O Aso e Gata ai—O se Taimi mo le Seleselega
“Na aʻu iloa faauta foi, o le ao sinasina, ua tietie foi i le ao le tasi ua pei o le Atalii o le tagata, ua i lona ao le palealii auro, ua i lona aao foi le selesaito maai.”—FAAALIGA 14:14
1. O ā nisi o mea ua tutasi ai lenei senituri?
PAGĀ se taimi o le pisapisao ma le fenuminumiaʻi ua oo i ai lenei 20 senituri! Ua tatau ai i le fanau a tagata ona sao mai i taua sili ona sauā e lua a le lalolagi. Ua matuā faaleagaina ma faaumatia lea atunuu ma lea atunuu i fouvalega a malo. Ua matuā toatele fou ua ogotia i oge i se tulaga e leʻi faapea ona i ai muamua i le tala faasolopito o le fanau a tagata. O le lē mautinoa tau i le tamaoaiga, le tele o le solitulafono, le polusione, faapea ma le tele o faamaʻi e fefe ai, ua faamataʻuina ai le nofo lelei oa tagata uma. A e i le taimi lava foi lea, ua faia ai e tagata ni agaʻigaʻi i luma manaʻutia faasaienitisi. Ua ia tuu faatasi le malosi o le atomi ma ua oo lava ina savali i le masina. E moni ai lava, e matuā tutasi lo tatou tupulaga i le tele o auala. A e ui i lea, e tasi lava le mea o loo tu matilatila mai e avea o le mea aupito sili lea ona tāua i o tatou taimi, ma i lea ua oo ai lava ina lē manino ma faatauvaa isi mea.
2. O le ā le mea na valoia e Tanielu lea e faaono tupu i o tatou aso?
2 O lenei mea moni na tupu, na amataina ai se vaitaimi fou na valoia i tuā lava i lona ono o senituri T.L.M. e le perofeta o Tanielu Faalogo foi i lana lipoti tau atu faagaeeina: “Na ou iloa i le faaaliga i le po, faauta foi, ua afio mai i ao o le lagi Lē e pei o le Atalii o le tagata, ua oo foi i Lē ua mai anamua ona aso, ua latou momoli ia te ia i ona luma. Ua foaiina atu ia te ia le pule, ma le viiga, ma le malo, ina ia auauna ia te ia o nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese.”—Tanielu 7:13, 14.
3. (a) O ai “Lē ua mai anamuā ona aso,” ma o le ā na ia tuuina atu i “Lē e pei o le Atalii o le tagata” (e) O ai lenei e “pei o le Atalii o le tagata,” ma na faapefea ona tali atu taʻitaʻi lotu Iutaia ina ua faia mai e Iesu lenei faailoaga?
3 O “Lē ua mai anamua ona aso” o Ieova le Atua. Ua vaaia o ia e Tanielu “i ao o le lagi.” o lona uiga o le nofoaga lē vaaia o agaga, o loo tuuina atu ai le pule i “Lē e pei o le Atalii o le tagata.” O ai “Lē” lena? Na tali e Iesu lena fesili i tuā i le 33 T.A. ina o faamasinoina o ia i luma o le au Saneterini. Na faatauto o ia e le ositaulaga sili a Iutaia ina ia ona taʻu ane pe o ia o le Keriso pe leai. I lana tali atu, na matuā faatatauina ai e Iesu le valoaga a Tanielu ia te ia lava, i le fetalai atu: “E mulimuli ane tou te iloa ai le Atalii o le tagata e nofo i le itu taumatau o le e ona le mana, e sau foi o ia i ao o le lagi.” Na i lo o le ifo atu i le Tupu filifilia a Ieova, a e na tuuaiseseina o ia e le faitaulaga sili e faapea ua upuvale o ia. Mulimuli ane, na uunaʻia e taʻitaʻi lotu Iutaia Ponotio Pilato ina ia faaoo le oti ia Iesu.—Mataio 26:63-65; 27:1, 2, 11-26.
4. O anafea na maua ai e Iesu le palealii tautupu, ma e ui lava i le ā le teteega?
4 O lenei taumafaiga e faaleaogā upu Iesu, na lē taulau ina ua toe faatuina mai o ia mai le oti ma afio atu i le lagi, e faatali ai mo le taimi atofa a Ieova e tuuina atu ai ia te ia le Malo. (Galuega 2:24, 33, 34; Salamo 110:1, 2) Na oo mai lena taimi i le 19194. E tusa ai ma faamaoniga uma lava, i le vaeag mulimuli o lena tausaga, na maua ai e Iesu le pale tautupu mai “Lē ua mai anamua ona aso” ma amata ai loa ona pule. (Mataio 24:3-4) Na fesagaʻi le Malo fou faatoā fanau mai ma teteega matuitui. A e peitai sa leʻi mafai e taʻtaʻi lotu Iutaia o le uluai senituri, le anoanoai o le malosi o malo, e oo lava ia Satani ma ana temoni sa lē mafai ona latou taofia le finagalo o le Atua mai le faatunuuina. (Salamo 2:2, 4-6; Faaaliga 12:1-12) I le 1914 na tatagi tonu mai ai lava le alaga faatasi mai le lagi e tusa ai ma le faasologa: “O malo o le lalolagi ua avea mo lo tatou Alii ma lona Keriso, e fai foi o ia ma tupu e faavavau faavavau lava.” (Faaaliga 11:15) Talu mai lava lena aso, ua tatou ola ai i ”aso e gata ai” o lenei faiga leaga o mea.—2 Timoteo 3:1.
O se Taimi o le Seleselega
5. (a) E tusa ai ma le valoaga a Tanielu, o ai o le a auauna ile Tupu fou faapaleina? (e) O le ā le faaaliga na iloa e Ioane lea na aafia ai foi Iesu o le Tupu fou ua faapaleina?
5 E tusa ai ma le valoaga a Tanielu, ina ua maua e Iesu lona palealii “[o le a] auauna ia te ia o nuu uma ma atu nuu, ma gagana eseese.” E mafai faapefea lena mea pe afai ua au faatasi le fanau a tagata e tetee atu ia te ia i lona avea ma Tupu? Ua faaalia e se faaaliga ofoofogia na vaaia e le aposetolo o Ioane le tali. Ua taʻu mai ia i tatou e Ioane le mea na ia vaaaia: “Faauta foi, o le ao sinasina, ua tietie foi i le ao le tasi ua pei o le Atalii o le tagata, ua i lona o le palealii auro, ua i lona aao foi le selesaito maai.” (Faaaliga 14:14) I le tutusa lava ma le valoaga a Tanielu, ua i ai nei Iesu i inei o loo vaaia i luga o ao ma ua iloa o ia e avea o “le tasi ua pei o le Atalii o le tagata.” O loo i lona ao le palealii tautupu, a e i lona aao loo ia i e lē o se tootoo a e o e mea selesaito a lē selesele. Ai se ā?
6. O le ā le galuega ua poloaiina ai e Ieova Iesu faatoā faapaleina ina ia auai?
6 Ua faaauau mai Ioane: “Ua alu atu foi le tasi agelu nai le malumalu, ua alaga ma le leo tele i le ua tietie i le ao, Ina faaoo atu ia lau selesaito, ina sele, auā ua oo i ona po e te selesele ai auā ua afu le saito o le lalolagi.” E ui lava o Iesu o le Tupu, ae e tumau pea ona ia usiusitai i faatonuga na tuuina mai e Ieova i le fata faitaualga o le “malumalu.” O lea ina ua faatonuina o ia e Ieova ina ia auai i se galuega o le seleselega i aso e gta ai, e usiusitai lava o ia. Ona “faaoo mai lea [e Iesu] lana selesaito i le lalolagi, ua seleseleina ai le lalolagi.”—Faaaliga 14:15, 16; Eperu 9:24; 1 Korinito 11:3.
7. (a) O le ā le “saito o le lalolagi”? (e) O le ā sa ave o le amataga o lenei “seleselega”?
7 O le ā le “saito o le lalolagi”? O tagata ia o ē ua o ese mai lenei faiga o mea faasatani ina ia auauna ia Ieova ma Lana Tupu tofia. E amata seleselega i la aoaoina o ē o totoe o le 144,000 o ē o le a pule faatasi ma Iesu i lona malo faalelagi. (Mataio 13:37-43) O i latou nei o le “Isaraelu o le Atua,” o ē “au faapolopoloina mo le Atua ma le Tamai mamaoe.” Ua faatauina i latou mai “ituaiga uma, ma gagana eseese, ma nuu, atoa ma atu nuu.” (Kalatia 6:16; Faaaliga 14:4; 5:9, 10) O le auala lenei, ua amata a ie tagata taitoatasi mai i “nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese” ona auauna ia Iesu faapaleina.
8. (a) O le ā le tausaga na faaalia moni ai le faaiʻuina o le aoaoina o tagata mulimuli o ē faauuina? (e) E tusa ai ma le isi faaaliga a Ioane, na faapefea ona faauauale galuega o le seleselega?
8 A e peitai, e lē na o i latou. Ua vaaia foi e Ioane i se isi faaaliga le faamaufaailogaina o ē o totoe o le 144,000. (Faaaliga 7:1-8) E manino lava la, o le 1935 na faaiʻuina ai le aoaoina o i latou nei. Ae peitai ua lipotia mai foi e Ioane faapea ua ia vaaia “le motu o tagata e toatele mai atu nuu uma, ma aiga, ma nuu, ma gagana eseese, e le ma faitaulia ese tasi, o loo tutū i latou i luma o le nofoālii ma luma o le Tamai mamoe.” (Faaaliga 7:9-17) O lea ua faaauau ai pea le galuega o le seleselega ona o loo toatele pea tagata mai “nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese,” ua amata nei ona auauna ia Iesu o e Tupu.
9. O ai nei tagata fou, ma o ā isi valoaga o loo taʻua ai lo latou aliaʻi mai i “aso e gata ai”?
9 O nei tagata fou ua latou vaaivaai atu i luma ina ia olioli i le ola i le lalolagi parataiso i lalo o le Tupu tofia a Ieova. (Salamo 37: 11, 29; 72:7-9) O le aoaoina o i latou na valoia i le tele o nisi foi valoaga. Mo se faaʻoaʻoga o Isaia, na ia valoia faapea, o “aso e gata ai” o le a gasolo atu ai nuu i le fale o Ieova. (Isaia 2:2, 3) Na valoia e Hakai o le a luluina nuu “ona oo mai ai lea o mea ua manaomia e nuu uma.” (Hakai 2:7) Na tautala Sakaria e uiga i “tagata e toatinogafulu ai gagana uma o nuu ese” o ē le a auaufaatasi ma tagata o le Atua. (Sakaria 8:23) E lē gata foi i lea, na vavalo foi Iesu lava ia e uiga i lenei “motu o tagata e tatele.” Na ia fetalai: “Pe a sau le Atalii o le tagata i lona mamalu, ma le au agelu paia uma faatasi ma ia, ona tietie ai lea o ia i lona nofoālii mamalu; e faapotopotoina foi i ona luma o nuu uma lava; ona tuueseeseina lea o i latou e ia, e pei o le leoleo mamoe ona tuueseeseina o mamoe ma ʻoti; ona tuu ai lea e ia o mamoe i lona itu taumatau, a o ʻoti i lona itu tauagavale.”—Mataio 25:31-33.
10. (a) o le ā le auala ua seleseleina ai le “saito o le lalolagi”? (e) Ua na o ai lava o loo felagolagomaʻi ma agelu i lenei galuega?
10 Ioe, ua suʻesueʻina uma lava ma le faaeteete le fanau a tagata ina ia iloa ai po o ai “mamoe” a o ai “ʻoti.” O faapefea ona faataunuuina lenei galuega o le suʻesuʻeina? I le faaaliga ia Ioane, na seleseleina ai “le saito o le lalolagi” e tusa ma feau malolosi na folafolaina e agelu. Ua faaluiloa mai e le tasi agelu le feau o le “tala lelei e faavavau.” O le isi ua ia faasilasila mia le paʻu o “Papeloina o le aai tele.” A o lona tolu ua lapatai mai e faasaga i le tapuai atu i le “manu feai,” o faiga faapolotiki o mea a Satani. (Faaaliga 14:6-10) E moni, e leai se tasi ua faalogo i leo moni o nei agelu. A e ua latou faalogo i leo moni o nei agelu. A e ua latou faalogo i feau ua aumaia i tusi, ia ua faaleoina atu e tagata faamoni. (Mataio 24:14; Isaia 48:20; Sakaria 2:7; Iakopo 1:27; 1 Ioane 2:15-17) O lea, e manino lava, o loo faasalalauina atu nei feau e gutu o tagata, i lalo o le taʻitaʻiga faaagelu. E mafai ona iloa le tagata po o se ‘mamoe’ po o se ‘oti’ i le auala o tali atu ai o ia i feau faaagelu. Ua na o Molimau a Ieoava lava i lenei 20 senituri o loo fealgaolagomaʻi ma agelu i lenei galuega tāua.
11. O le ā le tāua o le faasalalauina atu o nei feau faaagelu?
11 O le faasalalauina atu o nei feau, o se galuega e sili ona uunaʻia ai na i lo o se isi lava mea ua faia i aso nei. E leai lava se faiga faapolotiki e ofi atu i ai po o ni mea ua maua i suʻesuʻega faasaienitisi e latalata atu i ai sona tāua. O nei feau ua latou faasino atu i le auala e foia ai faafetauli uma o le fanau a tagata, ma taʻu atu foi e uiga i le faaolataga e faavavau o le fanau a tagata faamaoni. Ma, o le mea e sili ona tāua, o lo latou faia lea faatasi ma le faapaiaina o le suafa o Ieova.
Le Lipoti Faaletausaga
12, 13. Amuai ni auiliiliga mai le lipoti faaletausaga o loo faaalia ai le “seleselega” tele ua uma nei ona aoaoina.
12 O le pogai lena e vaavaai atu ai i luma Molimau a Ieova i tausaga taitasi mo le faitauina o le lipoti faaletausaga o le galuega a le faalapotopotoga a Ieova. Latou te matuā fiafia e iloa le faamaoniga o le faaauau pea o lana faamanuiaga i la latou galuega. Afai e te iloiloina le lipoti o le 1987, o loo toe aumaia i le itulau e 12 e oo i le 15 o le The Watchtower, January 1, 1988 o le a e iloa ia le matuā tiotio o le au agelu ma le fanau a tagata o loo latou galulue faatasi i le tausaga ua mavae.
13 Na lagonaina le tala lelei i atunuu e 210—e mautinoa lava o ‘ituaiga uma ma atunuu uma, ma gagana’ ua mafai ona oo atu i a ii le taimi nei. (Mareko 13:10) E lē gata i lea, i le avea o se tumutumuga, e 3, 395, 612 na galulue faatasi i e rtulaga sa leʻi faapea ona i ai muamua i le tala faasolopito faa-Kerisiano—ina faataunuuina lena mea. E matuā maofa lava i fuainumera e oo lava i nuu tautasi. I le Iunaite Setete, na ausia ai se tumutumuga fou 773, 219. Na vaaia foi i isi atunuu e lua o Pasili ma Mekisikō ni tumutumuga e 216, 216 ma le 222, 168 papatiso; ma le isi ono, o Peretania, Siamani, Italia, Iapani, Nikeria, ma le atu Filipaina, na lipotia mai ai ni tumutumuga e sili atu i le taʻi 100,000. I le isi itu, e i ia foi atunuu e matuā tele anoanoai lo latou faitau aofai ma e na o ni nai afe le au talaʻi pe itiiti ifo foi. E matuā tāua tele foai le galuega a nei tagata faamaoni, a o latou tauivi e faasusulu atu le malamalama o le upu moni i lalo o tulaga faigata.—Mataio 5:14-16.
14. O ā ituaiga o tagata ua aoaoina i totonu o le falapotopotoga a Ieova?
14 O le mea moni, e lē o naunau tagata o le Atua i se faatelega ona e mo sona lava lelei. A e peitai, ua latou iloa faapea, o na tagata fou uma o loo liligi mai i totonu o le faalapotopotoga a Ieova o “mea ua manaomia” ia i fofoga o Ieova. E toatele sa “mapuitiga, ma feoi ona o mea inosia uma” na latou molimauina i Kerisinetoma. (Esekielu 9:4) Ua latou gasolo ane i le “mauga . . . o Ieova” auā ua latou mananao ina ia aʻoaʻoina i latou i ala o le Atua. (Isaia 2:2, 3) Maeu se faamaoniga malosi o le faaamanuia a Ieova—faapea i lenei fiaga iʻuvale o mea ma le manao i mea faitino, ua faaaliga ai e le faitau selau afe o tagata fou i latou e avea o ni “mea e manaomia” a Ieova!
Taimi Faanatinati
15. (a) O le ā le tele o le oganuu e tatau ona ufitia i le galuega? (e) E tusa ai ma le faaaliga a Ioane, o le ā le tiotio o i ai le “motu o tagata e toatele”?
15 Ua matuā faanatinati lava le galuega talaʻi a Molimau a Ieova. Ai se ā? Mo le mea lava e tasi, ona o le telē tele o le oganuu. E tatau ona faaluilao atu le “tala lelei i atu nuu uma, ma itu aiga, ma gagana eseese, ma nuu.” (Faaaliga 14:6) I le faataoto a Iesu, ua vaevaeina ai tagata o “nuu uma” i “mamoe” ma “oti.” E tele naua le galuega e tatau ona faia. Maeu la le talafeagai faapea o le “motu o tagata e toatele” na vaaia e Ioane o loo vivii i le Atua “i lona malumalu i le ao ma le po.” (Faaaliga 7:15) I le faataunuuga o lenei faaaliga, o lenei “motu o tagata e toatele” o loo galulue soosoo tauaʻu ma o latou uso faauuina, na lipotia mai lo latou faaaluina o itula e 739,019, 286 i le galuega talaʻi i le tausaga ua mavae—o se fuainumera matuā telē naua e faigata ona manatua. I le lalolagi aoao, ua tuuina mai ai e lenei fuainumera le aofaiga o itula a le tagata talaʻi e toatasi e sili atu i le 19 itula i le masina. Saʻi faatusatusa la lenei ma le 12 itula i le masina i le na o le sefulu tausaga ua mavae, ua mafai ai ona e iloa o le tele vave o le galuega talaʻi ua faateleina. O faapefea ona faatusatusa lau lava faatatauga totino i ou itula ma na o le lalolagi?
16. (a) O le ā se auala lelei e “talaʻi atu [ai] le upu . . . [ma le] faamalosi”? (e) E toafia na auai i lenei galuega i le tausaga ua mavae?
16 Ia matau foi, o le tumutumuga fou i paeonia lagolago ma paeoni asauatao: e 650, 195. O le uiga o lenei mea, sa sili atu ona toatel paeonia i le fanau i le tausaga talu ai na i lo o le au talaʻi i le 1995. Pe sa avea oe o se tasi o na paeonia? Afai o lea, e maua lava la se auala sili e faatatauina totino ai le fautuaga a Paulo: “ai e talaʻi atu le upu, ia e faamalosi.” (2 Timoteo 4:2) Ai se ā e lē fuafua ai e auai i le auaunaga paeonia a itiiti mai tau o se masina se tasi i le tausaga faaleauaunaga o le 1988?
Sauniuniga mo le Faatuputeleina Atili
17. O ā fuainumera ua faaalia ai faapea, o loo lelei le faamoemoe mo le faatelega i le lumanai?
17 E mautinoa lava le sili ona lelei o sauniuniga mo le faatuputeleina i le lumanai. O le fuainumera mo suʻsuʻega faale-Tusi Paia i aiga sa 3,005,048—ma o tagata aʻoaʻoga taitoatasi o le Tusi Paia e masani lava ona ae o se ‘mea moomia’! E lē gata foi i lea, e 8, 965, 221 na auai i le faamanatuina o le Talisuaga Afiafi a le Alii ia Aperila i le tausaga ua mavae. O le toatele o i latou na auai e lē o ni Molimau a Ieova. O nisi o ni tagata naunau fiafia fou. Sa faafeiloaia i latou i se auala sili, ma ua faalaeiauina ina ia faaauau pea ona faia ni agaʻigaʻi i luma i se auala lelei. Atonu o nisi sa auai muamua i nei sauniga mo ni nai taimi. Ua faaalia lava lo latou olioli i le aufaatasi ma Molimau, a e sa leʻi i ai lava se manaoga e faia e sili atu na i lo o lena.
18. E tusa ai ma valoaga a Iesu ma Sakaria, o le ā e tatau ona faia ese tagata ina ia faitaulia ai o se tasi o “mamoe” a Ieova?
18 E tatau lava ona faamalo atu ia i latou na ona o lo latou naunau i le upu moni o le Tusi Paia. A e ia manatua, i le faataoto a Iesu e uiga i “mamoe” o ē ua ō atu i le ola e faaafavau o ia ltou ia o ē na faaalia lolatou fia fesoasoani atu i uso faauuina o zIesu ma lagolagsua ia i latou. (Mataio 25:34-40, 46) i Le valoaga a Sakaria, o le numera atoa o “tagata e toatinoagafulu” ua latou faalauilao mai e aunao ma se taofiofia: “Tataou te ō ma outou; auā ua matou faalogo, o loo ia te outou le Atua.” (Sakaria 8:23) E lē na o sina uiga faauō o loo ia i latou. Ua latou “tago atu” i tagata o le Atua ma ō ma i latou, ma tuuina atu i latou e auauna i le Atua o nei tagata. O loo aofia ai la i lenei mea le oo ina aafia atoatoa ai le faalapotopotoga a Ieova i aso nei.
E Lē Toe Umi
19, 20. (a) E tusa ai ma le faaaliga ia Ioane, o le ā o le a tupu pe a oo ina faaiʻuina le aoaoina “o le saito o le lalolagi”? (e) O le ā o le a uiga i ai lenei mea mo i latou uma o ē e lē gauai ia Iesu o se Tupu?
19 O lona lua lenei o mafuaaga ua faanatinati ai le gfaluega o le seleselega. Ua lē o toe umi se taimi a e faaumaina loa. (Mataio 24:32-34) O le ā la ua tupu loa? Faitau po o le ā le lmea na sosoo ai i le faaliga a Ioane: “Ua alu atu foi le tasi agelu nai le malumalu o i le lagi, ua ia te ia foi le selesaito maai. O le tasi agelu foi ua alu atu nai le fata faitaulaga, ua ia te ia le pule i le afi, ua alaga foi ia ma le leo tele i le ua i ai le selesaito maai, ua faapea atu, Ina faaoo atu ia lau selesaito maai, ina sala ia i fuifui vine o le vine o le lalolagi, auā ua otaotā ona fuifui vine. Ona faaoo mai ai lea e le agelu o lana selesaito i le lalolagi, ua sala foi e ia i le vine o le laloalgi, ua ia lafo atu foi i totonu o le soligāvine tele o le toasa o le Atua.”—Faaaliga 14:17-19.
20 Ina ua uma ona aoaoina le seleselega o “mea ua manaomia’ o le a lē toe i ai loa la se mafuaaga e faaauau ai pea ona i ia lenei laloalgi tuai iʻuvale. O lenei lalaolagi ato o faig o mea faasatani, le “vine o le lalolagi,” o le atuu i lalao ma faaumatia. O le taimi foi lena, e oo lava i tagata tetee o lea a faamalosia ona latou iloa le tupu tofia a Ieova. Na tusi Ioane: “Faauta, o loo afio mia o ia [Iesu] ma ao, e iloa atu foi o ia e mata o tagata uma, atoa ma e na tuʻia o ia; e taufaitagituʻi foi itu aiga uma o le lalolagi ona o ia.” (Faaaliga 1:7; Mataio 24:30) O lea, o le a faaataunuuina ai foi fetalaiga a Iesu i taʻitaʻi lotu Iutaia, o ē na sili musa ia i latou o “e na tuʻia o ia.” (Mataio 26:64) O le mea moni, o na taʻtaʻi lotu pepelo o le a lē toe faatutūina mai e ‘vaai’ tino ia Iesu. (Mataio 23:33) A e o i latou uma lava i aso nei o ē o loo faaalia lena agaga ma mumusu e talia le Tupu tofia a Ieova, o le a faamalosia ina ia latou iloa o ia, pe a afio mai e faaumatia atunuu ia Amaketo.—Faaaliga 19:11-16, 19-21.
21. Ai se ā e tatau ai ona galulue malolosi tagata o le Atua e lagolagosua atu ai i agelu faalelagi?
21 O le mea moni, a i se tulaga lamatia le faasaonia o tagata taitoatasi. O loo ia i tatou se tiute tauave mamafa i le avea o ni ē galulue faatasi ma agelu. A e peitai, maeu se faaeaga sili! Seia tatou faaauaua pea la ona galulue malosi ma le lagolagosua faatasi ma agelu faalelagi, a o tatou tauivi ina ia maua uma tagata pei ni mamoe, o “mea ua manaomia” a Ieova, a o leʻi faaiʻuina le galuega o le seleselega.
E Mafai Ona E Faamatala?
◻ O le ā le mea aupito sili ua tupu ua oo mai i lenei 20 senituri?
◻ O le ā le “saito o le lalolagi,” ma ua faapefea ona aoaoina?
◻ O ā nisi o uiga o “mamoe” a Ieova?
◻ Ua faapefea ona faalia i le lipoti faaletausaga le faamanuiaga a Ieova i le galuega o le seleselega?
◻ Ai se ā ua faanatinati ai le galuega talaʻi?