Ia Avea ma Ē Faitauina ma le Fiafia le Tusi o Faaaliga
“E fiafia lē faitau leotele atoa ma ē faalogologo i upu o lenei valoaga, ma tausi i mea ua tusia ai.”—FAAALIGA 1:3, NW.
1. O ā tulaga sa iai le aposetolo o Ioane a o ia tusia le Faaaliga, ma o le ā le fuafuaga na māfua ai ona tusitusia nei vaaiga?
“O AʻU o Ioane . . . na aʻu i le motu e igoa ia Patamo ona o le afioga a le Atua ma le mau ia Iesu.” (Faaaliga 1:9) O tulaga na sa iai le aposetolo o Ioane a o ia tusia le tusi o le Apokalipise, po o le Faaaliga. E iai le talitonuga sa faaaunuua o ia i Patamo i le taimi a o pule le emeperoa Roma o Domitian (81-96 T.A.), lea sa ia uunaʻia malosi le tapuaʻiga i le emeperoa ma avea ma sē e faasauā i Kerisiano. A o iai i Patamo, sa maua e Ioane se faasologa o ni vaaiga lea na ia tusitusia. Sa ia faamatalaina na vaaiga, e lē ina ia faafefe ai uluaʻi Kerisiano, ae ina ia faamalosia, faamāfanafana, ma faalaeiʻauina ai i latou ona o puapuaga na latou fesagaʻia faapea puapuaga sa fotuaʻi ane.—Galuega 28:22; Faaaliga 1:4; 2:3, 9, 10, 13.
2. Aiseā e naunau ai Kerisiano o loo soifua i aso nei i le tulaga lea sa iai Ioane ma ona uso Kerisiano?
2 O tulaga o mea sa iai a o tusia lenei tusi o le Tusi Paia, e iai se uiga e sili ona tāua mo Kerisiano o loo soifua i aso nei. Sa fesagaʻi Ioane ma sauāga ona o ia o se molimau mo Ieova ma Lona Alo, o Keriso Iesu. Sa ola o ia ma ona uso Kerisiano i se siʻomaga o le feitagaʻi talu ai, a o latou taumafai e avea o ni tagatānuu lelei, sa lē mafai ona latou faatinoina le tapuaʻiga i le emeperoa. (Luka 4:8) I nisi atunuu, o se tulaga faapena o loo fesagaʻia e Kerisiano moni i aso nei, lea e umia ai e le Faiga Malo le aiā e faasino mai ai “faiga faalotu e ao ona talia.” Maʻeu la le faamāfanafanaloto, o upu o loo maua i le faatomuaga o le tusi o Faaaliga: “E fiafia lē faitau leotele atoa ma ē faalogologo i upu o lenei valoaga, ma tausi i mea ua tusia ai; auā ua latalata ona po atofaina.” (Faaaliga 1:3, NW) Ioe, o i latou e naunautaʻi ma usiusitaʻi e faitau le Faaaliga e mafai ona latou maua le fiafiaga moni ma le tele o faamanuiaga.
3. O ai le Puna o le Faaaliga lea na vaaia e Ioane?
3 O ai le Puna sili o le Faaaliga, ma o le ā le auala ua faaaogā e faaoo mai ai? O loo taʻu mai ia i tatou e le fuaiupu amata: “O le faaaliga a Iesu Keriso, na tuuina atu e le Atua ia te ia ina ia faaali mai i ana auauna o mea e tusa ona vave oo mai, ua auina mai foi e ia lana agelu e faailoa mai ai i lana auauna o Ioane.” (Faaaliga 1:1) Pe a faafaigofie le manatu, o le Puna moni lava o le Faaaliga o Ieova le Atua, o lē na ia tauaaoina atu ia Iesu, ma e ala mai i se agelu, na fesootaʻi atu ai loa Iesu ia Ioane. O sina isi auiliiliga atili e faaalia ai, sa faaaogā foʻi e Iesu le agaga paia e faaoo atu ai feʻau i faapotopotoga ma faaali atu ai vaaiga ia Ioane.—Faaaliga 2:7, 11, 17, 29; 3:6, 13, 22; 4:2; 17:3; 21:10; faatusatusa i le Galuega 2:33.
4. O le ā le auala lea o loo faaaogā pea e Ieova i aso nei e taʻitaʻia ai ona tagata o i le lalolagi?
4 O loo faaaogā pea e Ieova lona Alo, le “ulu o le ekalesia,” e aʻoaʻoina ana auauna o i le lalolagi. (Efeso 5:23; Isaia 54:13; Ioane 6:45) E faaaogā foʻi e Ieova lona agaga e faatonuina ona tagata. (Ioane 15:26; 1 Korinito 2:10) Ma e pei lava ona sa faaaogā e Iesu “lana auauna o Ioane” e tufa atu meaʻai faaleagaga e faamalosi ai i faapotopotoga o le uluaʻi senituri, ua faapena foʻi i aso nei ona ia faaaogā “le auauna faamaoni ma le mafaufau,” lea o loo faia aʻe i ona “uso” faauuina i le lalolagi, ina ia avatu i ana auauna ma a latou aumea, “mea e ʻai [faaleagaga] i ona itu aso.” (Mataio 24:45-47; 25:40) E fiafia i latou o ē amanaʻia le Puna o ‘meaalofa lelei’ o loo tatou mauaina mai meaʻai faaleagaga ma le auala o loo Ia faaaogā e faaoo mai ai.—Iakopo 1:17.
O Faapotopotoga ua Taʻitaʻia e Keriso
5. (a) O le ā ua faatusaina atu i ai faapotopotoga Kerisiano ma o latou ovasia? (e) E ui lava i vaivaiga faaletagata, ae o le ā e mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia maua ai le fiafia?
5 I mataupu amata o le Faaaliga, ua faatusaina ai ekalesia po o faapotopotoga Kerisiano i tuugāmolī (tuugālamepa). O o latou ovasia ua faatusaina i agelu (avefeʻau) ma fetu. (Faaaliga 1:20, LF)a I lona fetalai e faatatau ia te ia lava, na taʻu atu ai e Keriso ia Ioane ina ia tusi: “O mea nei ua fai mai ai lē ʻuʻu i fetu e fitu i lona lima taumatau, o lē savali i totonu o tuugāmolī auro e fitu.” (Faaaliga 2:1, LF) O feʻau e fitu na auina atu i ekalesia e fitu i Asia ua faaalia ai, i le uluaʻi senituri T.A., sa iai i faapotopotoga ma o latou toeaina ni uiga e malolosi ai ma uiga foʻi e vāivai ai. E faapena foʻi i aso nei. O lea, o le a sili atu ai ona tatou matuā fiafia pe afai tatou te lē faagaloina lava le mea moni faapea, o Keriso, lo tatou Ulu, o loo iai i faapotopotoga. Na te silafia lelei mea uma o loo faia. O ovasia o iai i se uiga faafaatusa “i lona lima taumatau,” o lona uiga, o loo i lalo o lana pulega ma lana taʻitaʻiga ma latou te tali atu ia te ia i le auala latou te leoleoina ai faapotopotoga.—Galuega 20:28; Eperu 13:17.
6. O le ā e faaalia ai e lē na o ovasia e tali atu ia Keriso?
6 Peitaʻi, o le a tatou faasesēina i tatou lava pe afai tatou te manatu faapea e na o ovasia e tali atu ia Keriso mo a latou amioga. I se tasi o ana feʻau, na fetalai ai Keriso faapea: “E iloa foi e ekalesia uma, o aʻu lava o lē suesue i manatu ma loto; ou te avatua foi ia te outou taitoatasi e tusa ma a outou galuega.” (Faaaliga 2:23, LF) O lenei mea e aumai faatasi o se lapataʻiga ma se faalaeiʻauga—o se lapataʻiga faapea e silafia e Keriso faanaunauga loloto ua māfua ai a tatou gaoioiga, ma o se faalaeiʻauga talu ai ua faamautinoa mai ai ia i tatou o loo silafia e Keriso a tatou taumafaiga ma o le a ia faamanuiaina i tatou pe a tatou faia le mea tatou te mafaia.—Mareko 14:6-9; Luka 21:3, 4.
7. Na faapefea e Kerisiano i Filatelefaia ona latou ‘tausia le upu o le onosaʻi o Iesu’?
7 O le feʻau a Keriso i le faapotopotoga i le aai o Filatelefaia i le nuu o Litia, e lē o tusia ai se aʻoaʻiga, ae o loo iai se folafolaga e tatau ona tatou matuā naunau i ai. “Ua e tausia le upu o loʻu onosai, o lea foi ou te tausi ai ia te oe i le itu aso e tofotofoina ai, a oo mai i le lalolagi uma, e tofotofo ai i e o nonofo i le lalolagi.” (Faaaliga 3:10) O le uiga i le faa-Eleni o le faaupuga, “e tausia le upu o loʻu onosai” e mafai foʻi ona uiga faapea “e tausi i le upu na ou fai atu ai e faatatau i le onosaʻi.” I le fuaiupu e 8 ua taʻua ai faapea e lē gata sa usiusitaʻi Kerisiano i Filatelefaia i poloaʻiga a Keriso, ae na mulimuli atu foʻi i lana fautuaga ina ia latou onosaʻi ma le faamaoni.—Mataio 10:22; Luka 21:19.
8. (a) O le ā le folafolaga na fai atu e Iesu i Kerisiano i Filatelefaia? (e) O ai i aso nei o loo aafia i le “itu aso e tofotofoina ai”?
8 Na fetalai atili Iesu faapea o le a na tausia i latou “i le itu aso e tofotofoina ai.” E tatou te lē iloa le mea na faauiga i ai lena manatu mo Kerisiano i tuā iinā. E ui na iai sina vā puupuu o sauāga ina ua mavae le maliu o Domitian i le 96 T.A., ae na toe amata mai le tele o sauāga i le taimi o pulega a Trajan (98-117 T.A.), ma e mautinoa lava na aumaia atili ai puapuaga. Peitaʻi o le “itu aso [tele] e tofotofoina ai” e tupu lea i le “aso o le Alii” a o faagasolo “ona po o le iuga,” lea o loo tatou soifua ai nei. (Faaaliga 1:10; Tanielu 12:4) Na fesagaʻi Kerisiano faauuagagaina ma se vaitaimi patino o tofotofoga a o faagasolo le Taua Muamua a le Lalolagi ma ina ua faatoʻā mavae atu foʻi lea taua. Peitaʻi, o loo faaauau pea le “itu aso e tofotofoina ai.” O loo aafia ai “le lalolagi uma,” e aofia ai le faitau miliona o i latou o loo faia aʻe ai le motu o tagata e toʻatele, o ē faamoemoe e faasaoolaina atu i le puapuaga tele. (Faaaliga 3:10; 7:9, 14) O le a oo ia i tatou le fiafia pe afai tatou te ‘tausia le mea na fetalai i ai Iesu e faatatau i le onosaʻi,’ e faapea: “A o lē tumau seia oo i le gataaga, e faaolaina lea.”—Mataio 24:13.
Fiafia e Gauaʻi i le Pule Silisili Ese a Ieova
9, 10. (a) I ā auala e tatau ai i le vaaiga o le nofoalii o Ieova ona aafia ai i tatou? (e) E mafai faapefea e lo tatou faitauina o le Faaaliga ona maua ai lo tatou fiafia?
9 O le vaaiga i le nofoalii o Ieova ma ana ʻau uma faalelagi ua aumaia i le mataupu e 4 ma le 5 o le tusi o Faaaliga e tatau ona tatou maofa tele ai. E tatau ona faagaeetia i tatou i faaleoga o viiga mai le loto na faaleo atu e foafoaga ola malolosi i le lagi a o latou gauaʻi atu ma le olioli i le pule silisili ese amiotonu a Ieova. (Faaaliga 4:8-11) E tatau ona lagonaina o tatou leo faatasi ma i latou o faapea atu: “Ia ia te ia o lē tietie i le nofoālii atoa ma le Tamai Mamoe le faamanū, ma le faaneeneega, ma le viiga, ma le mana e faavavau faavavau lava!”—Faaaliga 5:13.
10 I se faatatauga aogā, o le uiga o lenei mea o lo tatou gauaʻi atu lea ma le olioli i le finagalo o Ieova i mea uma lava. Na tusi le aposetolo o Paulo e faapea: “O mea uma foi tou te faia, i le tautalatala po o le amio, ia faia uma lava ia mea i le suafa o le Alii o Iesu, ma le faafetai i le Atua le Tamā e ala ia te ia.” (Kolose 3:17) O lo tatou faitauina o le Faaaliga o le a faafiafiaina moni ai i tatou pe afai, i le taʻele o o tatou mafaufau ma loto tatou te amanaʻia le pule silisili ese a Ieova ma faatatauina lona finagalo i vala taʻitasi o o tatou olaga.
11, 12. (a) O le a faapefea ona lūlūina ma faaumatia le faiga o mea faalelalolagi a Satani? (e) E tusa ai o le Faaaliga mataupu e 7, o ai ē o le a “mafai ona tu atu” i lena taimi?
11 O le gauaʻi ma le olioli i le pule silisili ese a Ieova o le faavae lea mo le fiafiaga i le tagata lava ia ma i le tulaga aoao o mea. E lē pine ona lūlūina lea e se mafuiʻe tele faafaatusa le faiga o mea o le lalolagi a Satani, i ona faavae uma ma faaumatia ai. O le a leai se nofoaga e sulufaʻi i ai tagata o ē mumusu e gauaʻi atu i le pulega o le Malo faalelagi a Keriso, lea o loo fai ma sui o le pule silisili ese a le Atua. Ua faapea mai le valoaga: “O tupu foi o le lalolagi, ma alii sili, ma taʻitaʻi o ʻau, ma e ua tamaoaiga, ma e ua malolosi, ma pologa uma, atoa ma tama a le eleele uma ua latou lalafi i ana ma papa o mauga; ua latou fai atu foi i mauga ma papa, ‘Mafuli mai ia ia te i matou, ma tanumai i matou ai le silafaga a lē tietie i le nofoālii, ma le toasa o le Tamai Mamoe; auā ua oo mai le aso tele o lo latou toasa, o ai foi se na te mafaia ona tu atu?’”—Faaaliga 6:12, 15-17.
12 E tusa ai o lena fesili, i le mataupu e sosoo ai, ua faamatala ai e le aposetolo o Ioane i latou o loo faia aʻe ai le motu o tagata e toʻatele, o ē ō mai nai le puapuaga tele, o loo “tutū i latou i luma o le nofoālii ma luma o le Tamai Mamoe.” (Faaaliga 7:9, 14, 15) O lo latou tutū atu i luma o le nofoalii o le Atua e faaalia ai latou te taliaina lena nofoalii ma gauaʻi atoatoa atu i le pule silisili ese a Ieova. O lea ua faapea ai ona latou tutū atu ma le talileleia.
13. (a) O le ā o loo tapuaʻi atu i ai le vaega tele o ē ʻaināina le lalolagi, ma o le ā o loo faaāta mai e le faailoga i o latou muāulu pe i o latou lima? (e) Aiseā la o le a tatau ai ona manaʻomia le onosaʻi?
13 I le isi itu, ua faailoa mai e le mataupu e 13 le isi vaega o totoe o ē ʻaināina le lalolagi o loo tapuaʻi atu i le faiga o mea faapolotiki a Satani, lea e faaāta mai e se manu feʻai. Ua latou maua se faailoga i o latou “muaulu” pe i o latou “lima,” o loo faaalia ai la latou lagolagosua faalemafaufau ma faaletino mo lena faiga o mea. (Faaaliga 13:1-8, 16, 17) Ona faaopoopo mai lea o le mataupu e 14: “Ai se tasi e ifo i le manu feai ma lona faatagata, ma talia le faailoga i lona muaulu po o lona lima, e inu lava ia i le uaina o le toasa o le Atua, ua liligiina atu e le suia i le ipu o lona toasa, . . . O le mea lenei ua fia maua ai le onosai o le au paia; o e ua tausi i poloaiga a le Atua ma le faatuatua ia Iesu.” (Faaaliga 14:9, 10, 12) A o faagasolo taimi, o le a atili fesiligia pea le fesili: O ai e te lagolagoina? O Ieova ma lana pule silisili ese po o le faiga o mea faapolotiki faalēmataʻu o loo faaatagia mai e le manu feʻai? O le a fiafia i latou o ē ʻalofia le mauaina o le faailoga o le manu feʻai ma ē tūtūmau faamaoni i le gauaʻi atu i le pule silisili ese a Ieova.
14, 15. O le ā le feʻau ua faauilavea mai i le faamatalaga a le Faaaliga e faatatau ia Amaketo, ma o le ā lona uiga mo i tatou?
14 O pule “o le lalolagi ma le atu laulau uma” o loo iai i se ala fetōaʻi, o loo agaʻi atu i se fetaiaʻiga ma Ieova i le finauga o le pule silisili ese. O le taunuuga o Amaketo, “le taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava.” (Faaaliga 16:14, 16) O upu o loo puipui e faamatalaina ai se mea mataʻina, o loo iai i le ogatotonu o le faamatalaga o le aoaoina o tupu o le lalolagi mo le taua ma Ieova. Ua faauilavea mai Iesu i le vaaiga ina ia faapea mai: (“Faauta, ou te alu atu pei o se gaoi! Amuia lē mataala, ma tausi i ona ofu, ina neʻi savali o ia e lē lavalavā, neʻi latou iloa atu foi lona mā.”) (Faaaliga 16:15) Atonu e faasino atu lenei mea i sa Levī na leoleoina le malumalu o ē na saei ese o latou ofu mai ia i latou ma faalumaina i le lautele pe afai e maua atu o momoe i la latou leoleoga.
15 E manino lava le feʻau: Pe afai tatou te fia faasaoina atu ia Amaketo, e ao ona tatou tausisia le mataala faaleagaga ma tausia ofu faaleagaga na o loo mātaulia ai i tatou o ni Molimau faamaoni a Ieova le Atua. O le a tatou fiafia pe afai tatou te ʻalofia le matamoe faaleagaga ae faaauau pea ma le lē faavaivai, ia auai ma le maelegā i le folafolaina atu o le “tala lelei e faavavau” o le Malo ua faavaeina o le Atua.—Faaaliga 14:6.
‘E Fiafia Lē Tausi i Nei Upu’
16. Aiseā e avea ai mataupu faaiʻu o le Faaaliga o se pogai faapitoa mo le fiafia?
16 O i latou e faitauina ma le fiafia le tusi o Faaaliga e mafai ona faagaeetia i le olioli a o latou faitauina mataupu faaiʻu na o loo faamatala mai ai lo tatou faamoemoe mamalu—le lagi fou ma le lalolagi fou, lona uiga, o le pulega amiotonu a le Malo faalelagi, o loo pulea se sosaiete fou, faaletagata ua faamamāina, mo le viiga o le “Alii [Ieova] le Atua lea, e ona le malosi uma lava.” (Faaaliga 21:22) Ina ua oo i le iʻuga o le faasologa matagofie o vaaiga, na faapea atu le avefeʻau faaagelu ia Ioane: “O upu e faamaoni ia ma le moni; o le Alii foi le Atua o le au perofeta paia ua auina mai e ia lana agelu e faailoa mai i ana auauna mea e tusa ona vave oo mai. Faauta, ou te vave alu atu. Amuia [fiafia] lē tausi i upu o le valoaga o lenei tusi.”—Faaaliga 22:6, 7.
17. (a) O le ā le faamautinoaga o loo aumaia i le Faaaliga 22:6? (e) O le ā e tatau ona tatou mataala e ʻalofia?
17 O le a manatua e i latou o loo faitauina ma le fiafia le Faaaliga e faapea, o upu e tali tutusa ma nei upu o loo maua i le amataga lava o le “tusi taai.” (Faaaliga 1:1, 3) O nei upu ua faamautinoa mai ai ia i tatou faapea, “o mea uma” lava na valoia mai i lenei tusi faaiʻu o le Tusi Paia o le a ‘vave ona oo mai.’ O loo tatou ola i le faatausiʻusiʻuga lava o le iʻuga, ma o mea tutupu e fesootaʻi atu i ai o loo valoia i le Faaaliga e mautinoa e lē o toe pine ona tutupu lea i se faagasologa vave lava. O lea la, e lē tatau ona maileia i tatou e tulemomoe i so o se foliga mautū mai o le faiga o mea a Satani. O le tagata faitau e mataalia o le a ia manatua lapataʻiga na tuuina atu i feʻau ia sa aauina atu i faapotopotoga e fitu i Asia ma o le a ia ʻalofia mailei o le matapeʻapeʻa, le ifo i tupua, amioga lē mamā, le faaleogalua, ma faigā vaega faalotu faaaposetate.
18, 19. (a) Aiseā e tatau ai ona loma le afio mai o Iesu, ma o le ā le faamoemoe lea na faailoa mai e Ioane o loo tatou auai atu i ai? (e) Mo le ā le fuafuaga lea o loo loma ai le ‘afio mai’ o Ieova?
18 I le tusi o Faaaliga, o loo faasilasila soo atu ai e Iesu faapea: “Ou te vave alu atu.” (Faaaliga 2:16; 3:11; 22:7, 20a) O loo loma le taimi e afio mai ai o ia e faaoo mai le faamasinoga ia Papelonia le Aai Tele, le faiga o mea faapolotiki a Satani, ma i tagata uma o ē mumusu e gauaʻi atu i le pule silisili ese a Ieova, e pei ona faailoa mai nei e le Malo Faa-Mesia. E aufaatasi atu o tatou leo i le leo o le aposetolo o Ioane, o lē na alaga: “Amene. O lea lava, le Alii e Iesu, ia e afio mai!”—Faaaliga 22:20e.
19 O Ieova lava ia ua fetalai mai: “Faauta foi, ou te vave alu atu; ua ia te au foi le taui ou te taui taitasi atu ia tusa ma lana amio ua fai.” (Faaaliga 22:12) A o tatou faatalitalia le taui mamalu o le ola e lē uma pe i le “lagi fou” po o le “lalolagi fou” e pei ona folafola mai, tau ina ia tatou auai ma le maelegā i le faalauteleina atu o le valaaulia i tagata uma loto faamaoni: “‘Ina sau ia’; o lē fia inu, ina sau ia, atoa ma lē manao i ai, ina ave fua ia le vai o le ola.” (Faaaliga 22:17) Tau ina ia avea foʻi i latou o ni ē faitauina ma le fiafia le tusi sa faagaeeina ma o loo faagaeeina pea lava, le tusi o Faaaliga!
[Faaopoopoga i lalo]
a Tagaʻi i le Faaaliga—Ua Latalata Lona Tumutumuga Matagofie!, itulau 28-29, 136 (faaopoopoga i lalo).
Manatu mo le Autaluga
◻ O le ā le auala na faaaogā e Ieova e faaoo mai ai le Faaaliga, ma o le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai lenei mea?
◻ Aiseā e tatau ai ona tatou fiafia e faitau feʻau na aauina atu i faapotopotoga e fitu i Asia?
◻ E mafai faapefea ona malupuipuia i tatou i “le itu aso e tofotofoina ai”?
◻ O le ā le fiafiaga o le a tatou maua pe a tatou usitaʻia upu o le tusi taai lea o loo iai i le Faaaliga?
[Ata i le itulau 15]
E fiafia i latou o ē amanaʻia le Puna o le tala lelei
[Ata i le itulau 18]
E fiafia le tagata o lē mataala