Ua Tulata le Savaliga Umi a Malo Malolosi o le Lalolagi i Lona Iʻuga
Ua taʻua e le Tusi Paia malo malolosi e fitu o le lalolagi—emepaea malolosi na feauauai ona soloai ane le tasi e sui i le isi i le faagasologa o le faitau afe o tausaga o le tala faasolopito o le lalolagi. O mataupu na seʻi faatoʻā mavae atu o lenei faasologa ua faaalia ai ua tatou ola i aso o le malo mulimuli o i latou nei—le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika o o tatou aso.a—Faaaliga 17:9, 10.
O lenei lava Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika na muai faamatalaina i le tusi o Faaaliga o se manu feai e i ai “nifo e lua.” O lenei malo malosi o le lalolagi e lua ona vaega ua “fai atu ia i e ua nonofo i le lalolagi latou te faia se faatagata” o le manu feai faapolotiki lea ua fai ma sui o malo malolosi uma e fitu o le lalolagi.—Faaaliga 13:11, 14.
Na faapefea ona faataunuuina nei valoaga, ma o le ā lo latou uiga ia i tatou i aso nei? O le tali e fiafia ai o le autū lena o le mataupu lea o loo sosoo mai.
INA UA latalata atu le fa tausaga o le mataʻu i le Taua I a le Lalolagi i lona iʻuga, na faatuina ai loa e le peresitene o Amerika o Woodrow Wilson ma le palemia o Peretania o David Lloyd George se Malo Sosoo. O lona sini sa o le “ausia o le filemu ma le saogalemu faavaomalo” ma taofia ai le matautia o lenei taua mai le toe tupu mai.
E fiafia lava e matauina po o ai na tausolomua. O nei taʻitaʻi e toalua sa avea o ulu o vaega e lua o le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika tautala i le gagana Peretania, le malo lona fitu o tala faasolopito o le Tusi Paia. O lenei mea faapea ma isi mea moni faatatau i le faalapotopotoga faavaomalo mo le filemu ma le saogalemu, ua talafeagai lelei i se auala ofoofogia ma le mea na fai mai ai le tusi o le Tusi Paia o Faaaliga e uiga i se ʻtupu lona valu’ e puupuu sina taimi o le a i ai, lea o le a oo mai ma toe paʻū i o tatou aso. O ā nisi o nei tulaga tutusa e naunau i ai?—Faaaliga 17:11.
Ua faaalia e le valoaga i le Faaaliga faapea o le “manu feai” ua i ai foi “nifo e lua pei o nifo o se tamai mamoe” o le a “fai atu ia i e ua nonofo i le lalolagi latou te faia se faatagata” o le manu feai sili, lea sa faauluulu i malo malolosi e fitu o le lalolagi o tala faasolopito o le Tusi Paia.
O le mea moni lava lenei na faia e le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika. Na ia uunaʻia “e ua nonofo i le lalolagi” ina ia faia se Malo Sosoo e foliga mai ma gaoioi e pei ona faia e malo tetele. A e o le mea moni ua na o se “faatagata o le manu feai.” E leai sona ia lava malosi, a e ua na o le mea na tuu atu i ai e malo o loo i ai o latou sui. E lē o faamatalaina faapea o le a oo ina malosi e ala i ni faiga faavaegaau, e pei ona sa faia e malo malolosi o le lalolagi. Na i lo o lea, e tupu mai pe sau mai malo malolosi e fitu o le lalolagi. Ua aitalafu o ia i lona i ai e lē gata i le malo lona fitu a e faapea foi ma isi malo o loo i ai o latou sui, e aofia ai i lena ma vaega totoe o isi malo e ono ia ua mavae. Pe o le a ausia e lenei faatagata faapolotiki sini maualuluga e pei ona faamoemoeina i ai i latou na faavaeina?—Faaaliga 17:11, 14.
Lē Taulau le Malo Sosoo
E tele naua mea na faataunuuina e Malo Sosoo i tulaga tau i le va fealoai. A e peitai, o lona sini moni, e pei ona faamatalaina aloaia i lana “Feagaiga o Malo Sosoo,” sa avea ina “ia siitia ai le felagolagomai faavaomalo ma ausia ai se filemu ma le saogalemu faavaomalo.” I lenei, na ia lē taulau ai.
Sa leʻi manuia taumafaiga a Malo Sosoo i le taofia o Iapani mai le agaʻi atu i Manchuria i le 1931. Na te leʻi taofia foi Polivia ma Paraguay mai le faia o sa la taua i le 1933. Sa lē taulau foi ona ia taofia Mussolini mai lona faatoilaloina ai o Aitiope i le 1936. A e peitai, na oo ina manua Malo Sosoo ia Setema 1, 1939, na toetoe lava a mate ai ina ua pa le Taua II a le Lalolagi—o se gatete ona o le ituaiga o faaumatiaga e matuā tele ma le faanoanoa lea na ala ai ona faavaeina Malo Sosoo ina ia taofia. O ā iʻuga o lena taua? Na faaumatia ai ola o le 16 miliona o fitafita ma le 39 miliona o tagata sivili, o se aofaiga e 55 miliona na maliliu, pe toeitiiti lava faafaina le aofaiga o ē na maliliu i le Taua I a le Lalolagi!
A e peitai, i tuā i le 1919, a o leʻi faavaeina le Feagaiga a le Malo Sosoo, na folafola atu ai e Molimau a Ieova (po o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia e pei ona iloa ai) i le lautele faapea e tatau ona lē taulau Malo Sosoo, auā e lē sau le filemu i na taumafaiga faaletagata. Mulimuli ane, i la latou tauaofiaga i le 1926 i Lonetona, i Egelani, sa faasino atu ai faapea e tusa ai ma le Faaaliga 17, o le a aliai mai le ‘tupu lona valu’ o le malo mulimuli i le faasologa o malo malolosi o le lalolagi. E pei ona faailoa mai e le failauga faapea, “na valoia mai e le Alii lona fanau mai, le saasaa o lona taimi, ma lona iʻuga e faavavau.”
Lona Toe Foi Mai!
E faatatau i le tupu lona valu lenei, na faapea mai le valoaga faagaeeina: “O le manu feai na e iloa, sa i ai, ua le i ai foi, o le a alu ae foi o ia ai le to e le gata, e alu atu foi o ia i le malaia.”—Faaaliga 17:8.
Mai le tausaga o le taulotoaiga o le taua i le 1942, na iloa ai e Molimau a Ieova faapea o le a alu aʻe mai lona to e lē gata i se tulaga e lē toe gaoioi, le faalapotopotoga o le filemu ma le saogalemu. I le tausaga lena, na taʻu atu ai e le peresitene o le Watch Tower Society i le aofia i aai e 52: “E ui lava e fasefulu sui o malo o loo faapea mai e pipii atu i Malo Sosoo, a e o loo i ai Malo Sosoo i se tulaga ua lē toe gaoioi ai . . . ʻUa lē i ai.’” A e pe o le a “alu ae foi o ia ai le to e le gata”? Na ia taʻutino mai i le faavaeina o ana upu mai lenei valoaga a le Tusi Paia: “O le a toe tulai mai le faalapotopotoga o malo faalelalolagi.”
E pei ona taʻua i le valoaga, “sa i ai” lenei tupu lona valu mai le 1920 seia oo i le 1939. ʻSa lē i ai’ i le 1939 seia oo i le iʻuga o le Taua II a le Lalolagi i le 1945. Ona alu aʻe loa lea “ai le to e le gata,” ua toe faaolaolaina o le sui o Malo Sosoo, le Malo Aufaatasi.
Faamoemoega Maualuga ua Lē Faataunuuina
E toʻa 50 sui o malo na sainia le Feagaiga o Malo Aufaatasi i San Francisco ia Iuni 26, 1945. Na amataina faapenei ana uluai upu: “O i matou o tagata o Malo Aufaatasi ua matou filifili ina ia faasaoina tupulaga e ō mai mai le faaumatiaina e taua, lea ua faaluaina i vaitaimi o loo tatou ola ai ona aumaia ai le faanoanoaga lē mataʻua i le fanau a tagata . . . ”
O faamoemoega uma na fausia aʻe mo le faasilisilia o Malo Aufaatasi na matuā sili atu na i lo mea moni. Na faapea mai lē na avea muamua ma failautusi o le setete a le U.S. o Cordell Hull faapea na ia umia le ki i le “matuā faasaoina o lo tatou tupulaga o le malamalama.” Sa taʻua e le peresitene o le U.S. o Harry Truman o se “avanoa sili e . . . fausia ai se filemu tumau i lalo o le taʻitaʻiga a le Atua.” O le Feagaiga o Malo Aufaatasi sa taʻua “atonu o le faamaoniga aupito sili ona iloga ua mafai ona saunia e le fanau a tagata i se tulaga sa leʻi faapea ona i ai muamua” ma o se “tai liliu i le tala faasolopito o tupulaga o le malamalama.” I le fasefulu tausaga mulimuli ane, na faapea mai ai Gregory J. Newell o le Matagaluega o Setete a le U.S.: “O le pogai ona ua soona faaviivii naua: ua lē mafai ai ona taofia le faameo.”
E pei o Malo Sosoo, e tele naua mea ua faataunuuina e le Malo Aufaatasi i tulaga tau i le va fealoai. A e leʻi mafai ai lava ona faamautinoa le i ai o le filemu pe taofia ai taua. Na taʻu atu e lē sa avea muamua ma palemia o Peretania o Harold Macmillan i le British House of Commons i le 1962 faapea “o le faavae atoa na fausia aʻe ai Malo Aufaatasi ua oo ina vaivai ma ua faaumatia.”
I le amataga lava e toatele tagata sa vaai i lenei faalapotopotoga e toetoe lava ma le aasa faalotu. Sa latou talitonu faapea o lenei “faatagata” o le a ia faia mea o fai mai ai le Tusi Paia e na o le Malo lava o le Atua o le a ia faia: faavaeina le filemu e faavavau, le faamasinoga tonu, ma se lalolagi autasi moni. Sa latou matuā tetee malosi i valoaga a le Tusi Paia o loo faaalia ai faapea o taumafaiga a tagata e lē o le puna moni lea o le filemu. A e peitai, ina ua ausia e Malo Aufaatasi le 40 o ona tausaga, na faapea mai le tusitala o tala faasolopito o Thomas M. Franck, “ua matuā . . . itiiti lava se aogā na i lo o le mea na tatou faamoemoeina i le 1945.” E pei ona taʻua ai e le Failautusi o Setete a le Iunaite Setete o George P. Shultz: “O le mea moni, o le fanau mai o Malo Aufaatasi sa leʻi liliuina ai le lalolagi e avea ma parataiso.”
Ua leʻi taulau le Malo Aufaatasi ona ua leʻi soloia e malo faaletagata toʻatugā moni mo le filemu: le faailoga atunuu, le matuā matapeapea i mea faitino, le mativa, le faailoga lanu, pulega sauā, ma faatosinaga a le lalolagi a Satani. E pipii atu tagata i nei malo, e lē ona o le manaia i le vaai, a e ona e leai lava se isi o latou faamoemoe sili.—Faaaliga 12:12.
O le i ai o Malo Aufaatasi ma taumafaiga ua tuu atu i ai e le toatele o tagata, ua faaalia ai pagā le loloto ua iloa ai e tagata o le lalolagi le manaoga mo se suiga. O le a oo mai lava lena suiga, a e i se auala ese ma e sili atu ona uigā. Le fea auala?
Le Pulega Tumau
Manatua ua faapea mai le Tusi Paia, o le a na o le fitu “tupu” o le a i ai, po o malo malolosi o le lalolagi. E leai se isi malo sili o taʻua pe a mavae lena. Ua faapea mai foi le Tusi Paia, o lena “o lona toavalu lea, . . . e alu atu foi o ia i le malaia.”—Faaaliga 17:10, 11.
A e ua fai mai foi le Tusi Paia e i ai se faamoemoe sili. Ua na folafola mai o le a aumaia e se isi mea le filemu, le faamasinotonu, ma le lalolagi autasi o loo matuā sailia ma le atuatuvale e tagata. Ua ia faapea mai: “O ona po o ia tupu e faatuina ai e le Atua o le lagi o le malo e le faaumatia e faavavau; . . . na te tuʻimomomoina ma faaumatia ia malo [faaletagata lē taulau] uma lava, a o ia e tumau lava e faavavau.”—Tanielu 2:44.
O le pulega lenei lea na fetalai i ai Iesu, ma o lea foi na tatalo i ai ona soʻo ina o latou faapea mai: “Ia oo mai lou malo.” (Mataio 6:10) O lenei Malo ua lē na o ni taaʻiga o le lelei i loto o tagata. Na i lo o lea, o se pulega moni faalelagi, o le puleaina o le lalolagi mai le nofoaga agaga. O le a na suia le auala o loo tatou ola ai nei i le lalolagi.—Faaaliga 21:1-4.
O le mea o fai mai ai le Tusi Paia e uiga i lea pulega fou e fiafia ai, le auala o le a faagaoioia ai, ma le filemu, le faamasinotonu, ma le lalolagi autasi o le a ia saunia, o le a avea o le autū o le mataupu faaiʻu o lenei faasologa.
[Faaopoopoga i lalo]
a O nei malo malolosi o le lalolagi, sa talanoaina i uluai lomiga o lenei mekasini: (1) Aikupito, Oketopa 1, 1988; (2) Asuria, Novema 1; (3) Papelonia, Tesema 1; (4) Metai ma Peresia, Ianuari 1, 1989; (5) Eleni, Fepuari 1; (6) Roma, Mati 1; (7) Peretania ma Amerika, Aperila 1.
[Pusa i le itulau 30]
Le Faalauteleina o le Taua
E matuā anoanoai ola na faaumatia i le Taua II a le Lalolagi, lea na faailogaina ai le mate o Malo Sosoo. Ua faataʻitaʻia mai e le Encyclopædia Britannica (lomiga o le 1954) le faalauteleina o ē maliliu i le faaalia o le aofaiga o ē na i vaegaau i le taua i le faitau aofai o tagata i le 1940, i atunuu eseese. I nei fuainumera o loo aofia ai: I le Iunaite Setete e toatasi mai le tai 500 le tagata na maliu i vaegaau o le taua mai le faitau aofaiga o ona tagata i le 1940; i Saina e toatasi mai le 200; Peretania e toatasi mai le 150; Falani e toatasi mai le 200; Iapani e toatasi mai le 46; Siamani e toatasi mai le 25; ma Rusia e toatasi mai le 22. Pe a tatou iloiloina faapea o tagata sivili na maliliu e masani lava ona sili atu i ē maliliu i vaegaau, ua mafai ai ona tatou iloa tino, pagā le matuā lē taulau o taumafaiga a tagata e aumaia le filemu moni ma le saogalemu.
[Ata i le itulau 30]
ʻTalu mai le faavaeina o Malo Aufaatasi, e toʻa luasefulu miliona tagata maliliu i taua, o le mea moni e faanoanoa ai ua fai ma faamaoniga faapea o le tau lena o le lē taulau.’—“Nation Against Nation,” a Thomas M. Franck