Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • kr mata. 9 itu. 87-97
  • O Iʻuga o le Galuega Talaʻi—‘Ua Matua le Faatoʻaga mo le Seleselega’

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • O Iʻuga o le Galuega Talaʻi—‘Ua Matua le Faatoʻaga mo le Seleselega’
  • Ua Pule le Malo o le Atua!
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Na Valaaulia e Faia se Galuega ma Maua ai le Fiafia
  • Ua Taʻimua lo Tatou Tupu i le Seleselega Tele
  • Na Valoia Mai i Talafaatusa le Iʻuga o le Seleselega
  • Ua Iai i Auauna a Ieova le Māfuaaga e Olioli Ai
  • “E Mai i le Mea e Oso Aʻe ai le Lā e Oo Atu i le Mea e Goto i Ai”
  • Ia Faamalolosi i le Galuega o le Seleselega!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2001
  • Ua Matua le Faato‘aga mo le Seleselega
    La Tatou Faiva o le Malo—2010
  • Ia Avea o se ‘Aufaigaluega Olioli o le Seleselega!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2001
  • Manaomia Vave—Se Aufaigaluega mo le Seleselega!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1986
Faitau Atili
Ua Pule le Malo o le Atua!
kr mata. 9 itu. 87-97

MATAUPU 9

O Iʻuga o le Galuega Talaʻi ‘Ua Matua le Faatoʻaga mo le Seleselega’

MANATU AUTŪ O LE MATAUPU

Na faatupuina e Ieova fatu o le upu moni e faatatau i le Malo

1, 2. (a) Aiseā na lē mautonu ai le ʻausoo? (e) O le ā le ituaiga o seleselega na fetalai ai Iesu?

NA LĒ mautonu le ʻausoo ina ua fetalai atu Iesu iā i latou: “Inā tetepa aʻe ia outou ma vāai atu i le faatoʻaga, ua matua [sinasina] mo le seleselega.” Na latou lē mautonu, auā ina ua latou vaai i ai, e lē sinasina le fanua ona e lanu meamata le karite. Atonu na latou taumānatu po o le ā lenei seleselega, auā e umi se taimi ona faatoʻā matua lea o le fanua.—Ioa. 4:35, fpl.

2 E leʻi fetalai Iesu e faatatau i se seleselega faaletino. Nai lo o lea, sa ia faaaogā lea avanoa e aʻoaʻo ai ona soo i ni lesona se lua e faatatau i le seleselega faaleagaga. O ā nei lesona? Seʻi o tatou iloiloina nisi faamatalaga faaopoopo e faatatau i le mau.

Na Valaaulia e Faia se Galuega ma Maua ai le Fiafia

3. (a) Aiseā na fetalai ai Iesu: ʻUa matua le faatoʻaga mo le seleselega’? (Tagaʻi i le faaopoopoga.) (e) Na faapefea ona faamanino mai e Iesu lana fetalaiga?

3 I le taufaaiʻuiʻuga o le 30 T.A., na talanoa ai Iesu ma ona soo i se vaipanoa e lata ane i Sukara i Samaria. Sa ō atu le ʻausoo i le aai, ae talanoa Iesu ma se fafine i le vaieli e faatatau i upu moni faaleagaga. Na vave ona iloa e le fafine le tāua o aʻoaʻoga a Iesu. I le taimi na toe foʻi mai ai ona soo, na faavave atu le fafine i Sukara ma faamatala i ona tuaoi mea na ia aʻoaʻoina. Na latou fiafia i mea sa faamatala atu e lenei fafine. O lea, na latou ō mai ai i le vaieli e feiloaʻi iā Iesu. Atonu ina ua silasila atu Iesu i le lolofi mai o tagata Samaria, ona ia fetalai lea: “Vāai atu i le faatoʻaga, ua matua mo le seleselega.”a Na toe fetalai Iesu: ʻO loo aoaoina e le tagata selesele fua mo le ola e faavavau.’ O lenā fetalaiga na faamautinoa atili ai, sa ia talanoa e faatatau i se seleselega faaleagaga, ae lē o se seleselega faaletino.—Ioa. 4:5-30, 36.

4. (a) O ā lesona e lua na aʻoaʻo atu e Iesu e faatatau i le seleselega? (e) O ā fesili o le a tatou iloiloina?

4 O ā lesona tāua e faatatau i le seleselega faaleagaga na taʻua e Iesu? Muamua, ua faanatinati le galuega. Na valaaulia e Iesu ona soo mo se galuega tāua, ina ua ia faapea mai ʻua matua le faatoʻaga mo le seleselega.’ Ae na ia faailoa mai le faanatinati o lenei galuega ina ua ia fetalai: “Ua maua e le tagata selesele lona totogi.” O lea, e lē tatau ona latou faatuai, auā ua amata le seleselega. O le lesona lona lua, e fiafia le ʻaufaigaluega. Na fetalai Iesu o le a “olioli faatasi” le ʻaufaigaluega. (Ioa. 4:35e, 36) E pei lava o le fiafia o Iesu ina ʻua faatuatua iā te ia le toʻatele o tagata Samaria,’ ua faapena foʻi le fiafia o ona soo, a o latou auai ma le lotoatoa i le galuega o le seleselega. (Ioa. 4:39-42) E tāua tele iā i tatou le mea na tupu i le uluaʻi senituri, auā ua faailoa mai ai mea e tutupu a o faagasolo le seleselega faaleagaga. O anafea na amata ai lenei seleselega? O ai e faia ai so latou sao, ma o ā iʻuga ua maua mai ai?

Ua Taʻimua lo Tatou Tupu i le Seleselega Tele

5. O ai o loo taʻimua i le seleselega, ma ua faapefea ona faailoa mai i le vaaiga a Ioane le faanatinati o le galuega?

5 I le vaaiga na iloa e Ioane, na faailoa ai e Ieova iā te ia le auala na Ia tofia ai Iesu e taʻimua i le seleselega. (Faitau le Faaaliga 14:14-16.) Na faamatala mai i lenei vaaiga, e iai le palealii ma le selesaito a Iesu. O le ʻpalealii auro i le ulu o Iesu,’ ua faamautinoa mai ai lona tulaga o se Tupu. Ae o le “selesaito maʻai i lona lima,” ua faamautinoa mai ai lona tulaga o Lē e selesaito. Na faamatilatila mai e Ieova le faanatinati o le galuega, ina ua ia fetalai mai e ala i se agelu, “ua matuā pula lava le fuata o le lalolagi.” “Ua oo mai le itula e selesele ai,” o lea e lē tatau ona tatou faatuai. Na faatonu e Ieova Iesu ina ʻia tago i lana selesaito.’ Na tali atu Iesu i lenā faatonuga, ma ia faaoo mai ai lana selesaito ma selesele ai le lalolagi. Ua faamanatu mai e lenei vaaiga iā i tatou, ʻua matua le fanua mo le seleselega.’ Ua fesoasoani foʻi iā i tatou e iloa ai le taimi na amata ai le seleselega i le lalolagi aoao.

6. (a) O anafea na amata ai le vaitau o le seleselega? (e) O anafea na amata ai le seleselega i le lalolagi? Faamatala.

6 Na taʻua i le vaaiga na iloa e Ioane i le Faaaliga 14, o loo faia le palealii a Iesu, o Lē e faia le seleselega (fuaiupu 14). Peitaʻi, na tofia Iesu e avea ma Tupu i le 1914. (Tani. 7:13, 14) Ae i se taimi mulimuli ane, na faatonuina ai o ia e amata le seleselega (fuaiupu 15). O le faasologa foʻi lenā o mea na tutupu e tusa ai ma le talafaatusa a Iesu, e faatatau i le saito ma le vao leaga. Na taʻua i lenā talafaatusa: “O le seleselega, o le taufaaiʻuiʻuga lea o le faiga o mea a le lalolagi.” O lea, o le 1914 na amata faatasi ai le vaitau o le seleselega, ma le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi. Peitaʻi, na faatoʻā amata le seleselega i se taimi mulimuli ane, “i le tau e selesele ai.” (Mata. 13:30, 39) Pe a tatou toe tepa i tua, ona tatou iloa ai lea na amata le seleselega ina ua māeʻa ona avea Iesu ma Tupu. Na amata mai i le 1914 seʻia oo i le tauamatamataga o le 1919, le galuega faamamā na faia e Iesu i ona soo faauuina faamaoni. (Mala. 3:1-3; 1 Pete. 4:17) O lea, o le 1919 na amata ai le “fuata [seleselega] o le lalolagi.” E leʻi toe faatuai Iesu, ae na ia faaaogāina loa le pologa faamaoni lea ua ia tofia, e fesoasoani i uso e iloa le faanatinati o le galuega. Seʻi o tatou iloiloina le mea na tupu.

7. (a) O le ā le iloiloga na fesoasoani i o tatou uso e iloa ai le faanatinati o le galuega? (e) O le ā na faalaeiauina o tatou uso e fai?

7 Na taʻua i le Watch Tower o Iulai i le 1920: “Ua faamaonia mai i suʻesuʻega i le Tusi Paia, ua tuuina mai i le faapotopotoga se faaeaga tautele, o le faailoa atu lea o le feʻau e faatatau i le malo.” O se faaaʻoaʻoga, na fesoasoani le valoaga a Isaia i uso e iloa ai, e tatau ona faalauiloa atu le tala lelei o le Malo i le lalolagi aoao. (Isa. 49:6; 52:7; 61:1-3) E latou te leʻi iloa le auala o le a faataunuu ai lenei galuega. Peitaʻi, na latou talitonu o le a fesoasoani Ieova iā i latou. (Faitau le Isaia 59:1.) O le iʻuga, na iloa e uso le faanatinati o le galuega, ma faalaeiauina ai i latou e faatele so latou sao i lea galuega. O le ā le auala na latou tali atu ai?

8. I le 1921, o ā vala e lua e faatatau i le galuega talaʻi na malamalama ai uso?

8 Na faasilasila mai i le Watch Tower o Tesema i le 1921: “O le tausaga sili lenei [1921], ona ua sili atu ai ona toʻatele tagata e faalogo i le feʻau o le upu moni.” Peitaʻi na taʻua atili i le mekasini: ʻO loo telē lava le galuega. O lea, ia tatou faia ma le loto fiafia.’ Seʻi mātau, na iloa e uso lesona tāua e lua na aʻoaʻo e Iesu i ona aposetolo: E faanatinati le galuega, ma e fiafia le ʻaufaigaluega.

9. (a) I le 1954, o le ā na taʻua i le Watchtower e faatatau i le seleselega, ma aiseā? (e) O le ā le faatelega o le ʻautalaʻi i le 50 tausaga ua mavae? (Tagaʻi i le siata “Faatelega i le Lalolagi Aoao.”)

9 A o faagasolo vaitausaga o le 1930, na faatele ai e uso lo latou sao i le galuega talaʻi, ina ua latou iloa e toʻatele le motu o tagata o isi mamoe o loo manaʻomia ona faalogo i le feʻau o le Malo. (Isa. 55:5; Ioa. 10:16; Faaa. 7:9) O le ā le iʻuga? I le 1934 e 41,000 le ʻautalaʻi, ae e oo ane i le 1953 ua siitia i le 500,000. Na taʻua i le Watchtower o Tesema 1, 1954: “O le agaga paia o Ieova ma le mana o lana Afioga, ua faataunuuina ai le seleselega tele i le lalolagi aoao.”b—Saka. 4:6.

FAATELEGA I LE LALOLAGI AOAO

Atunuu

1962

1987

2013

Ausetalia

15,927

46,170

66,023

Pasili

26,390

216,216

756,455

Falani

18,452

96,954

124,029

Italia

6,929

149,870

247,251

Iapani

2,491

120,722

217,154

Mekisikō

27,054

222,168

772,628

Nigeria

33,956

133,899

344,342

Filipaina

36,829

101,735

181,236

Iunaite Setete

289,135

780,676

1,203,642

Zambia

30,129

67,144

162,370

FAATELEGA O SUʻESUʻEGA FAALE-TUSI PAIA

1950

234,952

1960

646,108

1970

1,146,378

1980

1,371,584

1990

3,624,091

2000

4,766,631

2010

8,058,359

Na Valoia Mai i Talafaatusa le Iʻuga o le Seleselega

10, 11. I le talafaatusa e faatatau i le fatu o le sinapi, o ā vala e faatatau i le tuputupu aʻe o le laau o loo faamatilatila ai?

10 I talafaatusa a Iesu e faatatau i le Malo, na ia faailoa manino mai ai le iʻuga o le galuega o le seleselega. O lea, seʻi o tatou iloiloina ana talafaatusa e faatatau i le fatu o le sinapi ma le mea faafefete. O le a tatou uaʻi patino atu i le auala ua faataunuuina ai na talafaatusa i le taimi o le iʻuga.

11 Le talafaatusa e faatatau i le fatu o le sinapi. Na totō e se tagata le fatu o le sinapi, ma na tupu tele ma avea ma apitaga mo manu felelei. (Faitau le Mataio 13:31, 32.) O ā vala e faatatau i le ola aʻe o lenei fatu o loo faamamafa i lenei talafaatusa? (1) E mataʻina le tupu tele o le laau. O le sinapi “e sili ona laʻitiiti i lo o fatu uma,” peitaʻi, na avea o se laau e iai ona “lālā tetele.” (Mare. 4:31, 32) (2) E mautinoa e ola. ʻIna ua lūlūina le fatu, ona tupu ai lea.’ E leʻi faapea mai Iesu atonu o le a ola le laau. Peitaʻi na ia fetalai, “ona tupu ai lea,” pe e leai se mea e mafai ona taofia le tupu aʻe o le laau. (3) A o tupu tele le laau, e tosina i ai manufelelei ma e avea ma o latou apitaga. “E momoe ai manufelelei o le lagi i ona lālā.” Ua faapefea ona faatatau mai nei vala e tolu i le seleselega faaleagaga i aso nei?

12. E faapefea ona faatatau le talafaatusa i le fatu o le sinapi i le seleselega i aso nei? (Tagaʻi foʻi i le siata “Faatelega o Suʻesuʻega Faale-Tusi Paia.”)

12 (1) Tupu Tele: Ua faamatilatila mai i le talafaatusa le tupu tele o le feʻau o le Malo, ma le faapotopotoga Kerisiano. Talu mai le 1919, na amata ai ona aoaoina le ʻaufaigaluega maelega o le seleselega, i le faapotopotoga Kerisiano ua māeʻa ona faamamāina. I lenā taimi sa toʻaitiiti le ʻaufaigaluega, peitaʻi ua faatuputeleina i lenei taimi. E mataʻina lenei faatelega mai i vaitausaga o le 1900, seʻia oo mai i aso nei. (Isa. 60:22) (2) Mautinoa: E lē mafai ona taofia le tupu tele o le faapotopotoga i aso nei. E tusa lava po o ā teteega e pei o ni papa tetele, peitaʻi o loo faaauau pea ona tupu le laau. (Isa. 54:17) (3) Apitaga: O “manufelelei o le lagi” ua avea le laau ma o latou apitaga, ua faaāta mai ai le faitau miliona o tagata lotofaamaoni mai i le pe ā ma le 240 atunuu. O i latou ia ua tali atu i le feʻau o le Malo, ma avea ai ma vaega o le faapotopotoga Kerisiano. (Eseki. 17:23) Ua faafouina i latou ma maua foʻi meaʻai faaleagaga ma le puipuiga.—Isa. 32:1, 2; 54:13.

O manufelelei eseese o loo ofaga i se laau o le sinapi

E faailoa mai e le talafaatusa e faatatau i le fatu o le sinapi le apitaga ma le puipuiga ua maua e i latou o loo i le faapotopotoga Kerisiano. (Tagaʻi i le palakalafa e 11, 12)

13. O ā vala o loo faamatilatila i le talafaatusa e faatatau i le mea faafefete?

13 Le talafaatusa e faatatau i le mea faafefete. Na tuu e se fafine le mea faafefete i se paluga falaoamata, ona fefete ai lea o le paluga atoa. (Faitau le Mataio 13:33.) O ā vala e faatatau i le faatelega, o loo faamatilatila mai i le talafaatusa? Seʻi o tatou iloiloina ni vala se lua. (1) E suia ai le paluga atoa. Na tuu le mea faafefete i le paluga, ona ʻfefete ai lea o le paluga atoa.’ (2) E aafia ai le paluga atoa. E fetaui lenā manatu, auā sa tuu le mea faafefete i totonu o ʻfua falaoamata tetele e tolu,’ ona fefete ai lea o le paluga atoa. E faapefea ona faatatau mai nei vala i le seleselega faaleagaga i aso nei?

14. E faapefea ona faatatau atu le talafaatusa i le mea faafefete i le seleselega i aso nei?

14 (1) Suiga: O le mea faafefete ua faaāta mai ai le feʻau o le Malo, ae o le paluga falaoamata e faaāta mai ai le fanau a tagata. E pei lava ona suia e le mea faafefete le paluga falaoamata, e faapena foʻi ona suia e le feʻau o le Malo loto o tagata e talia le feʻau. (Roma 12:2) (2) Aafiaga: O le faasolosolo ona fefete o le paluga, ua faaāta mai ai le salalau atu o le feʻau o le Malo. O le mea faafefete, na aafia ai le paluga falaoamata atoa. I se tulaga talitutusa, ua salalau atu le feʻau o le Malo i “tuluʻiga uma o le lalolagi.” (Galu. 1:8) O lenei vala o le talafaatusa ua faailoa mai ai, e salalau atu le feʻau o le Malo e oo lava i vaipanoa o loo faasā ai le talaʻiga, e ui e iloagatā i nisi taimi.

15. Ua faapefea ona faataunuuina upu o loo i le Isaia 60:5, 22? (Tagaʻi foʻi i pusa “O Ieova na Māfua Ai” ma “Le Auala ua Avea ai ʻLē e Faatauvaa’ ma ʻAtunuu Malosi.’”)

15 Pe tusa o le 800 tausaga a o leʻi faamatalaina e Iesu nei talafaatusa, na valoia ai e Ieova e ala mai iā Isaia le mamao o le a oo atu ai le seleselega faaleagaga i aso nei. Na valoia mai ai foʻi le fiafia o le a maua mai i lenei galuega.c Na faamatala mai e Ieova o le a gasolo mai i lana faalapotopotoga, tagata “mai i mea mamao.” Na ia fetalai i le “fafine” lea e faaāta mai e le vaega totoe o le ʻaufaauuina e faapea: “O le a e vaai ai ma e matuā olioli, e olioli lou loto ma matuā fiafia auā o le a ō atu iā te oe ʻoa o le sami; e ō mai foʻi iā te oe punaʻoa o atunuu.” (Isa. 60:1, 4, 5, 9) Maʻeu le moni o na upu i aso nei! Ua fiafia i latou ua loa tausaga o auauna iā Ieova e mātauina, le faatoʻateleina o tagata talaʻi o le Malo i o latou atunuu.

Ua Iai i Auauna a Ieova le Māfuaaga e Olioli Ai

16, 17. O le ā se tasi o māfuaaga e ʻolioli faatasi ai le ʻaufaigaluega?’ (Tagaʻi foʻi i le pusa “Le Auala na Pāʻia ai Loto o Tagata i le Amazon Ona o ni Sāvali se Lua.”)

16 Na fetalai Iesu: ʻE aoaoina e le tagata selesele fua mo le ola e faavavau, ina ia olioli faatasi ai o lē e lūlū ma lē e selesele.’ (Ioa. 4:36) E faapefea ona tatou “olioli faatasi” i le seleselega o loo faia i le lalolagi aoao? Seʻi o tatou iloiloina ni vala se tolu.

17 Muamua, e tatou te fiafia e mātauina le vaegafai a Ieova i lenei galuega. E tatou te lūlūina fatu o le upu moni, pe a tatou talaʻia le feʻau o le Malo. (Mata. 13:18, 19) Ae e tatou te selesele mai, pe a fesoasoani i isi e avea ma soo o Keriso. E tatou te fiafia, pe a mātauina le auala ua faatupu ai e Ieova fatu o le Malo. (Mare. 4:27, 28) O nisi fatu e tatou te lūlūina, e faatoʻā tātupu i se taimi mulimuli ane ma seleseleina e isi. Atonu na tupu iā te oe le mea sa tupu iā Joan, o se tuafafine mai Peretania ua 60 tausaga talu ona papatiso: “I nisi taimi, ou te feiloaʻi ai i ē e faapea mai na ou talaʻi atu iā i latou. Peitaʻi, na latou suʻesuʻe mulimuli ane ma nisi o Molimau a Ieova, ma fesoasoani iā i latou e avea ma auauna a Ieova. Ua ou fiafia ua mafai ona fua ma selesele mai fatu na ou lūlūina.”—Faitau le 1 Korinito 3:6, 7.

O IEOVA NA MĀFUA AI

NA FETALAI Iesu “o mea e lē mafaia e tagata, e mafaia ia e le Atua.” (Luka 18:27) Ua tofo le toʻatele i le moni o lenā faamatalaga. E tusa lava po o ā taumafaiga a tagata e taofia le galuega talaʻi, ae o le fesoasoani a Ieova ua mafai ai ona tatou faaauau pea.

Zacharie

E manatua e Zacharie Elegbe (66 tausaga, papatiso i le 1963) le auala na fesoasoani ai faasāsāaga i le galuega talaʻi i Benin. “I le 1976, e 2,300 le ʻautalaʻi sa iai. Na faasāina le galuega ma na faatonuina e le malo e faasalalau i le leitiō lenei tapu, i gagana uma i le atunuu. O le taimi muamua lea ua latou faia ai se mea faapea. E ui e silia i le 60 gagana i Benin, ae e na o le lima gagana na faia ai faasalalauga i leitiō i lenā vaitaimi. O lea, ina ua faasalalau lenei faasāsāaga i gagana uma, o le taimi muamua lea na faalogo ai le faitau afe o tagata e nonofo i nuu maotua e faatatau iā i tatou. Na latou taumānatu, ʻO ai Molimau a Ieova, ma aiseā ua faasā ai i latou?’ O lea, ina ua matou asia na vaipanoa i se taimi mulimuli ane, e toʻatele na taliaina le upu moni i se taimi puupuu.” I aso nei, ua silia i le 11,500 Molimau a Ieova i Benin.

Mariya

Mariya Zinich (74 tausaga, papatiso i le 1957): ʻI le 12 o oʻu tausaga, na faaaunuua ai lo matou aiga mai i Ukraine agaʻi i Siberia i Rusia. E ui i taumafaiga a le malo e taofia la matou galuega i le Soviet Union, ae na faatupulaʻia pea le ʻautalaʻi. O le vaaia o lenā faatelega e ui i faasāsāaga, na ou mautinoa ai o le galuega lenei a Ieova, ma e leai se isi e mafai ona taofia.’ Na faapea mai foʻi se isi tuafafine e igoa iā Mariya, (73 tausaga, papatiso i le 1960): “O le faaaunuua o o tatou uso i Siberia, na mafai ai e tagata na nonofo i nuu maotua ona faalogo i le upu moni.”

Na faapea mai Jesús Martín (77 tausaga, papatiso i le 1955): ʻE 300 Molimau a Ieova i Sepania i le taimi na ou aʻoaʻoina ai le upu moni. I le 1960, e tele sauāga mataʻutia na matou fesagaʻia. Na faatonuina e le malo leoleo ina ia tafiesea Molimau a Ieova. Sa matou lē mautonu po o le ā le auala e talaʻia atu ai le tala lelei i le atunuu atoa. Ae i aso nei, ua toetoe 111,000 Molimau a Ieova i Sepania. O le vaaia o lenā faatelega e ui i teteega, ua mautinoa ai o loo ʻau Ieova ma i matou, ma e mafai ona ia faataunuuina mea uma.’

18. O le ā le māfuaaga e tatou te olioli ai e tusa ai ma le 1 Korinito 3:8?

18 Lona lua, e tatou te maua pea le fiafia pe a manatua le manatu na taʻua e Paulo: “E maua e tagata taʻitoʻatasi lona lava taui e tusa ma ana galuega.” (1 Kori. 3:8) E tatou te maua le taui e tusa ai ma a tatou galuega na fai, ae e lē fuaina i le iʻuga o a tatou galuega. Maʻeu le faalaeiau o lenā manatu iā i latou o loo galulue i vaipanoa e toʻaitiiti ai ē e talilelei mai i le talaʻiga! I le silafaga a Ieova, o i latou uma o loo faia ma le lotoatoa so latou sao i le lūlūina o fatu, o loo latou “fua tele mai,” ma o le māfuaaga lea o lo latou olioli.—Ioa. 15:8; Mata. 13:23.

19. (a) E faapefea ona tatou maua le fiafia i fetalaiga a Iesu o loo i le Mataio 24:14? (e) O le ā e tatau ona manatua pe a tatou lē taulau i le faia o isi ma soo?

19 Lona tolu, e tatou te fiafia ona o la tatou galuega ua faataunuuina ai valoaga. Na fesili le ʻausoo iā Iesu: “O le ā foʻi le faailoga o lou faatasi mai, ma le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi?” Na fetalai Iesu, o le galuega talaʻi i le lalolagi aoao po o le lūlūina o fatu, o se tasi lea o vala o le faailoga. Pe na ia talanoa e faatatau i le galuega o le faia o isi ma soo? E leai. Na ia fetalai: “O le a talaʻiina atu lenei tala lelei o le malo i le lalolagi atoa e fai ma molimau.” (Mata. 24:3, 14) O lea, pe a talaʻia le Malo, ia tatou manatua e tusa pe e tatou te lē taulau i le faia o isi ma soo, ae o loo tatou taulau manuia i le “molimau” atu.d E tusa pe e lē talilelei mai tagata, ae ua faia so tatou sao i le faataunuuina o le valoaga a Iesu, ma maua ai le faaeaga o le avea ma “ʻaufaigaluega faatasi ma le Atua.” (1 Kori. 3:9) O māfuaaga na e tatou te olioli ai.

“E Mai i le Mea e Oso Aʻe ai le Lā e Oo Atu i le Mea e Goto i Ai”

20, 21. (a) Ua faapefea ona faataunuuina upu o loo i le Malaki 1:11? (e) O le ā ua e maumauaʻi e fai i le galuega o le seleselega, ma aiseā?

20 I le uluaʻi senituri, na fesoasoani Iesu i ona soo e iloa le faanatinati o le galuega o le seleselega. Talu mai le 1919, o loo faaauau pea ona taumafai Iesu e fesoasoani i ona soo e malamalama i lenā manatu tāua. O le iʻuga, ua faateleina le sao o tagata o le Atua i lea galuega, ma ua faamaonia ai e lē mafai ona taofia le galuega o le seleselega. E pei ona valoia e Malaki, o le a talaʻia le tala lelei i aso nei “e mai i le mea e oso aʻe ai le lā e oo atu i le mea e goto i ai.” (Mala. 1:11) Ua galulue ma fiafia faatasi le ʻaufaigaluega, e tusa lava po o fea o le lalolagi o loo latou galulue ai. Ua latou iloa foʻi le faanatinati o le galuega, e tusa lava po o le ā le umi e latou te galulue ai.

21 Pe a tatou toe tepa i le 100 tausaga ua mavae, e ʻolioli ma matuā fiafia’ o tatou loto ona o le auala na avea ai se vaega toʻaitiiti o tagata o le Atua, ma se “atunuu malosi.” (Isa. 60:5, 22) O lea, ia uunaʻia i tatou e le olioli ma lo tatou alolofa iā Ieova “le Matai o le seleselega,” e faia ai pea se sao i le faamāeʻaina o le galuega tele o le seleselega.—Luka 10:2.

a Atonu na faasino le fetalaiga a Iesu e faatatau i le “sinasina [matua] o le fanua,” i ofu talaloa papaʻe o tagata Samaria lea na ō mai e faafeiloaʻi o ia.

b Mo nisi faamatalaga e faatatau i nei tausaga ma tausaga na sosoo ai, tagaʻi i le tusi Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom, itulau e 425-520, lea e talanoaina ai le galuega o le seleselega na faia mai le 1919-1992.

c Mo nisi faamatalaga tagaʻi i Le Olomatamata o Iulai 1, 2002, itulau e 9-19.

d Ua leva ona talitonu Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i lenā upu moni tāua. Na taʻua i le Watch Tower o Novema 15, 1895: ʻE tusa pe laʻitiiti saito ua aoaoina, ae ua lauiloa le upu moni, ma e mafai e tagata uma ona talaʻi atu le upu.’

Pe e Moni le Malo o le Atua iā te Oe?

  • O le ā na faataunuuina e le Malo o le Atua i le galuega o le seleselega?

  • E faapefea i talafaatusa e faatatau i le fatu o le sinapi ma le mea faafefete, ona faalaeiauina ai oe e faaauau pea i le talaʻiga?

  • O ā māfuaaga e tatau ai ona e olioli i lau faiva?

LE AUALA NA PĀʻIA AI LOTO O TAGATA I LE AMAZON ONA O NI SĀVALI SE LUA

Antônio Simões

Antônio Simões

E MANATUA e Antônio Simões, o se toeaina e 91 tausaga, le auala na maua ai e lona tamā ma le toʻalua o le tuafafine o lona tamā le upu moni, e ala i ni sāvali se lua. Na fiafia lenei tamā e faamatala i se ulugalii na asiasi atu iā te ia le mea na tupu.

“O loʻu tamā o Zeno, o se faifeʻau o le lotu Papatiso. I le 1931, na ia malaga ai e asiasi i se tasi o lana ʻaulotu i se vaega maotua o le Amazon. Sa ia vaaia i le fale o lenei fafine ni sāvali se lua. Sa maua e le fafine nei sāvali i le falesā, ae lē iloa po o ai na avatuina. O le tasi sāvali na talanoa e faatatau i le toetū, a o le isi sāvali e faatatau i le aʻoaʻoga o seoli. Na pāʻia le loto o loʻu tamā i mea na ia faitauina. Na vave ona tau lona mafaufau i le toʻalua o lona tuafafine o Guilherme, lea na fai atu iā te ia e lē talitonu i le aʻoaʻoga o seoli, ma e lē faia e se Atua alofa se nofoaga faapena. Na naunau loʻu tamā e faaali nei sāvali iā Guilherme. E valu itula na alo ai lona paopao i Manaquiri, o se vaipanoa e lata i Manaus lea e nofo ai Guilherme.

O loo uuina e Antônio Simões ni ata se lua o le uluaʻi faapotopotoga i Manaquiri, i le Setete o Amazonas, i Pasili

Le uluaʻi faapotopotoga i le setete o Amazonas i Pasili

“Ina ua māeʻa ona suʻesuʻeina e loʻu tamā ma Guilherme nei sāvali, na la faapea mai ʻo le upu moni lenei.’ Na vave ona la tusi atu i le ofisa i Pasili, ma talosaga ai mo ni lomiga. Na faamavae loʻu tamā mai i lona tofiga, ma amata loa ona la faailoa atu ma Guilherme le feʻau o le Tusi Paia i lenā vaipanoa. Na talilelei ane tagata i le feʻau, ma e tasi le tausaga ae faavaeina le faapotopotoga i Manaquiri. E leʻi umi ae auai le toʻafitu sefulu tagata i sauniga, ma o le faapotopotoga toʻatele lenā sa iai i Pasili.” Na fesili Antônio i le ulugalii: “Pe e lē matagofie ea le auala na oo mai ai le upu moni i Amazon?” O le tulaga lenā. O nei tamaʻi sāvali e lua po o fatu itiiti, na tupu tele ma maua ai se faapotopotoga lauolaola i le vaomatua o le Amazon. Ua 83 nei tausaga talu ona faavaeina le faapotopotoga i Manaquiri, ma e lē na o le pau lea o le faapotopotoga ua iai nei i le setete o Amazonas i Pasili, auā ua 143 nei faapotopotoga.

LE AUALA UA AVEA AI “LE E FAATAUVAA” MA “ATUNUU MALOSI”

UA FAAPEA mai le Isaia 60:22: “O le a avea lē e toʻaitiiti ma toʻaafe, e avea foʻi lē e faatauvaa ma se atunuu malosi. O aʻu o Ieova ou te faavave ona fai i ona aso.” Ua faapefea ona faataunuuina lenā valoaga? Ua faapefea ona aafia ai Molimau a Ieova i le lalolagi aoao?

Börje Nilsson

Börje Nilsson (84 tausaga, papatiso i le 1943): “Ou te manatua se uso faauuina na auauna o se colporteur (paeonia sauatoa) i vaitausaga o le 1920. Ina ua tofia o ia e galue i le toetoe lava o le ʻafa o le atunuu o Suetena, na ia usitaʻi ma amata loa ona talaʻi. Ua matuā tauia i le taimi nei ana galuega fitā, faapea galuega a isi auauna faamaoni. Ua silia nei i le 22,000 le ʻautalaʻi. E ui ua ou matua, ae o loo oʻu naunau pea e usiusitaʻi ma auauna iā Ieova. O ai o iloa po o ā nisi galuega o loo saunia mai e Ieova mo i tatou?”

Etienne Esterhuyse

Etienne Esterhuyse (83 tausaga, papatiso i le 1942): “Pe a ou vaai i le auala ua faatupulaʻia ai tagata o Ieova i Aferika i Saute mai le pe ā ma le 1,500 i le 1942, seʻia oo i le silia i le 94,000 i le taimi lenei, e matuā faamalosia ai loʻu faatuatua i le avea o aʻu ma vaega o lenei faalapotopotoga telē.”

Keith Gaydon

Keith Gaydon (82 tausaga, papatiso i le 1948): “Ua ou molimauina le faatupulaʻia o le ʻautalaʻi i Peretania mai i le pe ā ma le 13,700 i le 1948, seʻia oo i le toetoe 137,000 i le taimi lenei. Ua ou mautinoa ai o le galuega lenei a Ieova, ma e lē mafai e le malosi faaletagata ona faia lea mea, seʻi vaganā ai ʻLē e fai mea ofoofogia.’”—Eso. 15:11.

Ulrike Krolop

Ulrike Krolop (77 tausaga, papatiso i le 1952): “I le māeʻa ai o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na faamalosia ai faapotopotoga i Siamani, ona o uso sa onosaia tofotofoga na latou fesagaʻia i lalo o le pulega a le ʻau Nasi. Sa manaʻomia e tagata faamāfanafanaga, ma e matou te leʻi faatalatū e avatu le fesoasoani iā i latou, auā e leʻi faia se sao o Molimau a Ieova i le taua. Na ou mātauina le auala na taʻitaʻia ai e le agaga o Ieova ona tagata, i le silia i le 60 tausaga ua mavae. I aso nei, ua silia ma le 164,000 Molimau a Ieova i Siamani, ma o se faatelega mataʻina tele.”

Mariya Brinetskaya

Mariya Brinetskaya (77 tausaga, papatiso i le 1955): “Sa ou papatiso i le pō, ina ia ʻalofia ai le faafalepuipuiina o aʻu. Mulimuli ane, na ave laʻu tane i se nofoaga o faasalaga ona o le avea o ia ma Molimau a Ieova. Na faaauau pea ona ou talaʻi ma le faaeteete i loʻu nuu i Rusia, ma na talia e nisi o oʻu tuaoi le upu moni. I na aso, e lē toʻatele ni uso ma ni tuafāfine. Ae ua ou fiafia e vaaia i le taimi lenei le silia i le 168,000 Molimau a Ieova i Rusia.”

Kimiko Yamano

Kimiko Yamano (79 tausaga, papatiso i le 1954): “I le 1970, sa lē mafai ona taofi le maligi o oʻu loimata, ina ua ou iloa ua 10,000 tagata talaʻi i Iapani. Na uunaʻia ai aʻu e faafou laʻu tautoga sa fai iā Ieova: ʻPo o le ā lava le umi ou te ola ai, ou te manaʻo e faamaoni pea iā te oe.’ E lē mafai e upu ona faamatala loʻu fiafia i le taimi lenei, ona ua silia i le 216,000 le ʻautalaʻi.”

Daniel Odogun

Daniel Odogun (83 tausaga): “E 8,000 tagata talaʻi i Nigeria i le taimi na ou papatiso ai i le 1950. Ae i le taimi lenei, ua pe ā ma le 351,000 le ʻautalaʻi. Ou te mafaufau i le Hakai 2:7, pe a ou auai i fonotaga ma vaaia le toʻatele o le ʻauusufono. E moni lava o loo lūlūina e Ieova atunuu ina ia maua ai mea e manaʻomia. Ou te taumafai e faatele soʻu sao i le galuega talaʻi, auā o le auala lea e faaalia ai loʻu lotofaafetai iā Ieova.”

Carlos Silva

Carlos Silva (79 tausaga): “E 5,000 tagata talaʻi i Pasili i le taimi na ou papatiso ai i le 1952. I lenā tausaga, na faia ai se fonotaga i se fale taalo i São Paulo. E na o le lua taavale sa iai i le paka taavale. Sa fesili mai se isi uso e faatatau i le isi malae na lata ane e taʻua o le Pacaembu Stadium: ʻO le ā sou manatu, faamata e tumu lenā malae i sa tatou fonotaga i se taimi?’ Na foliga mai e lē mafai ona tupu lenā mea. Ae i le 1973, na faatumulia ai lenā malae i le aofia e 94,586. I aso nei, ua 767,000 tagata talaʻi i Pasili, ma o se faaeaga le vaaia o lenā faatelega.”

Carlos Cázares

Carlos Cázares (73 tausaga): “Ina ua ou papatiso i le 1954, e 10,500 tagata talaʻi sa iai i Mekisikō. Sa matuā manaʻomia se ʻaufaigaluega. O lea na tofia ai aʻu o se ovasia matagaluega ina ua 21 oʻu tausaga. O se faaeaga le vaaia o le faataunuuga o le Isaia 60:22. Ua silia nei i le 806,000 tagata talaʻi o loo faia le silia i le tasi miliona suʻesuʻega faale-Tusi Paia. E ese le mataʻina o lenei faatelega.”

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga