Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 2/15 itu. 16-21
  • “Se‘i E Ta‘u mai ia te i Matou pe Fai Afea ia Mea?”

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • “Se‘i E Ta‘u mai ia te i Matou pe Fai Afea ia Mea?”
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Puapuaga ma Mea Ofoofogia i le Lagi
  • O lē Fea Puapuaga o le a Oo mai a o Leʻi Tutupu Mea Ofoofogia i le Lagi?
  • O le ā o le a Sosoo Mai?
  • “Pe se a foi le Faailoga o lou Faatasi Mai?”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • “Ia E Fetalai Mai iā i Matou, Pe e oo Afea ia Mea?”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2013
  • Pe o le a Faaolaina Oe pe a Gaoioi le Atua?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1996
  • “E Ao Ona Taunuu o Nei Mea Uma”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1999
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 2/15 itu. 16-21

“Seʻi E Taʻu mai ia te i Matou pe Fai Afea ia Mea?”

“O mea fou foi o loo ou te taʻuina atu; ua ou faailoa atu ia te outou, a o lei tutupu mai.”—ISAIA 42:9.

1, 2. (a) O le ā na fesiligia e le au aposetolo o Iesu e faatatau i le lumanai? (e) Na faapefea ona faataunuuina le tali a Iesu e faatatau i se faailoga tuufaatasi?

O AʻOAʻOGA mai le Atua e puna mai ia Ieova le Atua, o Lē “o loo faaali talu mai le amataga o mea e mulimuli.” (Isaia 46:10) E pei ona faaalia e le mataupu ua mavae atu, sa saili atu le au aposetolo ia Iesu mo lena aʻoaʻoga, i le fesili atu ia te ia: “Seʻi e taʻu mai ia te i matou, pe fai afea ia mea? pe se a foi le faailoga pe a lata ona taunuu o ia mea uma?”—Mareko 13:4.

2 Ina ua tali Iesu, sa ia faamatala ai se “faailoga” tuufaatasi e faia aʻe i mea tutupu e faamaonia ai, sa leʻi umi se taimi ae faaiuina loa le faiga o mea faa-Iutaia. Na faataunuuina lenei mea i le faaumatiaga o Ierusalema i le 70 T.A. Ae sa iai se faataunuuga e sili atu o le valoaga a Iesu i nisi tausaga se tele i le lumanai. Ina ua faaiuina ‘le taimi atofaina o nuuese’ i le 1914, ona faaalia ai lea o se faailoga i se tulaga e sili ona telē, e faailoa ai ua toeitiiti lava ona faaiuina lea o lenei faiga leaga o mea i le “puapuaga tele.”a (Luka 21:24) E faitau miliona tagata o loo soifua i aso nei ua mafai ona molimau e faapea, ua faataunuuina lenei faailoga i taua a le lalolagi ma isi mea tutupu e lē mafaagaloina o lenei 20 o senituri. Ua faailogaina foi e nei mea tutupu le faataunuuga sili o le valoaga a Iesu, e pei ona faaataina mai lenei faataunuuga faaonaponei i le mea na tupu i le 33 e oo i le 70 T.A.

3. Ina ua taʻua le isi faailoga, o ā mea tutupu na valoia e Iesu o le a faaopoopo mai?

3 Ina ua uma ona taʻua e Luka taimi atofaina o nuuese, ona faamatala mai lea e tala a Mataio, o Mareko ma Luka se faasologa atili o taualumaga e aofia ai se faailoga e faaopoopo i le ‘faailoga tuufaatasi o le faaiuga o le faiga o mea.’ (Mataio 24:3) (I le itulau e 15, o loo vase faalua atu ai lalo o lenei manatu.) Ua faapea mai Mataio: “A mavae atu le puapuaga o ia ona aso, ona faapogisaina loa lea o le la, e le susulu mai foi le masina, e pauu foi fetu mai le lagi, e luluina foi ʻau a le lagi. Ona iloa ai lea i le lagi o le faailoga o le Atalii o le tagata; ona taufaitagituʻi ai lea o itu aiga uma o le lalolagi; latou te iloa atu foi le Atalii o le tagata ua sau i ao o le lagi ma le mana ma le mamalu tele. E aauina atu foi e ia o ana agelu ma le leo tele o le pu, latou te faapotopoto foi i e ua filifilia e ia mai matāmatagi e fa, e amata i le tasi tuluʻiga o le lagi, e oo i le tasi tuluʻiga.”—Mataio 24:29-31.

Puapuaga ma Mea Ofoofogia i le Lagi

4. O ā fesili ua mapuna aʻe e uiga i mea ofoofogia i le lagi na taʻua e Iesu?

4 O afea o le a faataunuu ai na mea? O tala uma a Evagelia e tolu o loo taʻua ai ni mea atonu tatou te faaigoaina o ni mea ofoofogia i le lagi—o le a faapouliuligia le la ma le masina, ma e pauu ifo fetu. Na fetalai Iesu o nei mea o le a mulimuli mai pe a mavae “le puapuaga.” Po o le puapuaga ea sa manatu i ai Iesu lea na iu i le 70 T.A., pe sa ia fetalai e uiga i le puapuaga tele lea o loo lumanai atu pea i o tatou aso?—Mataio 24:29; Mareko 13:24.

5. O le ā le vaaiga na iai i se isi taimi e faatatau i le puapuaga i ona po nei?

5 Talu mai lava ona iu taimi atofaina o nuuese i le 1914, ua naunau ai lava tagata o le Atua latou te fia iloa “le puapuaga tele.” (Faaaliga 7:14) E tele tausaga sa latou manatu ai o le puapuaga tele faaonaponei sa iai sona vaega amata e fesootai atu i le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, ona taofia lea mo sina vaitaimi, ma mulimuli ai lava o lona vaega faaiu, i “le taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava.” Ana fai o le tulaga lena sa iai, o le ā la sa tupu i le faitau sefulu o tausaga na va aʻi o le ‘faaiuga o le faiga o mea’?—Faaaliga 16:14; Mataio 13:39; 24:3; 28:20.

6. O le ā na manatu i ai o le faataunuuga lea o le valoaga a Iesu e uiga i se mea ofoofogia i le lagi?

6 O le manatu sa iai e faapea, i lenei va, sa vaaia ai le faailoga tuufaatasi, e aofia ai le galuega talaʻi ua faia e tagata o le Atua o ē ua faapotopotoina. Na foliga mai foi, o mea ofoofogia i le lagi lea na valoia sa mafai ona faatalitalia i le va lea ina ua mavae le vaega amata i le 1914-1918. (Mataio 24:29; Mareko 13:24, 25; Luka 21:25) Sa taulai atu manatu i mea faaletino i le lagi—o vaa suesue i le vateatea, o roketi, o satelite, ma faigamalaga sa laasia ma tulaueleele ai i le masina.

7. O le ā le malamalamaga na toe suia ua saunia, e uiga i le puapuaga tele?

7 Peitai, na toe iloiloina i le Watchtower o Ianuari 15, 1970, le valoaga a Iesu, ae maise lava i le puapuaga tele o loo fotuai mai. Na faaalia ai e faapea, e tusa ai o le mea na tupu i le uluai senituri, sa leai la se vaega amata o le puapuaga faaonaponei i le 1914-1918, o se va tele e faitau sefulu tausaga le umi, ma mulimuli ane ai toe amataina. Na faaiu mai lena mekasini e faapea: “O le ‘puapuaga tele’ lea o le a lē toe tupu lava, e leʻi oo mai, auā o lona uiga o le faaumatiaga lea o le emepaea o lotu sese i le lalolagi (e aofia ai Kerisinetoma) ma sosoo mai ai ma le ‘taua o le aso tele a le Atua e Ona le Malosi Uma Lava’ ia Amaketo.”

8. Faatasi ai ma le vaaiga ua toe suia e faatatau i le puapuaga tele faaonaponei, ua faapefea ona faamatalaina le Mataio 24:29?

8 Ae ua faapea mai le Mataio 24:29 o mea ofoofogia i le lagi e oo ‘vave mai pe a mavae le puapuaga tele.’ E mafai faapefea ona tupu lena mea? Na faatū mai e le Watchtower o Me 1, 1975, se manatu e faapea, o loo faauiga i inei “le puapuaga” i le puapuaga lea na taualuga i tuā i le 70 T.A. Ae i le ā le uiga e mafai ai ona faapea atu o mea ofoofogia i le lagi o o tatou taimi sa oo “vave” mai lava ina ua mavae se mea na tupu i le 70 T.A.? Sa iai le manatu e faapea i le silafaga a le Atua, e matuā pupuu lava le vaitaimi i va o senituri. (Roma 16:20; 2 Peteru 3:8) Peitai, o se iloiloga loloto o lenei valoaga, ae maise lava le Mataio 24:29-31, ua faasino atu ai i se faamalamalamaga e matuā ese mai. Ua faataitaia ai e lenei mea le auala e susulu “atili atu ai pea” le malamalama “i le aso ua sili ona matagofie.” (Faataoto 4:18, American Standard Version)b Seʻi o tatou talanoaina le mafuaaga ua talafeagai ai se faamalamalamaga fou, po o se faamalamalamaga ua suia.

9. Ua aumaia faapefea e Tusitusiga Eperu se talaaga mo upu a Iesu e uiga i mea tutupu i le lagi?

9 Na tuu atu e Iesu i le toafā o ona aposetolo, le valoaga e uiga i le ‘faapogisaina o le la, le lē susulu mai o le masina, ma le pauu ifo o fetu.’ Ona o ni tagata Iutaia, o le a latou manatua ai lena gagana mai Tusitusiga Eperu, lea e pei o se faataitaiga i le Sefanaia 1:15, ua taʻua ai le taimi o le faamasinoga a le Atua “o le aso o le faatafunaina ma le faagaogaoina, o le aso o le pouliuli ma le pogisa, o le aso o ao ma le faamalumalu.” Ua faamatala foi e nisi perofeta Eperu le la e faapea ua faapouliuligia, le masina ua lē susulu mai, ma fetu ua lē fepulafi mai. O le a e mauaina le faaaogā o lena gagana i feau a le Atua ia sa tuuina atu ia Papelonia, Etoma, Aikupito, ma le malo i le itu i matū o Isaraelu.—Isaia 13:9, 10; 34:4, 5; Ieremia 4:28; Esekielu 32:2, 6-8; Amosa 5:20; 8:2, 9.

10, 11. (a) O ā mea i le lagi na valoia e Ioelu? (e) O ā vala o le valoaga a Ioelu na faataunuuina i le 33 T.A., ae o ā vala e leʻi faataunuuina ai?

10 Ina ua latou faalogo i fetalaiga a Iesu, e foliga mai sa toe manatua ai e Peteru ma le isi toatolu, le valoaga a Ioelu lea e i le Ioelu 2:28-31 ma le 3:15: “E iu ina ou liligi ifo ai loʻu Agaga i luga i tagata uma; ona perofeta ai lea o outou atalii ma o outou afafine, . . . Ou te tuuina atu foi vavega i le lagi ma le lalolagi, o le toto, ma le afi, ma le asu faaniutu. E muamua ona liua le la i le pouliuli, ma le masina i le toto, i le oo ai i le aso tele ma le silisili o Ieova.” “E faapouliuligia le la ma le masina, o fetu foi e le toe fepulafi mai.”

11 E pei ona faamatalaina i le Galuega 2:1-4 ma le 14-21, i le Penetekoso 33 T.A., na liligi ifo ai e le Atua lona agaga paia i soʻo e 120, o tane ma fafine. Na faailoa mai e le aposetolo o Peteru e faapea, o le mea lea sa valoia mai e Ioelu. Ae faapefea upu a Ioelu e uiga i ‘le la ua faapouliuligia ma le masina ua liua i le toto ma fetu ua lē fepulafi mai’? E leai se mea o faailoa mai ai e faapea sa faataunuuina lenei mea i le 33 T.A. po o le vaitaimi o le silia i le 30 tausaga o le faaiuga o le faiga o mea faa-Iutaia.

12, 13. Na faapefea ona faataunuuina mea ofoofogia i le lagi lea na valoia e Ioelu?

12 E mautinoa lava o lena vaega mulimuli o le valoaga a Ioelu sa sili ona fesootai atu i le “oo ai i le aso tele ma le silisili o Ieova”—le faaumatiaga o Ierusalema. Na faapea mai le Watchtower o Novema 15, 1966, e uiga i le puapuaga na oo ia Ierusalema i le 70 T.A.: “O lena aso, e mautinoa o le ‘aso o Ieova’ ia Ierusalema ma lana fanau. Ma e tusa ai ma lena aso, sa tele ‘le toto, o le afi ma le pogisa,’ sa lē mafai e le la ona faamalamalamaina le pogisa o le aai i le ao, ma sa avea le masina o se mea e faamanatu mai ai le toto masaa, ae lē o le susulu manino ma le toafilemu i le po.”c

13 Ioe, e pei lava o isi valoaga na sa tatou matauina, sa faataunuuina lava mea ofoofogia i le lagi na valoia e Ioelu ina ua oo mai le faamasinoga a Ieova. Na i lo o le faaumiumi atu i le vaitaimi atoa o le faaiuga o le faiga o mea faa-Iutaia, o le faapouliuligia o le la, le masina, ma fetu sa tutupu ina ua oo atu autau faaoosala e faatoilalo Ierusalema. O le mea moni, e mafai ona tatou faatalitalia se faataunuuga e sili atu o lena vaega o le valoaga a Ioelu pe a amata ona faaoo mai le sala a le Atua i lenei faiga o mea.

O lē Fea Puapuaga o le a Oo mai a o Leʻi Tutupu Mea Ofoofogia i le Lagi?

14, 15. O le ā le aafiaga o le valoaga a Ioelu ua iai i lo tatou malamalamaga i le Mataio 24:29?

14 O le faataunuuga o le valoaga a Ioelu (i le ogatasi ma isi valoaga o loo faaaogā ai faamatalaga faapena) ua fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i upu i le Mataio 24:29. Ma le manino lava, o le fetalaiga a Iesu e uiga i le ‘faapouliuligia o le la, le lē toe susulu mai o le masina, ma le pauu ifo o fetu’ e lē faasino i mea e pei o roketi o loo tafana i le vateatea, le tu laueleele i le masina, ma mea faapena o loo tutupu i le tele o le faitau sefulu o tausaga o le faaiuga o lenei faiga o mea. E leai, sa ia faasino atu i mea e fesootai ma le “aso tele ma le silisili o Ieova,” le faaumatiaga o loo sau.

15 Ua fesootai lenei ma lo tatou malamalamaga e uiga i le auala o le a ‘vave oo mai ai mea ofoofogia i le lagi pe a mavae le puapuaga tele.’ Sa leʻi faasino atu Iesu i le puapuaga lea na iu i le 70 T.A. Na i lo o lena, sa ia faasino atu i le amataga o le puapuaga tele e oo mai i le faiga o mea a le lalolagi i le lumanai, e taualuga ai lona “faatasi mai” na folafolaina. (Mataio 24:3) O lena puapuaga o loo tatou faatali atu pea i ai.

16. O lē fea puapuaga lea sa faasino i ai le Mareko 13:24, ma aisea ua faapea ai?

16 Ae faapefea upu o loo i le Mareko 13:24 e faapea: “O aso foi ia pe a mavae atu lena puapuaga, e faapogisaina ai le la, e le susulu mai foi le masina”? I inei, o loo faasino atu ai le “ia” ma le “lena” i le upu faa-Eleni o le e·keiʹnos, o se suinauna e faataitaia se mea, e faailoa ai se mea o loo mamao lava lona taimi. E mafai ona faaaogā le e·keiʹnos e faauiga i se mea ua leva ona mavae (pe na muai taʻuina mai) po o se mea o loo mamao lava i le lumanai. (Mataio 3:1; 7:22; 10:19; 24:38; Mareko 13:11, 17, 32; 14:25; Luka 10:12; 2 Tesalonia 1:10) I lea, ua faasino atu ai e le Mareko 13:24 i “lena puapuaga,” e lē faasino atu i le puapuaga na faavevesia e autau a Roma, ae i gaoioiga mamana a Ieova i le faaiuga o lenei faiga o mea.

17, 18. O le ā le malamalamaga ua faasusulu atu e le Faaaliga i le auala o le a tupu aʻe ai le puapuaga tele?

17 O mataupu e 17 e oo i le 19 o le Faaaliga ua faamaoti mai ai lenei malamalamaga ua toe suia o le Mataio 24:29-31, Mareko 13:24-27, ma le Luka 21:25-28. I le ā le auala? Ua faaalia i Evagelia e faapea o le a lē faafuasei ona amataina ma faaiuina lenei puapuaga i se itu aso e tasi. Pe a mavae lona amataga, o le a feola pea nisi o tagata lē usiusitai e vāai i “le faailoga o le Atalii o le tagata” ma tali atu i ai—i le taufaitagitui ma, e pei ona taʻua i le Luka 21:26, “e oti foi tagata i le matatau ma le faatalitali i mea e oo mai i le lalolagi.” O lena matataʻu tele e mafua ona o lo latou vaaia o “le faailoga” lea e faamaonia ai lo latou faaumatiaga ua lalata tele mai.

18 Ua faaalia i le tala i le Faaaliga e faapea o le a amata le puapuaga tele i le lumanai pe a liliu atu “nifo” faavaegaau o le “manu feai” faavaomalo e fatamaia le “fafine talitane sili,” o Papelonia Tele.d (Faaaliga 17:1, 10-16) Ae e toatele tagata o le a totoe, auā o le a faanoanoa tupu, o faatauoa, o kapeteni o vaa, ma isi ona o le iuga o lotu sese. E mautinoa lava le toatele o i latou e iloatino faapea o le a sosoo mai lo latou faaumatiaga.—Faaaliga 18:9-19.

O le ā o le a Sosoo Mai?

19. O le ā e mafai ona tatou faatalitalia pe a amata le puapuaga tele?

19 O fuaitau faa-Evagelia a Mataio, Mareko, ma Luka faatasi ma le Faaaliga mataupu e 17 e oo i le 19, ua matuā faamalamalamaina ai le mea e lē o toe pine ona tupu lea. I le taimi atofaina a le Atua, o le a amata ai le puapuaga tele i se osofaiga faasaga i le emepaea o lotu sese a le lalolagi, o (Papelonia le Aai Tele). O le a faapitoa ona matuā mamafa lenei osofaiga ia Kerisinetoma, lea e tutusa lelei ma Ierusalema lē faamaoni. “A mavae atu” lenei vala o le puapuaga, ona oo mai lea o “faailoga i le la, ma le masina, ma fetu; o i le lalolagi foi le atuatuvale [e leʻi tupu muamua] o nuu.”—Mataio 24:29; Luka 21:25.

20. O ā mea ofoofogia i le lagi e mafai ona tatou faatalitalia?

20 I le ā le uiga o le a ‘faapouliuligia ai le la, o le a lē toe susulu mai ai le masina, o le a pauu ifo ai fetu o le lagi, ma le luluina o au a le lagi’? E lē taumatea, i le amatamataga lava o le puapuaga tele, o le tele o malamalama—o taʻitaʻi lotu taʻutaʻua o lotu a le lalolagi—o le a faaalialia ma faaumatia e “nifo e sefulu” na o loo taʻua i le Faaaliga 17:16. E mautinoa o le a luluina foi malo faapolotiki. Faamata e ono iai foi ni mea e faamatauina ai o le a tutupu i le lagi faitino? E foliga mai o le a iai, ma e sili atu ona matautia ma gatete ai na i lo o mea na faamatalaina e Josephus, na sa tutupu e latalata i le iuga o le faiga o mea faa-Iutaia. Tatou te iloa, i aso anamua, na faaalia ai e le Atua lona mana ina ia aumaia ai na mala, ma e mafai foi ona ia toe faia.—Esoto 10:21-23; Iosua 10:12-14; Faamasino 5:20; Luka 23:44, 45.

21. O le a faapefea ona tupu le “faailoga” i le lumanai?

21 I lenei tulaga, ua faaaogā ai e tusitala uma e toatolu o Evagelia le upu toʹte (ona) ina ia faailoa mai ai le isi taualumaga e sosoo ai. “Ona iloa ai lea i le lagi o le faailoga o le Atalii o le tagata.” (Mataio 24:30; Mareko 13:26; Luka 21:27) Talu mai le Taua Muamua a le Lalolagi, ua iloa ai e soʻo moni o Iesu le faailoga tuufaatasi o lona faatasi mai lē vaaia, ae e lē o iloa e le toatele o tagata. Peitai ua faasino atu e le Mataio 24:30 i se isi “faailoga” i le lumanai, o le faailoga lea “o le Atalii o le tagata,” ma o le a faamalosia atunuu uma ina ia latou matauina lena mea. Pe a “afio mai i ao” Iesu e lē vaaia, o le a tatau i tagata tetee o le lalolagi atoa ona latou iloa lena “afio mai” (faa-Eleni, er·khoʹme·non) ona o se faaaliga e sili ona malosi lea o lona mana tautupu.—Faaaliga 1:7.

22. O le ā o le a avea ma aafiaga i le vaaia o “le faailoga” o le Mataio 24:30?

22 O loo toe faaaogā foi e le Mataio 24:30 le upu toʹte e faailoa mai ai le mea o le a sosoo ai. Ina ua iloa e atunuu le iuga o lo latou tulaga, ona auē ma taufaitagitui ai lea o i latou uma, atonu ona ua latou iloa le lalata mai o lo latou faaumatiaga. Pagā le eseese ma auauna a le Atua, auā o le a ea i luga o tatou ulu, i le iloa ua latalata le faaolataga! (Luka 21:28) Ua faaalia foi i le Faaaliga 19:1-6, le olioli o tagata tapuai moni i le lagi ma le lalolagi pe a faaumatia le fafine talitane sili.

23. (a) O le ā le gaoioiga o le a fai e Iesu i ē ua filifilia? (e) O le ā e ono fai atu ai e uiga i le aveina aʻe i le lagi o le vaega totoe?

23 Ua faaauau le valoaga a Iesu, e pei ona iai i le Mareko 13:27: “Ona [toʹte] aauina mai lea e ia o ana agelu, latou te faapotopotoina e ua filifilia e ia mai matāmatagi e fa; e amata i le tuluʻiga o le lalolagi e oo atu i le tuluʻiga o le lagi.” I inei, o loo taulai atu ai Iesu i le vaega totoe o “e ua filifilia” e 144,000 o loo soifua pea i le lalolagi. I le amataga lava o le faaiuga o le faiga o mea, na aumaia ai nei soʻo faauuina o Iesu i se autasi faatiokarate. Ae peitai, e tusa ai ma le faasologa o mea o loo iai, ua faamatalaina ai e le Mareko 13:27 ma le Mataio 24:31 se isi mea e ese atu. “Ma le leo tele o le pu” o le a aoaoina ai le vaega totoe o “e ua filifilia” mai tuluʻiga uma o le lalolagi. E aoaoina faapefea? E aunoa ma se fesiligia, o le a “faamaufaailogaina” i latou ma faailoaina manino mai e Ieova faapea o i latou o se vaega o ē “ua valaauina i latou, ma filifilia, ma faamaoni.” Ma i le taimi atofaina a le Atua, o le a aoaoina ai i latou i le lagi e avea ma tupu ma ositaulaga.e O lenei mea o le a olioli ai i latou ma a latou aumea faamaoni, le “motu o tagata e toatele,” o ē o le a faailogaina foi i latou, mo le ‘sao mai i le puapuaga tele’ ina ia tofo ai i faamanuiaga i le lalolagi parataiso.—Mataio 24:22; Faaaliga 7:3, 4, 9-17; 17:14; 20:6; Esekielu 9:4, 6.

24. O le ā le faasologa o mea tutupu o loo faasolo mai, ua faaalialia mai e le Mataio 24:29-31?

24 Ina ua faapea atu le au aposetolo, “Ia e faailoa mai ia te i matou . . . ,” o le tali a Iesu sa aofia ai mea e sili atu na i lo o mea na latou malamalama i ai. Peitai, a o faagasolo o latou olaga, sa latou olioli ai e vaaia le faataunuuga muamua o lana valoaga. O lo tatou suesueina o le tali a Iesu ua taulai atu i lena vaega o lana valoaga lea o le a faataunuuina i le lumanai e lē o toe mamao. (Mataio 24:29-31; Mareko 13:24-27; Luka 21:25-28) Ua uma ona tatou iloa le matuā latalata tele mai o lo tatou laveaiina. E mafai ona tatou nofo tatali atu i le amataga o le puapuaga tele, ona iai lea o le faailoga o le Atalii o le tagata, ona sosoo ai lea ma le aoaoina e le Atua o ē ua filifilia. I le iuga mulimuli lava, o le a faaiuina ai e lo tatou Tupu Manumalo o Iesu ua faapaleina “lona manumalo” i le avea ma Faaoosala a Ieova ia Amaketo. (Faaaliga 6:2) O lena aso o Ieova, pe a ia faaooina mai lana tauimasui, o le a avea o se taualuga sili i le faaiuga o le faiga o mea lea ua faailogaina ai le aso o le Alii o Iesu mai le 1914 ma agaʻi mai ai.

25. E mafai faapefea ona faia so tatou sao i le faataunuuga i le lumanai o le Luka 21:28?

25 Tau ina ia faaauau ona e maua aogā i aʻoaʻoga mai le Atua, ina ia mafai ai ona e tali atu i le faataunuuga i le lumanai o upu a Iesu e faapea: “A afua ona faia o ia mea, ia tepa ae outou, ma ia ea i luga o outou ulu; auā e latalata ina faaolaina outou.” (Luka 21:28) Maeu se lumanai ua saunia mai mo ē ua filifilia ma le motu o tagata e toatele, a o agaʻi atu Ieova e faapaiaina lona suafa mamalu!

[Faaopoopoga i lalo]

a Ua fiafia Molimau a Ieova e saunia se faamaoniga o lenei mea, e faaalia ai le auala ua faataunuuina ai e mea moni faaletino o o tatou aso le valoaga a le Tusi Paia.

b E maua se mataupu faaopoopo i itulau e 296-323 o le tusi God’s Kingdom of a Thousand Years Has Approached, sa lomia i le 1973 e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., ma le Watchtower o Setema 15, 1982, itulau 17-22.

c Ua tusi Josephus e faatatau i mea tutupu i le va o le uluai osofaiga a Roma ia Ierusalema i le (66 T.A.) ma lona faaumatiaga: “I le po, na agi mai ai se afā e faaumatia ai; na pepesi mai se matagi malosi, na totō ifo timuga e pei o ni vaitafe, e leʻi mapu le feemo mai o uila, le pāpā mai o faititili matautia, sa luluina le laueleele ma le gogolo tele. Sa matuā faaatagia manino ai mala mo tagata i le masofa i lalo o lenei faiga atoa o mea, ma e leai se tasi na te masalomia faapea o na faailoga matautia na faailoa mai ai se mala e lē mafaatusalia.”

d O le fetalaiga a Iesu e faatatau i le “puapuaga tele” ma le “puapuaga” i sona uluai faatatauga sa uiga lea i le faaumatiaga o le faiga o mea faa-Iutaia. Ae o fuaiupu na e faatatau atu i na o o tatou aso, sa ia faaaogā ai le upu faamaoti o le “le [the]” i le faapea mai “le puapuaga tele.” (Mataio 24:21, 29; Mareko 13:19, 24) Sa taʻua e le Faaaliga 7:14 lenei mea o le a tupu i le lumanai o “le puapuaga tele,” pe a faaliliu o le upu i le upu, o “le puapuaga e sili ona tele.”

e Tagai i le “Fesili Mai le Au Faitau” i le Watchtower o Aokuso 15, 1990.

Po o E Manatua?

◻ Na faapefea ona faataunuuina i le uluai senituri vala o le Ioelu 2:28-31 ma le 3:15?

◻ O lē fea puapuaga lea o loo faasino atu i ai le Mataio 24:29, ma aisea ua tatou fai atu ai faapea?

◻ I ā mea ofoofogia i le lagi lea e faasino i ai le Mataio 24:29, ma e mafai faapefea ona vave oo mai lenei mea pe a mavae le puapuaga?

◻ O le a faataunuuina faapefea le Luka 21:26, 28 i le lumanai?

[Ata i le itulau 16, 17]

Le vaipanoa o le malumalu

[Ē Ana le Ata]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga