Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w98 7/1 itu. 8-13
  • O Faapeī le Malosi o Lou Talitonuga i le Toetu?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • O Faapeī le Malosi o Lou Talitonuga i le Toetu?
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Masalosaloga i se Olaga i le Lumanai
  • Manatu o Kerisinetoma i le Olaga pe a Mavae le Oti
  • Le Faamoemoe Moni mo Ē ua Maliliu
  • Le Tino ma le Agaga
  • Faaalia le Faatuatua mo le Ola e Faavavau
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Pe Ola Pea le Solu pe a Mavae le Oti?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1991
  • Lau Vaaiga i le Solu e Aafia ai Lou Ola
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Se Faamoemoe e Sili Atu Ona Lelei mo le Solu
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1996
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
w98 7/1 itu. 8-13

O Faapeī le Malosi o Lou Talitonuga i le Toetu?

“O aʻu nei o le toe tu ma le ola; o lē faatuatua mai ia te au, e ui lava ina oti, a e ola lava ia.”—IOANE 11:25.

1, 2. Aisea e manaomia ai e se tagata tapuai a Ieova ona talitonu mautinoa i le faamoemoe o le toetu?

O FAAPEĪ le malosi o lou faamoemoe i le toetu? Po o faamalosia ai oe e tetee atu i le fefe i le oti ma faamafanafanaina ai oe pe a lua valavala ma sē e pele ona o le oti? (Mataio 10:28; 1 Tesalonia 4:13) Po o pei ea oe o le toatele o auauna anamua a le Atua, o ē na onosaia le sasaina, o tauemuga, o faiga faataugā, ma le faafalepuipuiina, talu ai sa faamalosia i latou e le talitonuga i le toetu?—Eperu 11:35-38.

2 Ioe, e lē tatau i se tagata tapuai faamaoni a Ieova ona masalosalo i le iai o se toetu, ma o lona talitonuga mautinoa e tatau ona aafia ai le ala o loo ola ai lona olaga. O se mea matagofie le tomānatu atu i le mea moni faapea, i le taimi atofaina a le Atua, o le a toe faatutū aʻe ai e le sami, le oti, ma Seoli, ē na oti sa iai, ma o i latou e toe tutū mai o le a ia i latou le faamoemoe o le ola e faavavau i luga o se lalolagi parataiso.—Faaaliga 20:13; 21:4, 5.

Masalosaloga i se Olaga i le Lumanai

3, 4. O le ā le talitonuga o loo iai pea i le toatele o tagata e faatatau i se olaga pe a mavae le oti?

3 Ua leva ona aʻoaʻo e Kerisinetoma faapea e iai se olaga pe a mavae le oti. Na faapea mai se mataupu i le mekasini o le U.S. Catholic: “A o faagasolo mai tausaga, ua taumafai Kerisiano e fai le mea sili e talia ma faafetaiaia ai lagona tiga ma puapuaga o lenei olaga e ala i le tulimatai atu i le isi olaga, le olaga o le filemu ma le faamalieina, le olaga o le tauia ma le fiafia.” E ui lava i le tele o atunuu o Kerisinetoma, ua oo ina lē naunau i mea faaletapuaiga, ma ua peiseai ua latou lē talitonuina lotu, ae o loo toatele pea e lagona e tatau lava ona iai se mea pe a mavae le oti. Peitai e anoanoai mea latou te lē o mautinoa i ai.

4 Na taʻua e se mataupu i le mekasini o le Time e faapea: “O loo talitonu pea tagata i [se olaga pe a mavae le oti]: ona pau lava ua faateteleina lo latou lē malamalama po o le ā tonu lava lena olaga, ma ua seāseā foi latou toe faalogo i ai mai a latou faifeau.” Aisea ua tau lē talanoa ai faifeau a lotu e uiga i se olaga pe a mavae le oti e pei ona sa latou masani ai? Ua faapea mai se tagata atamai i mataupu faalotu, o Jeffrey Burton Russell: “Ou te manatu ua mananao [taʻitaʻi lotu] e alofia le mataupu auā ua latou iloa o le a latou fesagaia ai le anoanoai o uiga lē talitonu e faaali mai e tagata.”

5. Ua faapefea ona manatu le toatele o tagata i aso nei i le aʻoaʻoga i le afi i seoli?

5 I le tele o lotu, o le olaga pe a mavae le oti e aofia ai le lagi ma le afi i seoli. Ma pe afai ua faatalatu taʻitaʻi lotu e talanoa e uiga i le lagi, ua sili atu ai la ona latou faatalatu e talanoa e uiga ia seoli. Na faapea mai le mataupu a se tasi nusipepa: “I nei aso, e oo lava i lotu e talitonu i le faasalaga e faavavau i le afi i seoli . . . ua amata ona latou lē toe soona faamamafaina lea aʻoaʻoga.” O le mea moni, o le toatele o faifeau i aso nei ua lē o toe talitonu faapea o seoli o se nofoaga moni e faapuapuagatia ai, i le auala sa aʻoaʻoina ai i le vaitaimi mai le 500 e oo atu i le tusa o le 1500 T.A. Nai lo lea, ua latou lagolagoina se manatu e sili atu ona “agaalofa” e faatatau ia seoli. E tusa ai ma taofi o le toatele o tagata i aso nei, o tagata agasala o loo i seoli e lē o faapuapuagatiaina moni i latou, ae o loo puapuagatia ona o lo latou “vavae ese faaleagaga mai le Atua.”

6. Ua faapefea ona iloa e nisi le lē lava o so latou faatuatua pe a fesagai ma mala matautia?

6 O le tau faamāmāina o aʻoaʻoga faalotu ina ia lē faatiga ai i le maaleale o faalogona faaonaponei atonu e aogā i nisi ina ia taofia ai le lē aloaia o i latou, peitai ua tuua ai le faitau miliona o tagata lotu loto faamaoni i le lē mautonu po o le ā le mea e talitonu i ai. O lea, pe a fesagai ma le oti, e masani ona iloa ai e i latou nei le lē lava o so latou faatuatua. O o latou uiga ua pei o uiga o le fafine lea na maliliu le toatele o tagata o lona aiga i se faalavelave matautia. Ina ua fesiligia pe na faamafanafanaina o ia e lana talitonuga faalelotu, sa ia tali tau toʻai mai, “Ia atonu.” Ae tusa lava foi pe ana ia tali mai ma le mautinoa faapea sa aogā lana talitonuga faalelotu ia te ia, ae o le ā se aogā tumau na semanū e iai pe afai e lē o lelei le faavaeina o ona talitonuga? E tāua le talanoaina o lenei mea, auā o le mea moni lava, o aʻoaʻoga o loo aʻoaʻoina e le tele o lotu e faatatau i se olaga i le lumanai e matuā ese lava mai aʻoaʻoga o loo aʻoaʻoina e le Tusi Paia.

Manatu o Kerisinetoma i le Olaga pe a Mavae le Oti

7. (a) O le ā le talitonuga o loo ioe uma i ai le tele o lotu? (e) Na faapefea ona faamatala mai e se tasi faifeau le aʻoaʻoga o le agaga [solu] e lē mafai ona oti?

7 E ui lava i o latou eseesega, ae toetoe lava o lotu uma o Kerisinetoma e ioe faapea o loo iai i tagata se agaga [solu] e lē mafai ona oti, lea e ola pea pe a oti le tino. E toatele e talitonu faapea pe a oti le tagata, atonu e alu atu lona agaga [solu] i le lagi. Ua matataʻu nisi i le ono ō atu o o latou agaga [solu] i se afi i seoli pe i pulekatolio. Peitai o le manatu i se agaga [solu] e lē mafai ona oti ua faaautū i ai o latou manatu mo se olaga i le lumanai. I le tala na lomia i le tusi Immortality and Resurrection, na faia ai se manatu o le faifeau o Oscar Cullmann, i lenei mataupu. Na tusi o ia: “Pe ana fai tatou te fesili atu i se Kerisiano lautele i aso nei . . . o le ā sona manatu i le aʻoaʻoga o loo iai i le Feagaiga Fou e faatatau i le iuga tuupoina o le tagata pe a mavae le oti, e toaitiiti e ese mai le manatu, ae o le tali tatou te maua e faapea: ‘O le lē mafai ona oti o le agaga [solu].’” Peitai na toe faapea mai Cullmann: “O lenei manatu ua taliaina taatele o se tasi o manatu ua sili ona fenumiai ai le Faa-Kerisiano.” Na taʻua e Cullmann faapea ina ua ia muai faia lenei manatu, na ia faapogaia ai se fevesiaiga o tagata lautele. Ae peitai, sa saʻo o ia.

8. O le ā le faamoemoe na folasia atu e Ieova i le uluai tane ma le fafine?

8 Sa lei foafoaina e Ieova le Atua tagata ina ia ō atu i le lagi pe a maliliu. E lē o lana uluai fuafuaga lea ina ia latou maliliu. Na foafoaina Atamu ma Eva ia lelei atoatoa ma na tuuina atu i ai le avanoa la te faatumuina ai le lalolagi i a la fanau amiotonu. (Kenese 1:28; Teuteronome 32:4) Na taʻu atu i o tatou uluai mātua e faatoʻā la oti lava pe a la lē usiusitai i le Atua. (Kenese 2:17) Pe ana la tumau i le usiusitai i lo la Tamā faalelagi, semanū e faaauau pea ona la ola e faavavau i luga o le lalolagi.

9. (a) O le ā le upu moni e faatatau i le agaga [solu] o le tagata? (e) O le ā e tupu i le agaga [solu] pe a oti?

9 Peitai, e faanoanoa, auā na lē taulau ona usiusitai Atamu ma Eva i le Atua. (Kenese 3:6, 7) O loo faamatalaina e le aposetolo o Paulo āuga matautia na oo i ai: “Faapei ona oo mai o le agasala i le lalolagi i le tagata e toatasi, o le oti foi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma lava, auā ua agasala uma lava.” (Roma 5:12) Nai lo le ola e faavavau i le lalolagi, na oti Atamu ma Eva. O le ā na tupu ai loa? Pe na iai ea ni o la agaga [solu] e lē mafai ona oti, na tuuina atu loa i se afi i seoli ona o a la agasala? Nai lo lea, ua faapea mai le Tusi Paia muamua atu, ina ua foafoaina o ia, na avea ai Atamu “ma solu ola.” (Kenese 2:7, NW) Sa lei tuuina atu i le tagata se solu; o ia na avea ma tagata [solu], o se tagata ola. (1 Korinito 15:45) Ioe, e lē gata na avea Atamu “ma tagata [solu] ola” ae, e pei ona faaalia i le gagana Eperu lea na tusia ai le Kenese, na avea foi manu faatauvaa ma “mea ola [solu ola]”! (Kenese 1:24,) Ina ua feoti Atamu ma Eva, na avea i laʻua ma solu oti. Mulimuli ane, na oo ia i laʻua le mea tonu lava na fetalai atu ai Ieova ia Atamu: “E te ʻai foi au mea e ʻai ma le afu o ou mata, seia e toe foi atu i le eleele; auā na faiina aʻi lava oe; auā o le efuefu oe, e te toe foi atu lava i le efuefu.”—Kenese 3:19.

10, 11. O le ā ua ioe i ai le New Catholic Encyclopedia e faatatau i le aʻoaʻoga a le Tusi Paia e uiga i le agaga [solu], ma ua faapefea ona faatusatusa lenei aʻoaʻoga i le mea o loo fai mai ai le Tusi Paia?

10 I se tulaga autū lava, e ioe le New Catholic Encyclopedia i lenei manatu. I lana mataupu “Soul (in the Bible)” [Agaga (i le Tusi Paia)], ua faapea mai: “E leai se tuueseesega [vaevaega i vaega e lua] o le tino ma le agaga [solu] i le FT [“Feagaiga Tuai,” po o Tusitusiga Eperu].” Ua fai mai atili, i le Tusi Paia, o le upu “agaga [solu]” “e lē tāitai ona uiga faapea o le agaga [solu] e peiseai o se mea e tumaʻoti ese mai le tino po o le tagata.” O le mea moni, o le solu e masani ona “uiga atu i le meaola lava ia, pe o ni manu po o tagata.” O lena manatu tuusaʻo e faalaeiauina ai, ae o le a tau mānatu pea se tasi, pe aisea ea ua lē faailoa atu ai i tagata lautele o loo ō i lotu nei mea moni.

11 Maeu se ono laveaiina mai o tagata lotu mai le popole ma le fefefe pe ana fai latou te iloa le upu moni faigofie a le Tusi Paia: “O le tagata [solu] e agasala e oti ia,” ae lē faapuapuagatiaina i le afi i seoli! (Esekielu 18:4) E ui e matuā ese lenei manatu mai le mea o loo aʻoaʻoina e Kerisinetoma, ae matuā ogatusa lava ma le manatu na taʻua e le tagata poto o Solomona ina ua faagaeeina: “O e ua ola, ua latou iloa e oti i latou; a o e ua oti, latou te le iloa se mea; ua leai foi se toe totogi [i lenei olaga] ia te i latou; auā ua faagalogaloina i latou. O mea uma ua e iloa e faia e ou lima, ina faia ia ma lou malosi; auā e leai se galuega, po o se mafaufau, po o se iloa, po o se poto i le tuugamau [“Seoli,” NW,] o loo e alu atu i ai.”—Failauga 9:5, 10.

12. O fea e aumai ai e Kerisinetoma lana aʻoaʻoga e uiga i le agaga [solu] e lē mafai ona oti?

12 Aisea ua aʻoaʻo ai e Kerisinetoma se mea e matuā ese lava mai le mea o loo taʻua e le Tusi Paia? Ua faapea mai le New Catholic Encyclopedia, i lona mataupu “Soul, Human, Immortality Of” (Agaga [Solu], Tagata, Le Lē Mafai Ona Oti o le), na maua e Faatamā o le Lotu le lagolagosua mo le talitonuga i se agaga [solu] e lē mafai ona oti, e lē mai le Tusi Paia, ae mai “le ʻau fatusolo ma le ʻau faifilosofia ma uputuu lautele o manatu faa-Eleni . . . Mulimuli ane, na sili atu i le ʻau popoto lo latou faaaogā o manatu o Palato po o manatu autū mai ia Aristotle.” Ua taʻua faapea o “le taaʻiga o mafaufauga faa-Palato ma isi talitonuga fou i luma mai e faavae i aʻoaʻoga a Palato (Neoplatonic)”—e aofia ai le talitonuga i le agaga [solu] e lē mafai ona oti—na mulimuli ane faaofi mai “i totonu o le faavae o aʻoaʻoga faalotu a Kerisiano.”

13, 14. Aisea e lē talafeagai ai ona faamoemoe e maua se faamalamalamaga mai le ʻau faifilosofia faapaupau a Eleni?

13 Pe tatau ea ia i latou ua faapea mai o Kerisiano ona liliu atu i le ʻau faifilosofia faapaupau a Eleni mo le aʻoaʻoina o se aʻoaʻoga faavae e pei o le faamoemoe mo se olaga pe a mavae le oti? E matuā lē tatau lava. Ina ua tusi atu Paulo i Kerisiano sa nonofo i Korinito, i Eleni, na ia faapea atu: “O le poto o lenei lalolagi o le valea lea i luma o le Atua; auā ua tusia, E maua e ia o e popoto i a latou lava togafitiga; i le ma lea, Ua silafia e le Alii manatunatu o e popoto, ua faatauvaa ia.” (1 Korinito 3:19, 20) O tagata Eleni anamua sa tapuai atu i tupua. E mafai la faapefea ona avea i latou ma puna o upu moni? Na fesili atu Paulo i Kerisiano i Korinito: “Pe faapefea foi ona feagai le malumalu o le Atua ma tupua? Auā o i tatou o le malumalu o le Atua soifua, pei ona fetalai mai o le Atua, Ou te nofo i totonu ia te i latou, ou te savali foi i totonu ia te i latou; e fai aʻu mo latou Atua, e fai foi i latou moʻu tagata.”—2 Korinito 6:16.

14 O le faaaliga o upu moni paia na muai faaali atu i le nuu o Isaraelu. (Roma 3:1, 2) Ina ua mavae le 33 T.A., na tuuina atu ai e ala i le faapotopotoga o Kerisiano faauuina i le uluai senituri. I le talanoa e faatatau i Kerisiano o le uluai senituri, na taʻua ai e Paulo: “Ua faaalia mai ia mea e le Atua ia te i matou [o mea na sauniunia mo i latou e alolofa ia te ia] e lona Agaga.” (1 Korinito 2:10; tagai foi i le Faaaliga 1:1, 2.) O le talitonuga a Kerisinetoma e uiga i le lē mafai ona oti o le agaga [solu] e puna mai se filosofia faa-Eleni. Sa lei aliai mai e ala i faaaliga a le Atua ia Isaraelu pe ala i le faapotopotoga o Kerisiano faauuina o le uluai senituri.

Le Faamoemoe Moni mo Ē ua Maliliu

15. E tusa ai ma fetalaiga a Iesu, o le ā le faamoemoe moni mo ē ua maliliu?

15 Pe afai e leai se agaga [solu] e lē mafai ona oti, o le ā la le faamoemoe moni mo ē ua maliliu? O le mea moni, o le toetu, o se aʻoaʻoga autū a le Tusi Paia ma o se folafolaga matagofie moni mai le Atua. Na folasia mai e Iesu le faamoemoe i le toetu ina ua ia fetalai atu i lana uo o Mareta: “O aʻu nei o le toe tu ma le ola; o lē faatuatua mai ia te au, e ui lava ina oti, a e ola lava ia.” (Ioane 11:25) O le talitonu ia Iesu o lona uiga o le talitonu lea i le toetu, ae lē i se agaga [solu] e lē mafai ona oti.

16. Aisea e talafeagai ai ona talitonu i le iai o se toetu?

16 Muamua atu na talanoaina ai e Iesu le toetu ina ua ia fetalai atu i nisi tagata Iutaia: “Aua tou te ofo i lenei mea, auā e oo mai le aso e faalogo ai i lona leo o i latou uma ua i tuugamau, ma latou o mai ai.” (Ioane 5:28, 29) O le mea o loo faamatala e Iesu iinei e matuā ese lava mai le agaga [solu] e lē mafai ona oti lea e faapea o loo ola pea pe a oti le tino ma alu saʻo atu ai i le lagi. Na ia faamatala atu le ‘ō mai’ lea i le lumanai o tagata o ē sa i tuugamau, e toatele ua faitau senituri pe faitau afe tausaga o iai. O tagata [solu] ia sa oti o le a toe ola mai. Pe faigata ea? E lē faigata i le Atua “o le faaola ia o e ua oti, ma le na te valaauina mea ua leai, peiseai ua i ai.” (Roma 4:17) Atonu e amuamu tagata lē talitonu i le manatu faapea e toe foi mai tagata [solu] mai le tulaga oti sa iai, peitai e ogatusa lelei lava ma le mea moni faapea, “o le Atua, o le alofa lava ia” ma o ia “na te tauia mai o e matuā saili ia te ia.”—1 Ioane 4:16; Eperu 11:6.

17. O le ā o le a faataulauina e le Atua e ala i le toetu?

17 Ae maise ai, pe mafai faapefea ona tauia e le Atua i latou o ē ua faamaonia le “faamaoni seia oo i le oti” pe afai na te lē toe faaolaina mai i latou? (Faaaliga 2:10) O le toetu ua mafai ai foi e le Atua ona faataunuu le mea na tusi faatatau i ai le aposetolo o Ioane: “O le mea lava lea na faaalia mai ai le Alo o le Atua, ina ia faaumatia e ia galuega a le tiapolo.” (1 Ioane 3:8) I tuā i le faatoaga o Etena, na avea ai Satani ma fasioti tagata o le fanau uma a tagata ina ua ia taitaia o tatou uluai mātua e faia le agasala ma oti ai. (Kenese 3:1-6; Ioane 8:44) Na amata ona talepeina e Iesu galuega a Satani ina ua ia foaiina atu lona soifua lelei atoatoa e fai ma togiola talafeagai, e tatalaina ai le ala mo tagata ina ia faasaʻoloto mai le faapologaina tuufaasolo i le agasala ona o le lē usiusitai ma le loto i ai o Atamu. (Roma 5:18) O le toetu o i latou o ē na oti ona o lenei agasala a Atamu o le a toe lepeti atili ai galuega a le Tiapolo.

Le Tino ma le Agaga

18. Na faapeī ona tali mai nisi ʻau faifilosofia Eleni i le faamatalaga a Paulo e faapea ua faatuina Iesu, ma aisea?

18 A o iai le aposetolo o Paulo i Atenai, sa ia talaʻia ai le tala lelei i se motu o tagata sa aofia ai nisi o faifilosofia Eleni. Sa latou faalogologo atu i lana talanoaga e uiga i le Atua moni e toatasi ma lana valaau mai ina ia salamō. Ae o le ā na tupu e sosoo ane ai? Na faaiu e Paulo lana lauga, i le faapea mai: “Ua faatuina e [le Atua] le aso e faamasinoina ai le lalolagi ma le tonu, e le tagata ua tofia e ia; o loo faamaoni mai ai e ia i tagata uma lava i lona toe faatu mai ia te ia i e ua oti.” O na upu sa tupu ai se vevesi. “Ua faalogo e i latou i le toe tu mai o e ua oti, ona tauemu mai ai lea o isi.” (Galuega 17:22-32) Fai mai le faifeau o Oscar Cullmann: “O tagata Eleni ia sa talitonu i le lē mafai ona oti o le agaga [solu] atonu sa sili atu ona faigata ia i latou le taliaina o le talaʻiga faa-Kerisiano e uiga i le toetu nai lo o isi. . . . O le aʻoaʻoga a le ʻau faifilosofia sili o Socrates ma Palato e matuā lē mafai lava so la sootaga [maliega] ma le aʻoaʻoga a le Feagaiga Fou.”

19. Na faapefea ona taumafai faifeau o Kerisinetoma e faaogatusa le aʻoaʻoga o le toetu ma le talitonuga i le agaga [solu] e lē mafai ona oti?

19 E ui lava i lea, o le mulimuli atu i le faaaposetasi sili ina ua maliliu atu le ʻau aposetolo, na taumafai malosi ai faifeau e faafefiloi faatasi le aʻoaʻoga faa-Kerisiano o le toetu, ma le talitonuga a Palato i le agaga [solu] e lē mafai ona oti. A o faasolo taimi, na ioe nisi tagata i se faaiuga e fou i le faalogo e faapea: I le oti, e alu ese ai le agaga [solu] (“ua saʻoloto,” e pei ona faaupu ai e nisi) mai le tino. Ona, e tusa ai ma le Outlines of the Doctrine of the Resurrection, na tusia e R. J. Cooke, a oo i le Aso Faamasino “o le a toe faatasia tino taitasi ma o latou lava agaga [solu], ma agaga [solu] taitasi ma o latou lava tino.” O le toe faatasia i le lumanai o le tino ma lona agaga lea e lē mafai ona oti ua taʻua lena o le toetu.

20, 21. O ai o loo aʻoaʻoina pea i le upu moni e uiga i le toetu, ma ua faapefea ona aogā lenei mea ia i latou?

20 O lenei aʻoaʻoga o loo avea pea ma talitonuga aloaia o aʻoaʻoga a lotu autū. E ui atonu o se manatu faapena e foliga e talafeagai i le mafaufau o se faifeau, ae o le toatele lava o tagata lotu e lē o masani ai. Pau lava lo latou talitonuga o lo latou ō atu saʻo i le lagi pe a latou maliliu. Ona o lena mafuaaga, na faapea mai ai le tusitala o le lomiga o le Commonweal, o Me 5, 1995, o John Garvey: “O le talitonuga o le toatele o Kerisiano [i le mataupu o le olaga pe a mavae le oti] e foliga mai e matuā vavalalata atu i le talitonuga faavae mai aʻoaʻoga a Palato (Neoplatonism) nai lo le vavalalata atu i so o se talitonuga e faa-Kerisiano, ma e leai sona faavae faale-Tusi Paia.” Ioe, o le faafesuiaia o le Tusi Paia ma aʻoaʻoga a Palato, ua tapeina ai e taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma le faamoemoe faale-Tusi Paia o le toetu i a latou lafu mamoe.

21 Ae i le isi itu, e teena e Molimau a Ieova le filosofia faapaupau ae pipii mau atu i le aʻoaʻoga a le Tusi Paia o le toetu. Ua latou iloa o lena aʻoaʻoga e faamalamalamaina ai, e faamalie loto, ma faamafanafana loto. I mataupu o loo sosoo mai, o le a tatou iloa ai le lelei ona faavaeina ma le talafeagai o le aʻoaʻoga a le Tusi Paia i le toetu, e lē gata mo i latou o loo faamoemoe e ola i le lalolagi, ae mo i latou foi o loo faamoemoe e toe tutū aʻe i le olaga faalelagi. Mo sauniuniga i le talanoaina o nei mataupu, matou te fautuaina lou faitau maeʻaeʻa i le mataupu e 15 o le tusi muamua ia Korinito.

E te Manatua?

◻ Aisea e tatau ai ona tatou ati ae se talitonuga matuā mausalī i le toetu?

◻ O le ā le faamoemoe na folasia e Ieova ia Atamu ma Eva?

◻ Aisea e lē talafeagai ai ona saili atu mo le upu moni i filosofia faa-Eleni?

◻ Aisea ua avea ai le toetu ma faamoemoe talafeagai?

[Ata i le itulau 10]

Ina ua la agasala, na melea ai e o tatou uluai mātua le faamoemoe o le ola e faavavau i le lalolagi

[Ata i le itulau 12]

Ua taaʻina tagata atamamai a lotu i le talitonuga a Palato i le lē mafai ona oti o le agaga [solu]

[Ē Ana le Ata]

Musei Capitolini, Roma

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga