-
Valoaga, o ni Faamaumauga e Sa‘o A‘ia‘iLe Olomatamata—2012 | Iuni 1
-
-
Valoaga, o ni Faamaumauga e Saʻo Aʻiaʻi
“E leʻi iʻuvale se upu e tasi i upu lelei uma na fetalai mai ai Ieova lo outou Atua iā te outou.”—IOSUA 23:14.
AISEĀ E ESE AI LE TUSI PAIA? O valoaga a tagata i aso anamua e fenuminumiaʻi, ma e tutusa foʻi ma valoaga o loo faia e tagata i aso nei e faaaogā ai fetu. Ua taumafai tagata e valoia le lumanaʻi e faavae mai i tulaga o mea o loo iai i aso nei, ma e seāseā ona latou valoia ni mea patino o le a tutupu i senituri o i luma. I se faaeseesega, o valoaga o le Tusi Paia e auʻiliʻili ma e taunuu uma, e tusa foʻi pe e latou te valoia “talu mai aso anamuā mea e leʻi faia.”—Isaia 46:10.
O SE FAAAʻOAʻOGA: I le senituri lona ono T.L.M., na vaaia ai e le perofeta o Tanielu se faaaliga o loo valoia ai le vave ona faatoʻilaloina e Eleni o Metai ma Peresia. Na valoia ai foʻi, pe a “oo ina malosi tele” le tupu manumalo o Eleni, ona soloia loa lea o lana pulega. O ai o le a suitulaga iā te ia? Na tusi Tanielu: “E fā malo e tulaʻi mai ai mai i lona malo, ae e lē tusa lo latou malosi e pei o lona malosi.”—Tanielu 8:5-8, 20-22.
FAAMATALAGA A TUSITALA O LE TALAFAASOLOPITO: Na avea Alesana le Sili ma tupu o Eleni i le silia ma le 200 tausaga talu ona mavae taimi o Tanielu. I le na o le sefulu tausaga, na faatoʻilalo ai e Alesana le Emepaea o Metai ma Peresia ma faalautele atu le pulega a Eleni, e oo atu i le vaitafe o Indus (lea o loo i Pakisitana i aso nei). Peitaʻi, na maliu faafuaseʻi o ia i le 32 o ona tausaga. Mulimuli ane, na soloia lona emepaea i se taua na tauina e latalata i Ipasu i Asia Itiiti, ma na vaevaeina ai le Emepaea o Eleni i ana taʻitaʻiʻau e toʻafā na iai i lenā taua. Peitaʻi, e leai se tasi o i latou na tutusa lona malosi ma le malosi o Alesana.
O LE Ā SOU MANATU? Pe e iai se isi tusi e iai ni faamaumauga o valoaga e saʻo aʻiaʻi ua faataunuuina? Pe e na o le Tusi Paia e tutasi i lea itu?
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 4]
“E matuā tele . . . valoaga o le Tusi Paia, ia e lē mafai ona faapea atu na teʻiteʻi lava ua faataunuuina.”—A LAWYER EXAMINES THE BIBLE, TUSIA E IRWIN H. LINTON
[Ē Ana le Ata i le itulau 4]
© Robert Harding Picture Library/SuperStock
-
-
Talafaasolopito e Sa‘o A‘ia‘iLe Olomatamata—2012 | Iuni 1
-
-
Talafaasolopito e Saʻo Aʻiaʻi
“Sa ou matuā suʻesuʻe ma le faamaoni i mea uma lava mai i le amataga.”—LUKA 1:3.
AISEĀ E ESE AI LE TUSI PAIA? O talatuu ma tala fatu o loo faamatala ai tala e manaia i le faalogo, ae e lē o taʻua ai ni nofoaga patino, o aso, po o igoa o tagata na iai moni i le talafaasolopito. I se faaeseesega, o loo iai i le Tusi Paia le tele o faamatalaga o le talafaasolopito, e faamautinoa atu ai i le tagata faitau ʻe moni lava le afioga atoa.’—Salamo 119:160.
O SE FAAAʻOAʻOGA: O loo taʻua i le Tusi Paia o ʻNepukanesa le tupu o Papelonia, na ia ave faapagota Ioakina [le tupu o Iuta] i Papelonia.’ Mulimuli ane, “na faaeaina ai le ulu o Ioakina le tupu o Iuta, e Evile-marota le tupu o Papelonia i le tausaga na pule ai o ia.” E lē gata i lea, sa iai “meaʻai e tuuina atu e lē aunoa iā te ia [Ioakina] e le tupu i aso taʻitasi, i aso uma o lona ola.”—2 Tupu 24:11, 15; 25:27-30.
MEA NA MAUA E TAGATA SUʻESUʻE I LE ELEELE: I toega o mea na maua mai i le faatafunaga o Papelonia anamua, na maua ai ni faamaumauga i aso o le nofoaiga a Nepukanesa II. O loo iai se lisi o meaʻai ma isi mea na manaʻomia, ia na tuuina atu i pologa ma isi tagata o ē na faalagolago i le tupu mo le tausiga o i latou. Na aofia ai i le lisi “Yaukin [Ioakina]” ma lona aiga, o lē na avea ma “tupu o le nuu o Yahud (Iuta).” Ae faapefea Evile-Marota, o lē na sosoo atu iā Nepukanesa? I se mea tuu teu na maua e latalata i le aai o Susa, o loo iai se tusitusiga e faapea: “O le maota o Amil-Marduk [Evile-Marota], le tupu o Papelonia, le atalii o Nepukanesa le tupu o Papelonia.”
O LE Ā SOU MANATU? Pe e iai nisi tusitusiga faalelotu anamua e patino ma saʻo aʻiaʻi le talafaasolopito o loo iai? Pe e na o le Tusi Paia e tutasi i lea itu?
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 5]
“O faamatalaga o loo i le Tusi Paia e faatatau i le taimi ma le nofoaga na tutupu ai mea, e sili atu ona saʻo aʻiaʻi ma maufaatuatuaina nai lo o faamatalaga o loo iai i isi tusitusiga anamua.”—A SCIENTIFIC INVESTIGATION OF THE OLD TESTAMENT, TUSIA E ROBERT D. WILSON
[Ata i le itulau 5]
Faamaumauga mai Papelonia, o loo taʻua ai Ioakina le Tupu o Iuta
[Ē Ana le Ata i le itulau 5]
© bpk, Berlin/Vorderasiatisches Museum, SMB/Olaf M. Tessmer/Art Resource, NY
-
-
Sa‘o A‘ia‘i e Tusa ma le Faafoma‘iLe Olomatamata—2012 | Iuni 1
-
-
Saʻo Aʻiaʻi e Tusa ma le Faafomaʻi
“Pe na ou lē tusi atu ea iā te oe i aso ua mavae i ni fautuaga ma le poto, ina ia faailoa atu iā te oe le faamaoni o faamatalaga moni, ina ia toe foʻi atu ma faamatalaga moni?”—FAATAOTO 22:20, 21.
AISEĀ E ESE AI LE TUSI PAIA? E masani ona taʻua i tusi anamua ni manatu e lē maufaatuatuaina ma e lamatia ai le ola, ia ua matuā faamaonia e le faasaienisi i aso nei le sesē. E oo lava i aso nei, e tatau i tusitala ona toe teuteu tusi o iai, ina ia ōgatusa ma le malamalamaga fou ua iai. Ae o le Tusi Paia na tusiaina e Lē na faia mea uma, ma o lana Afioga e “tumau lea e faavavau.”—1 Peteru 1:25.
O SE FAAAʻOAʻOGA: Na faatonuina i le Tulafono a Mose tagata Isaraelu ina ia tanumia o latou otaotavale i “tua o le togālauapi.” (Teuteronome 23:12, 13) Pe afai e latou te fetagofi i se tino oti o se tagata po o se manu ua mate, e tatau ona taeele lelei i latou i le vai. (Levitiko 11:27, 28; Numera 19:14-16) Na faleesea foʻi i na aso tagata lepela, seʻi vaganā lava ua faia se iloiloga e iloa ai ua lē toe pipisi le maʻi.—Levitiko 13:1-8.
MALAMALAMAGA FAAFOMAʻI I ASO NEI: O auala aogā lava e taofia ai faamaʻi o le faamautinoa lea ua lelei falelētaʻua, fufulu mamā lima, ma faaesea tagata mamaʻi. Na fautua mai le U.S. Centers for Disease Control and Prevention (CDC) i le mea e fai pe a leai se falelētaʻua e faapea: “E tatau ona 30 mita [100 futu] le mea e fai ai le feʻau mamao ma se nofoaga e maua ai le vai, ma e tatau foʻi ona tanu otaotavale.” E tusa ai ma le World Health Organization, pe a lelei ma mautū falelētaʻua ma tanumia lelei otaotavale, o le a faaitiitia le faamaʻi o le manava tatā i le 36 pasene. I le tusa ma le 200 tausaga talu ai, na iloa ai e fomaʻi na aafia nisi o tagata mamaʻi iā i latou, ona e leʻi fufulu mamā o latou lima ina ua uma ona fetagofi i tino o tagata oti. O loo taʻua pea e le CDC le fufuluina o lima, “e na o le pau lea o le auala sili e ʻalofia ai le pepesi o faamaʻi.” Ae faapefea le faleesea o lepela po o isi o loo maua i isi faamaʻi? Talu ai nei, na faapea mai ai le Saudi Medical Journal: “I le faatoʻā amataga o se faamaʻi pipisi, e pau le auala sili e taofia ai le pipisi atu o le faamaʻi, o le faaesea lea o i latou o loo maua ai.”
O LE Ā SOU MANATU? Pe e te faatalitalia so o se tusi faalelotu mai anamua, e ōgatusa ma faamatalaga faasaienisi ua iai i aso nei? Pe e na o le Tusi Paia e tutasi i lea itu?
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 6]
“E leai se tasi e lē maofa i le tausiga o le tumamā sa iai i le taimi o Mose.”—MANUAL OF TROPICAL MEDICINE, TUSIA E DRS. ALDO CASTELLANI MA ALBERT J. CHALMERS
-
-
O se Tusi e AutasiLe Olomatamata—2012 | Iuni 1
-
-
O se Tusi e Autasi
“E lē o loto o tagata na aumai ai valoaga, ae na tautatala tagata i mea na faailoa mai e le Atua e ala i le taʻitaʻiga a le agaga paia.”—2 PETERU 1:21.
AISEĀ E ESE AI LE TUSI PAIA? E oo lava i tusitusiga anamua na tusia i le taimi e tasi, e masani ona feteenaʻi. E seāseā foʻi ona autasi ni tusi e eseese tane na tusia, ma e eseese nofoaga ma taimi na tusiaina ai. Peitaʻi, o loo taʻua i le Tusi Paia e toʻatasi lava le Tusitala na faagaeeina na tusi e 66, ma e tutusa ma autasi le feʻau o loo iai.—2 Timoteo 3:16.
O SE FAAAʻOAʻOGA: I le senituri lona 16 T.L.M., na tusia ai e Mose, o se leoleo mamoe, le tusi muamua o le Tusi Paia e faapea o le a iai se “fanau” e laveaʻiina tagata. Na taʻua mulimuli ane i lenei tusi, o le a ala mai lenei fanau iā Aperaamo, Isaako, ma Iakopo. (Kenese 3:15; 22:17, 18; 26:24; 28:14) I le pe ā ma le 500 tausaga mulimuli ane, na faailoa mai ai e le perofeta o Natano o le a ala mai lenei fanau mai i le aigātupu o Tavita. (2 Samuelu 7:12) I le afe tausaga mulimuli ane, na faamatala mai ai e le aposetolo o Paulo e faapea o le a faia aʻe lenei fanau iā Iesu, ma se vaega filifilia o ona soo. (Roma 1:1-4; Kalatia 3:16, 29) E lē gata i lea, i le faaiʻuga o le uluaʻi senituri T.A., na valoia ai i le tusi mulimuli o le Tusi Paia, o le a molimau atu sui o lenei fanau i le lalolagi atoa e uiga iā Iesu. O le a faatutūina foʻi i latou i le lagi, ma pule faatasi ma Iesu mo le 1,000 tausaga. O lenei fanau o le a faaumatiaina le Tiapolo ma laveaʻiina tagata.—Faaaliga 12:17; 20:6-10.
FAAMATALAGA A ʻAUFAITOFĀ O LE TUSI PAIA: Ina ua māeʻa se iloiloga totoʻa o tusi e 66 o le Tusi Paia, na tusi mai Louis Gaussen e faapea, na matuā maofa o ia i le “mataʻina o le autasi o lenei tusi, lea na tusia a o faagasolo tausaga e afe lima selau e ni tusitala e toʻatele, . . . o ē e tutusa le fuafuaga na taumafai e ausia, ma na faaauau pea ona galulue e ui lava e latou te leʻi malamalama atoatoa, i le auala o le a faataunuu ai e le Alo o le Atua le togiola mo le fanau a tagata.”—Theopneusty—The Plenary Inspiration of the Holy Scriptures.
O LE Ā SOU MANATU? Pe e te faatalitalia e autasi uma manatu o se tusi, na tusia a o faagasolo le silia ma le 1,500 tausaga, e ni tane eseese e toʻa 40? Pe e na o le Tusi Paia e tutasi i lea itu?
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 7]
“Pe a tuufaatasia nei tusitusiga, ona maua ai lea o se tusi atoa se tasi . . . E lē mafaatusalia le Tusi Paia i se isi lava tusi i le lalolagi.”—THE PROBLEM OF THE OLD TESTAMENT, TUSIA E JAMES ORR
-
-
O Loo Aogā i Aso NeiLe Olomatamata—2012 | Iuni 1
-
-
O Loo Aogā i Aso Nei
“O lau afioga o le sulu lea i oʻu vae, ma le malamalama i loʻu ala.”—SALAMO 119:105.
AISEĀ E ESE AI LE TUSI PAIA? E ono manatu i nisi tusi o ni mea e tāua tele, ae e seāseā ona aogā e taʻitaʻia ai olaga, ma e manaʻomia ona teuteu pea tusi taʻiala o loo iai nei. I le isi itu, o loo taʻua i le Tusi Paia e faapea, o “mea uma na tusia i aso ua mavae, na tusia e faatonu ai i tatou.”—Roma 15:4.
O SE FAAAʻOAʻOGA: E ui lava e lē o se tusi taʻiala faafomaʻi, ae o loo iai i le Tusi Paia ni taʻiala e aogā i le mauaina o se soifua mālōlōina lelei i le tino ma i faalogona. O se faaaʻoaʻoga, o loo taʻua ai “o le loto e toʻafilemu o le ola lea o le tino o le tagata.” (Faataoto 14:30) Ua lapataʻi mai foʻi le Tusi Paia: “O lē e na te faaesea o ia lava, e saʻili o ia i lona lava faanaunauga; o le a tetee o ia i le atamai aogā uma.” (Faataoto 18:1) I le isi itu, o loo taʻua ai foʻi “e sili le fiafia e maua i le foaʻi atu i lo o le talia mai.”—Galuega 20:35.
MEA UA ILOA I SUʻESUʻEGA: O le toʻafilemu, o faigāuō māfana, ma le limafoaʻi, e mafai ona faaleleia ai le soifua mālōlōina. O loo taʻua i le The Journal of the American Medical Association: “O tamāloloa e ita leaga, e faigofie lava ona maua i latou i le maʻi o le pē o le tino, nai lo o tamāloloa o loo pulea lo latou ita.” Na iloa mai i se suʻesuʻega na faia i Ausetalia mo le sefulu tausaga e faapea, o tagata matutua e “fiafia e faifaimea faatasi ma uō, ma talanoa ma isi i ni mataupu patino,” e masani lava ona umi o latou soifuaga. I le tausaga e 2008, na iloa ai e tagata suʻesuʻe mai i Kanata ma le Iunaite Setete, “e maua le fiafia pe a faaalu tupe mo isi tagata, nai lo o le faaalu mo le tagata lava ia.”
O LE Ā SOU MANATU? Po o le a e maufaatuatuaina ni fautuaga mo le soifua mālōlōina, mai i se tusi na tusia i le 2,000 tausaga ua mavae? Pe e na o le Tusi Paia e tutasi i lea itu?
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 8]
“E aogā tele le Tusi Paia iā te aʻu . . . ona o loo iai fautuaga e aogā i le soifua mālōlōina.”—HOWARD KELLY, M.D., O SE SUI NA FAAVAEINA LE THE JOHNS HOPKINS UNIVERSITY SCHOOL OF MEDICINE
-