Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 9/15 itu. 14-19
  • O le Alofa e Manumalo ai i le Fuā Lē Tatau

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • O le Alofa e Manumalo ai i le Fuā Lē Tatau
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Fuā na i le Va o Kerisiano
  • I Totonu o le Faapotopotoga
  • I Lou Aiga
  • Faaaʻoaʻoga o le Manumalo i le Fuā
  • Faaaʻoaʻoga e Sili atu ona Matilatila
  • Manumalo i Lou Fuā
  • Le Mea e Ao ona E Iloa e Uiga i le Fuā
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Fuā mo le Tapuaiga Mamā a Ieova
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Pe e Tatau i Kerisiano Ona Iai le Matau‘a?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2002
  • Na Faileagaina Iosefa Ona o le Lotoleaga o Ona Uso
    La Tatou Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano—Polokalame mo le Sauniga—2020
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 9/15 itu. 14-19

O le Alofa e Manumalo ai i le Fuā Lē Tatau

“E lē fuā le alofa.”—1 KORINITO 13:4, NW.

1, 2. (a) O le ā na fetalai atu ai Iesu i ona soo e uiga i le alofa? (e) Pe e ono mafai ona alofa ma fuā, ma aisea ua e tali mai ai faapea?

O LE alofa o se faailoga mataina o le Faa-Kerisiano moni. Na fetalai Iesu Keriso e faapea: “O le mea lea e iloa ai e tagata uma lava o oʻu soo outou, pe afai ua outou fealofani.” (Ioane 13:35) Na faagaeeina le aposetolo o Paulo ina ia faamatala pe faapefea i le alofa ona aafia ai faiā a Kerisiano. E aofia ai i isi mea, na ia tusi e faapea: “E lē fuā le alofa.”—1 Korinito 13:4, NW.

2 Ina ua tusia e Paulo na upu, sa ia faasino atu i le fuā lē tatau. A na lē o lea, semanu e lē mafai ona ia taʻu atu i le faapotopotoga lava lea e tasi: “Auā ua ou fuā alofa ia te outou i le fuā faale-Atua.” (2 Korinito 11:2, NW) O lona “fuā faale-Atua,” na mapuna aʻe ona o ni tagata na avea ma taaʻiga leaga i le faapotopotoga. O le mea lena na uunaia ai Paulo e tusi atu i Kerisiano i Korinito se tusi faagaeeina lona lua, o loo tumu i fautuaga alofa.—2 Korinito 11:3-5.

Le Fuā na i le Va o Kerisiano

3. Na faapefea ona tupu aʻe se faafitauli e faatatau i le fuā i Kerisiano i Korinito?

3 I lana uluai tusi atu i Korinito, sa tatau ai ia Paulo ona faafoeina se faafitauli na taofia ai na Kerisiano fou mai le faifai mea faatasi. Na latou faatāuaina nisi o tagata, ua “fefete le loto ona o le tasi, a e faasiasia i le isi.” Na iu ai ina fevaevaeai le faapotopotoga, ma ua faapea mai isi: “O aʻu o lo sa Paulō, O aʻu o lo sa Apolō, O aʻu o lo sa Kefā.” (1 Korinito 1:12; 4:6) I le taʻitaʻiga a le agaga paia, sa mafai ai e le aposetolo o Paulo ona oo atu i le aʻa o le faafitauli. Na pei amioga a Korinito o tagata e faaletino o latou mafaufau, sa lē pei o “tagata faaleagaga.” O lea na tusi atu ai Paulo e faapea: “Auā o loo faaletino pea outou; auā ina o i ai ia te outou le mataua [fuā], ma le misa, e le o faaletino ea outou, ma savavali i la le tino?”—1 Korinito 3:1-3.

4. O le ā le faataʻitaʻiga na faaaogā e Paulo e fesoasoani atu ai i ona uso ina ia oo ina maua le vaaiga saʻo e faatatau i le tasi i le isi, ma o le ā le lesona e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai i lenei mea?

4 Na fesoasoani Paulo i Korinito ina ia talisapaia le vaaiga saʻo i taleni ma tomai o tagata eseese i le faapotopotoga. Na ia fesili atu: “Auā o ai ea na te faaeseina oe? se a foi se mea ua ia te oe e lei foaiina atu? A e afai na foaiina atu ia te oe, se a le mea ua e mitamita ai, peiseai e lei foaiina atu lava?” (1 Korinito 4:7) I le 1 Korinito mataupu e 12, na faamatala ai e Paulo e faapea o i latou na avea ma vaega o le faapotopotoga, na pei o vaega eseese o se tino o le tagata, e pei o le lima, le mata, ma le taliga. Na ia faasino atu e faapea, na faia e le Atua vaega o le tino i se auala ua faapea ai ona latou fetausiai. Na tusi foi Paulo e faapea: “Pe [a] viia le tasi itu tino, ia olioli faatasi ai itu tino uma lava.” (1 Korinito 12:26) E tatau i auauna uma a le Atua i aso nei ona faatatauina lena mataupu silisili i a latou faiā o le tasi i le isi. Nai lo le fuā i le isi tagata ona o lona tofiga po o ni mea ua ia faataulauina i le auaunaga i le Atua, e ao ona tatou olioli faatasi ma ia.

5. O le ā ua faailoa mai i le Iakopo 4:5, ma ua faamatilatila mai faapefea e le Tusi Paia le moni o nei upu?

5 E mafai ona taʻutino atu, e faigofie upu ae faigata le faatinoga. Ua faamanatu mai e Iakopo o se tusitala o le Tusi Paia ia i tatou e faapea, o le “naunau . . . i le mataua,” o loo iai lea i tagata agasala uma lava. (Iakopo 4:5) Na māfua le uluai oti faaletagata ona ua lolo atu Kaino i lona fuā lē tatau. Na sauāina e Filisitia Isaako ona sa latou mataua i le faatuputupulaia o lona manuia. Na fuā Rasela ona o le faamanuiaina o lona uso i le mafai ona fanauina o ni fanau se toatele. Na fuā atalii o Iakopo ona o le alofa faapitoa na faaalia i lo latou uso laitiiti o Iosefa. O Miriama na mautinoa lava na fuā i le toalua o lona tuagane, o se fafine e lē o se Isaraelu. Na faamaopoopoina ma le mataua e Koru, Tatano, ma Apiramo se fouvalega faasaga ia Mose ma Arona. Na fuā le tupu o Saulo ona o le manumalo o Tavita i tulaga faavaegaau. E aunoa ma le masalomia, o le fuā o se pogai moni na māfua ai le fefinauai soo o soo o Iesu po o ai lē aupito sili o i latou. O le mea moni, e leai lava se tagata agasala ua atoatoa ona saʻoloto mai le “naunau . . . i le mataua.”—Kenese 4:4-8; 26:14; 30:1; 37:11; Numera 12:1, 2; 16:1-3; Salamo 106:16; 1 Samuelu 18:7-9; Mataio 20:21, 24; Mareko 9:33, 34; Luka 22:24.

I Totonu o le Faapotopotoga

6. E mafai faapefea e toeaina ona pulea le ono aafia i le mataua?

6 O Kerisiano uma e manaomia ona leoleo faasaga i le mataua ma le fuā lē tatau. Ua aofia ai i lenei mea le au toeaina ua tofiaina ina ia tausia faapotopotoga o tagata o le Atua. Pe afai e lotomaulalo se toeaina, o le a ia lē taumafai ai ma le fiasili e faamatilatila o ia i lo isi. I le isi itu, pe afai e iai i se tasi o toeaina ni tomai e sili ona lelei e pei o sē e lelei lana faamaopoopo mea, pe lelei i lauga lautele, o le a olioli isi ona o lenei mea ma vaai i ai o se faamanuiaga i le faapotopotoga. (Roma 12:15, 16) Atonu o loo lelei le agaigai i luma o se uso, o loo tuuina atu faamaoniga o le fuaina mai o fua o le agaga o le Atua i lona olaga. I le talanoaina o ona agavaa, e ao i toeaina ona faaeteete ina ia aua le soona faatāuaina nisi o masei laiti ina ia taʻusaʻoina ai le lē filifilia o ia e fai ma auauna o le faiva po o se toeaina. O le a faaalia e lena mea le leai o se alofa ma le agamalu.

7. O le ā le faafitauli e ono tupu aʻe i nisi taimi pe a maua e se Kerisiano nisi o tofiga faatiokarate?

7 Pe a mauaina e se tasi se tofiga faatiokarate po o se faamanuiaga faaleagaga, e manaomia e isi o le faapotopotoga ona leoleoina faasaga i le mataua. Mo se faaaʻoaʻoga, atonu o se tasi o tuafafine agavaa o le a faaaogaina soo nai lo le isi ina ia avatua faataʻitaʻiga i sauniga faa-Kerisiano. E mafai e lenei mea ona faatupuina ai le fuā i nisi o tuafāfine. O se faafitauli foi faapena atonu na iai i le va o Evotia ma Sunetui i le faapotopotoga i Filipi. O fafine i aso nei e faapena, latou te manaomia faalaeiauga agalelei mai i toeaina ina ia maua le lotomaulalo ma “ia tasi . . . [le] manatu, i le Alii.”—Filipi 2:2, 3; 4:2, 3.

8. O le fuā e mafai ona taʻitaʻiina atu ai i le faia o ā gaoioiga e agasala ai?

8 Atonu e iloa e se Kerisiano se mea ua tuanai na lē taulau ai lē ua faamanuiaina nei i faaeaga i le faapotopotoga. (Iakopo 3:2) Ona o le fuā, atonu o le a faaosoosoina e talanoa atu i isi e uiga i lena mea ma fesiligia ai le tofiga ua maua e lea tagata i le faapotopotoga. O lenei mea o le a lē talafeagai ma le alofa, auā o le alofa “e ufiufi ai agasala e tele.” (1 Peteru 4:8) O talanoaga fuā, e mafai ona faavevesi ai le filemu o se faapotopotoga. Na lapatai mai le soo o Iakopo e faapea: “A e afai o ia te outou le finau leaga ma le misa i o outou loto, soia le mitamita, aua foi le pepelo e faaleaga ai le upu moni. E le o le poto lenei ua alu ifo mai lugā; a o la le lalolagi ia, o le mea faaletino, o le faatemoni ia.”—Iakopo 3:14, 15.

I Lou Aiga

9. E mafai faapefea e paaga faaipoipo ona pulea lelei lagona o le fuā?

9 O le tele o faaipoipoga e lē taulau ona o le fuā lē tatau. O le lē lava o le faaalia o le talitonu i se paaga faaipoipo, e avea lena o se lē alofa. (1 Korinito 13:7) I le isi itu, atonu o le tasi o le paaga o le a na lē faaalia se magafagafa i lagona fuā o le isi o le paaga. Mo se faaaʻoaʻoga, atonu e fuā se avā ona o le uaʻi atu ua faaalia e lana tane i se isi tamaitai. Atonu e fuā foi se tane ona o le tele o le taimi ua faaalu e le avā e tausia ai se tasi o le tauaiga o loo manaomia se tausiga. I le maasiasi ona o ia faalogona, atonu o le a lē talanoa faatatau i ai nei paaga faaipoipo ma faailoa atu le lē fiafia i nisi o auala e faapea ona lavelave atili ai le faafitauli. Nai lo le faia faapea, e manaomia ona faaali atu ma le saʻo lagona o le paaga fuā. I le isi itu, e manaomia foi e le isi o le paaga ona faaalia le malamalama ma faamautinoa atu lona alofa i lana avā po o lana tane. (Efeso 5:28, 29) E manaomia e i laua uma ona faatoafilemuina lagona o le fuā e ala i le alofia o tulaga e faapogaia ai. I nisi taimi e manaomia ai e se ovasia Kerisiano ona fesoasoani i lana avā ina ia malamalama e faapea, o loo ia tuuina atu se uaʻi faatapulaaina ma le tatau i tuafāfine ina ia faataunuu ai lona tiute tauave o se leoleo mamoe o le lafu a le Atua. (Isaia 32:2) O le mea moni, e tatau i se toeaina ona faaeteete ina ia aua lava neʻi tuuina atu se mafuaaga tatau e tupu ai le fuā. Ua manaomia ai e lenei mea le paleni, ia mautinoa ua ia faaalu le taimi e faamalosia atili ai lana ia lava faiā faalefaaipoipoga.—1 Timoteo 3:5; 5:1, 2.

10. E mafai faapefea e mātua ona fesoasoani i a latou fanau ina ia faafetaiaia lagona o le fuā?

10 E tatau foi i mātua ona fesoasoani i a la fanau ina ia malamalama i le uiga o le fuā lē tatau. E masani ona aafia tamaiti i fefinauaiga ma e tele lava ina oo atu i ni fusuaga. E masani lava, o le pogai autū o le fuā. Talu ai e matuā eseese manaoga o tamaiti taitoatasi, e lē manaomia ai la ona taotasi le faiga o i latou. E lē gata i lea, e manaomia ona faamalamalama atu i tamaiti e faapea, e eseese o latou uiga e lelei ai ma o latou uiga e faalelelei ai. Pe afai o le a uunaia pea se tamaitiiti ina ia fai ia lelei e pei o isi, atonu o le a faatupuina ai le mataua i le tasi ae o le faamaualuga i le isi. O lea, e ao ai i mātua ona toleni a la fanau ina ia fua atu lo latou agaigai i luma e ala i le amanaiaina o faaaʻoaʻoga o i le Afioga a le Atua, ae lē o le faatavā atu i le isi. Ua faapea mai le Tusi Paia: “Aua neʻi avea i tatou ma ē mitamita vale, aua neʻi feluiai, aua neʻi felosiai [po o le mataua].” Nai lo lea, “ia taitoatasi ma faamasino i lana lava galuega, ona ia te ia lea o se mea e mitamita ai ia te ia lava, a e le o se tasi.” (Kalatia 5:26; 6:4) Ae e sili atu ona tāua, e manaomia e mātua Kerisiano ona fesoasoani i a latou fanau e ala i se suesuega e lē aunoa o le Tusi Paia, e faamatilatila ai faaaʻoaʻoga lelei ma faaaʻoaʻoga leaga o loo iai i le Afioga a le Atua.—2 Timoteo 3:15.

Faaaʻoaʻoga o le Manumalo i le Fuā

11. Na avea faapefea Mose o se faaaʻoaʻoga i le faafoeina lelei o le fuā?

11 E ese mai i taʻitaʻi o lenei lalolagi e tuinanau i le pule, “na matuā agamalu . . . Mose, e sili lava i tagata uma o i le lalolagi.” (Numera 12:3) Ina ua avea ma avega mamafa ia Mose lona taʻitaʻia o le nuu o Isaraelu na o ia, na faapogaia loa e Ieova Lona agaga ina ia galue i luga o isi Isaraelu e toʻa 70, i le foai atu i ai o le mana ia i latou, e fesoasoani atu ai ia Mose. Ina ua amata ona gaoioi ni tagata se toalua o i latou nei e pei o ni perofeta, na lagona ai e Iosua e faapea o le a faaleamanaiaina ai le taʻitaʻiga a Mose. Na manao Iosua e taofi i nei tagata, ae na faamatala atu e Mose ma le loto maulalo e faapea: “Ua e mataua [fuā] ea ona o aʻu? ou te manao lava ia fai ma perofeta le nuu uma o Ieova, ma ia foaiina atu e Ieova lona Agaga ia te i latou.” (Numera 11:29) Ioe, na fiafia Mose ina ua maua e isi faaeaga i le auaunaga. Na lei fuā o ia e manao mo le mamalu tau o ia lava.

12. O le ā na mafai ai e Ionatana ona alofia lagona o le fuā?

12 O se faaaʻoaʻoga lelei o le auala e mafai ai e le alofa ona manumalo i ni lagona lē lelei o le fuā e ono tutupu mai, na saunia mai e Ionatana, le atalii o le tupu Isaraelu o Saulo. O Ionatana o le suli na sosoo atu e nofoia le nofoālii o lona tamā, ae na filifilia e Ieova ia Tavita, le atalii o Iese, e avea ma tupu e sosoo ai. O le toatele e iai i le tulaga o Ionatana o le a fuā ia Tavita, ma manatu ia te ia o sē e faatavā atu. Ae peitai, o le alofa o Ionatana mo Tavita na taofia ai sea ituaiga faalogona mai le puleaina o ia. Ina ua iloa e Tavita ua oti ia Ionatana, na faapea mai ai Tavita: “Ua tigaina aʻu ona o oe loʻu uso Ionatana e; sa aʻu matuā fiafia ia te oe, sa maeu lava lou alofa ia te au, e sili i le alofa o fafine.”—2 Samuelu 1:26

Faaaʻoaʻoga e Sili atu ona Matilatila

13. O ai le faaaʻoaʻoga e sili ona lelei e tusa ai i le mataupu o le fuā, ma aisea?

13 O Ieova le Atua o le faaaʻoaʻoga e sili ona matilatila o le matuā pulea o le fuā, e oo foi lava i le fuā tatau. Na te puleaina lelei na lagona. O so o se faaaliga mamana o le fuā tauatua, ua ogatusa ma le alofa o le Atua, le faamasinotonu, ma le atamai.—Isaia 42:13, 14.

14. O le ā le faaaʻoaʻoga na faataatia e Iesu e matuā ese ma lea na faia e Satani?

14 O le faaaʻoaʻoga matilatila lona lua o lē e matuā pulea lagona o le fuā, o le Alo pele o le Atua, o Iesu Keriso. “E ui sa uiga faatasi ma le Atua,” ae sa “lei manatu [Iesu] e faoa se mea, ina ia tutusa ai ma le Atua.” (Filipi 2:6, NW) Maeu se eseesega tele ma le ala na uia e le agelu fiasili o lē na avea ma Satani le Tiapolo! E pei o “le tupu o Papelonia,” na faanaunau ai Satani ma le fuā e fia “tutusa ma lē Silisili ese,” i lona avea o ia lava o se atua faatavā e tetee atu ia Ieova. (Isaia 14:4, 14; 2 Korinito 4:4) Na oo foi ina taumafai Satani e faaosofia Iesu e “faapaū ma ifo” atu ia te ia. (Mataio 4:9) Ae leai se mea na mafai ona tosina ese ai Iesu mai lona olaga usiusitai ma le lotomaulalo i le pule silisili ese a Ieova. I le eseesega mamao ma le mea na faia e Satani, na “sasaa atu . . . [e Iesu] ia lava, o fai mona le uiga o le pologa, i lona fanau mai faapei o tagata. A o iloa o ia i ona foliga e faapei o se tagata, ua faamaulalo o ia e ia lava, ua na anaana ua oo ina maliu, o le maliu lava lea i le satauro.” O lea na tausisia ai e Iesu le tonu o le pule a lona Tamā, ma teena atoatoa ai le ala faamaualuga ma le fuā o le Tiapolo. Ona o le faamaoni o Iesu, “ua matuā faaeaina ai o ia e le Atua, ma foaiina atu ai ia te ia o le suafa e silisili i suafa uma lava; ina ia tootuli o tulivae uma lava i le suafa o Iesu, o e o i le lagi, ma e o i le lalolagi, ma e o i lalo o le lalolagi; ma ia taʻutaʻu atu e laulaufaiva uma lava o Iesu Keriso o le Alii lava ia, ia iu ai i le viiga o le Atua le Tamā.”—Filipi 2:7-11.

Manumalo i Lou Fuā

15. Aisea e ao ai ona tatou faaeteete ina ia pulea faalogona o le fuā?

15 E lē pei o le Atua ma Keriso, o Kerisiano e lē lelei atoatoa. Ona o le tino lē lelei atoatoa, e iai taimi e uunaia ai e le fuā e agasala ai. Nai lo le faatagaina o le fuā e uunaia i tatou e faitioina ai se uso talitonu ona o ni nai masei po o ni mea sese ua na o ni mafaufauga ae lē moni, o lea, e tāua tele ai lo tatou manatunatu loloto i nei upu faagaeeina e faapea: “Aua e te amiotonu naua, aua foi e te faatele naua lou poto; se a le mea e oti ai oe ia te oe?”—Failauga 7:16.

16. O le ā le fautuaga aogā na tuuina mai i le lomiga ua tuanai o lenei mekasini e faatatau i le fuā?

16 Na lapatai mai le Watch Tower o Mati 15, 1911, e faatatau i le mataupu o le fuā e faapea: “A o tatou matuā maelega ma matuā fuā foi i le fuafuaga a le Alii, ae ao ona tatou mautinoa lelei o le vaivaiga o le isi Kerisiano o se mataupu e patino lava ia te ia; ma e lē ‘aiā fua’ i ai le isi tagata. I le ma lea foi, e ao ona tatou manatunatu pe o se mea e tatau i toeaina ona faafoeina, po o so tatou tiute foi le faailoa atu i toeaina pe leai. E ao ia i tatou uma ona iai se fuā tele mo le fuafuaga ma le galuega a le Alii, ae ia faaeteete e lē o le ituaiga lea e leaga . . . i nisi faaupuga, e ao ona tatou mautinoa lelei e lē ona o le fuā i le isi, ae mo mea e aogā mo ia ma mo lona lelei.”—1 Peteru 4:15.

17. E mafai faapefea ona tatou alofia gaoioiga e agasala ai o le fuā?

17 E mafai faapefea e i tatou o ni Kerisiano ona teena le faamaualuga, fuā, ma le mataua? O le vaifofo, o le faataga lea o le agaga paia o le Atua e saʻoloto lona faagaoioia mai i o tatou olaga. Mo se faaaʻoaʻoga, e manaomia ona tatou tatalo mo le agaga o le Atua ma le fesoasoani i le faaalia atu o ona fua lelei. (Luka 11:13) E manaomia ona tatou auai i sauniga faa-Kerisiano, o loo faapea ona amata i le tatalo ma ua iai le agaga ma le faamanuiaga a le Atua. E lē gata i lea, e manaomia ona tatou suesue i le Tusi Paia, lea na faapea ona faagaeeina e le Atua. (2 Timoteo 3:16) Ma e manaomia foi ona faia sa tatou vaega i le galuega o le talaʻia o le Malo o loo faia e ala i le mana o le agaga paia o Ieova. (Galuega 1:8) O le fesoasoani i uso Kerisiano ua mafatia i nisi o mea leaga ua tutupu, o se tasi lea o auala e gauai atu ai i le taaʻiga lelei o le agaga o le Atua. (Isaia 57:15; 1 Ioane 3:15-17) O le faataunuuina ma le maelega o nei avega tauave faa-Kerisiano o le a fesoasoani e puipuia i tatou mai i gaoioiga e agasala ai o le fuā, auā ua faapea mai le Afioga a le Atua: “Ia outou savavali i la le Agaga, ona le faia lea e outou o le tuʻinanau o le tino.”—Kalatia 5:16.

18. Aisea o le a lē faaauau ai pea ona tatou tauivi faasaga i lagona lē tatau o le fuā?

18 O le alofa ua muai lisiina mai i fua o le agaga paia o le Atua. (Kalatia 5:22, 23) O le faatatauina o le alofa o le a fesoasoani ia i tatou e pulea ai tuinanauga agasala i le taimi nei. Ae faapefea le lumanai? E faitau miliona auauna a Ieova ua iai le faamoemoe e ola i le lalolagi Parataiso o loo fotuai mai, o i inā e mafai ona faanaunau e oo atu ai i le lelei atoatoa faaletagata. I lena lalolagi fou, o le a manumalo ai le alofa ma o le a leai se tasi o le a toe lolo atu i lagona lē tatau o le fuā, auā ua “tuusaunoa ia lava mea na faia ia le faapologaina e le iu vale, a e oo i le saolotoga o le fanau a le Atua e manuia ai.”—Roma 8:21.

Manatu Tāua e Mafaufau Loloto i Ai

◻ O le ā le faataʻitaʻiga na faaaogā e Paulo e fesoasoani e faafetaiaia ai le fuā?

◻ E ono mafai faapefea e le fuā ona faavevesia le filemu o le faapotopotoga?

◻ E mafai faapefea e mātua ona toleniina a latou fanau ina ia faafetaiaia le fuā?

◻ E mafai faapefea ona tatou teena gaoioiga e agasala ai o le fuā?

[Ata i le itulau 16]

Aua le faatagaina le fuā e faavevesia ai le filemu o le faapotopotoga

[Ata i le itulau 17]

E mafai e mātua ona toleniina a latou fanau ina ia faafetaiaia lagona o le fuā

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2025)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga