“Faauta! Ou te Faia ia Fou Mea Uma Lava”
1-4. (a) I ā vala o la tatou ata i le faavaa e te fiafia e fai ai sau vaega? (e) O le ā le faamoemoe pupula ua taofia e lenei mea mo oe? (i) O ā nisi o mau o le Tusi Paia ua aumaia ai le lagolago i sea faamoemoe?
TAGAʻI i tagata fiafia o faaalia i le faavaa o lenei tusi. Pe e te lē fia avea o se tasi o i latou? Ua e fai mai, ʻIoe.’ Auā o le filemu lenei ma le nofo lelei faatasi ua manaomia e le fanau uma a tagata. Tagata o ituaiga uma—uliuli, paʻepaʻe, samasama—ua miomiō faatasi o se aiga e tasi. Maeu le olioli! Maeu le ʻau faatasi! O le mea manino lava ua leai se popole o nei tagata i le paʻuū ifo o otaota niukelea po o le tau faamataʻu mai o tagata sauā. Ua lē o luluina e vaalele sanatau le vanimonimo e tumu i le filemu i luga aʻe o lenei pāka matagofie. E leai ni fitafita, leai ni tanetau, leai ni fana. E oo lava i se pouvai a leoleo e lē manaomia e tausia ai le filemu. E matuā leai lava ni taua ma ni solitulafono o i ai. E leai foi se lē lava o ni fale, auā e taitoatasi lava le tagata ma se aiga matagofie e taʻua o lona lava.
2 Seʻi tau ina vaai i la tamaiti! O a latou taaloga o se olioli e maofa ai. Maeu manu o latou taaalo! E leai ni pa uamea e manaomia i lenei pāka, auā e filemu manu uma faatasi ma le fanau a tagata ma o le tasi ma le isi. E oo lava i le leona ma le tamaʻi mamoe ua uō. Tagaʻi i la manu felelei lanu fepulafi eseese a o latou feosoosofaʻi solo i i ma o, ma faalogo i a latou pese mālie ua ʻau faatasi ma toega a tamaiti ua faatumuina ai le ʻea. E leai ni faga o manu, a ea? E leai, auā e saʻoloto uma ma le olioli e lē mafaatuaoia ē ua i lenei nuu. Seʻi tau ina sosogi atu foi i le manogi o na fugalaau, faalogo i le gāsē o le ālia, faalogoina le maʻiniʻini o le mafanafana o le la. Oi, fia ʻai aʻe ia i se fualaau i le la ato, auā o fua aupito sili e mafai ona fuaina mai i le laueleele, o mea e sili ona lelei e pei o mea uma ua vaaia ma olioli ai i lenei faatoaga matagofie pei o se pāka.
3 A e fai mai se tasi, ʻfaatali la ia, o fea o i ai tagata matutua? Ua lē tatau foi ea ona latou auai i le olioli ma lenei sosaiete fiafia?’ O le mea moni, o loo i ai lava tagata matutua i inā, a e peitai ua āifoi, ua toe talavou. E leai se tasi e oti ona ua āfu lona soifua i lenei pāka. O talavou ua tutupu aʻe nei e fai ma taulelea matutua a e lē toe oo ina toeaina. Pe 20 tausaga pe 200 tausaga o le soifua, o ē taitoatasi o le faitau miliona o tagata e ola i lenei pāka e i ai le malaulau fiafia o le olaga talavou, i le soifuaga maloloina lelei atoatoa. Pe e te fai mai, e faitau miliona? Ioe, e faitau miliona, auā ua faatelēina lenei pāka e oo i nuu uma. O le a sautualasi i le ola, filemu, ma le matagofie e oo atu lava i tuluʻiga o le lalolagi, mai Fuji e oo atu i le atu mauga o Andes, mai Hong Kong e oo i le Sami Metitirani. Auā o le lalolagi uma ua faaliliuina i se pāka faaparataiso. O le Parataiso lea ua toe faafoisia mai i le lalolagi atoa.
4 Na e fai mai ea foi, ʻE lē mafai ona talitonu i ai’? E ui i lea, muamua, iloilo i mea moni ua fai ma faamaoniga. E mafai e oe ma lou aiga ona faasaoina mai le mavae ese atu o lenei lalolagi o faalavelave ma ulufale atu i le Parataiso ua faaataina mai i le ata ua i le faavaa.a
O le Tusi e Faamatala ai le Parataiso
5. (a) O le ā le tusi ua faamatalaina ai nei mea? (e) O ā auala ua sili ona maoaʻe ai lenei tusi?
5 O nei mea matagofie uma, ma le mautinoa e uiga i ai, ua faamatalaina mai i se tusi, le tusi aupito sili ona ofoofogia ua tusia. Ua taʻua o le Tusi Paia. O le tusi aupito sili ona leva, o ni ona vaega na tusia pe tusa ma le 3,500 tausaga ua mavae. I le taimi lava e tasi, o le tusi ua aupito sili ona talafeagai lelei i le aumaia o faatonuga saʻo ma le poto mo olaga faaonaponei. Ua lagaina e ona valoaga faamoemoe pupula mo le lumanaʻi. O le tusi aupito sili lona taulia i tala faasolopito uma, ua sili atu i le 2,000,000,000 kopi o le Tusi Paia atoa po o vaega tāua o i ai ua faasalalauina i gagana pe tusa ma le 1,810.
6. O le ā le mea ua iloga ese mai ai le Tusi Paia mai isi tusitusiga ua manatu e paia?
6 E leai se isi tusi paia na faapea ona aoao i lona faasalalauga, ma o le tele o isi tusi e lē latalata i ai le leva. O le tusi o le Koran a le Lotu Islam e itiiti ifo i le 1,400 tausaga le leva. Na ola Buddha ma Confucius pe tusa o le 2,500 tausaga ua mavae, ma o a laua tusitusiga foi na faatoā amata mai lea taimi. O Tusitusiga a Shinto (lotu Iapani) na amata ona tusia i ona faiga fou o i ai nei e lē sili atu i le 1,200 tausaga talu ai. O le Tusi a Mamona e na o le 160 tausaga le leva. E leai lava se tusi o nei tusi, fai mai o tusi paia, na te mafai ona taʻu mai ma le saʻo le tala faasolopito o le fanau a tagata i tuā i le 6,000 tausaga ua mavae, e pei ona faia e le Tusi Paia. Ina ia malamalama i le uluai lotu, e tatau la ona tatou ō i le Tusi Paia. Ua na o lea le tusi o i ai se feau aoao mo le fanau uma a tagata.
7. O ā fa a tagata mafaufau e uiga i le Tusi Paia?
7 Ua viiviia le poto ma le matagofie o le feau a le Tusi Paia e tagata mafaufau o atunuu uma ma vala eseese uma o le olaga. Fai mai le saienitisi taʻutaʻua ma o lē na maua le tulafono o le kalave, o Sir Isaac Newton: “E leai ni saienisi o mea moni e sili ona molimau tino na i lo le Tusi Paia.” O le alii o Patrick Henry o le taʻitaʻi ʻau o le fou a Amerika o lē na taʻutaʻua i ana upu “Aumai ia te aʻu le saʻolotoga, pe aumai ia te aʻu le oti,” na faapea mai foi: “Ua talafeagai atu lava le Tusi Paia na i lo isi tusi uma ua tusia.” E oo foi i le alii poto Hinitu o Mohandas K. Gandhi na ia taʻu atu i le kovana sili Peretania o Initia i le tasi aso, e faapea: “Pe afai e faatasia lou atunuu ma loʻu atunuu i aʻoaʻoga ua faataatiaina e Keriso i lenei Lauga i le Mauga, o le a matala faalavelave e lē na o o ta atunuu a o atunuu o le lalolagi atoa.” Sa tautala Gandhi i le Mataio mataupu e 5 e oo i le 7 i le Tusi Paia. Faitau e oe ia mataupu ma tagaʻi i ai pe e te lē faalogoina i lou tino lea feau malosi.
O le Tusi Paia—O le Tusi mai Atunuu i Sasae
8, 9. (a) Ai se ā ua sese ai ona taʻua le Tusi Paia o se tusi tau Sisifo? (e) Na faapefea ona tusia le Tusi Paia, ma i le ā le vaitaimi? (i) Ai se ā e mafai ai ona taʻua le Tusi Paia o se faaputuga tusi? (o) E toafia tane na faaaogāina e tusia le Tusi Paia? (u) O le ā le taʻutinoga na aumaia e nisi o nei tane e uiga i le Pogai o le Tusi Paia?
8 E ese ai mai le talitonuga taatele, o le Tusi Paia e lē se fua na maua mai le faiga o mea i Sisifo, na te lē faaviivii foi i lena faiga o mea. Toe toe lava o le Tusi Paia atoa na tusia i atunuu i Sasae. O ē na latou tusia o tagata uma mai Sasae. I le tasi le afe tausaga a o leʻi fanau mai Buddha, i le 1513 T.L.M., o Mose, o lē na soifua i Sasae Tutotonu, na faagaeeina e le Atua e tusia le uluaʻi tusi o le Tusi Paia, ua taʻua o le Kenese. Mai lenei amataga, ua mulimuli ai pea le Tusi Paia ma le solo lelei i le matua e tasi seʻia oo ai lava i lona toe tusi o le Faaaliga. Na maea ona tusia le Tusi Paia i le 98 T.A., po o le 600 tausaga talu ona mavae atu Buddha. Ua e iloa ea ua faia le Tusi Paia i tusi eseese e 66? Ioe, o le Tusi Paia o se tuufaatasiga o tusi ia te ia lava!
9 O lea la, na auai ni tane eseese e 40 i le tusia ma le ioe faatasi o tala o le Tusi Paia, ua sili atu i le 1,600 tausaga talu mai aso o Mose. Ua molimauina a latou tusitusiga na faagaeeina e se mana sili ona maualuga i lo le tagata e mavae. Na tusi mai le aposetolo Kerisiano o Paulo: “O Tusi Paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia, e aoga foi ia e aʻoaʻo ai, e aoai ai, e faatonu ai, e faapoto ai foi i le amiotonu.”b (2 Timoteo 3:16) Ma na faamatalaina mai e le aposetolo o Peteru: “Ua leai se valoaga o i le Tusi e faamatalafuaina. Auā e le o le loto o tagata na tuu mai ai le valoaga anamua, a o tagata paia o le Atua na talatalaina mai ina ua osofia mai e le Agaga Paia.”—2 Peteru 1:20, 21; 2 Samuelu 23:2; Luka 1:70.
10. (a) Na faapefea ona oo mai le Tusi Paia i o tatou aso? (e) Ai se ā e mafai ai ona tatou mautinoa o loo ia i tatou le uluaʻi uiga o le Tusi Paia faagaeeina na amata mai ai?
10 O le mea aupito sili foi ona uiga ese, o le auala lea na sau ai le Tusi Paia ma oo mai i lenei aso. O kopi o le Tusi Paia sa tusilimaina mai le afe o tausaga, seʻia oo mai ina gaosia masini lomitusi pe tusa ma le 500 tausaga ua mavae atu nei. Sa leai se isi galuega o tusitusiga o aso anamua na matuā siiina ma toe siiina ma le maelega. Sa siiina ma toe siiina pea lava pea, ma le matuā faaeteete. O ē na faia kopi e itiiti lava nai mea sese na latou faia, ma o se faatusatusaga o nei mea ua faamautuina ai le uluai uiga o le tusi na faagaeeina e le Atua. Fai mai le alii o Sir Frederic Kenyon, o sē taʻimua iloga i tusitusiga o le Tusi Paia: “O le toe faavae lava mo so o se masalosaloga i le aumaia ia i tatou o le Tusi Paia ma le maufaatuatuaina e pei ona tusia ai, ua aveesea nei.” O loo i ai pea e oo mai i le asō kopi o le Tusi Paia na tusilimaina pe tusa o le 16,000, po o vaega foi o le Tusi Paia, o nisi o nei tusi e mai lona lua o senituri a o lumanaʻi le Keriso. E lē na o lea, a o faaliliuga uma ua faia ma le tonu mai gagana Eperu, Aramaika ma le Eleni, na muaʻi tusia ai le Tusi Paia, ua toeitiiti i ai i gagana uma o le lalolagi.
11. O ā mea na mauaina o ona po nei ua ioe faatasi ma faamaumauga a le Tusi Paia?
11 Ua taumafai nisi e taʻu faalēaogāina le Tusi Paia i lo latou faapea e lē saʻo. E ui i lea, na eliina aʻe e tagata suʻesuʻe i le eleele i nai tausaga ua mavae mea ua totoe o aai anamua o laueleele o le Tusi Paia ma maua ai tusitusiga ma isi faamaoniga maʻoti e iloa ai o tagata ma nofoaga o taʻua e oo i tala aupito sili ona leva o le Tusi Paia sa i ai moni lava. Na latou eliina aʻe faamaoniga e tele e faamaonia ai le lolo o le lalolagi, o le mea ua fai mai le Tusi Paia na tupu ua sili atu i le 4,000 tausaga ua mavae, i aso o Noa. I lenei mea, fai mai Prince Mikasa o lē ua lauiloa o sē suʻesuʻe o mea i le eleele: “Pe na i ai moni se Lolo? . . . O le mea moni faapea na i ai le lolo ua moni ma ua matuā faamaonia.”c
Le Atua o le Tusi Paia
12. (a) Fai mai e ā nisi tagata faatauemu e uiga i le Atua? (e) Ai se ā ua faasino atu ai e le Tusi Paia i le Atua o se Tamā? (i) O le ā ua faaalia mai e le Tusi Paia faapea o le suafa lea o le Atua?
12 E pei ona tauemu nisi tagata e uiga i le Tusi Paia, a ua tauemu foi isi i le i ai o se Atua e Ona le Malosi Uma Lava. (2 Peteru 3:3-7) Ua latou faapea ane, ʻPe faapefea ona ou talitonu i le Atua, talu ai ou te lē mafai ona vaai atu ia te ia? Pe e i ai se faamaoniga faapea o Lē na Foafoaina mea uma e lē vaaia, e sili ona maualuga i lo le tagata, o loo soifua moni? Pe lē o afio ea le Atua i mea uma?’ A ua faapea mai nisi, ʻE leai se Atua po o se Buddha.’ E ui i ia manatu, a ua taʻu mai ma faaalia e le Tusi Paia e pei ona maua e i tatou uma le ola na ala mai i se tamā faalelalolagi, na faapena foi ona maua e o tatou tupuaga le ola mai se Tamā faalelagi po o Lē na Foafoaina mea uma, o lona suafa totino o Ieova.—Salamo 83:18; 100:3; Isaia 12:2; 26:4.
13. I ā auala e lua ua faailoa mai ai e Ieova ia lava i le fanau a tagata?
13 Ua faaalia e Ieova ia lava i le fanau a tagata i auala matilatila e lua. O le auala e sili ona tāua e auala mai lea i le Tusi Paia, lea o loo ona faailoaina lana upu moni ma ana fuafuaga e faavavau. (Ioane 17:17; 1 Peteru 1:24, 25) O le isi auala e ala atu lea i lana foafoaga. I le matauina o mea ofoofogia o siosiomia ai i latou, ua oo ai ina talisapaia e le toatele o tagata faapea e tatau lava ona i ai se Atua-Lē na Foafoaina mea o lē o ona uiga sili totino ua lafoia i luga o ana galuega.—Faaaliga 15:3, 4.
14. O le ā le mea ua taʻu mai e le Tusi Paia ia i tatou e uiga ia Ieova?
14 O Ieova le Atua o le Tusitala lea o le Tusi Paia. O ia o le Agaga Sili, e mai le vavau e oo i le faavavau uma. (Ioane 4:24; Salamo 90:1, 2) O lona suafa o “Ieova” e silasila ai i lana fuafuaga agaʻi i ana mea faiola. O lana fuafuaga ina ia viia lena suafa sili i le faaumatiaina lea o ē amioleaga ma laveaʻiina i latou o ē alolofa ia te ia ina ia mafai ai ona latou ola i le parataiso faalelalolagi. (Esoto 6:2-8; Isaia 35:1, 2) Ona o ia o le Atua e Ona le Malosi Uma Lava, e ia te ia ai le mana e faia ai faapea. Ona o Lē na Foafoaina le vateatea aoao uma, e sili mamao ai lona maualuga i luga aʻe o atua ma tupua a nuu e masani ai.—Isaia 42:5, 8; Salamo 115:1, 4-8.
15. O suʻesuʻega o foafoaga mai tagata atamamai ua taʻitaʻiina atu ai i ā faaiʻuga?
15 I le vaitaimi o senituri e leʻi leva talu ai, sa tuuina atu ai e tagata o le saienisi le tele o o latou taimi e suʻesuʻeina ai galuega o le foafoaga. O le ā sa latou faaiʻua? Na faamatala mai e se tasi o paeonia i le mataupu tau eletise, le alii lauiloa o Lord Kelvin, le tagata Peretania e atamai faapitoa i tulafono o le natura ma o latou uiga e faapea: “Ou te talitonu o le tele o le suʻesuʻeina ma le maeʻa o le poto moni faasaienisi o le tele foi lea o le mamao ese atu o i tatou mai so o se mea pe a faatusatusa i le talitonuga faapea e leai se Atua.” Na molimautinoina e le saienitisi na fanau i Europa o Albert Einstein, e ui lava ina o ia o se tagata taʻutaʻua e lē talitonu i le i ai o se Atua, fai mai: “Ua lava mo aʻu ona . . . toe tepa i le fausaga ofoofogia o le vateatea, lea tatou te mafai ona puea faalemafaufau ma le faanenefu, ma taumafai ma le loto maulalo ia malamalama atoatoa i ai e tusa lava po o le ā se lē mafuafuaina o sona vaega aupito itiiti o le atamai ua faaalia i le natura.” Na fai mai foi le saienitisi Amerika o lē na manumalo i le faailoga o le Nobel o Arthur Holly Compton e faapea: “O le mafolafola pulea lelei o le vateatea e molimau i le moni o le faamatalaga e sili ona mamalu na faia e faapea—ʻSa i le amataga le Atua.’” Na ia sii maia upu amata lava o le Tusi Paia.
16. Ua faapefea ona faateleina mai e le vateatea le mana ma le atamai faalefoafoaga o le Atua?
16 Atonu e gugutu tupu o atunuu malolosi i lo latou atamai ma faataunuuga faasaienisi i le fia pulea o le vavaloloa i fafo atu. A e pagā le faatauvaa o a latou vaa o le vavaloloa pe a faatusatusa atu i le masina o loo faataamilo i le lalolagi, atoa ma paneta o loo faataamilo i le la! Maeu le itiiti ma le faatauvaa o taumafaiga a nei tagata e oti pe a faatusatusa atu i foafoaga a Ieova o le faitau piliona o aniva faalelagi, o loo i ai le faitau piliona o la e pei o lo tatou lava la, ma lona faaputuputuga ma le faatulagaina o i latou i le vavaloloa mo se taimi e lē mafuafuaina! (Salamo 19:1, 2; Iopu 26:7, 14) O le mea lea e lē tioa ona silasila ai Ieova i tagata ua pei o ni sē, ma nuu malolosi e “peiseai ua leai.”—Isaia 40:13-18, 22.
17. Ai se ā ua tatau ai ona talitonu i le i ai o Sē na Foafoaina mea?
17 O e mau ea i se fale? E lē taumate e te leʻi fauina lava e oe le fale, e te lē o silafia foi po o ai na ia fauina. E ui lava i lea, o le mea moni e lē avea lou lē silafiaina po o ai na fauina le fale ma mea o le a punitia ai oe mai lou taliaina o le upu moni o se tagata atamai na fauina. Pe a taufuafua faapea na fauina lava e le fale ia, e aliali mai ai le matuā valea tele! Talu ai ona o le vateatea sili, ma mea uma lava o i ai, e manaomia le atamai sili atu e leai sona tuaoi mo lona fausaga, pe e lē tatau ea la ona manatu faapea e tatau lava ona i ai Sē na Foafoaina mea, e Atamai? O le mea moni, e na o le tagata valea e faapea ifo i lona loto, “E leai se Ieova.”—Salamo 14:1, NW; Eperu 3:4.
18. O le ā le mea ua faaalia ai o le Atua o le peresona, ma ua onomea ma tatau ona viia?
18 O le fepulafi matagofie o siomia ai i tatou—o fugalaau, o manu felelei, o manu tataa, o le foafoaga ofoofogia ua taʻua o le tagata, o vavega o le ola ma le fanau mai—e molimautino nei mea uma i le Atamai Sili e lē vaaia na saunia ia mea. (Roma 1:20) O le mea lava o i ai le atamai, o loo i ai foi le mafaufau. O le mea o i ai le mafaufau, o loo i ai foi le peresona. O le atamai silisili e i ai lea i le Peresona Silisili, Lē na Foafoaina mea faiola uma lava, le Puna maoʻi o le ola. (Salamo 36:9) O le mea moni e onomea ma tatau i ai le viiga uma ma le faaneetaga i Lē na Foafoaina mea.—Salamo 104:24; Faaaliga 4:11.
19. (a) Ai se ā e leai ai se atunuu i aso nei e mafai ona faapea mai o lo latou manumalo e mai le Atua i faiga taua? (e) Ai se ā e leai ai se vaega a le Atua e faia i taua a atunuu?
19 O loo i ai nisi na lūlūina o latou talitonuga i le Atua i mea faigata na latou oo i ai i le Taua e II a le Lalolagi. I lena taimi na alalaga ai lava atunuu taitasi latou i lo latou “Atua,” pe o le lotu Katoliko pe Porotesano po o lotu a Sasae. Pe e mafai ona faapea sa tuuina atu e le “Atua” le manumalo i nisi o nei atunuu ma faatagaina isi e faiaʻina? Ua faaalia mai e le Tusi Paia e aunoa lava ma se tasi o nei atunuu faapea na valaau atu i le Atua moni. O Ieova le Atua, Lē na Foafoaina le lagi ma le lalolagi, e lē tuuaʻia fua ia mo le fenuminumiaʻi ma taua i le va o atunuu. (1 Korinito 14:33) O ona manatu e sili ona maualuga aʻe na i lo i latou o atunuu faapolotiki ma faavaegaʻau o lenei lalolagi. (Isaia 55:8, 9) E faapena foi la, le lotu moni ma le tapuaiga a Ieova ona leai sana vaega i faiga taua a atunuu. E sili ona maualuga aʻe Ieova na i lo atua faaatunuu. Ua uiga ese lava o ia i le avea ma Atua o tane ma fafine o ē alolofa i le filemu i atunuu uma. E pei lava ona fai mai le Tusi Paia: “E le faailogaina tagata e le Atua; a e peitai o le mataʻu ia te ia i nuu uma lava, ma fai le amiotonu ua talia i latou e ia.” (Galuega 10:34, 35) O loo aʻoaʻoina nei e tagata faanaunau i le amiotonu i nuu uma le Tusi Paia, ma ua fusia faatasi ai i le tapuaiga a le Atua moni “e ona le manuia [filemu, NW],” Lē na Foafoaina le fanau uma a tagata.—Roma 16:20; Galuega 17:24-27.
20. O le ā le mea ua faaalia ai faapea o Kerisinetoma ua lē faakerisiano ma faatautee i le Atua?
20 Ua faasino e nisi tagata i fevaevaeaʻiga ma le faagutugutulua o i lotu a Kerisinetoma, lea ua faapea mai o loo latou mulimuli i le Tusi Paia. Ua latou faapea mai foi, ʻPe e mafai faapefea ona ou talitonu i le Atua o le Tusi Paia, a e meamanū o atunuu lava ua i ai le Tusi Paia o loo i ai i latou i totonu o ē ua faavalemalosi i lo latou faaputuputuina o auupega niukelea?’ O le mea moni lava ia, a o tumau pea le moni o le Tusi Paia, o atunuu o Kerisinetoma ua oo ina mamao tele ese atu i latou mai le Faa-Kerisiano a le Tusi Paia e pei ona mamao ese atu o le Pole i Matu mai le Pole i Saute. O tagata faagutugutulua i latou e Faa-Kerisiano faatagā fai. Ua ia i latou le Tusi Paia, peitai latou te lē usitaʻi i ana aʻoaʻoga. O le peresitene Amerika o lē na faatonuina le faapaʻuina o le uluaʻi pomu atoma i luga o Hiroshima sa ia augani mai faapea: “Oi, mo se Isaia po o se Paulo Paia!”—na te taʻitaʻia tagata i lenei malomaloā o le lalolagi. Ana ioe faatasi o ia ma le Isaia a le Tusi Paia, semanū na te lē taitai ona faapaʻuina se pomu o atoma, auā sa uunaʻia e Isaia ʻia tuʻia pelu e fai ma uʻamea o suotosina o tao foi e fai ma polo e teu ai vine.’ E lē gata i lena, a o Paulo foi o le Tusi Paia o ia lē na faamatala mai faapenei: “Matou te le tau faaletino; auā o auupega a lo matou nei taua e le faaletino ia.” (Isaia 2:4; 2 Korinito 10:3, 4) A e ui lava i lea, na i lo le mulimuli i fautuaga atamai a le Tusi Paia, ua aafia atunuu o Kerisinetoma i se tausinioga o auupega o taua e pule ai lava i latou i o latou ola. So o se manatu faaalia lava latou te faia faapea o latou o ni Kerisiano usitaʻi i le Tusi Paia ua pepelo lea. E tatau lava ona latou faafeagai ma le faamasinoga a le Atua mo le lē faataulauina ona latou faia o lona finagalo.—Mataio 7:18-23; Sefanaia 1:17, 18.
O Foafoaga ma Vavega a Ieova
21. Ai se ā ua talafeagai ai ona ia lē faaletonu i vavega a le Atua?
21 E foafoaina e Ieova, ma faia e ia vavega. Ua tau ane ea lou mafaufau i le faaliliuina o le vai e fai ma toto, le vaeluaina o le Sami Ulaula, le fanau taupou mai o Iesu, atoa ma isi vavega o loo faamauina i le Tusi Paia? Talu ai ona o le tagata e faatuaoia le malosi o lona mafaufau, e lē taumatea la o le a lē taitai lava ona malamalama o ia pe na faapefea ona tutupu nisi o nei vavega, e faapena foi ona lē atoatoa o lona malamalama i le vavega o le la i lona oso aʻe ma goto atu i aso taitasi. O le foafoaga o le tagata o se vavega. Sa leʻi vaai lava i ai se tagata faaonapo nei i lena vavega, peitai ua na iloa na tupu, auā o loo soifua mai o ia i le asō e faamaonia ai. O le mea moni, o le soifuaga uma ma le vateatea atoa ua faia aʻe ai pea le vavega e faavavau. O lea pe tatou te faaletonu ea pe a faapea mai le Afioga a le Atua, le Tusi Paia, na ia faia vavega iloga mo taimi faapitoa, e ui lava ina e leai se manaoga mo na vavega i aso nei?
22. Faamatala mai le foafoaga muamua lava a le Atua.
22 O foafoaga uma lava a Ieova e faavavega ma e ofoofogia! Peitai, o lana uluaʻi foafoaga lava sa sili ona ofoofogia i lo mea uma. O le foafoaga lea o lona Alo agaga, lana “ulumatua.” (Kolose 1:15) O lenei Alo faalelagi sa faasuafaina “o le Upu.” I tupulaga e lē mafaitaulia talu lona foafoaga, na afio mai ai o ia i lenei lalolagi ma sa taʻua o le “tagata, o Keriso Iesu.” (1 Timoteo 2:5) Ona faapea mai lea e uiga ia te ia: “Ua liu tino tagata le [Upu], sa mau foi o ia ma i tatou, na matou matamata i lona mamalu; o le mamalu lava lea o le Alo e toatasi o le Tamā, ua tumu o ia i le alofa tunoa ma le faamaoni.”—Ioane 1:14.
23. (a) E mafai faapefea ona faamatalaina le faiā a le Atua ma lona Alo? (e) O le ā na foafoaina e Ieova, e ala i lona Alo?
23 E mafai ona faatusatusaina le faiā a Ieova ma lona Alo i se alii pule o ia foi e ona le falefaigaluega ma lona atalii, o loo fesoasoani ai le atalii i le faia o mea e fuafuaina e lona tamā. E auala i lona Alo ulumatua o ia o lana aumea faigaluega, na foafoaina ai e Ieova le tele lava o isi foafoaga agaga, o atalii o le Atua. Mulimuli ane, ona olioli ai lea o i latou nei i le vaai atu i le Alo o Ieova, lana Matai Tufuga, o foafoaina le lagi ma le lalolagi faitino o loo tatou mau ai. E te faaletonu ea la faapea o nei mea na foafoaina? I le faitau afe o tausaga mulimuli ane, na fesiligia ai e Ieova se tagata faamaoni e faapea: “O ifea sa e i ai ina o ou faavaeina le lalolagi? Ina faaali mai ia pe afai ua e iloa mafaufau. Ina o pepese faatasi fetu o le taeao, ma alalaga fiafia atalii uma o le Atua?”—Iopu 38:4, 7; Ioane 1:3.
24. (a) O le ā le foafoaga faalelalolagi a Ieova e tu matilatila, ma i ā itu? (e) Ai se ā e lē talafeagai ai ona faapea ane o le tagata na tupuga aʻe mai manu?
24 I le alumaga o gasologa o taimi, na foafoaina ai e Ieova mea faitino, e ola i luga o lenei lalolagi, o le vaomuʻa, o laau tauluola, o fugalaau, o iʻa, o manu felelei, ma meaola o le fanua. (Kenese 1:11-13, 20-25) Ona fetalai atu lea o le Atua i lana Matai Tufuga: “Sau ia i na ta faia ia o le tagata i lo ta faatusa, ia foliga ia i taua . . . Ona foafoa lea e le Atua o le tagata i lona faatusa, o le faatusa foi o le Atua na ia foafoa ai o ia; na foafoa e ia o i laua o le tane ma le fafine.” (Kenese 1:26, 27, NW) Ona ua faia i le faatusa ma foliga o le Atua, faatasi ma uiga sili o le Atua o le alofa, poto, faamasinotonu, ma le malosi, o lea na sili ai lava le maualuga o le uluaʻi tagata i manu. O loo i ai le tagata i le vasega e ese ai mai manu ona o ia e mafai ona fetuutuunaʻi, e mafai e ia ona fuafua le lumanaʻi, ma e ia te ia foi le mafai e tapuai ai i le Atua. E lē maua e manu le poto o le mafaufau e fetuutuunaʻi ai, peitai o loo ola i latou i se taʻitaʻiga faanatura. Pagā le lē talafeagai pe a faapea mai e leai Sē na Foafoaina mea peitai na tupu aʻe le foafoaga atamai ma faaʻoaina tele, o le tagata, meaola maulalalo e leai se atamai o i ai!—Salamo 92:6, 7; 139:14.
25, 26. (a) O le ā le faamoemoega tele na faataatiaina i luma o le tagata? (e) Ai se ā o le a leai ai se faafitauli o le sili mamao aʻe o le faitau aofaʻi o tagata i le lalolagi?
25 Na tuuina e le Atua le tagata i totonu “o le faatoaga i Etena i sasae.” O se faatoaga o le fiafia, e pei o le faatoaga i la tatou faavaa, e ui i lena taimi sa na o le toalua lava tagata, o Atamu ma lana avā. O lenei uluaʻi Parataiso ua lē o toe i ai nei, ua uma ona faaumatia i le Lolo o aso o Noa. A e o lona tulaga lava i Sasae Tutotonu o loo iloa pea, auā o vaitafe iloga o loo i ai o latou igoa i le Tusi Paia faapea o loo tatafe ai o loo i ai pea e oo mai i le asō. (Kenese 2:7-14) Sa i ai se avanoa sili i le tagata e faaaogāina ai lenei faatoaga e fai ma ogatotonu e faalauteleina mai ma atiina aʻe ai le lalolagi atoa, ma faia ai ma parataiso faalekelope.—Isaia 45:12, 18.
26 Ona o le Atua ma lona Alo o i laua uma o ni ē galulue, o lea foi la na tuuina atu ai e le Atua i le tagata ni galuega e faia i inei i le lalolagi. (Ioane 5:17) Ia Atamu ma Eva, le uluaʻi tane ma le fafine, na ia fetalai atu i ai: “Ia fanafanau ia, ma ia uluola, ma ia tumu ai le lalolagi, ia faatoilalo i ai, ma ia pule i iʻa i le sami, ma manu felelei, atoa ma mea ola uma e fetolofi i le eleele.” (Kenese 1:28) Pe sa uiga ea faapea ia uluola le tagata, ma ia tumu ai le laueleele, ona saga faatoateleina ai lava lea seʻia tumu le lalolagi ma oso i tua? Leai. Pe a fai atu se tasi seʻi e faatumuina se ipu ti, e te lē ligiina seʻia tumu ma oso i tua le ti ma fetafeaʻi solo ai i luga o le laulau. E te faatumu i le ipu ona tuu lea. I le auala lava e tasi, o le faatonuga a Ieova i le tagata, “Ia tumu ai le lalolagi,” ua faaalia ai lana fuafuaga ina ia faatumuina e le tagata le lalolagi ia māfana ai, ona gata ai loa lea o le fananau mai o tagata i inei i le lalolagi. Ona lē aumaia ai lea o se faafitauli i le sosaiete lelei atoatoa faaletagata. Vagana lava le lalolagi o aso nei o le fanau a tagata lē lelei atoatoa ua aumaia ai e le sili aʻe o le faitau aofaʻi o tagata se faafitauli.
O Mea Leaga—Faataga Ai se ā e le Atua?
27. O ā fesili ua elieli mai nei i se tali?
27 Afai o le fuafuaga a le Atua ia fausia se parataiso faalelalolagi, a ua faapefea la i le lalolagi i aso nei ona matuā faatumulia i le amioleaga, puapuaga, ma faanoanoaga? Afai o le Atua o Lē e Ona le Malosi Uma, a e ai se ā ua ia faatagaina ai nei tulaga mo se taimi umi? Pe e i ai ea se faamoemoega i se iʻuga i o tatou faafitauli uma? O ā fa a le Tusi Paia?
28. Na faapefea ona ulufale atu le fouvale i le faatoaga Parataiso?
28 Ua faaalia mai e le Tusi Paia faapea o faalavelave o le fanau a tagata na amata lava ina ua fouvale se tasi o atalii agaga o le Atua agaʻi i le pule aoao a Ieova, po o lana puleʻaga. (Roma 1:20; Salamo 103:22, NW Ref. Bi., faasinoga i le pito i lalo) E leai lava se faaletonu o lenei agelu sa i ai faatasi ma i latou o ē na olioli i le vaai atu i le foafoaga o le tagata. A e ona o le matapeapea ma le faamaualuga ua mauaa i lona loto, na faaseseina ai o ia e le tuʻinanau ina ia tapuai atu Atamu ma Eva ia te ia a e lē o Lē na Foafoaina i laua, o Ieova. O lenei agelu na uunaia Eva e lē usitaʻi i le Atua e Ona le Malosi Uma, i lona tautala lea e ala atu i se gata, e pei lava o se leo ese ua tautala atu e ala i se faatagata. Ona mulimuli atu ai lea o lana tane o Atamu ia te ia i le lē usiusitaʻi.—Kenese 2:15-17; 3:1-6; Iakopo 1:14, 15.
29. (a) O ā finauga ua tutupu aʻe mo ni faatulagana? (e) Ua faapefea ona faafetaiaʻia e le Atua le luʻi? (i) E mafai faapefea ona e auai i le saunia o se tali i le fāifaiga a Satani?
29 O le agelu fouvale lena na oo ina lauiloa “o le gata tuai.” (Faaaliga 12:9; 2 Korinito 11:3) E igoa foi o ia o Satani, o lona uiga “Le Tetee,” ma le Tiapolo, o lona uiga “Taufaasese.” Ua ia taʻua e fai ma finauga le tonu ma le amiotonu o le pulega i le lalolagi a Ieova, ma ua ia luʻia le Atua, faapea o ia, o Satani, na te mafaia ona faaliliuesea le fanau uma a tagata mai le tapuaiga moni. Ua faatagaina e le Atua Satani i sina 6,000 tausaga e taumafai ai na te faamaonia lana luʻitau, ina ia mafai ai e le finauga i luga o le pule aoao a Ieova ona faatulagaina mo taimi uma e faavavau. O le pule faaletagata tutoatasi mai le Atua ua faaletaulauina i se tulaga pagatia. Peitai o tane ma fafine faatuatua, o ē ua avea ai Iesu ma faaaʻoaʻoga sili ona maoaʻe, ua tausia pea le faamaoni i le Atua i lalo o tofotofoga e sili ona faigata, ua viia ai Ieova ma faamaonia ai le Tiapolo o le pepelo. (Luka 4:1-13; Iopu 1:7-12; 2:1-6; 27:5) O oe foi, e mafai ona avea oe ma lē tausi i le faamaoni. (Faataoto 27:11) Peitai o Satani e lē na o lea le fili o loo afaina ai i tatou. O le ā la le isi fili o loo i ai?
O le Fili—O le Oti
30. O ā fa a le Tusi Paia e uiga i le faasalaga na iʻu i ai le tagata ona o le lē usitaʻi?
30 Ua uma ona faalauina mai e le Atua le faasalaga o le lē usiusitaʻi—o le oti. I le faaooina atu o le faasalaga i luga o le uluaʻi fafine, na fetalai atu Ieova: “Ou te matuā faateleina le tiga o lou maʻi to; e te fanau mai tama ma le tiga; e uai atu lou manao i lau tane, e pule foi o ia ia te oe.” I le tane o Atamu na ia faapea atu: “E te ʻai foi au mea e ʻai ma le afu o ou mata, seia e toe foi atu i le eleele; auā na faiina aʻi lava oe; auā o le efuefu oe, e te toe foi atu lava i le efuefu.” (Kenese 3:16-19) O le ulugalii lē usiusitaʻi na faateʻaeseina ma le Parataiso o le fiafia i le lalolagi e leʻi faatoʻaina. I le gasologa o taimi na la feoti ai.—Kenese 5:5.
31. O le ā le agasala, ma o le ā lona iʻuga i le fanau a tagata?
31 O le taimi lava ina ua faatoa uma ona pauʻū mai le lē oo i le faailoga o le lelei atoatoa na faatoa amata ai e Atamu ma Eva ona fananau mai ni fanau. O tagata uma lava i aso nei o a la fanau ua i le lē lelei atoatoa, ma ua oo uma i le oti. Na faamatala mai e se tasi tusitala o le Tusi Paia i upu nei e faapea: “Faapei ona oo mai o le agasala i le lalolagi i le tagata e toatasi, o le oti foi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma lava, auā ua agasala uma lava.” O le ā lenei “agasala”? O le lē taulau lea ona oo i le faailoga o le lelei atoatoa po o le atoatoaga. O Ieova le Atua na te lē faamaonia pe faasaoolaina so o se mea lava e lē lelei atoatoa. Talu ai ona ua tuufaasolo mai le agasala i tagata uma lava ma le lē lelei atoatoa mai le uluaʻi tagata o Atamu, o lea ua “malo [ai] le oti” i luga ia i latou. (Roma 5:12, 14) O le tagata ua paʻū e oti, i le auala lava e tasi e mamate ai manu.—Failauga 3:19-21.
32. Ua faapefea ona faamatala mai e le Tusi Paia le oti ua tuufaasoloina mai ia i tatou?
32 O le ā lenei “oti”? O le oti o le tuufaafeagai lea o le ola. Na taofia lava e le Atua i luma o le tagata le faamoemoe o le ola e lē uma i luga o le lalolagi pe afai e usitaʻi o ia. A e peitai ane, na lē usitaʻi o ia, ma o le faasalaga o le oti, lē toe iloa se mea, ua lē toe i ai. Sa leai lava se fetalaiga a le Atua e uiga i le aveina aʻe o le ola o le tagata i se nuu o agaga po o i se “hele” aasa pe a lē usiusitaʻi o ia ma oti ai. Na ia lapataʻia le tagata e faapea: “E te oti ai lava.” O le Tiapolo lava o lē na fasiotia le tagata na talapepelo i lona faapea mai: “Lua te le oti lava.” (Kenese 2:17; 3:4; Ioane 8:44) O le mea lava na tuufaasoloina mai e Atamu i tagata uma, o le oti e pei ua liu efuefu.—Failauga 9:5, 10; Salamo 115:17; 146:4.
33. (a) O le ā le lumanaʻi pupula o loo faatali i le fanau a tagata ma lenei lalolagi? (e) O ā mea tāua e tolu e faataunuuina e Ieova e ala i lona Alo?
33 O lona uiga ea la, ua leai se lumanaʻi mo le tagata ua oti? O loo i ai se lumanaʻi ofoofogia! Ua faaalia mai e le Tusi Paia faapea o le fuafuaga a le Atua i le lalolagi parataiso mo le fanau uma a tagata, e aofia ai ma i latou o ē ua oti, o le a lē taitai ona lē faataulauina. Ua faapea mai Ieova: “O le lagi o loʻu nofoa lea, o le lalolagi o le mea e tu ai oʻu vae lea.” “Ou te faalaleleia foi le mea e tu ai oʻu vae.” (Isaia 66:1; 60:13) Ona o le faulaʻi o lona alofa, na auina mai ai e Ieova lona Alo, le Upu, i lenei lalolagi, ina ia maua ai e le lalolagi o le fanau a tagata le ola e ala ia te ia. (Ioane 3:16; 1 Ioane 4:9) E tolu ni mea tāua e tatau nei ona tatou talanoaina ma o le a faataunuuina e Ieova e ala i lona Alo, o mea ia, (1) saunia se saʻolotoga mai le malosi o le oti; (2) le toe faafoisia moni o ē ua oti i le ola; ma le (3) faavaeina se pulega lelei atoatoa i luga o le fanau uma a tagata.
Saʻolotoga mai le Oti
34, 35. (a) O le ā lava le faiga e na o lea e mafai ai ona toe togiolaina le tagata mai le oti? (e) O le ā se togiola?
34 Mai taimi anamua, sa faamatalaina ai e perofeta a Ieova lo latou faatuatua, e lē i le ola pea o le tagata, a e i le faamoemoe faapea o le Atua o lē na te “faaola ia te i latou” mai le oti. (Hosea 13:14) A e mafai faapefea ona tuusaʻoloto mai le tagata i noataga o le oti? O le faamasinoga tonu lelei atoatoa a le Atua e manaomia ai le ʻola i le ola, mata i le mata, nifo i le nifo.’ (Teuteronome 19:21) Ona o lea, talu ai sa aumaia e Atamu le oti tuufaasolo i le fanau uma a tagata i lona lē usitaʻi ma le loto i ai i le Atua ma ua lē iloa ai le lelei atoatoa o le ola faaletagata, o se isi la tagata lelei atoatoa sa tatau ona fai ma sui mo Atamu i le totogiina atu lea o lona ola lelei atoatoa, e toe faatau mai ai le mea na lē iloa ia Atamu.
35 O le mataupu silisili o le faamasinoga tonu o le totogiina o le ʻtusa pau’ ua faapea ona taliaina i le lautele i tala faasolopito. O le faaupuga taatele ua faaaogāina o le “totogiina o se togiola.” O le ā le togiola? O le “tau ua totogiina e toe faafoi mai ai se tagata po o se mea mai lē ua na taofia lena tagata po o lena mea i lana puipuiga. O lea la o pagota o le taua po o pologa e faapea e togiolaina pe a faasaʻolotoina mai i latou e fesuiaʻi ma se mea tāua ua faafetauiaʻi. . . . Po o le ā lava ua fai ma sui pe fesuiaʻi e taui aʻi mo se vaega o lona togiola lena.”d Talu mai le agasala a Atamu, ua pei ai uma lava le fanau a tagata o ni pagota o le taua po o ni pologa, ua saisaitia e le lē lelei atoatoa ma le oti. Ina ia faasaʻoloto mai i latou, e tatau ona saunia se togiola. Ina ia ʻalofia so o se fefinauaʻiga nei po o le taimi mulimuli ane e uiga i le talafetaui o le tau o le togiola, o se mea ua tatau ona faataulagaina se ola faaletagata lelei atoatoa se tasi, o lona uiga, o le mea e tusa pau lelei ia Atamu.
36. Na faapefea ona saunia e Ieova se ola faaletagata lelei atoatoa e fai ma togiola?
36 A e peitai ane, o fea e mafai ai ona maua se ola faaletagata lelei atoatoa? O tagata uma lava, e tupuga mai ia Atamu lē lelei atoatoa, ua fananau mai ma le lē lelei atoatoa. “E le mafaia lava e so latou ona faatau i lona uso, pe avatu i le Atua se togiola mo ia.” (Salamo 49:7) I le tali atu i lenei manaoga, na faagaeetia ai Ieova, i lona alofa naunau mo le fanau a tagata, na ala ai ona ia saunia lona Alo “ulumatua” faapelepele e fai ma taulaga e tusa ma tatau ai. Na ia faaliliuina mai le soifua lelei atoatoa o lona Alo faaleagaga, le Upu, i le manava o le taupou Iutaia, o Maria. Na to le fafine talavou ma ua oo mai ai le taimi na ia fanaua ai se atalii, o lē na faaigoaina o “Iesu.” (Mataio 1:18-25) O Lē na Foafoaina le ola na te mafaia lava ona faia sea vavega e ofoofogia.
37. Na faapefea e Iesu ona faailoa atu lona alofa mo tagata uma o ē faanaunau i le ola?
37 Na tuputupu aʻe Iesu e avea ma taulealea matua, ma na ia tuuina atu ai o ia lava ia Ieova, ma papatisoina. Ona tofia ai lea o ia e le Atua e fai Lona finagalo. (Mataio 3:13, 16, 17) Talu ai ona o le soifuaga faalelalolagi o Iesu e mai le lagi ma sa lelei atoatoa o ia, o lea sa mafai ai ona ia faataulagaina lena ola faaletagata lelei atoatoa, e faaaogāina e faasaʻoloto mai ai le fanau a tagata mai le oti. (Roma 6:23; 5:18, 19) E pei ona ia fetalai mai: “Ua ou sau ina ia latou maua le ola, ia maua atili ai lava.” “E le sili lava le alofa o se tasi i lenei alofa, ia tuuina atu e se tasi lona ola e sui aʻi ana uo.” (Ioane 10:10; 15:13) Ina ua fuafuaina e Satani e fasiotia Iesu i luga o le laau o le satauro, sa lolo atu lava Iesu i lenei oti faasauaina, i le iloaina faapea o tagata e faatinoina le faatuatua o le a maua le ola e ala i lenei sauniuniga o le togiola.—Mataio 20:28; 1 Timoteo 2:5, 6.
Toe Faafoisia i le Ola
38. Na faapefea ona toe faafoisia mai le Alo o le Atua i le ola, ma o le ā ua faamaonia ai lenei mea?
38 E ui lava ina fasiotia o ia e ona fili, a e sa leʻi lē iloa lava e le Alo o le Atua lana aiā i le ola faaletagata lelei atoatoa, auā sa ia tausia pea le faamaoni i le Atua. Peitai, i le maliu i le tuugamau, pe na mafai faapefea ona faaaogā e Iesu lenei mea tāua, le aiā i le ola faaletagata, e fai ai ma sui o le fanau a tagata? O i inei tonu lava na faia ai e Ieova se tasi vavega, o le uluaʻi vavega lava lea o lona ituaiga. I le aso tolu o Iesu talu ona i ai i le tuugamau, na toe faatuina aʻe ai o ia e Ieova mai le oti o se foafoaga agaga, e ola pea. (Roma 6:9; 1 Peteru 3:18) Ina ia faamautuina le talitonuga i le toetu, na faaliutino tagata mai ai Iesu i la le tino i le taimi o mea eseese sa tutupu, ma faaali atu ai i ona soʻo, ma i se tasi taimi i le toʻa 500 ma le sili atu o i latou. Na aunoa lava ma se tasi o i latou nei, po o le aposetolo foi o Paulo o lē na faatauasoina mulimuli ane ona o le pupula o le mamalu mai o Iesu, sa i ai so o se pogai e faaletonu ai i le vavega o lona toetu mai.—1 Korinito 15:3-8; Galuega 9:1-9.
39. (a) Ua faapefea ona faaaogā e Iesu le tāua o lana taulaga, ma sa muaʻi aogā mo ai? (e) O le ā le isi vavega tele na fetalai i ai Iesu?
39 Ina ua mavae aso e 40 ona toe afio aʻe ai lea o Iesu toefaatuina i le afioaga lava o le Atua i le lagi, ina ia tuuina atu ai i inā le aogā o lana taulaga faaletagata lelei atoatoa e fai ma saʻolotoga mo le fanau a tagata. “Peitai ane o ia, na avatua e ia le taulaga e tasi mo agasala, ona nofo lea o ia i le itu taumatau o le Atua e faavavau, o loo faatalitali atu ai pea, seia avea i latou o e fai o ia mo latou fili ma mea e tu ai ona aao.” (Eperu 10:12, 13) O ē o le a muamua ona faasaʻolotoina e ala i lenei togiola o le “lafu mamoe itiiti” o Kerisiano faamaoni “o e o ia Keriso.” (Luka 12:32; 1 Korinito 15:22, 23) O i latou nei “ua faatauina nai tagata,” ma a oo i lo latou toe tutū e avea i latou ma aumea faaleagaga a Keriso i le lagi. (Faaaliga 14:1-5) Peitai ane, a e faapefea le anoano tele o le fanau a tagata o ē o lagomau nei i o latou tuugamau? A o afio o ia i lenei lalolagi, sa fetalai Iesu e faapea na tuuina mai e lona Tamā ia te ia le pule e faamasino ai ma foaʻiina atu le ola. Sa ia faaopoopo mai foi e faapea: “Aua tou te ofo i lenei mea, auā e oo mai le aso e faalogo ai i lona leo o i latou uma ua i tuugamau [faamanatu, NW], ma latou o mai ai; . . . e toe tutū.” (Ioane 5:26-29) O le a na toe faafoisia mai i latou nei i le ola i le lalolagi Parataiso.
40, 41. (a) Faamatala tonu mai po o le ā le uiga o le “toetu.” (e) Ai se ā e mafai ai ona tatou faatuatua i le folafolaga a le Atua o le toetu?
40 Seʻi matau mai i afioga a Iesu: “Aua tou te ofo i lenei mea.” E tusa lava po ua faapena mai, a e mafai faapefea e se tasi ua loa ona maliu ona toe faasaʻolotoina mai i le oti ma toe faafoisia mai i le ola? Pe e leʻi toe foi atu ea lona tino i le efuefu? O nisi o vaega o mea ninii na faia aʻe ai lena tino atonu po ua liua i nisi mea faiola, e pei o laau ma manu. Peitai, o le toetu e lē o lona uiga o le toe aumaia faatasi o elemeni ninii na fai ai le tino. O lona uiga e toe foafoaina e le Atua le tagata lava lea e tasi, i uiga totino o le tagata lava lena. Na te aumaia se tino fou mai elemeni ninii o le eleele, ma i lena tino na te tuuina i ai uiga totino lava e tasi, uiga maoʻioʻi lava ia e tasi, le mafaufau lava e tasi e manatua ai mea, le mamanu lava e tasi o le ola sa i le tagata na atiina aʻe e oo i le taimi o lona maliu.
41 E lē taumate na i ai se mea na oo ia te oe i sou fale e te manumanu tele i ai a e teʻi ua mu. Peitai, e te mafai lava ona toe fausia lou fale, auā o le mamanu o ona auiliiliga moomia uma lava o loo manino pea i lou mafaufau. E faapena foi la, ona mautinoa e le Atua o ia o Lē na Pogai ai manatunatuga ona mafai le toe foafoaina o tagata o ē na ia teufatuina i lona finagalo ona o lona alofa faapelepele ia i latou. (Isaia 64:8) O le pogai lea ua faaaogāina ai e le Tusi Paia le faaupuga “tuugamau faamanatu.” Pe a oo mai le taimi ua tusa a le Atua e toe aumaia ai ē o maliliu i le ola, o le a ia faia lena vavega, e pei lava ona sa ia faia le vavega i le foafoaina lea o le uluaʻi tagata, a e o le faatoa sili atu lea o taimi o le a ia faia ai faapea.—Kenese 2:7; Galuega 24:15.
42. Ai se ā e mafai ai ona ola e faavavau i le lalolagi ma le mautinoa?
42 O le a toe faafoisia mai lava e le Atua le fanau a tagata i le ola, faatasi ai ma le faamoemoe e lē taitai ona toe oo ai i le oti i lenei lalolagi. Peitai, e faapefea ona mafai le ola e faavavau i le lalolagi? O se mea ua mafai, ma ua mautinoa, auā o le finagalo ma le faamoemoe tauatua. (Ioane 6:37-40; Mataio 6:10) Pau lava le mafuaaga o le maliu o le tagata mai le lalolagi i aso nei ona ua maua o ia i le agasala tuufaasolo mai ia Atamu. A e ui i lea, pe a tatou mafaufau i le vao eseese lē mafaitaulia o mea ofoofogia i luga o le lalolagi na faamoemoe le tagata e olioli ai, o se ausaga puupuu tele o le ola e itiiti ifo i le selau tausaga ua sili lea ona puupuu tele! I le tuuina atu o lenei lalolagi i le fanau a tagata, na fuafuaina e le Atua e tatau ona ola ai pea tagata e olioli i le matalasi o Ana foafoaga, e lē na o se selau tausaga, pe o se afe tausaga, peitai e faavavau!—Salamo 115:16; 133:3.
O le Malo Lelei Atoatoa o le Filemu
43. (a) O le ā le manaoga o loo i ai mo se pulega lelei atoatoa? (e) O le ā na fuafuaina e Ieova i lenei tulaga?
43 Talu ai sa teena e o tatou uluaʻi mātua tulafono a le Atua, ua pogai ai ona i lalo o le pulega a Satani malo faaletagata. Ua talafeagai ai lava ona taʻua e le Tusi Paia Satani o “le atua o le lalolagi nei.” (2 Korinito 4:4) O taua, faasauaga, le iʻuvale, ma le faalemataʻu o pulega a le tagata ua faamaonia ai lava o ia o lea atua. O le Malo Sosoo ma le Malo Aufaatasi ua lē taulau ona la aumaia le filemu mai totonu o le fenuminumiaʻi. O loo alalaga mai le fanau a tagata mo se pulega o le filemu. Pe ua lē talafeagai ea la i Lē na Foafoaina mea, na fuafuaina e toe faafoisia mai le Parataiso i lenei lalolagi, ona ia saunia foi se malo lelei atoatoa mo lea Parataiso? O le mea tonu lava lena na fuafuaina e Ieova e fai. O le tupu ua fai ma Ona sui i lenei malo o lana “Alii o le filemu,” o Keriso Iesu, ma “e leai se mea e gata mai ai ona tele o lona malo ma le filemu o lona malo.”—Isaia 9:6, 7.
44. (a) O fea o le a i ai lenei pulega? (e) O le a faapefea ona faiaina aʻe?
44 Ua faailoa mai e le Tusi Paia faapea o le pulega lelei atoatoa o le a i le lagi lea. Mai i lenei nofoaga maualuga, o le a pule mai ai ma le uigā le Tupu o Iesu Keriso i le lalolagi uma i le amiotonu. E lē gata i lea, o le a i ai ana aumea o tupu faatasi ma ia i lena malo faalelagi, e lē vaaia. O i latou nei ua filifilia mai tagata faamaoni, o soʻo lava o Iesu o ē na tumau ia te ia i tofotofoga ma o ē na ia fetalai atu i ai faapea: “E faapei ona tofia mai e loʻu Tamā o le malo ia te au, e faapea foi ona ou tofia outou.” (Luka 22:28, 29) Ua na o ni nai tagata lava mai le fanau a tagata o ē ua aveina aʻe i le lagi e pule faatasi ma Keriso Iesu. E tutusa lava foi ma malo o aso nei, lea e filifilia ai na o ni nai tagata e pule i le malo po o le palemene. Ua faailoa mai e le Tusi Paia faapea o le a ia Iesu Keriso le na o le 144,000 tupu e aufaatasi ma ia. O lea o le Malo o le Atua, po o le pulega faalelagi, e faia aʻe ia Keriso Iesu ma le 144,000 o tagata na aveina aʻe mai le lalolagi i le lagi. (Faaaliga 14:1-4; 5:9, 10) A e faapefea le lalolagi? Ua taʻua e le Salamo e 45:16 faapea o le a tofia e le Tupu “alii sili i le lalolagi uma.” O “alii sili” faaletagata, po o ovasia faalemalo, o le a tofia mai le lagi ona o lo latou tuutoina aʻiaʻi i mataupu silisili o le amiotonu.—Faatusatusa le Isaia 32:1.
45, 46. (a) O le ā le matua autū o le talaʻiga a Iesu i le lalolagi? (e) Ai se ā na lē faavaeina vave ai loa le malo lelei atoatoa? (i) Na faapefea ona avea le 1914 T.A. o se tausaga maoaʻe i valoaga ma i mea na tutupu i le lalolagi?
45 O afea ma pe faapefea ona faavaeina le pulega lelei atoatoa? A o i ai Iesu i le lalolagi o lenei Malo sa fai ma matua autū o lana talaʻiga. (Mataio 4:17; Luka 8:1) A e ui i lea, na te leʻi faavaeina le Malo i lena taimi, e leʻi faia foi faapena i lona toetu mai. (Galuega 1:6-8) E oo lava i le taimi ina ua ia toe afio aʻe i le lagi, sa tatau pea ona faatali o ia seʻia oo i le taimi atofaina a Ieova. (Salamo 110:1, 2; Eperu 1:13) Ua faailoa mai e valoaga o le Tusi Paia faapea o le taimi atofaina na oo mai i le 1914 T.A. Peitai, o le a fesili mai se tasi, ʻNa i lo le pulega lelei atoatoa, pe e lē o le 1914 ea na faailogaina ai le faateleina o le oi o le lalolagi?’ O le mea tāua tonu lava lena! O loo i ai se sootaga vavalalata i le va o le oo mai o le Malo o le Atua ma malapagā o mea na tutupu o tausaga e leʻi leva ua mavae atu, e pei ona o le a tatou vaai nei i ai.
46 Mo sina 35 o tausaga i luma atu o le 1914, na logologoina ai e Le Olomatamata (le mekasini faalelotu ua sili nei lona tufatufaga i le lalolagi aoao) ia liliu atu manatu i le 1914 o se tausaga ua faailogaina i valoaga o le Tusi Paia. O nei valoaga sa amata ona i ai so latou faataunuuina e maofa ai i le 1914. O se tasi o nei mea o le valoaga lea a Iesu lava ia, na fetalai ai ua 1,900 tausaga ua mavae, e uiga i “le faailoga” o le a aliali mai i le faaiʻuga o lenei faiga o mea ma e faamaonia ai o lea o loo ia faatasi ai ma le lē vaaia ma lona mana tautupu. I lana tali atu i ona soʻo i le fesili e uiga i lenei “faailoga,” na fetalai o ia: “E sii le taua e le tasi nuu i le tasi nuu, ma le tasi malo i le tasi malo; ona oo mai ai lea o oge ma faamai, ma mafuie i lea mea ma lea mea. O na mea uma o le amataga ia o puapuaga.” (Mataio 24:3, 7, 8) Ina ua taia le faataunuuga, o le uluaʻi taua muamua lava o le lalolagi na amata i le 1914, na aumaia ai faatamaʻiga na sili atu i le faafitu e tele ai i lo le 900 taua uma o le 2,500 tausaga na muamua ai! O tiga o puapuaga na faaauau pea lava talu mai i inā. Pe na e oo ea i se faatamaʻiga o se taua, le oge i mea taumafa, po o se mafuie tele na malaia ai le lalolagi talu mai le 1914? Afai o lea, ua fai la oe ma molimau vaaitino o “le faailoga” o “ona po o le iuga” o lenei faiga o mea.—Tanielu 12:4.
47. Ua faapefea ona atili faateleina i tausaga talu ai nei, mea na tutupu e faataunuuina ai “le faailoga”?
47 O “puapuaga” na faatumutumuina mai i le Taua e II a le Lalolagi, lea na faafāina o lona faatamaʻiga e pei o le Taua I a le Lalolagi, ma faasolo atu ai lava i le tupulaga faaniukelea, ua atili faataunuuina ai le valoaga a Iesu: “O i le lalolagi foi le atuatuvale o nuu i le fememeai; . . . e oti [matapogia, NW] foi tagata i le matatau ma le faatalitali i mea e oo mai i le lalolagi.” (Luka 21:25, 26) O le faatelega o sauaga ma le amioleaga, o le lē usiusitaʻi ma le lē taupulea i fanau, e faapena foi i le tupu aʻe o le leai o se amioatua ma le amio lē mamā—o nei atiina aʻe logologoā na faapea foi ona valoia mai e faailogaina ai “aso e gata ai” o lenei faiga amioleaga o mea.—2 Timoteo 3:1-5; Mataio 24:12.
48. O ai e tuuaʻia i oi i le lalolagi, ma ai se ā ua faateleina ai talu mai le 1914?
48 A e ui i lea, ana fai na faavaeina le pulega faalelagi i le 1914, ai se ā la ua i ai nei mafatiaga uma i le lalolagi? O Satani lava le Tiapolo e tuuaʻia. Ina ua mauaina e Keriso le mana faale-Malo, o lana uluaʻi gaoioiga lava o le sii taua lea ia Satani i le lagi lē vaaia. O lona iʻuga, o Satani, “o lē faasese i le lalolagi uma,” na lafo ifo faatasi ma ana agelu i le laolao o le lalolagi. I le iloaina faapea o lona faaumatiaga ua lata mai, ua ia faatupuina ai faalavelave e sili ona tetele i luga o le lalolagi. O le mea lea “o i talofa ia te outou o e nonofo i le fanua ma le sami, auā ua alu ifo ia te outou le tiapolo ua lotoa tele, auā ua na iloa ua saasaa ona po.”—Faaaliga 12:7-9, 12.
49. (a) O le ā o le a tupu ia i latou o ē o loo “fano ai le lalolagi”? (e) O le a faapefea ona faatinoina e Ieova lana “faaiʻuga faafaamasinoga” i luga o atunuu?
49 Pe o le a i ai ea se iʻuga i nei oi? Ioe!—pe a oo ina gaoioi le pulega faalelagi lava ia, le Malo o le Atua e Ona le Malosi Uma, ina ia “fano ai foi i latou o e na fano ai le lalolagi.” (Faaaliga 11:18; Tanielu 2:44) E lē taitai ona faatagaina e le Atua, malosi faapolotiki, Kerisiano tala pepelo, po o so o se tasi lava na te faaleagaina galuega a ona aao, le lalolagi, i a latou meatau faaniukelea. I lo lena, sa ia faasilasila mai: “Auā ua tonu ia te au [laʻu faaiʻuga faafaamasinoga, NW] e faapotopotoina nuu ese, e aofia lava malo; ina ia sasaa atu i luga ia i latou loʻu ita, o loʻu ita tele uma lava.” (Sefanaia 3:8) E auala i lana Keriso, na te faaaogāina malosi silisili e pule ai i le vateatea aoao i le aumaia o le faaumatiaga aoao i ē uma lava o loo mulimuli ia Satani i le lalolagi. O lenei mea o le a i le fua faalekelope, e tutusa ma le tele anoanoaʻi o le Lolo i ona po o Noa.—Ieremia 25:31-34; 2 Peteru 3:5-7, 10.
50. (a) O le ā “Amaketo”? (e) Na o ai lava i latou e faasaoina mai ia Amaketo?
50 I le Tusi Paia o lenei faaumatiaga o atunuu amioleaga ua taʻua o le taua a le Atua o Amaketo. (Faaaliga 16:14-16) Na o tagata agamalu, i latou o ē saili ia Ieova ma le amiotonu, e mafai ona faaolaina mai ia Amaketo i le faiga fou filemu a le Atua. (Sefanaia 2:3; Isaia 26:20, 21) Ua fai mai le Tusi Paia e faatatau ia i latou nei: “A o e agamalu, e fai mo latou le nuu; e faafiafia foi i latou ia te i latou ona o le manuia e tele.” (Salamo 37:11) Ona amata ai loa lea o le galuega maoaʻe o le toe faafoisia mai o le Parataiso i le lalolagi!
Aʻoaʻoga mo le Ulufale atu i le Parataiso
51. Ai se ā ua tatau ai nei mo oe ina ia e faia se gaoioiga?
51 Pe e te fia mau ai ea i le Parataiso? Afai o lau tali o le ʻIoe,’ o le a e maofa la i le iloa faapea ina ua fetalai Iesu e uiga i lenei faiga o mea faalavelavea atoa ma “le faailoga” o le aliaʻi mai o lona faaumatiaga, ona ia faaopoopo mai lea: “E le mavae atu lava lenei tupulaga, seia oo mai nei mea uma.” O nisi, pe a itiiti mai, o le tupulaga na vaai i le “amataga o puapuaga” i le 1914 o le a soifua pea seʻi vaai ua toe faafoisia mai le Parataiso i le lalolagi. (Mataio 24:3-8, 34) A e ui i lea, o le mea moni e faanoanoa ai ona o le toatele o tagata i aso nei o loo i le auala vatele e taʻitaʻiina atu ai i le faaumatiaga. (Mataio 7:13, 14) E itiiti tele le taimi o totoe mo i latou e suia ai. Maeu lava lou loto faafetai ua tatau ona i ai ona ua saunia e Ieova le lapataʻiga i le taimi tatau! O le a fesoasoani ai foi o ia ia te oe e te uia laasaga tonu auā e finagalo Ieova ia te oe ia e maua le ola.—2 Peteru 3:9; Esekielu 18:23.
52. O le ā le mea e te manaomia ina ia faia ai sau filifiliga poto e uiga i le lotu?
52 O lou manaoga faanatinati i le taimi nei o le poto saʻo. (1 Timoteo 2:4; Ioane 17:3) O fea e te mauaina ai lenei mea? Pe e mafai ea ona maua i so o se lotu lava? Fai mai nisi tagata o lotu uma lava e taunuu i le sini e tasi, e pei ona taunuu uma i le tumutumu o le mauga o so o se auala. Pagā le faaseseina o i latou! Ina ia mauaina le auala saʻo, ua faaaogāina ai e tagata aʻemauga faafanua, ma latou totogia taʻiala. E faapena foi, e i ai lava le tasi pē o le lotu o le upu moni o le a taʻitaʻiina ai i le ola e faavavau, ma e manaomia taʻitaʻiga e mauaina ai.—Galuega 8:26-31.
53. (a) Ina ia maua le ola e faavavau, o le ā e tatau ona faaauau ona e faia? (e) O ā tofotofoga mai ia Satani atonu e manaomia ona e manumalo ai?
53 O lenei polosiua ua saunia e Molimau a Ieova ina ia fesoasoani ai ia te oe. Ua maeʻa ona fesoasoani atu ia te oe e te malamalama ai i nisi o mea moni faavae o le Tusi Paia, pe e leʻi faapea ea? E lē taumatea ua e faamaonia e oe lava o mea tāua taitasi ua faavaeina i luga o le Afioga faagaeeina a le Atua. O lenei la, ina ia e alualu i luma i lou sini, e ao lava ona faaauau lou aʻoaʻoina. E pei ona manaomia le aʻoaʻoga faalelalolagi tatau ina ia fetaui ai le tulaga o tagata i lona nofoaga i le sosaiete i aso uma lava, e faapea foi la se aʻoaʻoga tatau faale-Tusi Paia ua manaomia lelei e faaauupegaina ai se tasi mo le ulufale atu i le sosaiete o le a faasaoina ai i le ola i le lalolagi Parataiso. (2 Timoteo 3:16, 17) Atonu o le a taumafai Satani e faatosinaese atu oe i lona faapogaia o aumea e sili ona latalata e tetee ia te oe po o i le tofotofoina o oe i auala o le manatu faapito i mea faitino po o amioga lē mamā. Aua neʻi e toʻilalo ia Satani. O lou saogalemu faatasi ma le lumanaʻi atoa lava o oe ma lou aiga e faalagolago i lou suʻesuʻeina atili o le Tusi Paia.—Mataio 10:36; 1 Ioane 2:15-17.
54. O le ā le isi foi sauniuniga tau aʻoaʻoga ua faia atili e Ieova i ou tuaoi?
54 E ese ai mai le faaauauina o lau suʻesuʻega faale-Tusi Paia o loo fai nei, o loo i ai se tasi auala e aʻoaʻoina. O tagata o loo outou tuaoi o ē ua naunau i aʻoaʻoga o le Tusi Paia e lē aunoa ona faatasi ai i le Maota o le Malo i sauniga. O i latou uma lava ua auai o loo i ai i inā ina ia aveina i fale faatonuga mai le Tusi Paia ma o loo latou taumafai ma le faamaoni ia avea ma tagata e sili ona lelei. Latou te nofo sauni e talia tagata faatoa o mai, i le faapea atu, “O mai ia, tatou o ae ia i le mauga o Ieova [lona nofoaga o tapuaiga] . . . e aʻoaʻo mai foi o ia ia te i tatou i ona ala, ona tatou savavali ai lea i ona ala.” (Isaia 2:3) O mafuaaga lelei lava mo le faatasi ai i sauniga faale-Tusi Paia o loo faamatalaina mai i le Eperu 10:24, 25, ua faitauina faapenei: “Ia tatou manatunatu foi le tasi i le tasi, ina ia taufaatupu ai le alofa ma galuega lelei; aua le lafoaiina le faapotopotoina o i tatou, pei o le masani o isi, a ia fefaamafanafanai; ia atili ai foi ona faapea ina ua outou iloa o le aso o loo tāulata mai.”
55. (a) O ā auala e ese mai ai le faalapotopotoga a Ieova mai isi? (e) E faapefea ona autasi Molimau a Ieova a e lē faapea isi tagata?
55 A o e auaufaatasi ma le faalapotopotoga a Ieova, o le a e mauaina ai le siosiomaga e matuā ese mai lea i malumalu ma falesa. E lē faia ai ni lafoga tupe, e leai se fefinauaʻi pe tauaʻiupu, ma e leai foi se faasinosinomia ona o tulaga o aiga po o itu tau tupe. O le uiga e sili ona fai ma fua taualuga i totonu o Molimau a Ieova o le alofa. E muamua lava, lo latou alofa ia Ieova, ma lona lua, o lo latou alofa mo isi tagata. O faailoga nei mo Kerisiano moni. (Mataio 22:37-39; Ioane 13:35) E tatau ona e auai atu i a latou sauniga ma e faamaonia ai lava e oe lenei mea. E leai se faaletonu o le faafiafiaina o oe i lo latou autasi. O loo i ai le sili atu i le tolu miliona Molimau i le lalolagi atoa i le sili atu i le 200 atunuu. Peitai ane, o Molimau i le lalolagi uma o loo latou mulimuli i le polokalama lava e tasi i a latou sauniga. Ma talu ai ona o lomiga o loo faia i le taimi e tasi i a latou lava gagana e tele, i a latou sauniga la faale-vaiaso, o le toatele lava o Molimau a Ieova i le lalolagi aoao o loo suʻesuʻe i mataupu lava e tasi o le Tusi Paia i ni nai itula e ese ai mai le taimi o loo faia ai e isi. O le autasi o le faalapotopotoga a Ieova o se vavega faaonaponei lea i lenei lalolagi fevaevaeaʻi.
56. (a) O ā aogā e mafai ona e maua mai le aufaatasiga ma le faalapotopotoga a Ieova? (e) Pe a mapuna aʻe faafitauli, e tatau faapefea ona e tali atu? (i) Ai se ā e tāua ai mo oe le tuuina atu o lou ola ia Ieova?
56 A o e auaufaatasi ma tagata o Ieova e lē aunoa, o le a manaomia ona faaofuina oe “i le tagata fou” ma atiina aʻe fua o le agaga o le Atua—“o le alofa, o le olioli, o le filemu, o le onosai, o le mataalofa, o le agalelei, o le faamaoni, o le agamalu, ma le le gaoiā.” (Kolose 3:10, 12-14; Kalatia 5:22, 23) O le a aumaia ai ia te oe le lotomalie aʻiaʻi. Atonu o i ai ni ou faafitauli e te fia manumalo ai mai lea taimi i lea taimi auā o loo e soifua i se lalolagi iʻuvale atoa ma ou lava foi lē lelei atoatoa. Peitai o Ieova o le a fesoasoani ia te oe. Ua faamautinoa mai e lana Afioga i latou o ē taumafai ma le faamaoni e faafiafia ia te ia: “Aua neʻi popole outou i se mea e tasi, a ia faailoa atu o outou manao i mea uma lava i le Atua, i le tatalo, ma le faatoga, atoa ma le faafetai. O le manuia foi mai le Atua, o loo silisili lava i mea uma e manatu i ai, e leoleoina ai o outou loto atoa ma o outou mafaufau ia Keriso Iesu.” (Filipi 4:6, 7) O le a tosina mai oe e le alofa o Ieova, ina ia e manao ai e te auauna ia te ia. O le a fiafia lava Molimau a Ieova e faailoa ia te oe pe faapefea ona tuuina atu lou ola i lenei Atua alofa ma avea ai oe o se tasi o ana molimau faaeaina. (Salamo 104:33; Luka 9:23) Ioe, o se faaeaga. Seʻi tau ina manatu! Ona o se tagata tapuai o Ieova, e te mafai ona aapa atu mo le sini o le ola e faavavau i se parataiso i inei i le lalolagi.—Sefanaia 2:3; Isaia 25:6, 8.
57. (a) I le faiga fou, o le ā le faiā e sili ona valalata i le va o le Atua ma le fanau a tagata? (e) O ā nisi o faamanuiaga e mafai ona e fiafia ai i inā?
57 Faaauau, laʻia, ona e suʻesuʻe ma tupu aʻe i le alofa ma le sapaitalia o Ieova le Atua, lona Alo, ma le pulega faalelagi o le amiotonu. I le faamatalaina o le pulega a le Atua ma faamanuiaga o le a ia faatotō faauaina i le fanau a tagata, ua faapea mai le valoaga faale-Tusi Paia: “Faauta, ua faatasi ma tagata le fale fetafai o le Atua, e mau foi o ia ma i latou; e fai foi i latou mona nuu, e ia te i latou le Atua lava, o lo latou Atua ia.” O “le Atua lava,” o lē sili ona maualuga i luga aʻe o le pule faaletagata manatu faapito e faaleagaina ai o aso nei, o le a sili ona latalata mai e pei o se Tamā agalelei ia i latou uma lava o ē alolofa ma tapuai ia te ia i lena faiga fou. O le mea moni, o le a na o le tasi lava le lotu, le tapuaiga moni a Ieova le Atua, ma o le a olioli ona tagata tapuai i le faiā e sili ona vavalalata o fanau i le Tamā. Maʻeu se Tamā alofa o le a faapea lava ona faaalia e ia! “E sōloiesea foi e le Atua loimata uma i o latou mata; e leai foi se toe oti, po o se faanoanoa, po o se aue, e leai foi se toe puapuaga; auā ua mavae atu mea muamua.”—Faaaliga 21:3, 4.
58. Ai se ā e mafai ai ona e mautinoa o le a “faia ia fou mea uma lava” e Ieova?
58 O lea la, o le vavega sili o le faavaeina o se lalolagi parataiso i lalo o se pulega lelei atoatoa faalelagi o le a faataunuuina. O le a mautinoa e pei o le mea moni o le a oso aʻe le la ma toe goto atu taeao. Auā o folafolaga a Ieova le Atua, Lē na Foafoaina le lagi ma le lalolagi, e “moni ma faamaoni” pea. O ia lava o lē ona le malelega mai lona nofoalii i le lagi: “Faauta, ou te faia ia fou mea uma lava.”—Faaaliga 21:5.
I le toe autaluina o lenei polosiua, e faapefea ona e taliina fesili o loo taʻua i lalo?
I ā auala ua tulaga ese ai le Tusi Paia?
O le ā sa e aʻoaʻoina e uiga i le Atua?
O ai Keriso Iesu?
O ai Satani le Tiapolo?
Ai se ā ua faatagaina ai e le Atua le amioleaga?
Ai se ā ua oti ai le tagata?
O le ā le tulaga o ē ua oti?
O le ā le togiola?
O fea ma e faapefea ona tauaaoina le toetu?
O le ā le Malo, ma o le ā na te faataunuuina?
O le ā “le faailoga” o “le faaiʻuga o lenei faiga o mea”?
E mafai faapefea ona e sauni mo le ola e faavavau i le Parataiso?
[Faaopoopoga i lalo]
a O mau faale-Tusi Paia e faamaonia ai ia uiga e pei ona taʻua i palakalafa i luga: (1) Galuega 17:26; Salamo 46:9; Mika 4:3, 4; Isaia 65:21-23; (2) Isaia 65:25; 11:6-9; 55:12, 13; Salamo 67:6, 7; (3) Iopu 33:25; Isaia 35:5, 6; 33:24; Salamo 104:24; (4) Isaia 55:11.
b Vagana ua faasinoese mai, o mau o loo siiina mai i lenei tusi, o loo aumaia ia mai le Tusi Paia Samoa, lomiga 1884. O mau uma o loo i ai le NW e mulimuli mai ai, o loo sii mai i le New World Translation of the Holy Scriptures, i le gagana faa-Peretania faaonaponei, lomiga o le 1984.
c Monarchs and Tombs and Peoples—The Dawn of the Orient, itulau 25.
d Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature, mai ia J. McClintock ma J. Strong, Tusi 8, itulau 908.
[Ata i le itulau 13]
O le foafoaga, le tagata e sili lava ona maualuga i manu
[Ata i le itualu 18]
Sa tusa pau Iesu i le tagata lelei atoatoa o Atamu