina ia aua lava neʻi o latou faagaloina le fautuaga a le aposetolo o Paulo: “O lenei, pe tou te aai, pe tou te inu, po o se tasi mea tou te faia, ia outou faia mea uma lava ia viia ai le Atua.” (1 Korinito 10:31) O la latou lotu e lē o se mea e tau ina fai; ae o se auala o le olaga.

13. O le ā ua aofia ai i le tapuaiga moni, ma aiseā e mafai ai ona faapea atu o Molimau a Ieova o ni tagata lolotu moni?

13 O le mea moni, o le lotu moni e aofia ai gaoioiga faaleagaga. O ia gaoioiga e aofia ai le tatalo totino ma le tatalo faaleaiga, le suesueina e lē aunoa o le Afioga a le Atua ma mea e fesoasoani i le suesueina o le Tusi Paia, ma auai i sauniga a le faapotopotoga Kerisiano moni. E amata ma faaiʻu ia sauniga i pese o viiga ia Ieova faatasi ai ma tatalo. (Mataio 26:30; Efeso 5:19) Ua iloiloina ai mataupu e atiina aʻe ai faaleagaga e ala i lauga ma talanoaga i fesili ma tali o mataupu lomia ua maua e tagata uma. O na sauniga e masani ona faia i Maota o le Malo ua teuteuina mamā ae lē feilafi, ia ua faaaogā faapitoa lava mo fuafuaga faalelotu: o sauniga masani, faaipoipoga, ma sauniga o le faamanatuga. E faaaloalo Molimau a Ieova i o latou Maota o le Malo atoa ma Maota Fono tetele o ni nofoaga ua tuuina atu mo le tapuaiga ia Ieova. I le lē pei o le tele o lotu a Kerisinetoma, o Maota o le Malo e lē o ni kalapu o faafiafiaga.

14. O le ā le uiga o le tapuaiga, i tagata sa tautatala i le faa-Eperu, ma o le ā le galuega ua faaesea ai Molimau a Ieova i aso nei?

14 Sa tatou matauina muamua faapea o loo faafesootaia e tagata popoto le upu Eleni ua faaliliuina o le “ituaiga o tapuaiga” po o le “lotu” ma le veape “ia auauna.” O le mea e lelei ai, o le upu Eperu e tutusa i ai o le ‛avo·dhahʹ, e mafai ona faaliliuina o le “auaunaga” po o le “tapuaiga.” (Faatusatusa faamaumauga pito i lalo i le Esoto 3:12 ma le 10:26, NW.) I tagata Eperu, o le uiga o le tapuaiga, o le auaunaga. Ma o lona uiga foi lena i tagata tapuai moni i aso nei. O se faailoga maʻoti e sili ona tāua o le lotu moni, e faapea o ē uma lava e tapuai ai, e auai i le auaunaga faaleatua o le talaʻia lea o “lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma.” (Mataio 24:14; Galuega 1:8; 5:42) O lē fea lotu ua lauiloa i le lalolagi aoao i lana molimau atu i le lautele faapea o le Malo o le Atua ua na o lea le faamoemoe o le fanau a tagata?

O se Au Tuufaatasi, e Maumauai

15. O le ā se uiga matilatila o le lotu moni?

15 E fevaevaeai le lotu sese. Ua ia faapogaia, ma o loo ia faapogaia pea le feitagai ma le toto masaa. I le tuufaafeagai, o le lotu moni e autasi. Na fetalai Iesu: “O le mea lea e iloa ai e tagata uma lava o oʻu soo outou, pe afai ua outou fealofani.” (Ioane 13:35) Ua sopoiaina e le alofa o loo autasi ai Molimau a Ieova, tuaoi o atunuu, le vafealoai, tau tamaoaiga, ma lanu, ia o loo fevaevaeai ai le isi vaega uma o le fanau a tagata. O loo “tumau [Molimau] i le loto gatasi, ma le manatu e tasi, o loo finau faatasi mo le faatuatua ua i le tala lelei.”—Filipi 1:27.

16. (a) O le ā le “tala lelei” o loo talaʻia e Molimau a Ieova? (e) O ā valoaga ua faataunuuina i luga o tagata o Ieova, ma o ā faamanuiaga ua mulimuli mai ai?

16 O le “tala lelei” o loo latou talaʻia, e faapea ua lē o toe mamao ona faataunuuina lea o le fuafuaga lē masuia a le Atua. O le a faataunuuina lona finagalo “i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi.” (Mataio 6:10) O le a taʻumamāina le suafa mamalu o Ieova, ma o le a avea le lalolagi ma parataiso, lea o le a mafai ona ola ai e faavavau tagata tapuai moni. (Salamo 37:29) E faitau miliona tagata mai atunuu uma o loo auaumea ma Molimau a Ieova, ua faapea atu i le faataunuuga o le valoaga a le Tusi Paia: “Tatou te o ma outou; auā ua matou faalogo, o loo ia te outou le Atua.” (Sakaria 8:23) Ua faamanuiaina e Ieova ona tagata. “O le toaitiiti” ua avea moni “ma nuu malosi,” o se faapotopotoga i le lalolagi aoao ua autasi atoatoa i itu uma—i manatu, i galuega, ma i le tapuaiga. (Isaia 60:22) E leʻi mafai lava ona faataunuuina e le lotu sese lenei mea.

Le Manumalo o le Lotu Moni

17. O le ā ua teuina mo Papelonia Tele, ma o le a faapefea ona aumaia lenei mea?

17 Ua valoia mai e le Afioga a le Atua le faaumatiaga o le emepaea o lotu sese i le lalolagi, ua taʻua faafaatusa o ‘Papelonia Tele.’ Ua faatusaina foi e le Tusi Paia “tupu,” po o taʻitaʻi faapolotiki o le lalolagi, i nifo o se manu feai. Ua ia taʻu maia ia i tatou faapea o le a tuuina atu e le Atua i loto o ia taʻitaʻi le fuafuaga ina ia lafoaia ma faaumatia atoatoa lenei vaega faafafine talitane a Satani le Tiapolo.—Vaai le Faaaliga 17:1, 2, 5, 6, 12, 13, 15-18.b

18. O le ā le mafuaaga tāua ua aumaia e le Tusi Paia mo le faaumatiaina o Papelonia Tele, ma o anafea na amataina ai e lotu sese lenei ala mataʻutia?

18 Aiseā ua alagātatau ai ona faaumatia Papelonia Tele? Ua tali mai le Tusi Paia: “Ua iloa foi ia te oe le toto o perofeta ma le au paia, ma i latou uma ua fasiotia i le lalolagi.” (Faaaliga 18:24) Ina ia faaalia faapea o lenei faamasaa toto o lotu sese, e amata mai lava i tala atu o le amataga o Papelonia, na taʻusalaina ai e Iesu taʻitaʻi o le lotu faa-Iutaia, lea na ia faapipiia ia lava ia Papelonia Tele, ina ua ia fetalai atu: “O outou gata, o fanau a gata feai, pe faapefea ona outou sosola i le faasala i Kēna? . . . [O le a] oo ia te outou le toto uma o e amiotonu ua faamaligiina i le lalolagi, e afua i le toto o Apelu le tagata amiotonu.” (Mataio 23:33-35) Ioe, o le lotu sese, lea na amata i le lalolagi i le taimi o le fouvalega i Etena, e tatau ona tali atu mo lona faamasaa toto mataʻutia.

19, 20. (a) O le ā o le a faia e tagata tapuai moni pe a mavae le faaooina atu o le faamasinoga i luga o Papelonia Tele? (e) O le ā o le a tupu ai loa i inā, ma o le ā le faamoemoe o le a faaavanoa mai i tagata tapuai moni uma?

19 A mavae le faaumatiaga o Papelonia Tele, ona aufaatasi atu loa lea o leo o tagata tapuai moni i le lalolagi ma le aufaipese faalelagi o loo pepese atu: “[Ia vivii atu outou ia Ioa!] . . . auā ua faasalaina e ia le fafine talitane e sili, . . . , ua ia taui atu ia te ia lava le toto o ana auauna. . . . ona alu ae ai lea o lona asu e faavavau faavavau lava.”—Faaaliga 19:1-3.

20 Ona sosoo ai lea ma le faaumatiaina o isi vaega o loo faia aʻe ai le faalapotopotoga vaaia a Satani. (Faaaliga 19:17-21) A maeʻa lenei, ona lafoina lea o Satani, lē na amataina lotu sese uma, atoa ma ana temoni i le to e lē gata. O le a lē toe saoloto i latou e faasauā i tagata tapuai moni o Ieova. (Faaaliga 20:1-3) O le a manumalo le lotu moni i le lotu sese. O tane ma fafine faamaoni o ē utagiaina le lapataiga tauatua ina ia sosola ese mai Papelonia Tele i le taimi nei, o le a mauaina le avanoa e faasaoina ai ma ulu atu i le lalolagi fou a le Atua. I inā, o le a mafai ai ona latou faatinoina le lotu moni ma tapuai atoatoa ai e auauna ia Ieova e faavavau.

[Faaopoopoga i lalo]

a Mo se faamalamalamaga o le tapuaiga i agelu ua taʻua i le Kolose 2:18, vaai Le Olomatamata faa-Peretania o Iulai 15, 1985, itulau 12-13.

b Mo se faamalamalamaga atoatoa o lenei valoaga, vaai le tusi Revelation—Its Grand Climax At Hand! na lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., mataupu 33-36.

Vaai pe o E Manatua

◻ O le silafaga a ai e uiga i lotu e sili ona tāua, ma aiseā?

◻ O ā mea manaomia e lua mo le lotu moni sa faamamafa e Iakopo?

◻ O ā isi mea manaomia mo le tapuaiga moni?

◻ O le ā le “tala lelei” o loo talaʻia e Molimau a Ieova?

◻ E faapefea ona manumalo le lotu moni i le lotu sese?

[Ata i le itulau 17]

Taʻitaʻi lotu sa faapotopoto i Asisi, i Italia, ia Oketopa 1986

[Ata i le itulau 19]

O le lotu moni e aofia ai le aufaatasi mo le tapuaiga

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga