Le Manatu O le Tusi Paia
Po o le a Faaumatia le Lalolagi i se Afi?
FAAUMATIAINA i se mala faaniukilia, susunuina i se la ua matuā faatelēina, pe faaumatiaina e se atua maʻemaʻeā—e ono ese se auala o le faaumatiaga, ae e toatele tagata ua talitonu e faapea, o le Lalolagi paneta, le aiga o le tagata, o le a fetaiai ma lona iuga e matuā faaumatiaina i se afi matautia, e susunu uma ai.
Ua taʻua e nisi ni mau o le Tusi Paia o loo faamatala mai ai se faaumatiaga tuusaʻo mai le Atua e avea o se taui o le faaleagaina e le tagata o le lalolagi. Ua faailoa mai e nisi tagata le manatu o Paul Davies, o se polofesa i le Iunivesite o Adelaide, i Ausetalia, o lē na tusi mai e uiga i le mea o loo ia manatu i ai e faatatau i le tofu atu o lenei lalolagi i se faaumatiaga lē maalofia i se afi. Ua ia faaalia ona manatu i lana tusi, The Last Three Minutes e faapea: “A o agaʻi ina matuā faatelēina le la, o le a faaumatia atoatoa ai . . . le Lalolagi i ona ave aasa o loo siomia ai. O le a liu efuefu ai lo tatou paneta.” O le ā le upu moni e uiga i le iuga o le lalolagi? O le a faapefea ona tatou malamalama i mau o le Tusi Paia na e foliga mai o loo valoia mai ai se faaumatiaga i le afi?
Po o Manatu Mai le Atua?
I le Ieremia 10:10-12, o loo faailoa mai ai ia i tatou e faapea: “O Ieova o le Atua moni ia . . . Na faia e ia le lalolagi i lona mana, na faatumauina e ia le atu laulau i lona poto, na fofolaina foi e ia le lagi i lona faautauta.” Na faia e le Atua le lalolagi ma na faatumauina ai. O lea, i lona atamai, alofa ma le faautauta, na ia sauniunia ai ma le faaeteete le lalolagi ina ia tumau e faavavau e avea ma aiga matagofie o le tagata.
I le foafoaina e le Atua o tagata ua faamatala mai e le Tusi Paia e faapea: “Na faia e ia o i laua o le tane ma le fafine. Ua faamanuia foi e le Atua ia te i laua, ma ua fetalai atu le Atua ia te i laua, Ia fanafanau ia, ma ia uluola, ma ia tumu ai le lalolagi, ia faatoilalo i ai.” (Kenese 1:27, 28) Ina ua ia faamaeʻaina lana galuega o le foafoaga, sa mafai ona ia fetalai atu ma le mautinoa e faapea, “ua matuā lelei lava.” (Kenese 1:31) Sa finagalo o ia ina ia tumau ai i le tulaga lena. E pei lava ona fuafuaina e ni mātua magafagafa se potu ma faameafaleina mo la laʻua pepe fou lea o le a fanau mai, na totoina ai e le Atua se faatoaga matagofie ma tuu ai le tagata o Atamu iina e galue ai ma tausia lelei.—Kenese 2:15.
Na lafoaia e Atamu le lelei atoatoa ma lona tiute ina ia tausi lelei le lalolagi. Ae pe na lafoaia ai e Lē na Foafoaina Mea Lana fuafuaga? Ua faailoa mai i le Isaia 45:18, e leai: “Auā o loo faapea ona fetalai mai o Ieova, o le na faia le lagi; . . . o le na faia le lalolagi; o ia na faatumauina; na ia le faia fua, na ia faia ina ia āina.” (Tagai foi i le Isaia 55:10, 11.) E ui ina lafoaiina e le tagata lona tiute tofia, ae ua faaauau pea e le Atua ona faataunuuina lana feagaiga ma le lalolagi ma meafaiola uma o iai. O le Tulafono na tuuina atu i le nuu o Isaraelu anamua, na saunia ai “se sapati e mapu ai le laueleele” i tausaga taʻi fitu uma. Na aofia ai tulafono magafagafa e faatatau i meaola mo le puipuiga o manu. (Levitiko 25:4; Esoto 23:4, 5; Teuteronome 22:1, 2, 6, 7, 10; 25:4; Luka 14:5) Ua na o ni nai faaaoaoga nei mai le Tusi Paia o loo faaalia manino mai ai e matuā manatu mamafa lava le Atua i tagata ma mea uma na tuuina atu i lana tausiga.
“Le Uluai Lalolagi”
O lea la, o le ā sa tatou faamalamalamaga i mau o le Tusi Paia ia e foliga mai e feteenai? O le tasi o na mau o le 2 Peteru 3:7, lea o loo faapea mai e tusa ai ma le faaliliuga a le King James Version: “A o le lagi nei ma le lalolagi ua tuu ona o lea lava afioga, ia taofia mo le afi i le aso e faamasino ai ma fano ai tagata faalematau.” O le isi, o le Faaaliga 21:1, lea e faapea mai: “Ona aʻu iloa lea o le lagi fou ma le lalolagi fou; auā ua mavae atu le uluai lagi, ma le uluai lalolagi.”
Afai o le a faauiga faaletino upu a Peteru ma o le a susunuina i se afi moni le Lalolagi paneta, o lona uiga la o le lagi faitino—o fetu ma isi ʻau faalelagi—o le a faaumatiaina foi e le afi. Ae peitai, o lenei manatu, e feteenai ma faamautinoaga ia o loo maua i mau e pei o le Mataio 6:10: “Ia faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi,” ma le Salamo 37:29: “E fai lava le nuu [lalolagi] mo tagata amiotonu, e nonofo ai pea i latou.” E lē gata i lea, o ā aafiaga o le a faia e le afi i le lā e matuā sili atu ona vevela ma fetu, ia e maua ai ave malolosi o loo maua ai pea le malosi faaniukilia?
I le isi itu, e masani ona faaaogā e le Tusi Paia le faaupuga “lalolagi” i se auala faafaatusa. Mo se faaaoaoga, o loo faapea mai le Kenese 11:1: “Sa tasi lava le gagana e tasi foi le tautala a le lalolagi uma.” Iinei, o le upu “lalolagi” ua faasino atu i tagata lautele, po o le sosaiete faaletagata. (Tagai foi i le 1 Tupu 2:1, 2; 1 Nofoaiga a Tupu 16:31.) O fuaiupu o loo siomia ai le 2 Peteru 3:5, 6 ua faaalia ai lea lava faaaogaina faafaatusa o le upu “lalolagi.” O loo faasino atu i aso o Noa ina ua faaumatia i le Lolo se sosaiete faaletagata amioleaga, ae na o Noa ma lona aiga faapea ma le kelope po o le laueleele na faasaoina. (Kenese 9:11) E faapena foi i le 2 Peteru 3:7, ua faapea mai, o ē o le a faaumatia o “tagata faalematau.” Ua talafeagai lenei manatu ma le Tusi Paia atoa. O le sosaiete o tagata amioleaga, ua faailogaina mo le faaumatiaga, e faapena foi “le uluai lalolagi” lea o loo faasino i ai le Faaaliga 21:1, e pei ona muai taʻua.
O le mea moni, e pei lava o se tamā faalelalolagi alofa, o le a faia mea uma e mafaia e faamautinoa ai le lē faaleagaina o lona fale, e faapena foi ona manatu mamafa mai Ieova le Atua i lana foafoaga. Na ia faaumatia i se tasi taimi tagata leaga amio lē mamā mai le vanu lafulemu o Ioritana, ma faamautinoa atu i tagata fou na tuuina atu latou te tausia le laueleele, o ē na osia se feagaiga ma ia e faapea, afai latou te tausia ana tulafono, ‘o le a lē luaieseina i latou e le laueleele ona o a latou amio inosia e pei ona luaieseina o nuu na iai e muamua atu ia te i latou.’—Levitiko 18:24-28.
“Le Lalolagi Fou”
I aso nei, ua faaleagaina ai le lalolagi i amioga leaga faaleituaiga e se sosaiete iuvale, i faiga sauā faalealofa, ma faiga faapiopio faapolotiki. E na o le Atua e mafai ona ia faasaoina le lalolagi. O le mea tonu lava lena o le a ia faia. I le Faaaliga 11:18, ua ia folafola mai ai ‘e faafanoina i latou ua fano ai le lalolagi.’ O le a faatumuina le lalolagi ua toe faafoisia ma faafouina i tagata o ē matatau i le Atua ma alolofa faamaoni i o latou uso a tagata. (Eperu 2:5; faatusatusa i le Luka 10:25-28.) O suiga o le a faia i le pulega a le Malo faalelagi o le Atua, o le a o se mea e matuā maofa ai, o lea ua tautala ai le Tusi Paia e uiga i “se lalolagi fou”—se sosaiete fou faaletagata.
Pe a tatou faitau i mau e pei o le Salamo 37:29 ma tatou malamalama i le faamatalaga a Keriso i le Mataio 6:10, ua tatou mautinoa ai e lē mafai e malosi faalenatura e leai ni mafaufau, po o le tagata e iai le malosi uma e faaumatia ai ona aumaia se iuga i lo tatou lalolagi paneta. O le a lē mafai ona latou faaleaogaina fuafuaga a le Atua. (Salamo 119:90; Isaia 40:15, 26) O le a ola tagata faamaoni i le lalolagi i tulaga e leai se mea e gata mai ai le matagofie ma le olioli. O le upu moni lena e uiga i le iuga o le lalolagi, auā o le fuafuaga pea lava lenei a Lē alofa na Foafoaina tagata.—Kenese 2:7-9, 15; Faaaliga 21:1-5.